ISSN 1977-1088
Službeni list
Europske unije
C 108
Hrvatsko izdanje
Informacije i objave
Godište 64.
26. ožujka 2021.
|
ISSN 1977-1088 |
||
|
Službeni list Europske unije |
C 108 |
|
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Informacije i objave |
Godište 64. |
|
Sadržaj |
Stranica |
|
|
|
||
|
|
|
|
I. Rezolucije, preporuke i mišljenja |
|
|
|
REZOLUCIJE |
|
|
|
Europski parlament |
|
|
|
Utorak, 26. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/01 |
||
|
2021/C 108/02 |
||
|
|
Srijeda, 27. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/03 |
||
|
2021/C 108/04 |
||
|
2021/C 108/05 |
||
|
2021/C 108/06 |
||
|
2021/C 108/07 |
||
|
2021/C 108/08 |
||
|
|
Četvrtak, 28. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/09 |
||
|
2021/C 108/10 |
||
|
2021/C 108/11 |
||
|
|
PREPORUKE |
|
|
|
Europski parlament |
|
|
|
Utorak, 26. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/12 |
||
|
2021/C 108/13 |
||
|
|
Četvrtak, 28. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/14 |
|
|
II. Informacije |
|
|
|
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE |
|
|
|
Europski parlament |
|
|
|
Utorak, 26. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/15 |
|
|
III Pripremni akti |
|
|
|
Europski parlament |
|
|
|
Utorak, 26. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/16 |
||
|
2021/C 108/17 |
||
|
2021/C 108/18 |
||
|
2021/C 108/19 |
||
|
2021/C 108/20 |
||
|
2021/C 108/21 |
||
|
2021/C 108/22 |
||
|
2021/C 108/23 |
||
|
2021/C 108/24 |
||
|
2021/C 108/25 |
||
|
2021/C 108/26 |
||
|
2021/C 108/27 |
||
|
2021/C 108/28 |
||
|
2021/C 108/29 |
||
|
2021/C 108/30 |
||
|
2021/C 108/31 |
||
|
|
Srijeda, 27. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/32 |
||
|
2021/C 108/33 |
||
|
2021/C 108/34 |
||
|
2021/C 108/35 |
||
|
2021/C 108/36 |
||
|
2021/C 108/37 |
||
|
2021/C 108/38 |
||
|
2021/C 108/39 |
||
|
2021/C 108/40 |
||
|
2021/C 108/41 |
||
|
2021/C 108/42 |
||
|
2021/C 108/43 |
||
|
2021/C 108/44 |
||
|
2021/C 108/45 |
||
|
2021/C 108/46 |
||
|
2021/C 108/47 |
||
|
2021/C 108/48 |
||
|
2021/C 108/49 |
||
|
|
Četvrtak, 28. ožujka 2019. |
|
|
2021/C 108/50 |
||
|
2021/C 108/51 |
||
|
2021/C 108/52 |
||
|
2021/C 108/53 |
||
|
2021/C 108/54 |
||
|
2021/C 108/55 |
||
|
2021/C 108/56 |
||
|
2021/C 108/57 |
|
OZNAKE POSTUPAKA
(Vrsta postupka ovisi o pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.) Amandmani Parlamenta: Novi tekst piše se podebljanim kurzivom . Brisanja se označuju simbolom ▌ ili precrtanim tekstom. Zamjene se označuju isticanjem novog teksta podebljanim kurzivom i brisanjem ili precrtavanjem zamijenjenog teksta. |
|
HR |
|
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/1 |
EUROPSKI PARLAMENT
ZASJEDANJE 2019.–2020.
Dnevne sjednice od 25. do 28. ožujka 2019.
Zapisnik sjednice objavljen je u SL C 438, 18.12.2020.
Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2017., usvojeni 26. ožujka 2019., objavljeni su u SL L 249, 27.9.2019.
USVOJENI TEKSTOVI
I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
REZOLUCIJE
Europski parlament
Utorak, 26. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/2 |
P8_TA(2019)0239
Temeljna prava osoba afričkoga podrijetla
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (2018/2899(RSP))
(2021/C 108/01)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju preambule, članak 2., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članak 6., |
|
— |
uzimajući u obzir članke 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (1), |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (3), |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (4), |
|
— |
uzimajući u obzir drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS-II) koje je u prosincu 2017. objavila Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) te njezino izvješće o iskustvima rasne diskriminacije osoba afričkog podrijetla u EU-u i rasističkog nasilja nad njima (5), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini (6), |
|
— |
uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u lipnju 2016. godine, |
|
— |
uzimajući u obzir Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu koji su 31. svibnja 2016. donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije u suradnji s drugim platformama i poduzećima u sektoru društvenih medija, |
|
— |
uzimajući u obzir Opću preporuku br. 34 od 3. listopada 2011. koju je izdao Odbor UN-a za ukidanje svih oblika rasne diskriminacije o rasnoj diskriminaciji osoba afričkog podrijetla, |
|
— |
uzimajući u obzir Rezoluciju 68/237 Opće skupštine UN-a od 23. prosinca 2013. kojom se razdoblje od 2015. do 2024. proglašava Međunarodnim desetljećem osoba afričkog podrijetla, |
|
— |
uzimajući u obzir Rezoluciju 69/16 Opće skupštine UN-a od 18. studenoga 2014. koja sadrži program aktivnosti za provedbu Međunarodnog desetljeća osoba afričkog podrijetla, |
|
— |
uzimajući u obzir Deklaraciju i Akcijski plan iz Durbana sa Svjetske konferencije o rasizmu iz 2001., u kojima se prepoznaje rasizam, diskriminacija i nepravde s kojima se stoljećima suočavaju osobe afričkog podrijetla, |
|
— |
uzimajući u obzir preporuke opće politike Europske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI), |
|
— |
uzimajući u obzir Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe od 19. rujna 2001. o Europskom kodeksu policijske etike (7), |
|
— |
uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe od 25. srpnja 2017.„Afrofobija: Europa bi se trebala suočiti s posljedicama kolonijalizma i trgovine robljem”, |
|
— |
uzimajući u obzir Protokol br. 12 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o nediskriminaciji, |
|
— |
uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi (O-000022/2019 – B8-0016/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, |
|
A. |
budući da se za pojam „osobe afričkog podrijetla” mogu upotrebljavati i drugi nazivi, poput „Afro-Europljanin”, „europski Afrikanac”, „europski crnac”, „afrički crnac” ili „karipski crnac”, koji se odnose na osobe afričkog podrijetla koje su rođene ili žive u Europi ili su građani Europe; |
|
B. |
budući da se pojmovi „afrofobija”, „afrifobija” ili „rasizam prema osobama crne boje kože” odnose na poseban oblik rasizma, koji uključuje sve oblike nasilja ili diskriminacije koje pokreću zlostavljanje osoba afričkog podrijetla u povijesti i negativni stereotipi, i koji vodi do isključivanja i dehumanizacije osoba afričkog podrijetla; budući da je to povezano s povijesnim represivnim strukturama kolonijalizma i prekoatlantskom trgovinom robljem, kako je istaknuo visoki povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe; |
|
C. |
budući da u Europi živi oko 15 milijuna osoba afričkog podrijetla (8), ali da unatoč tome prikupljanje podataka o jednakosti nije sistematično u državama članicama EU-a, ne temelji se na samoodređenju te često izostavlja potomke migranata ili „treću generaciju migranata” i daljnje generacije; |
|
D. |
budući da je FRA zabilježila činjenicu da su manjine podrijetlom iz supsaharske Afrike koje žive u Europi posebno izložene rasizmu i diskriminaciji u svim područjima života (9); |
|
E. |
budući da su prema drugom istraživanju Europske unije o manjinama i diskriminaciji koje je nedavno provela FRA (10) tijekom 12 mjeseci prije provođenja istraživanja mladi ispitanici afričkog podrijetla, u dobi između 16 i 24 godine, doživjeli više uznemiravanja motiviranog mržnjom (32 %) nego stariji ispitanici, i budući da su mladi ispitanici također češće uznemiravani na internetu te se uznemiravanje smanjuje s dobi; |
|
F. |
budući da je povijest nepravdi prema Afrikancima i osobama afričkog podrijetla, uključujući ropstvo, prisilni rad, aparthejd, masakre i genocid u kontekstu europskog kolonijalizma i prekoatlantske trgovine robljem, još uvelike neprepoznata i neevidentirana na razini institucija u državama članicama; |
|
G. |
budući da ustrajanje u diskriminatornim stereotipovima u nekim tradicijama u Europi, uključujući i korištenje tzv. blackfacinga, podržava duboko ukorijenjene stereotipove o osobama afričkog podrijetla, što može pogoršati diskriminaciju; |
|
H. |
budući da bi trebalo pozdraviti i podržati važan posao nacionalnih tijela za ravnopravnost i Europske mreže tijela za ravnopravnost (Equinet); |
|
I. |
budući da je Godišnje izvješće o zločinima iz mržnje Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (11) otkrilo da su osobe afričkog podrijetla često mete rasističkog nasilja, no da se i dalje u mnogim državama ne pružaju odgovarajuća pravna pomoć i financijska potpora žrtvama dok se oporavljaju od nasilnih napada; |
|
J. |
budući da vlade imaju primarnu odgovornost za vladavinu prava i temeljna prava građana, i budući da je samim time i praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući nasilje iz afrofobije, te progon počinitelja u nadležnosti vlada; |
|
K. |
budući da su podaci o rasnoj diskriminaciji u obrazovnom sustavu ograničeni; no budući da dokazi upućuju na to da djeca afričkog podrijetla u državama članicama u školi dobivaju niže ocjene od svojih bijelih vršnjaka te da je rano napuštanje škole na znatno višoj razini u djece afričkog podrijetla (12); |
|
L. |
budući da su odrasli i djeca afričkog podrijetla ranjiviji u policijskom pritvoru i da su zabilježeni brojni slučajevi nasilja i smrti u pritvoru; uzimajući u obzir da se nad njima provodi rutinsko rasno profiliranje, diskriminatorno zaustavljanje i pretraživanje te nadzor u kontekstu zlouporabe moći u provedbi zakona, sprječavanja zločina, protuterorističkih mjera ili kontrole imigracije; |
|
M. |
budući da pravni lijekovi za diskriminaciju postoje i da su potrebne jake i konkretne politike za suzbijanje strukturnog rasizma s kojim se suočavaju osobe afričkog podrijetla u Europi, među ostalim, u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvu, kaznenom pravosuđu, političkom sudjelovanju i utjecaju politika i praksi u području migracije i azila; |
|
N. |
budući da osobe afričkog podrijetla u Europi doživljavaju diskriminaciju na tržištu stambenih nekretnina i prostornu segregaciju u područjima s niskim primanjima i skučenim smještajnim objektima loše kvalitete; |
|
O. |
budući da su osobe afričkog podrijetla kroz povijest znatno doprinijele stvaranju europskog društva, i budući da se velik broj njih suočava s diskriminacijom na tržištu rada; |
|
P. |
budući da su osobe afričkog podrijetla neproporcionalno zastupljene među siromašnijim slojem europskog stanovništva; |
|
Q. |
budući da su u Europskoj uniji osobe afričkog podrijetla izrazito slabo zastupljene u političkim i zakonodavnim institucijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; |
|
R. |
budući da se političari afričkog podrijetla i dalje suočavaju sa sramotnim napadima u javnoj sferi na nacionalnoj i europskoj razini; |
|
S. |
budući da su rasizam i diskriminacija s kojima se suočavaju osobe afričkog podrijetla strukturni i često povezani s drugim oblicima diskriminacije i ugnjetavanja na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili bilo kojih drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije; |
|
T. |
budući da je zabilježen porast afrofobičnih napada u Europi koji su odnedavno izravno usmjereni na državljane trećih zemalja, posebice izbjeglice i migrante; |
|
1. |
poziva države članice i institucije EU-a da prepoznaju činjenicu da su osobe afričkog podrijetla posebno izložene rasizmu, diskriminaciji, ksenofobiji i općenito nejednakom uživanju ljudskih i temeljnih prava, što vodi strukturnom rasizmu, kao i da imaju pravo na zaštitu od tih nejednakosti kao pojedinci i skupina, među ostalim i pozitivnim mjerama za promicanje njihovih prava i ravnopravno uživanje u njima; |
|
2. |
smatra da je aktivno i smisleno društveno, ekonomsko i političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla ključno za hvatanje u koštac s fenomenom afrofobije te za osiguranje njihove uključenosti u Europi; |
|
3. |
poziva Komisiju da razvije okvir EU-a za nacionalne strategije za socijalnu uključenost i integraciju osoba afričkog podrijetla; |
|
4. |
snažno osuđuje sve fizičke ili verbalne napade na osobe afričkog podrijetla u javnoj i privatnoj sferi; |
|
5. |
potiče institucije EU-a i države članice da službeno priznaju i obilježe povijest osoba afričkog podrijetla u Europi, uključujući prošle i sadašnje nepravde i zločine protiv čovječnosti, poput ropstva i prekoatlantske trgovine robljem, te zločine koji su počinjeni u okviru europskog kolonijalizma, ali i golema postignuća i doprinose osoba afričkog podrijetla, službenim priznanjem Međunarodnog dana sjećanja na žrtve ropstva i prekoatlantske trgovine robljem na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kao i osnivanjem Mjesecā crnačke povijesti; |
|
6. |
potiče države članice i europske institucije da službeno obilježe Međunarodno desetljeće osoba afričkog podrijetla UN-a i da poduzmu učinkovite mjere za provedbu programa aktivnosti u duhu prepoznavanja, pravde i razvoja; |
|
7. |
podsjeća da su neke države članice poduzele korake prema značajnom i učinkovitom ispravljanju povijesnih nepravdi i zločina protiv čovječnosti protiv osoba afričkog podrijetla, imajući na umu njihove trajne učinke na sadašnjost; |
|
8. |
poziva institucije EU-a i ostale države članice da prate taj primjer, što može uključivati neki oblik odštete, poput javnih isprika i povrata ukradenih rukotvorina zemljama podrijetla; |
|
9. |
poziva države članice da učine javnima svoje kolonijalne arhive; |
|
10. |
poziva institucije EU-a i države članice da ulože napore u sustavnu borbu protiv etničke diskriminacije i zločina iz mržnje kako bi, uz ostale ključne dionike, mogle razviti učinkovite i na dokazima utemeljene pravne i političke odgovore na te pojave; smatra da bi se podaci o etničkoj diskriminaciji i zločinu iz mržnje trebali prikupljati isključivo u svrhu utvrđivanja uzroka i suzbijanja ksenofobnog i diskriminirajućeg diskursa i djelovanja u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim okvirima i zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka; |
|
11. |
poziva države članice da razviju nacionalnu strategiju za borbu protiv rasizma kojom će se uhvatiti u koštac s komparativnom situacijom osoba afričkog podrijetla u područjima kao što su obrazovanje, smještaj, zdravlje, zapošljavanje, policija, socijalne službe te pravosudni sustav i političko sudjelovanje i predstavljanje te potaknuti veće sudjelovanje osoba afričkog podrijetla na televizijskim programima i u ostalim medijima da bi se prikladno riješio problem manjka njihove zastupljenosti, kao i manjka uzora za djecu afričkog podrijetla; |
|
12. |
naglašava važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u borbi protiv rasizma i diskriminacije i poziva na dodjelu veće financijske potpore lokalnim organizacijama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; |
|
13. |
poziva Komisiju da se u svojim trenutačnim programima za financiranje, kao i u onima za sljedeće višegodišnje razdoblje, usmjeri, među ostalim, na osobe afričkog podrijetla; |
|
14. |
poziva Komisiju da osnuje poseban tim unutar relevantnih službi koji će se baviti posebno problemima afrofobije; |
|
15. |
ustraje u tome da države članice usvoje i pravilno provedu Okvirnu odluku Vijeća o borbi protiv određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, posebice svrstavanjem motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu u otežavajuće okolnosti da bi se osiguralo da se zločini iz mržnje protiv osoba afričkog podrijetla zabilježe, istraže, procesuiraju i sankcioniraju; |
|
16. |
poziva države članice da se učinkovito uhvate u koštac s problemima zločina iz mržnje, među ostalim i istragom motivacija uzrokovanih predrasudama koje se temelje na rasi, nacionalnom ili etničkom podrijetlu te da osiguraju bilježenje, istragu, procesuiranje i saniranje zločina iz mržnje prema osobama afričkog podrijetla; |
|
17. |
poziva države članice da zaustave sve oblike rasnog ili etničkog profiliranja prilikom kaznenog progona, protuterorističkih mjera i imigracijske kontrole te da službeno prepoznaju prakse nezakonite diskriminacije i bore se protiv njih i protiv nasilja edukacijom vlasti o borbi protiv rasizma i predrasuda; |
|
18. |
poziva države članice da se odreknu rasističkih i afrofobičnih tradicija i obeshrabre ih; |
|
19. |
poziva države članice da nadziru rasne predrasude u svojim kaznenopravnim i obrazovnim sustavima i socijalnim uslugama te da poduzmu proaktivne mjere da bi osigurale jednaku pravdu i poboljšale odnose među tijelima za provedbu zakona i manjinskim zajednicama, da osiguraju jednako obrazovanje i poboljšaju odnose među obrazovnim tijelima i manjinskim zajednicama te osiguraju jednake socijalne usluge i poboljšaju odnose između tijela socijalnih službi i manjinskih zajednica, posebice crnačkih zajednica i osoba afričkog podrijetla; |
|
20. |
poziva države članice da osiguraju da odrasli i djeca afričkog podrijetla imaju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i da ne moraju brinuti oko diskriminacije i segregacije te da im, kad je to potrebno, omoguće pristup primjerenim mjerama pomoći za učenje; potiče države članice da povijest osoba afričkog podrijetla uvrste u svoj kurikulum te da uvedu sveobuhvatnu perspektivu o kolonijalizmu i ropstvu, kojom se prepoznaju njihove povijesne i suvremene negativne posljedice na osobe afričkog podrijetla, te da osiguraju da su učitelji primjereno osposobljeni za taj zadatak te da se mogu nositi s pitanjem raznolikosti u učionici; |
|
21. |
poziva institucije EU-a i države članice da promiču i podrže inicijative za zapošljavanje, poduzetništvo i ekonomsko osnaživanje osoba afričkog podrijetla kako bi se riješio problem iznadprosječnih stopa nezaposlenosti i diskriminacije s kojom se suočavaju na tržištu rada; |
|
22. |
poziva države članice da riješe problem diskriminacije osoba afričkog podrijetla na tržištu stambenih nekretnina i poduzmu konkretne mjere kako bi riješile problem nejednakosti u pristupu stanovanju i osigurale primjeren smještaj; |
|
23. |
poziva Komisiju i države članice EU-a da osiguraju, uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo i prakse, sigurne i zakonite puteve za migrante, izbjeglice i tražitelje azila koji ulaze u EU; |
|
24. |
poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da učinkovito osiguraju da EU ne financira ili podržava organizacije ili skupine koje se povezuje s ropstvom, krijumčarenjem i mučenjem ili iznudom crnih i afričkih migranata te da ne surađuje s njima; |
|
25. |
poziva europske institucije da usvoje strategiju raznolikosti radne snage i uključivanja kojom bi se proveo strateški plan za veću zastupljenost etničkih i rasnih manjina u njihovoj radnoj snazi, što bi upotpunilo dosadašnji trud u tom pogledu; |
|
26. |
poziva europske stranke i političke zaklade, kao i parlamente na svim razinama u EU-u, da podrže i razvijaju inicijative kojima se potiče političko sudjelovanje osoba afričkog podrijetla; |
|
27. |
poziva Komisiju da održava izravne veze s međunarodnim akterima kao što su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UN, Afrička unija i Vijeće Europe, kao i s ostalim međunarodnim partnerima, u cilju suzbijanja afrofobije na međunarodnoj razini; |
|
28. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica te Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. |
(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.
(2) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(3) SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
(4) SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
(5) ‘Being Black in Europe’, studeni 2018., izvješće s odabranim rezultatima, EU-MIDIS II.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0056.
(7) https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016805e297e
(8) Vidi: Europska mreža protiv rasizma, Afrofobija u Europi – Izvješće iz sjene ENAR-a 2014-15, 2015., dostupno na poveznici: http://www.enar-eu.org/IMG/pdf/shadowreport_afrophobia_final_with_corrections.pdf
(9) Vidi drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II), (2017.) na poveznici: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/eumidis-ii-main-results
(10) Ibid.
(11) Vidi zadnje objavljeno u 2016.: http://hatecrime.osce.org/2016-data
(12) 11. mišljenje FRA-e.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/8 |
P8_TA(2019)0240
Izvješće o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza
Rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (2018/2121(INI))
(2021/C 108/02)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), |
|
— |
uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Odluku od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (1), |
|
— |
uzimajući u obzir Rezoluciju odbora TAXE od 25. studenoga 2015. (2) i Rezoluciju odbora TAX2 od 6. srpnja 2016. (3) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji (4), |
|
— |
uzimajući u obzir rezultate Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, koji su podneseni Vijeću i Komisiji 13. prosinca 2017. (5), |
|
— |
uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta, (6) |
|
— |
uzimajući obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o skandalu Cum-Ex: financijski kriminal i nedostaci u postojećem pravnom okviru (7), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove (8), |
|
— |
uzimajući u obzir studije koje je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja na temu „Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u: trenutačno stanje, problemi i učinci”, „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama i carinskim skladištima” i „Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji” (9), |
|
— |
uzimajući u obzir studiju na temu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja” (10), studiju na temu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja” (11), |
|
— |
uzimajući u obzir studije Komisije na temu „pokazatelji agresivnog poreznog planiranja” (12), |
|
— |
uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svojih 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Washington, Rigu, na otok Man, u Estoniju i Dansku, |
|
— |
uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD I (13) i ATAD II (14)) terevizije Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC) (15), |
|
— |
uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno CC(C)TB (16), paket mjera za digitalno oporezivanje (17) i javno izvješćivanje po državama (18), kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima, |
|
— |
uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) i redovna izvješća te skupine podnesena Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), |
|
— |
uzimajući u obzir popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe koji je Vijeće donijelo 5. prosinca 2017. i koji je izmijenjen na temelju stalnog praćenja obveza prema trećim zemljama, |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756), |
|
— |
uzimajući u obzir tekuću modernizaciju okvira PDV-a, a posebno konačni sustav PDV-a, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. studenoga 2016. na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om” (19), |
|
— |
uzimajući u obzir nedavno doneseni novi okvir EU-a za borbu protiv pranja novca, posebno nakon donošenja četvrte (AMLD4) (20) i pete (AMLD5) revizije Direktive o sprečavanju pranja novca) (21), |
|
— |
uzimajući u obzir postupke radi utvrđivanja povrede prava koje je Komisija pokrenula protiv 28 država članica zbog toga što nisu na odgovarajući način prenijele direktivu AMLD4 u nacionalno zakonodavstvo, |
|
— |
uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije od 2. veljače 2016. za jačanje borbe protiv financiranja terorizma (COM(2016)0050) (22), |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca (COM(2018)0645), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2019. o hitnoj potrebi za EU-ovom crnom listom trećih zemalja u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca (23); |
|
— |
uzimajući u obzir mapiranje i analizu razlika od 15. prosinca 2016. u vezi s ovlastima i preprekama u dobivanju i razmjeni informacija, koji su provedeni u okviru platforme financijsko-obavještajnih jedinica Europske unije, te radni dokument službi Komisije od 26. lipnja 2017. o poboljšanju suradnje između financijsko-obavještajnih jedinica EU-a (SWD(2017)0275), |
|
— |
uzimajući u obzir Preporuku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Komisije od 11. srpnja 2018. godine malteškoj financijsko-obavještajnoj jedinici (FIAU) o mjerama potrebnima za usklađivanje s Direktivom o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma, |
|
— |
uzimajući u obzir dopis od 7. prosinca 2018. koji je predsjednik odbora TAX3 uputio stalnom predstavniku Malte pri EU-u Danielu Azzopardiju, u kojem se traže objašnjenja o društvu „17 Black”, |
|
— |
uzimajući u obzir istrage u vezi s državnim potporama i odluke Komisije (24), |
|
— |
pozdravlja prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218), |
|
— |
uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, |
|
— |
uzimajući u obzir Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, |
|
— |
uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja, |
|
— |
uzimajući u obzir rezoluciju o Akcijskom programu iz Addis Abebe, koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 27. srpnja 2015., |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće stručne skupine na visokoj razini o nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike, izrađeno na zajednički zahtjev Komisije Afričke unije (AUC)/Gospodarskog vijeća UN-a za Afriku (ECA) i Konferencije afričkih ministara financija, planiranja i gospodarskog razvoja, |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija također pozvala EU da „pruži dobar primjer”, |
|
— |
uzimajući u obzir svoje rezolucije od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju (25) i od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (26), |
|
— |
uzimajući u obzir obvezu iz članka 8. stavka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR) da se u svakom trenutku poštuje zakonodavstvo o privatnom životu, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. siječnja 2019.o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012), |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017. pod nazivom „Razvojna partnerstva EU-a i izazov koji predstavljaju međunarodni porezni sporazumi”, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (A8-0170/2019), |
1. Opći uvod i objašnjenje konteksta
1.1. Promjene
|
1. |
smatra da trenutačna porezna pravila često ne drže korak sa sve većom brzinom gospodarstva; podsjeća da su trenutačna međunarodna i nacionalna porezna pravila uglavnom osmišljena početkom 20. stoljeća; smatra da postoji hitna i trajna potreba za reformom tih pravila kako bi se međunarodni, europski i nacionalni porezni sustavi prilagodili novim gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima 21. stoljeća; ističe da se uglavnom smatra da trenutačni porezni sustavi i računovodstvene metode nisu opremljeni kako bi bili u korak s tim napretkom i osigurali da svi sudionici na tržištu plaćaju svoj pravedan dio poreza; |
|
2. |
naglašava da je Europski parlament dao znatan doprinos borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što se, među ostalim, moglo vidjeti u slučajevima LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti, Football Leaks, Bahamas Leaks i CumEx, osobito djelovanjem posebnih odbora TAXE, TAX2 (27) i TAX3, istražnog odbora PANA i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON); |
|
3. |
pozdravlja činjenicu da je Komisija tijekom svojeg tekućeg mandata podnijela 26 zakonodavna prijedloga u cilju uklanjanja nekih zakonskih rupa, poboljšanja borbe protiv financijskog kriminala i agresivnog poreznog planiranja te povećanja učinkovitosti prikupljanja poreza i porezne pravednosti; duboko žali zbog nedostatka napretka u Vijeću u pogledu važnih inicijativa koje se odnose na reforme poreza na dobit koje još nisu završene zbog nedostatka istinske političke volje; poziva na brzo usvajanje inicijativa EU-a koje još nisu završene i na pomno praćenje provedbe kako bi se osigurala učinkovitost i pravilna provedba propisa te kako bi se išlo u korak s prilagodljivosti poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; |
|
4. |
podsjeća na to da porezna jurisdikcija ima kontrolu samo nad poreznim pitanjima povezanima s njezinim državnim područjem, a gospodarski tokovi i neki porezni obveznici poput multinacionalnih poduzeća i pojedinaca s visokom neto vrijednošću posluju na svjetskoj razini; |
|
5. |
naglašava da je za definiranje poreznih osnovica potrebno imati potpunu sliku situacije poreznog obveznika, uključujući one dijelove koji su izvan porezne jurisdikcije, i utvrditi koji se dio odnosi na koju jurisdikciju; napominje da je također potrebno da se te porezne osnovice raspodijele između poreznih jurisdikcija kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i dvostruko neoporezivanje; potvrđuje da bi prednost trebalo dati uklanjanju dvostrukog neoporezivanja i jamčenju hvatanja u koštac s problemom dvostrukog oporezivanja; |
|
6. |
smatra da sve institucije EU-a i države članice moraju uložiti napore da građanima objasne što je napravljeno u području oporezivanja i koje su mjere poduzete kako bi se odgovorilo na postojeće probleme i zakonske rupe; smatra da EU treba usvojiti opsežnu strategiju kojom bi Unija s pomoću relevantnih politika podupirala države članice koje prelaze sa svojih postojećih štetnih poreznih sustava na porezni sustav koji je u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a; |
|
7. |
primjećuje da su se gospodarski tokovi (28) i mogućnosti za promjenu porezne rezidentnosti znatno povećali; upozorava da su neke nove pojave (29) suštinski netransparentne ili se njima olakšava netransparentnost čime se omogućava porezna prijevara, utaja poreza, agresivno porezno planiranje i pranje novca; |
|
8. |
izražava žaljenje zbog činjenice da neke države članice EU-a oduzimaju poreznu osnovicu drugih država članica privlačenjem dobiti ostvarene drugdje, čime se poduzećima omogućuje da umjetno smanje svoju poreznu osnovicu; ističe da se tom praksom ne ugrožava samo načelo solidarnosti EU-a već zbog nje dolazi do raspodjele bogatstva prema multinacionalnim poduzećima i njihovim dioničarima, na štetu građana EU-a; podupire važan rad akademske zajednice i novinara koji pomažu u otkrivanju i pojašnjenju tih praksi; |
1.2. Svrha oporezivanja i utjecaj porezne prijevare, utaje poreza, štetne porezne prakse i pranja novca na europska društva
|
9. |
smatra da pravedno oporezivanje i odlučna borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca imaju središnju ulogu u oblikovanju pravednog društva i snažnog gospodarstva braneći pritom društveni ugovor i vladavinu prava; napominje da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti, i to ne samo financiranjem javne potrošnje kojom se podupire društvena mobilnost, već i smanjenjem nejednakosti u prihodima; ističe da porezna politika može imati znatan učinak na odluke o zapošljavanju, razine ulaganja i spremnost poduzeća da prošire svoje poslovanje; |
|
10. |
ističe da je najhitniji prioritet smanjiti porezni jaz koji proizlazi iz poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca te njihova utjecaja na nacionalne proračune i proračun EU-a kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti i porezna pravednost prema svim poreznim obveznicima i među njima te borba protiv povećanja nejednakosti i jačanje povjerenja u demokratsko donošenje politika osiguravajući da prevaranti nemaju konkurentnu poreznu prednost u odnosu na poštene porezne obveznike; |
|
11. |
naglašava da su zajednički napori na razini EU-a i na nacionalnoj razini ključni za obranu proračuna EU-a i nacionalnih proračuna od gubitaka koji proizlaze iz neplaćenih poreza; napominje da države mogu samo uz potpuno i učinkovito prikupljene porezne prihode predvidjeti, između ostalog, kvalitetne javne usluge, uključujući cjenovno pristupačno obrazovanje, zdravstvenu skrb i stanovanje, sigurnost, suzbijanje kriminala i odgovore na izvanredne situacije, socijalnu sigurnost i skrb, provedbu standarda sigurnosti na radnom mjestu i standarda zaštite okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, promicanje rodne ravnopravnosti, javni prijevoz i osnovnu infrastrukturu kako bi se potaknuo i, prema potrebi, stabilizirao socijalno uravnotežen razvoj u cilju ostvarivanja ciljeva održivog razvoja; |
|
12. |
smatra da su nedavne promjene u području oporezivanja i prikupljanja poreza, kojima se težište oporezivanja premjestilo s imovine na dohodak, s dohotka od kapitala na dohodak od rada i potrošnju, s multinacionalnih poduzeća (MNE-ovi) na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i iz financijskog sektora na realno gospodarstvo, imale nerazmjeran utjecaj na žene i osobe s niskim primanjima, koje se obično više oslanjaju na dohodak od rada i troše veći dio svojih prihoda na potrošnju (30); napominje da među najbogatijim skupinama stanovništva postoje veće stope utaje poreza (31); poziva Komisiju da u svojim zakonodavnim prijedlozima u području poreza i sprečavanja pranja novca uzme u obzir učinak na društveni razvoj, uključujući rodnu ravnopravnost i druge prethodno navedene politike; |
1.3. Rizici i pogodnosti povezane s gotovinskim transakcijama
|
13. |
naglašava da gotovinske transakcije, unatoč njihovim pogodnostima, kao što su pristupačnost i brzina, i dalje predstavljaju vrlo visoki rizik u smislu pranja novca i utaje poreza, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; napominje da su u nekim državama članicama već uvedena ograničenja za gotovinska plaćanja; ujedno napominje da se, unatoč usklađivanju pravila o kontrolama gotovine na vanjskim granicama EU-a, pravila u pogledu kretanja gotovine unutar granica EU-a i dalje razlikuju među državama članicama; |
|
14. |
napominje da zbog rascjepkanosti i različite prirode tih mjera može doći do narušavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta; stoga poziva Komisiju da pripremi prijedlog o ograničenjima na gotovinska plaćanja na europskoj razini, uz istodobno zadržavanje gotovine kao sredstva plaćanja; nadalje napominje da euronovčanice u velikim apoenima predstavljaju veći rizik u smislu pranja novca; pozdravlja činjenicu da je Europska središnja banka (ESB) 2016. najavila da više neće izdavati nove novčanice od 500 EUR (iako postojeće zalihe ostaju zakonsko sredstvo plaćanja); poziva ESB da izradi vremenski raspored za ukidanje mogućnosti korištenja novčanicama od 500 EUR; |
1.4. Kvantitativna procjena
|
15. |
ističe da porezna prijevara, utaja poreza i agresivno porezno planiranje dovode do gubitka resursa za nacionalne proračune i proračun Europske unije (32); uviđa da kvantifikacija tih gubitaka nije jednostavna; međutim, napominje da bi se povećanim zahtjevima u pogledu transparentnosti osiguralo ne samo bolje podatke, već bi se pridonijelo i smanjenju netransparentnosti; |
|
16. |
napominje da se u nekoliko procjena nastojao brojčano utvrditi razmjer gubitaka koji nastaju zbog izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; podsjeća na to da nijedna od tih procjena ne pruža dovoljno široku sliku sama po sebi zbog prirode podataka ili nedostatka istih; napominje da se neke od nedavnih procjena međusobno nadopunjuju na temelju različitih komplementarnih metodologija; |
|
17. |
napominje da je do sada Komisija provodila procjenu poreznog jaza u području PDV-a u EU-u, dok je samo petnaest država članica pripremalo vlastite nacionalne procjene poreznog jaza; poziva sve države članice da, pod vodstvom Komisije, pripreme sveobuhvatnu procjenu poreznog jaza te da se pritom ne ograniče samo na PDV i uključe procjenu troškova svih poreznih poticaja; |
|
18. |
ponovno izražava žaljenje zbog „nedostatka pouzdanih i nepristranih statističkih podataka o razmjerima porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza [te] naglašava važnost razvijanja odgovarajućih i transparentnih metodologija za kvantificiranje razmjera tih pojava, kao i njihova učinka na javne financije, gospodarske aktivnosti i javna ulaganja zemalja” (33); podsjeća da su nedavni primjeri pokazali važnost političke i financijske neovisnosti statističkih zavoda kako bi se zajamčila pouzdanost statističkih podataka; poziva na to da se od Eurostata zatraži tehnička pomoć za prikupljanje sveobuhvatnih i točnih statističkih podataka kako bi ih se pružilo u usporedivom, jednostavno koordiniranom digitalnom formatu; |
|
19. |
posebno podsjeća na empirijsku procjenu razmjera godišnjih gubitaka prihoda uzrokovanih agresivnim planiranjem poreza na dobit u EU-u, koja je izrađena 2015. godine; napominje da se procijenjeni iznos kreće u rasponu od 50 – 70 milijardi EUR (iznos koji se izgubi samo zbog premještanja dobiti i koji odgovara udjelu od barem 17 % poreza na dobit 2013. i 0,4 % BDP-a) do 160 – 190 milijardi EUR (ako se dodaju individualizirani porezni dogovori velikih multinacionalnih poduzeća i neučinkovitost u prikupljanju poreza); |
|
20. |
poziva Vijeće i države članice da, posebno kroz potporu u okviru programa Fiscalis, prednost daju projektima čiji je cilj kvantificiranje razmjera izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se uspješnije premostio postojeći porezni jaz; naglašava da je Europski parlament usvojio povećanje (34) sredstava u okviru programa Fisacalis; potiče države članice da, pod koordinacijom Komisije, procjenjuju svoj porezni jaz i da rezultate objavljuju na godišnjoj osnovi; |
|
21. |
napominje da se u radnom dokumentu MMF-a (35) procjenjuje da gubici uzrokovani smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti te gubici povezani s poreznim oazama na svjetskoj razini iznose oko 600 milijardi USD godišnje; napominje da se, u skladu s dugoročnim procjenama MMF-a, radi o 400 milijardi USD za zemlje OECD-a (1 % njihova BDP-a) i 200 milijardi USD za zemlje u razvoju (1,3 % njihova BDP-a); |
|
22. |
pozdravlja nedavne procjene neslužbenog gospodarstva, često nazvanog sivo gospodarstvo, u studiji o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017. (36), koja pruža neizravni širi prikaz utaje poreza; ističe da vrijednost neslužbenog gospodarstva mjeri gospodarske aktivnosti koje se ne mogu evidentirati u osnovnim izvorima podataka koji se koriste za izradu nacionalnih računa; |
|
23. |
naglašava da se svake godine gotovo 40 % dobiti multinacionalnih poduzeća premješta u porezne oaze, a neke države članice Europske unije izgledaju glavne gubitnice premještanja dobiti jer 35 % premještene dobiti dolazi iz država članica EU-a, iza kojih slijede zemlje u razvoju (30 %) (37); ističe da se oko 80 % dobiti koja se premješta iz mnogih država članica EU-a usmjerava u nekoliko drugih država članica EU-a ili kroz njih; ističe da multinacionalna poduzeća mogu platiti do 30 % manje poreza od domaćih konkurenata te da se agresivnim poreznim planiranjem narušava tržišno natjecanje za domaća poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća; |
|
24. |
napominje da najnovije procjene porezne utaje u EU-u upućuju na brojku od otprilike 825 milijardi EUR godišnje (38); |
|
25. |
napominje da multinacionalna poduzeća koja su saslušana pred odborom TAX3 izrađuju vlastite procjene efektivnih poreznih stopa (ETR) (39); ističe da neki stručnjaci dovode u pitanje te procjene; |
|
26. |
poziva na prikupljanje statističkih podataka o velikim transakcijama u slobodnim lukama, carinskim skladištima i posebnim gospodarskim zonama, kao i objavljivanje informacija dobivenih od posrednika i zviždača; |
1.5. Porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje (ATP)
|
27. |
podsjeća da se borba protiv utaje poreza i poreznih prijevara odnosi na nezakonite radnje, dok se borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza usmjerava na situacije u kojima se iskorištavaju rupe u zakonima ili koje su a priori u granicama zakona, osim ako ih porezno tijelo ili konačno sud ne proglase nezakonitima, ali protiv njegova duha; poziva stoga na pojednostavnjenje poreznog okvira; |
|
28. |
podsjeća na to da poboljšavanje prikupljanja poreza u državama EU-a može vjerojatno smanjiti kriminal povezan s utajom poreza i povezanim pranjem novca; |
|
29. |
podsjeća da se pojam agresivno porezno planiranje odnosi na osmišljavanje poreznog dizajna kojim će se porezne obveze smanjiti iskorištavanjem tehničkih obilježja poreznog sustava ili odabiranjem između dvaju ili više poreznih sustava, što je protivno duhu prava, |
|
30. |
pozdravlja odgovor Komisije na pozive iz rezolucija odbora TAXE, TAX2 i PANA o učinkovitijem prepoznavanju agresivnog poreznog planiranja i štetnih poreznih praksi; |
|
31. |
poziva Komisiju i Vijeće da predlože i donesu sveobuhvatnu i posebnu definiciju pokazatelja agresivnog poreznog planiranja, nadovezujući se na obilježja utvrđena tijekom pete revizije Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) (40) i relevantne studije i preporuke Komisije (41); ističe da se ti jasni pokazatelji prema potrebi mogu temeljiti na međunarodno dogovorenim normama; poziva države članice da te pokazatelje koriste kao osnovu za ukidanje svih štetnih poreznih praksi koje su rezultat postojećih rupa u poreznom zakonodavstvu; poziva Komisiju i Vijeće da redovito ažuriraju te pokazatelje ako se pojave novi mehanizmi ili prakse agresivnog poreznog planiranja; |
|
32. |
naglašava da između korporativnih poreznih obveznika i pojedinaca s visokom neto vrijednošću postoji sličnost u korištenju korporativnih i sličnih struktura kao što su trustovi i lokacije na moru (offshore) za potrebe agresivnog poreznog planiranja; upozorava na ulogu posrednika (42) u uspostavi takvih programa; u tom pogledu podsjeća da većina prihoda pojedinaca s visokom neto vrijednošću dolazi u obliku kapitalne dobiti, a ne zarade; |
|
33. |
pozdravlja činjenicu da je Komisija ocijenila pokazatelje agresivnog poreznog planiranja i uvrstila ih u svoja izvješća po državama članicama u okviru Europskog semestra za 2018.; traži da to ocjenjivanje postane redovna praksa kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu EU-a te, dugoročno, veća stabilnost javnih prihoda; poziva Komisiju da zajamči donošenje jasnih popratnih mjera za okončanje praksi agresivnog poreznog planiranja, prema potrebi, u obliku službenih preporuka; |
|
34. |
ponavlja svoj poziv poduzećima da, kao porezni obveznici, u potpunosti poštuju svoje porezne obveze i suzdrže se od agresivnog poreznog planiranja koje dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) te da strategiju pravednog oporezivanja i suzdržavanje od štetnih poreznih praksi smatraju važnim dijelom svojeg društveno odgovornog poslovanja, uzimajući pritom u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća kako bi osigurali povjerenje poreznih obveznika u porezne okvire; |
|
35. |
potiče države članice koje sudjeluju u postupku pojačane suradnje da što prije postignu dogovor o donošenju poreza na financijske transakcije (FTT), istodobno potvrđujući da je globalno rješenje najprikladnije; |
2. Porez na dobit
|
36. |
podsjeća da su se mogućnosti za odabir lokacije poslovanja ili boravka na temelju regulatornog okvira naglo povećale zbog globalizacije i digitalizacije; |
|
37. |
podsjeća da se porezi moraju platiti u jurisdikcijama u kojima se odvija stvarna znatna i istinska gospodarska aktivnost i dolazi do stvaranja vrijednosti ili, u slučaju neizravnog oporezivanja, tamo gdje se odvija potrošnja; naglašava da se to može postići usvajanjem zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) u EU-u s prikladnom i pravednom raspodjelom, uključujući, među ostalim, svu materijalnu imovinu; |
|
38. |
napominje da je EU uveo porez na izlazak u okviru direktive ATAD I te da se time državama članicama omogućuje oporezivanje gospodarske vrijednosti kapitalne dobiti ostvarene na njihovu državnom području, čak i ako ta dobit još nije ostvarena u trenutku izlaska; smatra da bi trebalo ojačati načelo oporezivanja dobiti ostvarene u državama članicama prije nego što napuste Uniju, na primjer s pomoću koordiniranog poreza po odbitku na kamate i licencije, kako bi se ispravili postojeći nedostaci i izbjegao odlazak profita iz EU-a bez plaćanja poreza; poziva Vijeće da nastavi pregovore o prijedlogu u vezi s kamatama i licencijama (43); napominje da se u poreznim sporazumima često smanjuje stopa poreza po odbitku radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja (44); |
|
39. |
ponovno potvrđuje da prilagodba međunarodnih poreznih pravila treba odgovarati izbjegavanju koje proizlazi iz mogućeg iskorištavanja međudjelovanja između nacionalnih poreznih odredbi i mreža poreznih sporazuma, što rezultira erozijom porezne osnovice i dvostrukim neoporezivanjem jamčeći da ne dolazi do dvostrukog oporezivanja; |
2.1. Akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te njegova provedba u EU-u: Direktiva o pravilima protiv izbjegavanja poreza (ATAD)
|
40. |
smatra da je projekt skupine G20, koji se odnosio na borbu protiv praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti i koji je vodio OECD, imao za cilj koordinirano se uhvatiti u koštac s uzrocima i okolnostima koje dovode do tih praksi, i to poboljšanjem prekogranične usklađenosti poreznih propisa, jačanjem obvezujućih uvjeta i povećanjem transparentnosti i sigurnosti; međutim, navodi da se stupanj spremnosti i predanosti suradnji na akcijskom planu OECD-a za BEPS razlikuje među državama i s obzirom na predmetne mjere; |
|
41. |
napominje da se akcijski plan skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koji vodi OECD te koji se sastoji od 15 točaka i čija je svrha koordinirano rješavanje uzroka i okolnosti koje dovode do praksi smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, provodi i prati u sklopu Uključivog okvira te da se vode dodatne rasprave i to u kontekstu koji nadilazi samo početne države sudionice; poziva države članice da podrže reformu i mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se postojećim međunarodnim okvirom obuhvate preostale rupe u poreznom zakonodavstvu te neriješena porezna pitanja; pozdravlja inicijativu Uključivog okvira koja, je usmjerena na raspravu i pronalazak globalnog dogovora o boljoj raspodjeli prava na oporezivanje među zemljama; |
|
42. |
prima na znanje činjenicu da mjere zahtijevaju provedbu; prima na znanje političku izjavu (45) o uključivom okviru za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), čiji je cilj osmisliti moguća rješenja za utvrđene poteškoće koje se odnose na oporezivanje digitalnog gospodarstva; |
|
43. |
ističe da su neke države nedavno donijele jednostrane protumjere protiv štetnih poreznih praksi (kao što je porez na preusmjerenu dobit u Ujedinjenoj Kraljevini i odredbe o globalnom nematerijalnom prihodu s niskim stopama poreza (GILTI) u sklopu porezne reforme u SAD-u) kako bi se osiguralo da se strani prihod multinacionalnih poduzeća propisno oporezuje po minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi u državi u kojoj matično društvo ima boravište; traži da se te mjere ocijene na razini EU-a; napominje da, za razliku od tih jednostranih mjera, EU općenito promiče multilateralna i sporazumna rješenja za rješavanje pitanja pravedne dodjele prava oporezivanja; naglašava da, primjerice, EU daje prednost globalnom rješenju za oporezivanje digitalnog sektora, ali ipak predlaže uvođenje poreza na digitalne usluge na razini EU-a (DST) s obzirom na to da globalne rasprave u tom području sporo napreduju; |
|
44. |
podsjeća da se paketom EU-a protiv izbjegavanja plaćanja poreza iz 2016. dopunjavaju postojeće odredbe kako bi se na usklađen način u cijelom EU-u provodilo 15 mjera u borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti na jedinstvenom tržištu; |
|
45. |
pozdravlja činjenicu da je EU donio direktive ATAD I i ATAD II; smatra da se tim direktivama osigurava pravednije oporezivanje jer određuju minimalnu razinu zaštite od izbjegavanja poreza na dobit u cijelom EU-u te da jamče pravednije i stabilnije okruženje za poduzeća, i iz perspektive potražnje i iz perspektive ponude; pozdravlja odredbe o hibridnim neusklađenostima čiji je cilj sprečavanje dvostrukog neoporezivanja kako bi se uklonile postojeće i izbjegle daljnje neusklađenosti između država članica i u odnosu na treće zemlje; |
|
46. |
pozdravlja odredbe o kontroliranim stranim korporacijama koje su dio Direktive ATAD I i kojima se osigurava da se dobit povezanih društava koja je registrirana u državama s niskom ili nepostojećom stopom oporezivanja učinkovito oporezuje; smatra da se njima sprječava da nepostojanje nacionalnih pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji ili razlike među tim pravilima ugroze funkcioniranje unutarnjeg tržišta, osim u slučaju potpuno umjetnih dogovora, na koje je Parlament u više navrata upozorio; žali zbog toga što u Direktivi ATAD I postoje dva pristupa provedbi pravila o kontroliranim stranim korporacijama i poziva države članice da primijene samo jednostavnija i najučinkovitija pravila o kontroliranim stranim korporacijama poput onih iz članka 7. stavka 2. točke (a) te direktive; |
|
47. |
pozdravlja opće pravilo protiv zlouporabe u svrhu izračuna obveze plaćanja poreza na dobit, koje je navedeno u Direktivi ATAD I i kojim se državama članicama omogućuje da zanemaruju rješenja koja nisu autentična te u kojemu se uzimaju u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti s ciljem ostvarivanja porezne prednosti; ponavlja svoj opetovani poziv na donošenje općeg i strogog zajedničkog pravila protiv zlouporabe u postojećem zakonodavstvu, a posebno u Direktivi o matičnim društvima i društvima kćerima, Direktivi o spajanjima te Direktivi o kamatama i licencijama; |
|
48. |
ponavlja poziv na donošenje jasne definicije stalnog poslovnog nastana i znatne gospodarske prisutnosti kako poduzeća ne bi mogla umjetno izbjegavati plaćanje poreza u državi članici u kojoj obavljaju gospodarsku aktivnost; |
|
49. |
poziva da se rad koji se provodi u okviru Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama i koji se odnosi na razvoj dobrih praksi dovrši te da Komisija nadzire provedbu u državama članicama; |
|
50. |
podsjeća na svoju zabrinutost u vezi s uporabom transfernih cijena u agresivnom poreznom planiranju i slijedom toga ponovno upozorava na potrebu za odgovarajućim djelovanjem i poboljšanjem okvira za transferne cijene kako bi se riješilo to pitanje; ističe da je potrebno zajamčiti da te cijene odražavaju gospodarsku stvarnost, pružaju sigurnost, jasnoću i pravednost za države članice i poduzeća koja posluju u Uniji te da smanjuju rizik od zlouporabe pravila u svrhe premještanja dobiti; smatra da se pritom mora voditi računa o smjernicama OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i poreznu upravu iz 2010. (46); međutim, napominje da, kao što su istaknuli stručnjaci te kako je navedeno u publikacijama, upotreba „koncepta neovisnog subjekta” ili „načela nepristrane transakcije” predstavlja jedan od glavnih čimbenika za omogućivanje štetnih poreznih praksi (47); |
|
51. |
naglašava da mjere EU-a usmjerene na rješavanje problema smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te agresivnog poreznog planiranja za porezna tijela znače ažurirano sredstvo kojim se jamči pravedno prikupljanje poreza uz istodobno osiguravanje konkurentnosti poduzeća iz EU-a; naglašava da bi porezna tijela trebala biti odgovorna za učinkovito korištenje tih instrumenata i ne nametati dodatna opterećenja za odgovorne porezne obveznike, posebno mala i srednja poduzeća; |
|
52. |
drži da novi protok informacija prema poreznim tijelima nakon donošenja direktiva ATAD I i DAC4 rezultira potrebom za odgovarajućim sredstvima kako bi se osiguralo najučinkovitije korištenje takvih informacija i učinkovito smanjio trenutačni porezni jaz; poziva sve države članice da zajamče da su sredstva koja upotrebljavaju tijela dostatna i primjerena za upotrebu tih informacija te za objedinjavanje i unakrsnu provjeru informacija iz različitih izvora i skupova podataka; |
2.2. Jačanje mjera EU-a za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i dopunjavanje akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti
2.2.1. Nadzor poreznih sustava država članica i ukupnog poreznog okruženja – agresivno porezno planiranje u EU-u (Europski semestar)
|
53. |
pozdravlja činjenicu da su porezni sustavi država članica i ukupno porezno okruženje postali dio europskog semestra u skladu s pozivom Parlamenta (48); pozdravlja studije i podatke koje je izradila Komisija (49) i kojima se omogućuje bolje rješavanje situacija u kojima postoje pokazatelji gospodarskog agresivnog poreznog planiranja te koji daju jasnu naznaku izloženosti poreznom planiranju i za sve države članice predstavljaju bogatu bazu podataka o tom problemu; ističe da države članice, u duhu lojalne suradnje, ne smiju olakšati stvaranje programa agresivnog poreznog planiranja koji nisu u skladu s pravnim okvirom EU-a i duhom Ugovora EU-a; |
|
54. |
traži da ti novi porezni pokazatelji za europski semestar imaju isti rang kao i pokazatelji povezani s kontrolom rashoda; ističe koristi koje proizlaze iz dodavanja te porezne dimenzije europskom semestru s obzirom na to da će se njome omogućiti suzbijanje određenih štetnih poreznih praksi koje do sada nisu bile riješene u okviru direktive ATAD i drugih postojećih europskih propisa; |
|
55. |
pozdravlja činjenicu da se u okviru Direktive o administrativnoj suradnji (DAC6) navode obilježja prekograničnih aranžmana o kojima su posrednici dužni obavijestiti porezna tijela kako bi ih ona mogla ocijeniti; pozdravlja činjenicu da se ta obilježja programa agresivnog poreznog planiranja mogu ažurirati ako se pojave novi aranžmani ili prakse; ističe da rok za provedbu Direktive još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost; |
|
56. |
poziva na to da skupina za Kodeks o postupanju jednom godišnje Vijeću i Parlamentu podnosi izvješće o glavnim aranžmanima o kojima se izvijesti u državama članicama kako bi se donositeljima odluka omogućilo da budu u tijeku s novim poreznim sustavima koji se izrađuju te da poduzmu nužne protumjere koje bi mogle biti potrebne; |
|
57. |
poziva i institucije EU-a i države članice da osiguraju da ugovori o javnoj nabavi ne olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza za dobavljače; ističe da bi države članice trebale nadzirati i jamčiti da poduzeća ili drugi pravni subjekti uključeni u javne natječaje i ugovore o javnoj nabavi ne sudjeluju u poreznim prijevarama, utaji poreza i agresivnom poreznom planiranju; poziva Komisiju da pojasni postojeću praksu javne nabave u skladu s direktivom EU-a o javnoj nabavi te da po potrebi predloži njezino ažuriranje kako se ne bi zabranjivala primjena razmatranja povezanih s porezima kao kriterija za isključenje ili čak kao kriterija odabira u javnoj nabavi; |
|
58. |
poziva Komisiju da objavi prijedlog kojim bi se države članice obvezalo da osiguraju da gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupcima javne nabave poštuju barem minimalnu razinu porezne transparentnosti, posebno u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama i transparentnih vlasničkih struktura; |
|
59. |
poziva Komisiju da u najkraćem mogućem roku izradi prijedlog u cilju stavljanja izvan snage povlaštenih poreznih režima za patente te poziva države članice da prednost daju neštetnoj i, po potrebi, izravnoj potpori za istraživanje i razvoj na njihovu teritoriju; naglašava da je porezne olakšice za trgovačka društva potrebno pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima imaju pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu; |
|
60. |
u međuvremenu ponavlja poziv da se osigura istinska povezanost trenutačnih povlaštenih poreznih režima za patente s gospodarskom aktivnošću, kao što su testovi rashoda, te da se njima ne narušava tržišno natjecanje; primjećuje sve veću ulogu nematerijalne imovine u vrijednosnom lancu multinacionalnih poduzeća; prima na znanje poboljšanu definiciju troškova istraživanja i razvoja u prijedlogu o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB); podupire stajalište Parlamenta o uvođenju poreznih olakšica za stvarne troškove istraživanja i razvoja umjesto odbitaka za istraživanje i razvoj; |
2.2.2. Bolja suradnja u području oporezivanja, uključujući CCCTB
|
61. |
naglašava da bi porezna politika u Europskoj uniji trebala biti usmjerena na borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja te na olakšavanje prekogranične gospodarske aktivnosti suradnjom poreznih tijela i osmišljavanjem pametne porezne politike; |
|
62. |
ističe da postoje brojne prepreke povezane s porezom koje otežavaju prekograničnu gospodarsku aktivnost; u tom pogledu ističe svoju rezoluciju od 25. listopada 2012. o 20 glavnih nedoumica europskih građana i poduzeća u vezi s djelovanjem jedinstvenog tržišta (50); potiče Komisiju da joj jedan od prioriteta bude donošenje akcijskog plana za rješavanje tih prepreka; |
|
63. |
pozdravlja ponovno pokretanje projekta CCCTB-a, što je rezultat činjenice da je Komisija usvojila međusobno povezane prijedloge o CCTB-u i CCCTB-u; naglašava da će se CCCTB-om, kada se u potpunosti provede, ukloniti rupe u nacionalnim poreznim sustavima, osobito u pogledu transfernih cijena; |
|
64. |
poziva Vijeće da brzo usvoji i usporedno provede ta dva prijedloga te da uzme u obzir mišljenje Parlamenta koje već uključuje koncept virtualnog stalnog poslovnog nastana i formule za raspodjelu zahvaljujući kojima bi se zatvorile preostale zakonske rupe koje omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i izjednačili uvjeti u svjetlu digitalizacije; izražava žaljenje zbog upornog odbijanja određenih država članica da pronađu rješenje i poziva države članice da premoste svoja različita stajališta; |
|
65. |
podsjeća da bi primjenu CCTB-a i CCCTB-a trebala pratiti provedba zajedničkih računovodstvenih pravila i primjereno usklađivanje administrativnih praksi; |
|
66. |
podsjeća da bi se, kako bi se okončala praksa premještanja dobiti i kako bi se uvelo načelo prema kojem se porez plaća ondje gdje se ostvaruje dobit, CCTB i CCCTB trebali uvesti istodobno u svim državama članicama; poziva Komisiju da, u slučaju da Vijeće jednoglasno ne donese odluku o uvođenju CCCTB-a, na temelju članka 116. UFEU-a izda novi prijedlog u kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom kako bi usvojili nužno zakonodavstvo; |
2.2.3. Oporezivanje dobiti digitalnih poduzeća
|
67. |
napominje da je pojava digitalizacije stvorila novu situaciju na tržištu zahvaljujući kojoj digitalna i digitalizirana poduzeća mogu iskoristiti lokalna tržišta bez fizičke, a time i porezne prisutnosti na tim tržištima, zbog čega se stvaraju nejednaki uvjeti na tržištu te se tradicionalna poduzeća stavljaju u nepovoljan položaj; napominje da se na modele digitalnih poduzeća u EU-u primjenjuje niže efektivno prosječno porezno opterećenje u odnosu na tradicionalne poslovne modele (51); |
|
68. |
u tom kontekstu ističe postupni prijelaz s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje) (52); izražava žaljenje zbog činjenice da digitalna poduzeća u nekim državama članicama ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima u tim državama članicama; |
|
69. |
smatra da bi EU trebao omogućiti stvaranje atraktivnog poslovnog okruženja kako bi se ostvarilo jedinstveno digitalno tržište koje neometano funkcionira uz istodobno osiguravanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu; podsjeća na to da bi se, kada je riječ o digitalizaciji gospodarstva u cjelini, pri određivanju lokacije stvaranja vrijednosti u obzir trebao uzeti doprinos korisnika, kao i prikupljene informacije o ponašanju potrošača na internetu; |
|
70. |
naglašava da će nedostatak zajedničkog pristupa Unije u rješavanju problema oporezivanja digitalnog gospodarstva dovesti, odnosno da je u stvari već doveo, do toga da države članice donesu jednostrana rješenja, što će rezultirati regulatornom arbitražom, cijepanjem jedinstvenog tržišta te može postati teret za poduzeća koja posluju prekogranično, kao i za porezna tijela; |
|
71. |
prima na znanje vodeću ulogu Komisije i nekih država članica u globalnoj raspravi o oporezivanju digitalnog gospodarstva; potiče države članice da nastave s proaktivnim radom na razini OECD-a i UN-a, osobito putem postupka koji je uveden uključivim okvirom za BEPS u njegovoj političkoj izjavi (53); međutim, podsjeća na to da EU ne bi trebao čekati na globalna rješenja i da mora odmah djelovati; |
|
72. |
pozdravlja digitalni porezni paket koji je Komisija usvojila 21. ožujka 2018.; međutim, žali zbog činjenice da su Danska, Finska, Irska i Švedska izrazile svoje zadrške ili temeljno suprotstavljanje digitalnom poreznom paketu na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanom 12. ožujka 2019. (54); |
|
73. |
naglašava da je dogovor o tome što čini digitalni stalni poslovni nastan, jedini koji je dosad postignut, korak u pravom smjeru, ali da se njime ne rješava pitanje raspodjele porezne osnovice; |
|
74. |
poziva države članice koje su voljne razmotriti mogućnost uspostave digitalnog poreza da to učine u okviru pojačane suradnje kako bi se spriječila daljnja fragmentacija jedinstvenog tržišta, što se već događa s pojedinim državama članicama koje razmišljaju o uvođenju nacionalnih rješenja; |
|
75. |
smatra da takozvano privremeno rješenje nije optimalno; drži da će se zahvaljujući njemu ubrzati traženje boljeg rješenja na globalnoj razini te da će se pritom donekle izjednačiti uvjeti na lokalnim tržištima; poziva države članice EU-a da što je prije moguće razmotre, donesu i provedu dugoročno rješenje u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva (znatna digitalna prisutnost) kako bi EU na globalnoj razini i dalje bio predvodnik u tom području; naglašava da bi dugoročno rješenje koje je predložila Komisija trebalo poslužiti kao temelj za daljnji rad na međunarodnoj razini; |
|
76. |
primjećuje da građani EU-a pojačano zahtijevaju uvođenje poreza na digitalne usluge; podsjeća da istraživanja pokazuju da 80 % građana iz Njemačke, Francuske, Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske podupire porez na digitalne usluge te da bi stoga EU trebao predvoditi međunarodna nastojanja u tom području; nadalje, ističe da bi većina ispitanih građana željela da područje primjene poreza na digitalne usluge bude široko (55); |
|
77. |
poziva države članice da se pobrinu za to da porez na digitalne usluge ostane privremena mjera na način da se u Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (56) (COM(2018)0148) uvrsti „klauzula o vremenskom ograničenju” i da se ubrza rasprava o znatnoj digitalnoj prisutnosti; |
2.2.4. Učinkovito oporezivanje
|
78. |
napominje da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,9 % 2018. (57), što predstavlja smanjenje od 32 %; zabrinut je zbog mogućih posljedica tog natjecanja na održivost poreznih sustava i njegovih mogućih učinaka prelijevanja na druge zemlje; primjećuje da se u okviru prvog projekta u području BEPS-a pod vodstvom skupine G20 i OECD-a nije obrađivala ta pojava; pozdravlja najavu iz uključivog okvira za BEPS da se na temelju načela „nedovođenja u pitanje” ispitaju prava oporezivanja kojima bi se ojačala sposobnost jurisdikcija za oporezivanje dobiti ako jurisdikcija s pravom oporezivanja primjenjuje nisku efektivnu poreznu stopu na tu dobit do 2020. (58), što dovodi do minimalne razine uspješnog oporezivanja; napominje da se, kako je navedeno u uključivom okviru za BEPS, trenutačnim djelovanjem pod vodstvom OECD-a ne mijenja činjenica da zemlje ili jurisdikcije imaju pravo odrediti vlastite porezne stope ili uopće ne uspostaviti sustav poreza na dobit (59); |
|
79. |
pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom (60), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis (pravedni kriterij 2.2 EU-ova popisa); |
|
80. |
primjećuje razlike između procjene efektivnih poreznih stopa velikih korporacija, koje se često temelje na predviđanjima poreza (61), i stvarnog poreza koji plaćaju velika multinacionalna poduzeća; primjećuje da tradicionalni sektori u prosjeku plaćaju efektivnu stopu poreza na dobit od 23 %, dok digitalni sektor plaća oko 9,5 % (62); |
|
81. |
primjećuje različite metodologije u procjeni efektivnih poreznih stopa zbog kojih nije moguća pouzdana usporedba efektivnih poreznih stopa u EU-u i na globalnoj razini; ističe da se neke procjene efektivnih poreznih stopa u EU-u kreću od 2,2 % do 30 % (63); poziva Komisiju da razvije vlastitu metodologiju i redovito objavljuje efektivne porezne stope u državama članicama; |
|
82. |
poziva Komisiju da procijeni pojavu smanjenja nominalnih poreznih stopa i njezina učinka na efektivne porezne stope u EU-u te da, prema potrebi, predloži mjere unutar EU-a i prema trećim zemljama, uključujući stroga pravila protiv zlouporabe i obrambene mjere, kao što su stroža pravila o kontroliranim stranim društvima i preporuka za izmjenu poreznih sporazuma; |
|
83. |
smatra da bi globalna koordinacija u pitanjima porezne osnovice kao rezultat projekta OECD koji se bavi smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti trebala biti popraćena boljom koordinacijom u pitanjima poreznih stopa kako bi se povećala učinkovitost; |
|
84. |
poziva države članice da ažuriraju mandat skupini za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja (skupina CoC) kako bi se istražio koncept minimalnog uspješnog oporezivanja dobiti trgovačkih društava na temelju rada OECD-a na temu poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu; |
|
85. |
prima na znanje izjavu francuskog ministra financija na sjednici odbora TA X 3od 23. listopada 2018. o potrebi za raspravom o konceptu minimalnog oporezivanja; pozdravlja spremnost Francuske da raspravu o minimalnom oporezivanju učini jednim od prioriteta svojega predsjedanja skupinom G7 2019., kao što je ponovljeno tijekom sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove održanog 12. ožujka 2019.; |
2.3. Upravna suradnja u vezi s izravnim porezima
|
86. |
naglašava da je od lipnja 2014. Direktiva DAC izmijenjena četiri puta; |
|
87. |
poziva Komisiju da ocijeni i predstavi prijedloge za uklanjanje nedostataka u Direktivi DAC2, posebno uključivanjem materijalne imovine i kriptovaluta u područje primjene Direktive, propisivanjem sankcija za nepoštovanje propisa ili lažno izvješćivanje od strane financijskih institucija te uključivanjem više vrsta financijskih institucija i vrsta financijskih izvještaja o kojima se trenutačno ne izvješćuje, kao što su mirovinski fondovi; |
|
88. |
ponavlja svoj poziv na proširenje područja primjene u pogledu razmjene odluka o porezima i šireg pristupa Komisije te na veće usklađivanje praksi u vezi s odlukama o porezu različitih nacionalnih poreznih tijela; |
|
89. |
poziva Komisiju da čim prije objavi svoju prvu ocjenu Direktive DAC3 u tom pogledu, s posebnim naglaskom na broju razmijenjenih odluka i broju slučajeva u kojima su nacionalne porezne uprave uspjele dobiti informacije od druge države članice; traži da se pri ocjeni uzme u obzir i učinak objavljivanja ključnih informacija povezanih s odlukama o porezima (broj odluka, imena korisnika, efektivna porezna stopa koja proizlazi iz svake odluke); poziva države članice da objavljuju nacionalna porezna mišljenja; |
|
90. |
izražava žaljenje zbog činjenice da povjerenik nadležan za oporezivanje ne priznaje potrebu za proširenjem postojećeg sustava za razmjenu informacija među nacionalnim poreznim tijelima; |
|
91. |
nadalje, ponavlja svoj poziv da se osigura istovremena porezna revizija osoba koje imaju zajedničke ili komplementarne interese (uključujući matična društva i njihova društva kćeri), kao i poziv na daljnje jačanje porezne suradnje među državama članicama na temelju obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u pogledu poreznih pitanja; podsjeća da pravo na šutnju prema poreznim tijelima ne vrijedi za obične administrativne istrage i da je suradnja obvezna (64); |
|
92. |
smatra da bi koordinirani izravni nadzor i zajedničke revizije trebali biti dio europskog okvira za suradnju među poreznim upravama; |
|
93. |
naglašava da uspješnijem prikupljanju poreza ne doprinosi samo razmjena i obrada informacija među poreznim tijelima, već i dijeljenje najboljih praksi među njima; poziva države članice da daju prednost razmjeni najboljih praksi među poreznim tijelima, posebno u pogledu digitalizacije poreznih uprava; |
|
94. |
poziva Europsku komisiju i države članice da usklade postupke za digitalni sustav podnošenja poreznih prijava kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti i smanjila birokracija; |
|
95. |
poziva Komisiju da čim prije ocijeni provedbu Direktive DAC4, kao i to imaju li nacionalne porezne uprave učinkovit pristup informacijama po državama koje drži druga država članica; traži od Komisije da ocijeni na koji je način Direktiva DAC4 povezana s mjerom br. 13 akcijskog plana za razmjenu informacija po državama u okviru projekta skupine G20 koji se odnosi na borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; |
|
96. |
pozdravlja automatsku razmjenu informacija o financijskim računima s Andorom, Lihtenštajnom, Monakom, San Marinom i Švicarskom na temelju globalnog standarda koji je razvio OECD; poziva Komisiju i države članice da ažuriraju odredbe Ugovora kako bi se uskladile s izmijenjenom Direktivom DAC; |
|
97. |
nadalje, ističe doprinos programa Fiscalis 2020., kojim se nastoji poboljšati suradnja među zemljama sudionicama, njihovim poreznim tijelima i njihovim službenicima; ističe dodanu vrijednost koju donose zajedničke akcije u tom području i ulogu mogućeg programa u razvoju i radu velikih transeuropskih IT sustava; |
|
98. |
podsjeća države članice da su se u skladu s Ugovorom (65), obvezale na lojalnu, iskrenu i brzu suradnju; stoga poziva nacionalna porezna tijela u svim državama članicama da, u svjetlu prekograničnih slučajeva, osobito tzv. dokumenta CumEx, imenuju jedinstvenu kontaktnu točku, u skladu sa sustavom jedinstvene kontaktne točke Zajedničke međunarodne radne skupine za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju u okviru OECD-a (66), kako bi se olakšala i poboljšala suradnja u suzbijanju poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; nadalje poziva Komisiju da olakša i koordinira suradnju među jedinstvenim kontaktnim točkama država članica; |
|
99. |
preporučuje da se od nadležnih tijela država članica koja istovjetna tijela u drugim državama članicama obavijeste o mogućem kršenju prava zahtijeva da dostave službenu obavijest o primitku te, prema potrebi, konkretan odgovor u vezi s mjerama koje su na vrijeme poduzela nakon navedene obavijesti; |
2.4. Smanjenje dividende (dividend stripping) i pranje kupona
|
100. |
napominje da su transakcije CumEx poznati problem na svjetskoj razini još od 1990-ih, uključujući i u Europi, ali još nisu poduzete koordinirane mjere; osuđuje porezne prijevare otkrivene u tzv. skandalu CumEx, zbog kojih je došlo do prijavljenih gubitaka poreznih prihoda država članica koje neki mediji procjenjuju na čak 55,2 milijarde EUR; ističe da je konzorcij europskih novinara utvrdio da su Njemačka, Danska, Španjolska, Italija i Francuska navodno glavne mete za cum-ex prakse, a zatim Belgija, Finska, Poljska, Nizozemska, Austrija i Češka; |
|
101. |
naglašava da složenost poreznih sustava može dovesti do pravnih rupa koje olakšavaju programi za porezne prijevare, kao što je CumEx; |
|
102. |
napominje da su sustavne prijevare u sklopu programa cum-ex i cum-cum bile moguće djelomično zbog toga što relevantna tijela država članica nisu provodila dostatne provjere zahtjeva za povrat poreza i zbog nepostojanja jasne i potpune slike o stvarnim vlasnicima dionica; poziva države članice da svim relevantnim tijelima osiguraju pristup potpunim i ažuriranim informacijama o vlasnicima dionica; poziva Komisiju da procijeni je li u ovom slučaju potrebno djelovanje na razini EU-a te da predstavi zakonodavni prijedlog ako se pokaže da postoji potreba za takvim djelovanjem; |
|
103. |
ističe da ta otkrića upućuju na moguće nedostatke u nacionalnim poreznima zakonima i postojećim sustavima razmjene informacija i suradnje među tijelima država članica; apelira na države članice da učinkovito koriste sve komunikacijske kanale, nacionalne podatke i podatke koji se stavljaju na raspolaganje pomoću ojačanog okvira za razmjenu informacija; |
|
104. |
naglašava da bi prekogranične aspekte dokumenata CumEx trebalo rješavati multilateralno; upozorava na to da bi uvođenje novih bilateralnih sporazuma o razmjeni informacija i mehanizama bilateralne suradnje između pojedinačnih država članica zakompliciralo već složenu mrežu međunarodnih pravila, prouzročilo nove nedostatke i doprinijelo nedostatku transparentnosti; |
|
105. |
apelira na sve države članice da temeljito istraže i analiziraju prakse u pogledu isplata dividendi u svojim jurisdikcijama, da utvrde nedostatke u svojim poreznim zakonima koji onima koji izbjegavaju plaćanje poreza ili se bave poreznim prijevarama omogućuju da te nedostatke iskorištavaju, da analiziraju potencijalnu prekograničnu dimenziju tih praksi te da stanu na kraj svim tim štetnim poreznim praksama; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse u tom području; |
|
106. |
poziva države članice i njihova financijska nadzorna tijela da ocijene potrebu za zabranom isključivo porezno motiviranih financijskih praksi kao što su dividendna arbitraža ili smanjenje dividende (dividend stripping) i slični programi ako izdavatelj ne dokaže da te financijske prakse imaju gospodarsku svrhu koja nije samo neopravdani povrat poreza i/ili izbjegavanje plaćanja poreza; poziva zakonodavce EU-a da ocijene mogućnost provedbe te mjere na razini EU-a; |
|
107. |
poziva Komisiju da odmah započne raditi na prijedlogu za stvaranje europske financijske policije u okviru Europola s vlastitim istražnim kapacitetima, te za prekogranične porezne istrage u europskom okviru i ostale oblike prekograničnog financijskog kriminala; |
|
108. |
zaključuje da dokumenti CumEx ukazuju na to da postoji hitna potreba za poboljšanjem suradnje poreznih tijela država članica EU-a, posebno u pogledu razmjene informacija; stoga potiče države članice da pojačaju suradnju u otkrivanju, zaustavljanju, istraživanju i kaznenom progonu poreznih prijevara i utaja poreza kao što su, prema potrebi, programi cum-ex i cum-cum, što uključuje razmjenu najboljih praksi, te da podupiru rješenja na razini EU-a kada su ona opravdana; |
2.5. Transparentnost u pogledu poreza na dobit
|
109. |
pozdravlja donošenje Direktive DAC4 kojom se poreznim tijelima omogućuje izvješćivanje po državama, u skladu s normom 13. BEPS-a; |
|
110. |
podsjeća da je javno izvješćivanje po zemljama jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih informacija o poduzećima; naglašava da su prijedlog javnog izvješćivanja po državama suzakonodavcima podnijela određena poduzeća i podružnice neposredno nakon skandala s Panamskim dokumentima 12. travnja 2016. te da je Parlament 4. srpnja 2017. usvojio svoje stajalište o njemu (67); podsjeća na to se u njemu pozvalo na proširenje opsega izvješćivanja i zaštite komercijalno osjetljivih informacija uz vođenje računa o konkurentnosti poduzeća iz EU-a; |
|
111. |
podsjeća na stajalište Parlamenta koje je izraženo u preporukama odbora PANA i kojim se poziva na ambiciozno javno izvješćivanje po zemljama kako bi se povećala porezna transparentnost multinacionalnih poduzeća i javni nadzor nad njima; apelira na Vijeće da postigne zajednički dogovor kako bi se javno izvješćivanje po zemljama usvojilo kao jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti za sve građane u pogledu poreznih informacija poduzeća; |
|
112. |
žali zbog izostanka napretka i suradnje od strane Vijeća od 2016.; traži da se u Vijeću ostvari brz napredak kako bi Vijeće započelo pregovore s Parlamentom; |
|
113. |
podsjeća na to da je javni nadzor koristan za istraživače (68), istraživačke novinare, ulagače i druge dionike kako bi pravilno procijenili rizike, obveze i mogućnosti za poticanje poštenog poduzetništva; podsjeća na to da slične odredbe već postoje za bankarski sektor u članku 89. Direktive 2013/36/EU (CDR IV) (69) i za rudarsku i drvnu industriju u Direktivi 2013/34/EU (70); napominje da neki privatni dionici dobrovoljno razvijaju nove alate za izvješćivanje kojima se povećava porezna transparentnost, kao što je standard Globalne inicijative za izvješćivanje pod nazivom „Objavljivanje podataka o porezima i plaćanjima vladama”, kao dio njihove politike društveno odgovornog poslovanja; |
|
114. |
podsjeća da treba smatrati da se mjere za postizanje transparentnosti poreza na dobit odnose na članak 50. stavak 1. UFEU-a o slobodi poslovnog nastana te stoga navedeni članak predstavlja prikladnu pravnu osnovu za prijedlog obveze javnog izvješćivanja po državama kako je utvrđeno u procjeni učinka Komisije objavljenoj 12. travnja 2016. (COM(2016)0198); |
|
115. |
napominje da je, s obzirom na ograničene sposobnosti zemalja u razvoju da ispune zahtjeve s pomoću postojećih postupaka razmjene informacija, transparentnost posebno važna jer bi se njome olakšao pristup informacijama za njihove porezne uprave; |
2.6. Pravila o državnim potporama
|
116. |
podsjeća da područje izravnog oporezivanja poduzeća spada u područje primjene državnih potpora (71) kada se fiskalnim mjerama pravi razlika između poreznih obveznika, što je u suprotnosti s fiskalnim mjerama opće naravi koje se bez razlike primjenjuju na sva poduzeća; |
|
117. |
poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za tržišno natjecanje, da ocijeni moguće mjere kako bi se države članice odvratilo od dodjele državnih potpora u obliku porezne prednosti; |
|
118. |
pozdravlja novi proaktivni i otvoreni pristup Komisije istragama nezakonitih državnih potpora tijekom ovog mandata, što je rezultiralo time da je Komisija zaključila niz istaknutih slučajeva; |
|
119. |
žali zbog činjenice da poduzeća mogu sklapati sporazume s vladama, na temelju kojih u određenoj zemlji gotovo da ne plaćaju porez unatoč znatnoj poslovnoj aktivnosti koju tamo provode; u tom kontekstu skreće pozornost na poreznu odluku koja je sklopljena između nizozemskog tijela nadležnog za porezne prihode i kompanije Royal Dutch Shell plc za koju se čini da krši nizozemski porezni zakon, a koja je izdana isključivo na temelju toga što bi se, nakon ujedinjenja dvaju bivših matičnih društava, glavni ured nalazio u Nizozemskoj, što rezultira izuzećem od nizozemskog poreza na dividendu po odbitku; istovremeno skreće pozornost na činjenicu da se čini da nedavne istrage pokazuju da ta kompanija u Nizozemskoj ne plaća ni porez na dobit; ponovno poziva Komisiju da istraži ovaj slučaj mogućih nezakonitih državnih potpora; |
|
120. |
pozdravlja činjenicu da Komisija od 2014. istražuje prakse donošenja odluka o porezima u državama članicama nakon navoda o povlaštenom poreznom tretmanu određenih poduzeća tako da je od 2014. pokrenula devet službenih istraga: u njih šest zaključeno je da odluka o porezu predstavlja nezakonitu državnu potporu (72); napominje da je jedna završila zaključkom da dvostruko neoporezivanje određene dobiti ne predstavlja državnu potporu (73), dok su dvije još uvijek u tijeku (74); |
|
121. |
žali zbog činjenice da je Komisija nakon gotovo pet godina od afere LuxLeaks otvorila formalnu istragu (75) u slučaju samo jednog od 500 poreznih mišljenja koje je izdao Luksemburg, a koja su razotkrivena u okviru istrage o aferi LuxLeaks koju je vodio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ); |
|
122. |
primjećuje da, unatoč činjenici da je Komisija utvrdila da je poduzeću McDonald’s bilo omogućeno dvostruko neoporezivanje dijela dobiti u EU-u, nije bilo moguće donijeti nikakvu odluku u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, s obzirom na to da je Komisija zaključila da dvostruko neoporezivanje proizlazi iz neusklađenosti između poreznih zakona u Luksemburgu i SAD-u i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država (76); prima na znanje najavu Luksemburga da će istražiti to pitanje i revidirati svoje ugovore o dvostrukom oporezivanju u skladu s međunarodnim poreznim pravom; |
|
123. |
zabrinut je zbog činjenice da je Komisija utvrdila da dvostruko neoporezivanje McDonald’sa proizlazi iz neusklađenosti između luksemburških poreznih zakona i poreznih zakona SAD-a kao i iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i SAD-a, tj. iz neusklađenosti na račun koje je McDonald’s profitirao arbitriranjem između tih jurisdikcija; dodatno je zabrinut zbog činjenice da je u Uniji moguće takvo izbjegavanje plaćanja poreza vođeno arbitražom; |
|
124. |
zabrinut je zbog razmjera neplaćenih poreza u svim državama članicama tijekom duljih razdoblja (77); podsjeća da je cilj povrata nezakonite potpore ponovno postići status quo te da je izračun točnog iznosa potpore koji se mora vratiti dio obveze provedbe koja je u nadležnosti nacionalnih tijela; poziva Komisiju da procijeni i uvede održive protumjere, uključujući novčane kazne, kako bi se pridonijelo tome da se države članice spriječi da nude selektivan povlašteni porezni tretman koji predstavlja državnu potporu i nije u skladu s pravilima EU-a; |
|
125. |
ponavlja svoje pozive Komisiji da donese smjernice kojima će se pojasniti što čini državnu potporu povezanu s porezom i „odgovarajuće” transferne cijene; također poziva Komisiju da ukloni pravne nesigurnosti i za porezne obveznike koji djeluju u skladu s propisima i za porezne uprave te kako bi se u skladu s time pružio okvir za porezne prakse država članica; |
|
126. |
izražava svoje žaljenje zbog toga što Komisija ne primjenjuje pravila o državnim potporama na sve porezne mjere koje ozbiljno narušavaju tržišno natjecanje, nego ih primjenjuje samo u odabranim slučajevima s posebnim značajkama kako bi se promijenila praksa dotične države; poziva Komisiju da poduzme sve napore da povrati nepravilno isplaćene državne potpore, uključujući za sva poduzeća spomenuta u skandalu Luxleaks, kako bi postigli ravnopravni uvjeti za sve; također poziva Komisiju da državama članicama i sudionicima na tržištu pruži dodatne smjernice za primjenu pravila o državnim potporama i o tome što to znači za prakse poreznog planiranja u poduzećima; |
|
127. |
poziva na reformu prava tržišnog natjecanja u cilju proširenja područja primjene pravila o državnim potporama kako bi se moglo odlučnije postupati protiv štetnih fiskalnih državnih potpora koje se pružaju multinacionalnim poduzećima, a uključuju porezna mišljenja; |
2.7. Fiktivna poduzeća
|
128. |
primjećuje da ne postoji ujednačena definicija fiktivnih poduzeća, tj. poduzeća registriranih u jurisdikciji isključivo u svrhu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te bez ikakve bitne gospodarske prisutnosti; međutim, ističe da bi jednostavni kriteriji kao što su stvarna poslovna aktivnost ili fizička prisutnost osoblja koje radi za poduzeće mogli poslužiti za identifikaciju fiktivnih trgovačkih društava i suzbijanje njihova širenja; ponavlja svoj poziv da se donese jasna definicija; |
|
129. |
naglašava da bi, kao što je predloženo u stajalištu Parlamenta za međuinstitucijske pregovore o izmjenama direktive u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (78), države članice trebale osigurati da prekogranična preoblikovanja odgovaraju ostvarivanju stvarne gospodarske aktivnosti, uključujući u digitalnom sektoru, kako bi se izbjeglo osnivanje fiktivnih poduzeća; |
|
130. |
poziva države članice da zatraže da se niz financijskih informacija objavljuje prije provedbe prekograničnih konverzija, spajanja ili podjele; |
|
131. |
predlaže da svaki subjekt koji stvara offshore strukturu nadležnim tijelima pruži legitimne razloge za takvu odluku kako bi se zajamčilo da se offshore računi ne koriste za pranje novca ili u svrhu utaje poreza; |
|
132. |
traži da porezna tijela budu obaviještena o stvarnim vlasnicima; |
|
133. |
skreće pozornost na nacionalne mjere posebno usmjerene na zabranu trgovinskih odnosa s fiktivnim poduzećima; posebno ističe latvijsko zakonodavstvo u kojem se fiktivna poduzeća definiraju kao subjekti bez stvarne gospodarske aktivnosti i bez pisanih dokaza koji bi upućivali na suprotno, kao poduzeća registrirana u jurisdikciji u kojoj se od poduzeća ne zahtijeva podnošenje financijskih izvještaja i/ili kao poduzeća bez mjesta poslovanja u zemlji svojeg boravišta; primjećuje, međutim, da se, u skladu s pravom EU-a, zabrana fiktivnih poduzeća u Latviji ne može primijeniti kao temelj za zabranu fiktivnih poduzeća rezidenata u državama članicama EU-a jer bi se to smatralo diskriminirajućim (79); poziva Komisiju da predloži izmjene postojećeg zakonodavstva EU-a koje bi omogućile zabranu fiktivnih poduzeća čak i ako imaju sjedište u državama članicama EU-a; |
|
134. |
ističe da se visoka razina ulaznih i izlaznih izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a u sedam država članica (Belgija, Cipar, Mađarska, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska) može samo djelomično objasniti stvarnim gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u tim državama članicama (80); |
|
135. |
ističe visok udio izravnih stranih ulaganja u nekoliko država članica, osobito u Luksemburgu, Malti, Cipru, Nizozemskoj i Irskoj (81); napominje da takva izravna strana ulaganja obično drže subjekti posebne namjene koji često služe iskorištavanju rupa u zakonu; poziva Komisiju da ocijeni ulogu subjekata posebne namjene koji drže izravna strana ulaganja; |
|
136. |
primjećuje da su gospodarski pokazatelji kao što su neuobičajeno visoka razina izravnih stranih ulaganja te izravna strana ulaganja koja drže subjekti posebne namjene pokazatelji agresivnog poreznog planiranja (82); |
|
137. |
napominje da pravila o suzbijanju zlouporabe poreza iz Direktive ATAD (umjetni aranžmani) obuhvaćaju fiktivna poduzeća te da bi zajednička osnovica poreza na dobit (CCTB) i zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) osigurale da se dobit pripisuje tamo gdje se ostvaruje stvarna gospodarska aktivnost; |
|
138. |
poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene, obvezujuće i provedive uvjete u pogledu značajne gospodarske aktivnosti, kao i testove rashoda; |
|
139. |
poziva Komisiju da u roku od dvije godine provede provjere primjerenosti međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa i inicijativa u području politika, a koje su usmjerene na rješavanje problema korištenja fiktivnih poduzeća u kontekstu poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; |
3. PDV
|
140. |
naglašava potrebu za usklađivanjem propisa o PDV-u na razini EU-a u mjeri u kojoj je to potrebno za osiguravanje uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta te za izbjegavanje narušavanja tržišnog natjecanja (83); |
|
141. |
naglašava da je PDV važan izvor prihoda za nacionalne proračune; napominje da su 2016. prihodi od PDV-a u 28 država članica EU-a iznosili 1 044 milijarde EUR, što odgovara udjelu od 18 % svih poreznih prihoda u državama članicama; prima na znanje činjenicu da je godišnji proračun EU-a za 2017. iznosio 157 milijardi EUR; |
|
142. |
međutim, izražava žaljenje zbog toga što se svake godine zbog prijevara izgubi velik iznos očekivanih prihoda od PDV-a; ističe da je prema statističkim podacima Komisije, iznos neplaćenog PDV-a (što je razlika između očekivanog prihoda od PDV-a i stvarno prikupljenog PDV-a, na temelju koje se procjenjuje izgubljeni PDV-a ne samo zbog prijevare, već i zbog stečaja, pogrešnih izračuna i izbjegavanja plaćanja poreza) u EU-u 2016. iznosio 147 milijardi EUR, što je više od 12 % ukupnog očekivanog prihoda od PDV-a (84), iako je situacija mnogo gora u nekim državama članicama u kojima iznos neplaćenog PDV-a iznosi gotovo ili čak više od 20 %, što pokazuje veliku razliku među državama članicama u pogledu njihova rješavanja problema neplaćenog PDV-a; |
|
143. |
napominje da Komisija procjenjuje da se zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om svake godine gubi oko 50 milijardi EUR, odnosno 100 EUR po građaninu EU-a (85); dok Europol procjenjuje da je oko 60 milijardi EUR prijevare u vezi s PDV-om povezano s organiziranim kriminalom i financiranjem terorizma; primjećuje povećano usklađivanje i pojednostavljenje sustava PDV-a u EU-u, iako suradnja među državama članicama još nije ni dostatna ni učinkovita; poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju radi učinkovitije borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om; poziva sljedeći saziv Komisije da da prednost uvođenju i provedbi konačnog sustava PDV-a radi njegova poboljšanja; |
|
144. |
poziva da se prikupe pouzdani statistički podaci kako bi se procijenio iznos neplaćenog PDV-a i naglašava potrebu za zajedničkim pristupom prikupljanju i razmjeni podataka unutar EU-a; potiče Komisiju da zajamči da se usklađeni statistički podaci prikupljaju i redovno objavljuju u državama članicama; |
|
145. |
ističe da su prevaranti zlouporabili obilježja postojećeg sustava PDV-a (prijelazni sustav) za primjenu izuzeća na isporuke robe unutar Zajednice i izvoz, osobito kad je riječ o kružnim prijevarama povezanim s PDV-om ili prijevara s nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC); |
|
146. |
prima na znanje činjenicu da Komisija smatra da se poduzeća koja trguju na prekograničnoj osnovi trenutačno suočavaju s troškovima usklađivanja koji su za 11 % viši u usporedbi s troškovima poduzeća koja posluju samo na domaćem tržištu; napominje da su ponajprije MSP-ovi izloženi nerazmjernim troškovima usklađivanja u području PDV-a, što je jedan od razloga zašto su i dalje oprezni u iskorištavanju prednosti koje nudi jedinstveno tržište; poziva Komisiju i države članice da izrade rješenja za smanjenje troškova usklađivanja u području PDV-a koji su povezani s prekograničnom trgovinom; |
3.1. Modernizacija okvira PDV-a
|
147. |
stoga pozdravlja Komisijin akcijski plan o PDV-u od 6. travnja 2016., čiji je cilj reforma okvira PDV-a, kao i 13 zakonodavnih prijedloga koje je Komisija usvojila od prosinca 2016. i u kojima se razmatra pomak prema konačnom režimu PDV-a, uklanjaju prepreke u području PDV-a za e-trgovinu, revidira sustav PDV-a za mala i srednja poduzeća, modernizira politika o stopama PDV-a i rješava pitanje poreznog jaza u području PDV-a; |
|
148. |
pozdravlja činjenicu da je 2015. uveden mini sustav za PDV po načelu „sve na jednom mjestu” (MOSS) za telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektroničke usluge kao dobrovoljni sustav za registraciju, prijavu i plaćanje PDV-a; pozdravlja proširenje MOSS-a na druge pružatelje roba i usluga krajnjim potrošačima od 1. siječnja 2021.; |
|
149. |
napominje da Komisija procjenjuje da se očekuje da će reforma za modernizaciju PDV-a smanjiti birokraciju za 95 %, što odgovara procijenjenom iznosu od 1 milijarde EUR; |
|
150. |
posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. usvojilo nova pravila kojima se internetskim poduzećima olakšava poštovanje obveza povezanih s PDV-om; posebno pozdravlja činjenicu da je Vijeće uzelo u obzir mišljenje Parlamenta u vezi s uvođenjem odgovornosti internetskih platformi za naplatu PDV-a na prodaju na daljinu, koja se tim platformama olakšava; smatra da će se tom mjerom osigurati ravnopravni uvjeti za poduzeća izvan EU-a, s obzirom na to da brojni proizvodi koji se uvoze u okviru prodaje na daljinu trenutačno ulaze u EU bez plaćanja PDV-a; poziva države članice da do 2021. ispravno provedu nova pravila; |
|
151. |
pozdravlja prijedloge konačnog sustava PDV-a usvojene 4. listopada 2017. (86) i 24. svibnja 2018. (87); posebno pozdravlja prijedlog Komisije o primjeni načela odredišta na oporezivanje, što znači da bi se PDV plaćao poreznim tijelima države članice krajnjeg potrošača, prema stopi koja je na snazi u toj državi članici; |
|
152. |
posebno pozdravlja napredak koji je Vijeće ostvarilo u pogledu konačnog sustava PDV-a usvajanjem „brzih rješenja” (88)4. listopada 2018.; međutim, izražava zabrinutost zbog činjenice da nisu donesene nikakve zaštitne mjere u pogledu njegovih aspekata koji su osjetljivi na prijevare, suprotno smjernicama iz stajališta Parlamenta (89) o prijedlogu o ovjerenom poreznom obvezniku (90), kako je izraženo u njegovu mišljenju od 3. listopada 2018. (91); duboko žali zbog toga što je Vijeće odgodilo odluku o uvođenju statusa ovjerenog poreznog obveznika do donošenja konačnog sustava PDV-a; |
|
153. |
poziva Vijeće da se pobrine da status ovjerenog poreznog obveznika bude u skladu sa statusom ovlaštenog gospodarskog subjekta koji su dodijelila carinska tijela; |
|
154. |
poziva na minimalnu transparentnu koordinaciju na razini EU-a o definiciji statusa ovjerenog poreznog obveznika, uključujući redovitu procjenu Komisije o načinu na koji države članice dodjeljuju status ovjerenog poreznog obveznika; poziva na razmjenu informacija među poreznim tijelima država članica o odbijanju dodjele statusa ovjerenog poreznog obveznika određenim poduzećima kako bi se poboljšala usklađenost i zajednički standardi; |
|
155. |
nadalje, pozdravlja reviziju posebnih programa za MSP-ove (92) što je od ključne važnosti za osiguravanje jednakih uvjeta jer su programi izuzeća od PDV-a trenutačno dostupni samo domaćim poduzećima te može pridonijeti smanjenju troškova usklađivanja u području PDV-a za MSP-ove; poziva Vijeće da uzme u obzir mišljenje Parlamenta od 11. rujna 2018. (93), posebno kada je riječ o daljnjem administrativnom pojednostavnjenju za mala i srednja poduzeća; stoga poziva Komisiju da uspostavi internetski portal preko kojeg se moraju registrirati MSP-ovi koji žele iskoristiti izuzeće u drugoj državi članici te da uvede sustav „sve na jednom mjestu” preko kojeg mala poduzeća mogu podnositi prijave PDV-a za različite države članice u kojima posluju; |
|
156. |
prima na znanje usvajanje prijedloga Komisije o općem mehanizmu obrnute porezne obveze (GRCM) (94), prijedlog kojim će se omogućiti privremena odstupanja od uobičajenih pravila o PDV-u kako bi se učinkovitije spriječilo stvaranje kružnih prijevara u državama članicama koje su najteže pogođene tom vrstom prijevare; poziva Komisiju da pomno prati primjenu te rizike i koristi koje mogu proizići iz tog novog zakonodavstva; međutim, ustraje u tome da GRCM ne bi ni na koji način trebao odgoditi brzu provedbu konačnog sustava PDV-a; |
|
157. |
napominje da širenje e-trgovine često može predstavljati izazov za porezna tijela, npr. zbog nepostojanja poreznog identifikacijskog broja prodavatelja u EU-u te iznosa prijavljenog PDV-a koji je znatno niži od stvarne vrijednosti prijavljenih transakcija; pozdravlja stoga predložena provedbena pravila koja se odnose na prodaju robe na daljinu, koje je Komisija donijela 11. prosinca 2018. (COM(2018)0819 i COM(2018)0821) prema kojima će, prije svega, od 2021. internetske platforme imati odgovornost osigurati prikupljanje PDV-a na prodaju robe koju potrošačima iz EU-a na njihovim platformama prodaju poduzeća koja nisu iz EU-a; |
|
158. |
poziva Komisiju i države članice da prate transakcije e-trgovine koje uključuju prodavatelje s poslovnim nastanom izvan EU-a koji prijavljuju da nema PDV-a (npr. neopravdanom upotrebom „oglednog” statuta) ili namjerno izračunavaju nižu vrijednost kako bi u potpunosti izbjegli ili smanjili PDV koji trebaju platiti; smatra da se takvim praksama ugrožavaju integritet i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a; poziva Komisiju da, prema potrebi, izradi odgovarajuće prijedloge; |
3.2. Smanjeni prihodi od PDV-a, borba protiv prijevara povezanih s PDV-om i administrativna suradnja u području PDV-a
|
159. |
ponavlja svoj poziv na rješavanje pitanja čimbenika koji pridonose poreznom jazu, npr. PDV-a; |
|
160. |
pozdravlja činjenicu da je Komisija 8. ožujka 2018. pokrenula postupke zbog povrede protiv Cipra, Grčke i Malte te 8. studenoga 2018. protiv Italije i otoka Mana u pogledu zlouporabe u području PDV-a povezane s kupnjom jahti i zrakoplova, kako bi se osiguralo da prestanu nuditi nezakoniti povlašteni porezni tretman za privatne jahte i zrakoplove, čime se narušava tržišno natjecanje u pomorskom sektoru; |
|
161. |
pozdravlja izmjene Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području PDV-a; pozdravlja činjenicu da je Komisija 2017. posjetila deset država članica u svrhe nadzora, kao i preporuku koju je dala nakon toga i koja se odnosi na poboljšanje pouzdanosti sustava za razmjenu informacija o PDV-u (VIES); |
|
162. |
napominje da je Komisija nedavno predložila dodatne alate za kontrolu i veću ulogu mreže Eurofisc, kao i mehanizme za jačanje suradnje između carinskih i poreznih uprava; poziva sve države članice da aktivnije sudjeluju u sustavu analiza mrežnih transakcija (TNA) u okviru Eurofisca; |
|
163. |
smatra da sudjelovanje svih država članica u Eurofiscu mora biti obvezno i uvjet za primanje sredstava EU-a; ponavlja posvećenost Europskog revizorskog suda povratu PDV-a u rashodima za koheziju (95) i u Programu EU-a za borbu protiv prijevara (96); |
|
164. |
potiče Komisiju da ispita mogućnosti prikupljanja podataka država članica o transakcijama koje se odnose na PDV i izvješćivanja o njima u stvarnom vremenu jer bi se time povećala učinkovitost Eurofisca i omogućio daljnji razvoj novih strategija za suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om; poziva sva relevantna tijela da iskoriste razne statističke tehnologije i tehnologije za rudarenje podataka kako bi utvrdila nepravilnosti, sumnjive odnose i uzorke, čime bi se poreznim agencijama omogućilo da na proaktivan, ciljan i isplativ način učinkovitije pristupe širokom spektru neusklađenih ponašanja; |
|
165. |
pozdravlja donošenje Direktive o zaštiti financijskih interesa (97), kojom se pojašnjavaju pitanja prekogranične suradnje i uzajamne pravne pomoći između država članica, Eurojusta, Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Komisije u rješavanju prijevara povezanih s PDV-om; poziva Ured europskog javnog tužitelja, OLAF, Eurofisc, Europol i Eurojust da usko surađuju u cilju usklađivanja svojih napora u borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om te u utvrđivanju i prilagodbi novim prijevarnim praksama; |
|
166. |
međutim, ukazuje na potrebu za boljom suradnjom upravnih i pravosudnih tijela te tijela za izvršavanje zakonodavstva u EU-u, kao što su istaknuli stručnjaci tijekom saslušanja održanog 28. lipnja 2018. i u studiji koju je naručio odbor TAX3; |
|
167. |
pozdravlja komunikaciju Komisije o proširenju nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja na prekogranična kaznena djela terorizma; poziva Komisiju i države članice da zajamče da Ured europskog javnog tužitelja može započeti s radom čim prije, a najkasnije do 2022., te da osiguraju njegovu blisku suradnju s već uspostavljenim institucijama, tijelima, agencijama i uredima Unije koji su nadležni za zaštitu financijskih interesa Unije; poziva na donošenje kazni koje će služiti kao primjer te biti odvraćajuće i razmjerne; smatra da bi svakoga tko sudjeluje u organiziranom sustavu za prijevare u vezi s PDV-om trebalo strogo kazniti kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti; |
|
168. |
smatra da je jedan od glavnih problema koji omogućuju prijevarno postupanje u vezi s PDV-om „gotovinska dobit” koju prevarant može ostvariti; stoga poziva Komisiju da analizira prijedlog stručnjaka (98) da se podaci o prekograničnim transakcijama stave u lanac blokova te da se upotrebljavaju zaštićene digitalne valute koje se mogu koristiti samo za plaćanja PDV-a (samo u jednu svrhu) umjesto korištenja fiducijarnih valuta; |
|
169. |
pozdravlja činjenicu da je Vijeće razmotrilo pitanje prijevara koje se odnose na uvoz (99); smatra da će pravilna integracija podataka iz carinskih deklaracija u sustav za razmjenu informacija o PDV-u (VIES) odredišnim državama članicama omogućiti da unakrsno provjeravaju carinske informacije i informacije o PDV-u kako bi osigurale da se PDV plaća u zemlji odredišta; poziva države članice da to novo zakonodavstvo učinkovito i pravovremeno provedu do 1. siječnja 2020.; |
|
170. |
smatra da administrativna suradnja između poreznih i carinskih tijela nije optimalna (100); poziva države članice da ovlaste Eurofisc za razvoj novih strategija za praćenje robe u okviru carinskog postupka 42., čime se uvozniku omogućuje da dobije izuzeće od plaćanja PDV-a kada se uvezena roba namjerava u konačnici prevesti poslovnom klijentu u državi članici koja nije država članica uvoza; |
|
171. |
naglašava važnost primjene registra stvarnih vlasnika poslovnih subjekata u skladu s Direktivom AMLD5 kao važnog alata za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om; potiče države članice da povećaju kompetencije i stručne kvalifikacije policijskih snaga, poreznih službi, tužitelja i sudaca koji se bave tom vrstom prijevare; |
|
172. |
zabrinut je zbog rezultata studije (101) koju je naručio odbor TAX3, a u kojoj se navodi da će se zahvaljujući prijedlozima Komisije prijevare povezane s uvozom smanjiti, ali da neće nestati; prima na znanje da se pitanje umanjivanja vrijednosti pravila EU-a i općenito njihove provedbe u slučaju osoba koje nisu porezni obveznici EU-a neće riješiti; poziva Komisiju da istraži alternativne metode prikupljanja tih zaliha u dugoročnom razdoblju; naglašava da oslanjanje na dobru vjeru osoba koje nisu porezni obveznici EU-a u pogledu naplate PDV-a koji se primjenjuje u Uniji nije održiva opcija; smatra da se takvi alternativni modeli naplate ne bi trebali usmjeriti samo na prodaju putem elektroničkih platformi, već bi trebali obuhvaćati svu prodaju od strane osoba koje nisu porezni obveznici EU-a, bez obzira na poslovni model koji koriste; |
|
173. |
poziva Komisiju da pomno prati posljedice uvođenja konačnog sustava za prihode od PDV-a na države članice; poziva Komisiju da ozbiljno istraži mogućnosti pojave novih rizika od prijevara u konačnom sustavu PDV-a, posebno u pogledu potencijalnih nestalih dobavljača u prekograničnim transakcijama koji zamjenjuju nestalog klijenta tipičnog za kružnu prijevaru; u tom pogledu naglašava da se sustavom carinskog provoza, među ostalim, svakako može olakšati trgovina unutar EU-a; međutim, napominje da su zlouporabe moguće i da zločinačke organizacije mogu izbjegavanjem plaćanja poreza i carina nanijeti velik gubitak državama članicama i EU-u (izbjegavanjem plaćanja PDV-a); stoga poziva Komisiju da prati sustav carinskog provoza i iznese prijedloge na temelju preporuka, osobito OLAF-a, Europola i Eurofisca; |
|
174. |
smatra da velika većina europskih građana očekuje jasno europsko i nacionalno zakonodavstvo koje će omogućiti da se identificiraju i sankcioniraju osobe koje ne plaćaju porez, a trebaju ga platiti, te da se porez koji nedostaje pravovremeno naplati; |
4. Oporezivanje pojedinaca
|
175. |
naglašava da fizičke osobe uglavnom ne ostvaruju pravo na slobodu kretanja u svrhu poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; međutim, naglašava da neke fizičke osobe imaju poreznu osnovicu koja je dovoljno velika da se odnosi na nekoliko poreznih jurisdikcija; |
|
176. |
izražava žaljenje zbog toga što pojedinci visoke neto vrijednosti i ultra visoke neto vrijednosti i dalje imaju mogućnost, s pomoću složenih poreznih struktura, uključujući osnivanje poduzeća, premještati svoju zaradu i sredstva ili svoje kupnje kroz različite porezne jurisdikcije kako bi mogli ostvariti znatno smanjenu ili nultu odgovornost korištenjem usluga upravitelja bogatstvom i drugih posrednika; izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice EU-a provele porezne sustave za privlačenje pojedinaca s viskom neto vrijednošću bez ostvarivanja stvarne gospodarske aktivnosti; |
|
177. |
napominje da su porezne stope na dohodak od rada diljem EU-a obično više nego porezne stope na dohodak od kapitala; napominje da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 4,3 % ukupnih prihoda od poreza u EU-u (102); |
|
178. |
sa žaljenjem napominje da prijevare povezane s porezom na dobit, utaja poreza i agresivno porezno planiranje doprinose prijenosu poreznog opterećenja na poštene i pravedne porezne obveznike; |
|
179. |
poziva države članice da uvedu odvraćajuće, učinkovite i razmjerne kazne u slučajevima poreznih prijevara, utaje poreza i nezakonitog agresivnog poreznog planiranja te da zajamče njihovu provedbu; |
|
180. |
izražava žaljenje zbog činjenice da su neke države članice uspostavile netransparentne porezne režime kojima se osobama koje nisu državljani omogućuje da ostvare porezne olakšice, čime se dovodi u pitanje porezna osnovica drugih država članica i potiču štetne politike kojima se diskriminiraju njihovi vlastiti građani; napominje da ti režimi nude prednosti poput neoporezivanja stranog vlasništva i dohotka, paušalnog poreza na strani dohodak, poreznih olakšica na dio prihoda ostvarenih u toj zemlji te smanjenja porezne stope na mirovine koje se doznačuju zemlji podrijetla; |
|
181. |
podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji iz 2001. predložila da se posebni režimi za strane državljane uvrste na popis štetnih poreznih praksi skupine za Kodeks o postupanju (pri oporezivanju poslovanja) (103), no otad nije iznijela nikakve podatke o opsegu tog problema; poziva Komisiju da preispita to pitanje, a posebno da procijeni rizike od dvostrukog oporezivanja kao i dvostruko neoporezivanje takvih programa; |
4.1. Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem
|
182. |
zabrinut je što je većina država članica donijela programe stjecanja državljanstva ulaganjem ili stjecanja boravišta ulaganjem (104), koji su općepoznati kao programi „zlatnih viza i putovnica” ili ulagački programi prema kojima se osobama koje nisu državljani EU-a u zamjenu za financijska ulaganja dodjeljuje državljanstvo ili boravište; |
|
183. |
primjećuje da se ulaganjima izvršenima u okviru tih programa ne mora nužno promicati realno gospodarstvo države članice koja daje državljanstvo ili boravište, te da se njima često ne zahtijeva od podnositelja zahtjeva da provedu bilo koje vrijeme na državnom području na kojem je ulaganje izvršeno te da se čak i ako takav zahtjev formalno postoji njegovo ispunjenje obično ne provjerava; naglašava da se takvim programima ugrožava postizanje ciljeva Unije te se na taj način krši načelo iskrene suradnje; |
|
184. |
primjećuje da je najmanje 5 000 državljana zemalja koje nisu članice EU-a dobilo državljanstvo EU-a preko programa ulaganja (105); napominje da je prema studiji (106) najmanje 6 000 ljudi dobilo državljanstvo te da je izdano gotovo 100 000 boravišnih dozvola; |
|
185. |
izražava zabrinutost zbog toga što se državljanstvo i boravište koji se stječu ulaganjem dodjeljuju bez odgovarajućeg sigurnosnog pregleda podnositelja zahtjeva, uključujući državljane visokorizičnih trećih zemalja, te stoga predstavljaju sigurnosni rizik za Uniju; žali zbog činjenice da je netransparentnost u pogledu podrijetla novca povezanog s programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem znatno povećala političke, gospodarske i sigurnosne rizike za europske zemlje; |
|
186. |
ističe da programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem sa sobom nose druge znatne rizike, uključujući devalvaciju državljanstva EU-a te nacionalnog državljanstva i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza; napominje da odluka jedne države članice o provedbi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem ima učinke prelijevanja na druge države članice; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što bi se tim programima državljanstvo ili boravište mogli dodijeliti bez odgovarajuće ili bilo kakve dubinske analize stranke koju provode nadležna tijela; |
|
187. |
napominje da obveza propisana Direktivom AMLD5, prema kojoj bi obveznici tijekom postupka dubinske analize stranke trebali podnositelje zahtjeva za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem smatrati visokorizičnim osobama, ne oslobađa države članice od njihove odgovornosti da same uspostavljaju i provode pojačanu dubinsku analizu; napominje da je na nacionalnoj razini i na razini EU-a pokrenuto nekoliko službenih istraga o korupciji i pranju novca koji su izravno povezani s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; |
|
188. |
ističe da su istovremeno gospodarska održivost i održivost ulaganja koja se pružaju u okviru tih programa još uvijek neizvjesne; ističe da državljanstvo i sva prava povezana s njime nikada ne bi smjeli biti na prodaju; |
|
189. |
primjećuje da su se ruski državljani i državljani zemalja pod ruskim utjecajem obilno koristili programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem nekih država članica; naglašava da bi ti programi mogli poslužiti ruskim građanima koji se nalaze na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja usvojenom nakon nezakonitog pripajanja Krima Rusiji i agresije Rusije na Krim kao sredstvo za izbjegavanje sankcija EU-a; |
|
190. |
izražava negodovanje zbog toga što ti programi redovito uključuju porezne povlastice ili posebne porezne režime za korisnike; zabrinut je zbog mogućnosti da te povlastice ugroze cilj u skladu s kojim bi svi građani trebalo pošteno doprinositi poreznom sustavu; |
|
191. |
zabrinut je zbog nepostojanja transparentnosti u pogledu broja i podrijetla podnositelja zahtjeva, broja pojedinaca kojima su državljanstvo ili boravište dodijeljeni u okviru tih programa te iznosa sredstava koji se ulaže preko tih programa i podrijetla tih sredstava; cijeni činjenicu da se u nekim državama članicama izričito navodi ime i državljanstvo pojedinaca kojima je dodijeljeno državljanstvo ili boravište u okviru tih programa; potiče druge države članice da slijede taj primjer; |
|
192. |
izražava zabrinutost zbog toga što bi se, prema podacima OECD-a, programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem moglo zloporabiti kako bi se ugrozili postupci dubinske analize predviđeni zajedničkim standardom izvješćivanja, što bi dovelo do netočnog ili nepotpunog izvješćivanja u okviru zajedničkog standarda izvješćivanja, posebno kada se financijskoj instituciji ne prijave sve jurisdikcije porezne rezidentnosti; napominje da su, prema mišljenju OECD-a, vizni režimi koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja oni koji poreznim obveznicima omogućuju pristup niskoj stopi poreza na osobni dohodak od manje od 10 % za izvanteritorijalnu (offshore) financijsku imovinu i ne zahtijevaju znatnu fizičku prisutnost od najmanje 90 dana u jurisdikciji u kojoj se nudi zlatni vizni režim; |
|
193. |
zabrinut je zbog toga što su programi (107) koje imaju Malta i Cipar među onima koji potencijalno predstavljaju visok rizik za integritet zajedničkog standarda izvješćivanja; |
|
194. |
zaključuje da moguće gospodarske koristi programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem nisu dovoljne da bi se kompenzirali ozbiljni sigurnosni rizici te rizici u vezi s pranjem novca i utajom poreza koje ti programi predstavljaju; |
|
195. |
poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; |
|
196. |
naglašava da bi u međuvremenu države članice trebale zahtijevati fizičku prisutnost u zemlji kao uvjet za korištenje programima za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem te da bi na odgovarajući način trebale zajamčiti provedbu pojačane dubinske analize podnositelja zahtjeva za državljanstvo ili boravište preko tih sustava, u skladu s odredbama Direktive AMLD5; naglašava da se Direktivom AMLD5 uvodi pojačana dubinska analiza za politički izložene osobe; poziva države članice da osiguraju da vlade snose krajnju odgovornost za provedbu dubinske analize nad podnositeljima zahtjeva za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem; poziva Komisiju da strogo i kontinuirano prati pravilnu provedbu i primjenu dubinske analize stranke u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem do njihova stavljanja izvan snage u svakoj državi članici; |
|
197. |
napominje da se stjecanjem boravišne dozvole ili državljanstva jedne države članice osobi omogućuje pristup širokom rasponu prava i povlastica na cijelom teritoriju Unije, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u schengenskom području; stoga poziva države članice koje provode programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, dok ne dođe do njihova konačnog opoziva, da na odgovarajući način provjere karakteristike podnositelja zahtjeva i odbiju njihov zahtjev ako predstavljaju sigurnosne rizike, uključujući pranje novca; dodatno upozorava na opasnosti programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem povezanih sa spajanjem obitelji, pri čemu članovi obitelji korisnika tih programa mogu dobiti državljanstvo ili boravište bez ikakvih provjera ili uz minimalne provjere; |
|
198. |
u tom kontekstu poziva sve države članice da prikupe i objave transparentne podatke povezane sa svojim programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, uključujući i broj odbijenih zahtjeva i razloge uskraćivanja; poziva Komisiju da do konačnog opoziva tih programa izda smjernice i osigura bolje prikupljanje podataka i razmjenu informacija među državama članicama u okviru njihovih programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, među ostalim i o podnositeljima zahtjeva kojima je zahtjev odbijen zbog sigurnosnih problema; |
|
199. |
smatra da bi do konačnog opoziva programa za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem, države članice trebale uvesti iste obveze za posrednike koji sudjeluju u trgovini tim programima kao i za obveznike u skladu sa zakonodavstvom za borbu protiv pranja novca te poziva države članice da spriječe sukobe interesa u vezi s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem koji bi mogli nastati ako privatna poduzeća koja su pomagala vladi u izradi i promicanju tih programa te upravljanju njima također savjetuju i podržavaju pojedince provjeravanjem njihove prihvatljivosti i podnošenjem zahtjeva za državljanstvo ili boravište u njihovo ime; |
|
200. |
pozdravlja izvješće Komisije od 23. siječnja 2019. o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji (COM(2019)0012); primjećuje da se u izvješću potvrđuje da obje vrste programa predstavljaju ozbiljan rizik za države članice i Uniju u cjelini, posebno u pogledu sigurnosti, pranja novca, korupcije, zaobilaženja pravila EU-a i utaje poreza te da se ti ozbiljni rizici još povećavaju zbog nedostataka u transparentnosti tih programa i upravljanju njima; izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija zabrinuta da rizici koje predstavljaju programi nisu uvijek dostatno ublaženi mjerama koje poduzimaju države članice; |
|
201. |
prima na znanje namjeru Komisije da osnuje skupinu stručnjaka za rješavanje pitanja transparentnosti i sigurnosti tih programa te upravljanja njima; pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala nadzirati utjecaj programa za dodjelu državljanstva ulagačima koje provode zemlje čijim državljanima nisu potrebne vize u sklopu mehanizma suspenzije za vize; poziva Komisiju da koordinira razmjenu informacija među državama članicama o odbijenim zahtjevima; poziva Komisiju da ocijeni rizike povezane s prodajom državljanstva i boravišta u okviru sljedeće nadnacionalne procjene rizika; poziva Komisiju da ocijeni u kojoj su se mjeri građani EU-a koristili tim programima; |
4.2. Slobodne luke, carinska skladišta i druge specifične gospodarske zone
|
202. |
pozdravlja činjenicu da će slobodne luke postati obvezni subjekti u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca i da će morati provoditi obvezu dubinske analize stranke i prijavljivati sumnjive transakcije financijskim obavještajnim jedinicama; |
|
203. |
napominje da se slobodne luke u EU-u mogu osnovati u okviru tzv. postupka slobodnih zona; napominje da su slobodne zone zatvorena područja unutar carinskog područja Unije u kojima se roba koja nije iz Unije može dati bez uvoznih carina, drugih davanja (tj. poreza) i mjera trgovinske politike; |
|
204. |
podsjeća da su slobodne luke skladišta u slobodnim zonama, koja su isprva bila namijenjena za skladištenje robe u provozu; žali zbog toga što su u međuvremenu postale popularne za često trajno skladištenje (108) zamjenske imovine, kao što su umjetnine, drago kamenje, antikviteti, zlato i kolekcije vina te da se financiraju iz nepoznatih izvora; naglašava da se slobodne luke ili slobodne zone ne smiju koristiti za svrhe utaje poreza ili postizanje istih učinaka kao porezne oaze; |
|
205. |
napominje da motivi za korištenje slobodnih luka, osim sigurnog skladištenja, uključuju i visok stupanj tajnosti i odgodu uvoznih carina i neizravnih poreza kao što je porez na dodanu vrijednost ili porez na korisnike; |
|
206. |
ističe da u EU-u postoji više od 80 slobodnih zona (109) i još na tisuće drugih skladišta koja se koriste za „posebne postupke smještaja”, u prvom redu tzv. carinska skladišta koja nude ili bi mogla nuditi istu razinu tajnosti i (neizravne) porezne pogodnosti (110); |
|
207. |
primjećuje da carinska skladišta u skladu s Carinskim zakonikom Unije imaju gotovo isti pravni položaj kao i slobodne luke; stoga preporučuje da budu u istom pravnom položaju kao i slobodne luke u skladu s pravnim mjerama čiji je cilj ublažavanje rizika od pranja novca i utaje poreza, kao što je direktiva AMLD5; smatra da bi skladišta trebala biti opremljena odgovarajućim brojem kvalificiranog osoblja kako bi mogla obavljati potreban nadzor nad operacijama koje se u njima odvijaju; |
|
208. |
napominje da su rizici od pranja novca u slobodnim lukama izravno povezani s rizicima od pranja novca na tržištu zamjenske imovine; |
|
209. |
napominje da tijela za izravne poreze u skladu s petom Direktivom o administrativnoj suradnji u području oporezivanja od 1. siječnja 2018.„na zahtjev” mogu pristupiti cijelom nizu informacija o stvarnom vlasništvu koje se prikupljaju u skladu s Direktivom o borbi protiv pranja novca; napominje da se zakonodavstvo EU-a o sprečavanju pranja novca temelji na povjerenju u pouzdane dubinske analize stranaka i revnom izvješćivanju obveznika o sumnjivim transakcijama, u skladu s načelom dužne pažnje, a koji će postati nadzornici u borbi protiv pranja novca; sa zabrinutošću napominje da „pristup na zahtjev” informacijama slobodnih luka u određenim slučajevima može imati vrlo ograničen učinak (111); |
|
210. |
poziva Komisiju da procijeni u kojoj se mjeri slobodne luke i dozvole za prijevoz mogu zloupotrijebiti u svrhu utaje poreza (112); osim toga, poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se osigurala automatska razmjena informacija između relevantnih tijela, uključujući tijela za provedbu zakona, porezna i carinska tijela i Europol, o stvarnom vlasništvu i transakcijama koje se odvijaju u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili posebnim gospodarskim zonama te da uključi obvezu sljedivosti; |
|
211. |
poziva Komisiju da predstavi prijedlog hitnog postupnog ukidanja sustava slobodnih luka u EU-u; |
|
212. |
napominje da je ukidanje bankovne tajne dovelo do pojave ulaganja u novu imovinu, kao što su umjetnine, što je posljednjih godina dovelo do brzog rasta tržišta umjetnina; naglašava da im se u slobodnim zonama osigurava siguran i široko zanemaren prostor za pohranu, gdje se trgovina može vršiti bez oporezivanja, a vlasništvo može prikriti, dok je tržište umjetnina i dalje neregulirano zbog čimbenika kao što su poteškoće u određivanju tržišnih cijena i pronalaženju stručnjaka; ističe da je, na primjer, lakše na drugi kraj svijeta prebaciti vrijednu sliku nego odgovarajuću količinu novca; |
4.3. Porezne amnestije
|
213. |
podsjeća (113) države članice da amnestije treba upotrebljavati s krajnjim oprezom ili da se u potpunosti suzdrže od njihove uporabe jer predstavljaju samo izvor lake i brze naplate poreza u kratkom roku, a često se uvode kako bi se zatvorile rupe u proračunu, ali mogu i potaknuti stanovništvo na izbjegavanje plaćanja poreza i čekanje sljedeće amnestije bez podlijeganja odvraćajućim sankcijama ili kaznama; poziva države članice koje provode poreznu amnestiju da od korisnika uvijek zahtijevaju da objasni izvor prethodno propuštenih sredstava; |
|
214. |
poziva Komisiju da ocijeni prethodne programe amnestije koje su donijele države članice, s posebnim naglaskom na vraćenim javnim prihodima i njihovu utjecaju na volatilnost porezne osnovice u srednjem i dugom roku; potiče države članice da zajamče da se relevantni podaci koji se odnose na korisnike prethodnih i budućih poreznih amnestija propisno dijele s pravosudnim tijelima, tijelima kaznenog progona i poreznim tijelima kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te mogući kazneni progon drugih financijskih zločina; |
|
215. |
mišljenja je da bi Skupina za Kodeks o postupanju trebala obavezno provjeriti i odobriti svaki program porezne amnestije prije nego što ga država članica provede; smatra da porezni obveznik ili stvarni vlasnik društva koji je već iskoristio jednu ili više poreznih amnestija nikad više ne bi smio imati pravo na amnestiju; poziva nacionalna tijela koja upravljaju podacima o osobama koje su koristile porezne amnestije da se uključe u učinkovitu razmjenu podataka tijela kaznenog progona ili drugih nadležnih tijela koja istražuju druge zločine, osim porezne prijevare ili utaje poreza; |
4.4. Administrativna suradnja
|
216. |
potvrđuje činjenicu da administrativna suradnja u okviru izravnog oporezivanja sada obuhvaća i pojedinačne i korporativne porezne obveznike; |
|
217. |
naglašava da su međunarodni standardi administrativne suradnje minimalni standardi; stoga smatra da bi države članice trebale ići korak dalje od pukog ispunjavanja tih minimalnih standarda; poziva države članice da nastave uklanjati sve prepreke administrativnoj i pravnoj suradnji; |
|
218. |
pozdravlja činjenicu da je donošenjem globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija koja se provodi putem prve Direktive o administrativnoj suradnji i stavljanjem izvan snage Direktive o štednji iz 2003. uspostavljen jedinstveni europski mehanizam za razmjenu informacija; |
5. Borba protiv pranja novca
|
219. |
naglašava da pranje novca može imati razne oblike i da oprani novac može imati ishodište u raznim nezakonitim aktivnostima, kao što su korupcija, trgovina oružjem i ljudima, prodaja droge, porezna utaja i prijevara, te da se može upotrijebiti za financiranje terorizma; sa zabrinutošću primjećuje da se prihodi od kriminalnih aktivnosti u EU-u procjenjuju na 110 milijardi EUR godišnje (114), što odgovara iznosu od 1 % ukupnog BDP-a Unije; ističe da Komisija procjenjuje da čak do 70 % slučajeva pranja novca u nekim državama članicama ima prekograničnu dimenziju (115); nadalje, napominje da UN procjenjuje (116) da pranje novca predstavlja između 2 i 5 % svjetskog BDP-a ili oko 715 milijardi EUR i 1,87 bilijuna EUR godišnje; |
|
220. |
naglašava da je nekoliko nedavnih slučajeva pranja novca u Uniji povezano s kapitalom, vladajućim elitama i/ili osobito građanima iz Rusije i Zajednice neovisnih država (ZND); izražava zabrinutost zbog prijetnje europskoj sigurnosti i stabilnosti koju predstavlja nezakonito stečen novac iz Rusije i zemalja ZND-a koji ulazi u europski financijski sustav s ciljem njegova pranja i daljnje uporabe za financiranje kriminalnih aktivnosti; ističe da se tim novcem ugrožava sigurnost građana EU-a te se stvaraju poremećaji i nepravedna konkurencija za građane i poduzeća koji se pridržavaju zakona; smatra da se, osim bijega kapitala, što nije moguće suzbiti bez rješavanja gospodarskih i administrativnih problema države podrijetla, i pranja novca isključivo iz kriminalnih razloga, te neprijateljske aktivnosti, čija je namjera slabljenje europskih demokracija, njihovih gospodarstava i institucija, provode u takvoj mjeri koja može destabilizirati europski kontinent; poziva države članice na bolju suradnju u pogledu kontrole kapitala koji ulazi u Uniju iz Rusije; |
|
221. |
ponovno poziva (117) na uvođenje sankcija na razini EU-a za povrede ljudskih prava, temeljene na Magnitskijevom zakonu, kojim bi trebalo dopustiti uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija kao što je blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a za pojedine javne dužnosnike ili osobe koje djeluju u službenom svojstvu, a odgovorne su za djela korupcije ili teškog kršenja ljudskih prava; pozdravlja što je Parlament usvojio izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji (118); poziva na pojačano praćenje i nadzor nad nerezidentnim portfeljima banaka i njihova udjela koji potječe iz zemalja za koje se smatra da predstavljaju sigurnosne rizike za Uniju; |
|
222. |
pozdravlja donošenje četvrte i pete Direktive o borbi protiv pranja novca; naglašava da su one važan korak prema povećanju učinkovitosti napora koje Unija ulaže u borbu protiv pranja novca od kriminalnih aktivnosti i financiranja terorističkih aktivnosti; napominje da se okvir Unije za borbu protiv pranja novca uglavnom oslanja na preventivni pristup pranju novca, s naglaskom na otkrivanju i prijavljivanju sumnjivih transakcija; |
|
223. |
žali zbog činjenice što države članice nisu u potpunosti ili su samo djelomično prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoja nacionalna zakonodavstva u zadanom roku i što je zbog toga Komisija protiv njih morala pokrenuti postupke radi utvrđivanja povrede prava, uključujući upućivanje na Sud Europske unije (119); poziva te države članice da brzo riješe tu situaciju; podsjeća države članice osobito na njihovu zakonsku obvezu da poštuju rok od 10. siječnja 2020. za prenošenje pete Direktive o borbi protiv pranja novca u njihove nacionalne pravne sustave; naglašava i pozdravlja zaključke Vijeća od 23. studenoga 2018. u kojima je pozvalo države članice da prenesu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca u svoje nacionalno zakonodavstvo prije isteka roka 2020.; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi postojeće instrumente s ciljem pružanja potpore i osiguranja da države članice što prije pravilno prenesu i provedu petu Direktivu o borbi protiv pranja novca; |
|
224. |
podsjeća na ključnu važnost dubinske analize stranke kao dijela obveze poznavanja klijenta u skladu s kojom obveznici moraju pravilno identificirati svoje klijente i izvor njihovih sredstava, kao i stvarne vlasnike imovine, što uključuje imobilizaciju anonimnih računa; žali zbog činjenice što su neke financijske institucije i s njima povezani poslovni modeli aktivno olakšavali pranje novca; poziva privatni sektor da, u okviru svojih mogućnosti, preuzme aktivnu ulogu u borbi protiv financiranja terorizma i u sprečavanju terorističkih aktivnosti; poziva financijske institucije da aktivno preispituju svoje interne postupke radi sprečavanja svakog rizika od pranja novca; |
|
225. |
pozdravlja Akcijski plan koji je Vijeće usvojilo 4. prosinca 2018., koji uključuje nekoliko nezakonodavnih mjera za bolje rješavanje problema pranja novca i financiranja terorizma u Uniji; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o napretku provedbe Akcijskog plana; |
|
226. |
zabrinut je zbog nepostojanja konkretnih postupaka procjene i provjere poštenja članova Upravnog vijeća ESB-a, posebno kada su službeno optuženi za kriminalnu aktivnost; poziva na uspostavu mehanizama za nadzor i preispitivanje ponašanja i prikladnosti članova Upravnog vijeća ESB-a te na njihovu zaštitu u slučaju zlouporabe ovlasti od strane tijela za imenovanja; |
|
227. |
osuđuje činjenicu da su sustavni propusti u provedbi odredbi za borbu protiv pranja novca, zajedno s neučinkovitim nadzorom, nedavno rezultirali nizom istaknutih slučajeva pranja novca u europskim bankama povezanih sa sustavnim povredama najosnovnijih obveza poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka; |
|
228. |
podsjeća da su obveze poznavanja klijenata i dubinske analize stranaka ključne i da bi se trebale nastaviti tijekom poslovnog odnosa te da bi se transakcije klijenata trebale trajno i pomno pratiti kako bi se otkrile sumnjive ili neobične aktivnosti; u tom kontekstu podsjeća na obvezu u skladu s kojom obveznici moraju na vlastitu inicijativu hitno obavijestiti nacionalne financijsko-obavještajne jedinice o transakcijama za koje se sumnja da su povezane s pranjem novca, predikatnim kaznenim djelima ili financiranjem terorizma; žali zbog činjenice što se, unatoč naporima Parlamenta, u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca i dalje dopušta, kao krajnje rješenje, da jedna ili više fizičkih osoba koje su na položaju višeg rukovoditelja budu registrirani kao vlasnici društva ili trusta, dok stvarni vlasnik nije poznat ili o njemu postoji sumnja; poziva Komisiju da prilikom sljedeće revizije pravila o sprečavanju pranja novca u EU-u napravi jasnu procjenu utjecaja te odredbe na dostupnost pouzdanih informacija o stvarnom vlasništvu u državama članicama i da predloži njezino uklanjanje ako postoje naznake da je ta odredba podložna zlouporabi s ciljem štićenja identiteta stvarnih vlasnika; |
|
229. |
napominje da u nekim državama članicama postoje mehanizmi nadzora nad bogatstvom neobjašnjenog porijekla za praćenje prihoda od kriminalnih aktivnosti; ističe da se taj mehanizam često sastoji od sudske odluke kojom se zahtijeva od osobe za koju se s razlogom sumnja da je uključena u teško kazneno djelo, ili da je povezana s osobom koja je uključena u teško kazneno djelo, da objasni prirodu i opseg svojeg udjela u određenoj imovini te da objasni na koji je način ta imovina stečena, ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su tuženikova zakonito stečena sredstva nedostatna da bi objasnila posjedovanje spomenute imovine; poziva Komisiju da procijeni učinke i izvedivost takve mjere na razini Unije; |
|
230. |
pozdravlja odluku nekih država članica o zabrani izdavanja dionica na donositelja i konverziji postojećih dionica na donositelja u nominalne vrijednosne papire; traži od država članica da razmotre potrebu donošenja sličnih mjera u svojim jurisdikcijama, s obzirom na nove odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca u vezi s izvješćivanjem o stvarnom vlasništvu i utvrđenim rizicima; |
|
231. |
ističe hitnu potrebu za stvaranjem učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima unutar Unije, a kojim bi se zamijenili tradicionalni instrumenti uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima koji stvaraju dugotrajne i komplicirane postupke te koji štete prekograničnim istragama pranja novca i drugih teških kaznenih djela; ponovno poziva Komisiju da procijeni potrebu za zakonodavnim mjerama u tom pogledu; |
|
232. |
poziva Komisiju da procijeni ulogu i posebne rizike povezane s pranjem novca koje predstavljaju pravni aranžmani kao što su subjekti posebne namjene te trustovi koji ne djeluju u dobrotvorne svrhe, posebno u Ujedinjenoj Kraljevini te njezinim krunskim posjedima i prekomorskim područjima, te da o njima izvijesti Parlament; |
|
233. |
poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju zakonodavstva o sprečavanju pranja novca pri izdavanju državnih obveznica na financijskim tržištima; smatra da je dužna pažnja u takvim financijskim operacijama strogo nužna; |
|
234. |
napominje da su samo tijekom mandata odbora TAX3 otkrivena tri slučaja pranja novca preko banaka EU-a vrijedna svake osude: banka ING Bank N.V. nedavno je priznala ozbiljne nedostatke u primjeni odredaba o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te je u dogovoru s nizozemskim državnim odvjetništvom (120) pristala platiti 775 milijuna EUR; latvijska banka ABLV dobrovoljno je pokrenula proces likvidacije nakon što je američka mreža za progon financijskih kaznenih djela (FinCEN) odlučila zabraniti ABLV-u dopisnički račun u SAD-u zbog povezanosti s pranjem novca (121), a banka Danske Bank priznala je, nakon istrage koja je obuhvaćala 15 000 klijenata i oko 9,5 milijuna transakcija povezanih s njezinom estonskom podružnicom, da su veliki nedostaci u njezinim sustavima upravljanja i kontrole omogućili korištenje njezine estonske podružnice za sumnjive transakcije (122); |
|
235. |
sa zabrinutošću napominje da je u slučaju tzv. praonice novca s bankom Troika Dialog javno otkriveno da je iz Rusije i drugih zemalja preko europskih banaka i poduzeća prebačeno čak 4,6 milijardi USD; ističe da se u samom središtu tog skandala nalazi nekada jedna od najvećih privatnih investicijskih banaka u Rusiji, Troika Dialog, i mreža koja je možda omogućila ruskoj vladajućoj eliti da tajno koristi nezakonito stečenu dobit za stjecanje dionica u državnim poduzećima, kupnju nekretnina i u Rusiji i u inozemstvu te nabavu luksuznih proizvoda; također žali zbog činjenice da je prema nekim izvješćima u te sumnjive transakcije bilo uključeno i nekoliko europskih banaka, među kojima su Danske Bank, Swedbank AB, Nordea Bank Abp, ING Groep NV, Credit Agricole SA, Deutsche Bank AG, KBC Group NV, Raiffeisen Bank International AG, ABN Amro Group NV, Cooperatieve Rabobank U.A. i nizozemska ispostava banke Turkiye Garanti Bankasi A.S.; |
|
236. |
napominje da su, u slučaju Danske Bank, u estonsku podružnicu i iz nje tekle transakcije u vrijednosti većoj od 200 milijardi EUR (123), a da ta banka nije uspostavila adekvatne interne postupke za borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta, kao što je poslije i sama potvrdila i kako su potvrdila estonska i danska tijela nadležna za financijski nadzor; smatra da taj neuspjeh svjedoči o potpunom nedostatku odgovornosti na strani banke i nadležnih nacionalnih tijela; poziva nadležna tijela da hitno provedu evaluacije primjerenosti postupaka koji se odnose na borbu protiv pranja novca i obvezu poznavanja klijenta u svim europskim bankama kako bi se osigurala pravilna provedba zakonodavstva Unije o sprečavanju pranja novca; |
|
237. |
nadalje napominje da je utvrđeno da je 6 200 klijenata estonske podružnice Danske Bank bilo uključeno u sumnjive transakcije, da je oko 500 klijenata povezano sa sustavima pranja novca poznatima u javnosti, da je 177 klijenata povezano sa skandalom „ruska praonica rublja”, 75 sa skandalom „azerbajdžanska praonica rublja” te da su 53 klijenta bila trgovačka društva za koja je utvrđeno da imaju iste adrese i direktore (124); poziva relevantna nacionalna tijela na praćenje odredišta sumnjivih transakcija 6 200 korisnika estonske podružnice banke Danske Bank kako bi potvrdili da se oprani novac nije koristio za daljnje kriminalne aktivnosti; poziva relevantna nacionalna tijela na propisnu suradnju u tom području s obzirom na to da je jasno da su lanci sumnjivih transakcija prekogranični; |
|
238. |
naglašava da je ESB malteškoj banci Pilatus Bank oduzeo odobrenje za pružanje bankovnih usluga nakon uhićenja njezina predsjednika i jedinog dioničara Alija Sadra Hashemija Nejada u Sjedinjenim Američkim Državama na temelju optužbi, između ostalog, za pranje novca; naglašava da je EBA zaključila da je malteška služba za financijsko-obavještajnu analizu prekršila zakonodavstvo EU-a jer nije provela djelotvoran nadzor nad bankom Pilatus zbog, među ostalim, postupovnih nedostataka i nedostatka nadzornih aktivnosti; napominje da je 8. studenoga 2018. Komisija uputila formalno mišljenje malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu te je pozvala na poduzimanje dodatnih mjera kako bi ispunila svoje pravne obveze (125); poziva maltešku službu za financijsko-obavještajnu analizu da poduzme korake kako bi poštovala relevantne preporuke; |
|
239. |
prima na znanje dopis koji je stalni predstavnik Malte pri EU-u uputio odboru TAX3 kao odgovor na zabrinutosti odbora u pogledu navodne uključenosti nekih malteških politički izloženih osoba u novi slučaj pranja novca i utaje poreza povezan s društvom „17 Black” sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (126); izražava žaljenje zbog nedovoljne preciznosti primljenih odgovora; zabrinut je zbog očitog političkog nedjelovanja malteških vlasti; posebno je zabrinut zbog činjenice da se čini da su, prema otkrićima o društvu „17 Black”, umiješane politički izložene osobe na najvišim položajima u malteškoj vladi; poziva malteške vlasti da od Ujedinjenih Arapskih Emirata zatraže dokaze u vidu dopisa o pravnoj pomoći; poziva Ujedinjene Arapske Emirate na suradnju s malteškim i europskim vlastima, kao i na to da osiguraju da zamrznuta sredstva na bankovnim računima društva „17 Black” ostanu zamrznuta sve dok se ne provede temeljita istraga; osobito naglašava očit manjak neovisnosti malteške službe za financijsko-obavještajnu analizu i malteškog načelnika policije; izražava žaljenje zbog činjenice što dosad nisu poduzete mjere protiv politički izloženih osoba umiješanih u navodne slučajeve korupcije; naglašava da bi za istragu na Malti bila korisna uspostava zajedničkog istražnog tima (ZIT), utemeljenog na ad hoc sporazumu (127), kako bi se odgovorilo na ozbiljne sumnje o neovisnosti i kvaliteti nacionalnih istraga koje su u tijeku, uz potporu Europola i Eurojusta; |
|
240. |
napominje da je u trenutku njezina ubojstva, istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia radila na najvećoj količini procurenih informacija koje je do tada primila sa servera poduzeća ElectroGas koje upravlja elektranom Malte; nadalje napominje da je vlasnik poduzeća „17 Black”, koje je trebalo prenijeti velike količine novca malteškim politički izloženim osobama odgovornima za tu elektranu, direktor i dioničar poduzeća ElectroGas; |
|
241. |
zabrinut je zbog sve većeg pranja novca u kontekstu drugih oblika poslovanja, a posebno zbog pojave takozvanih „letećeg novca” i „zloglasnih ulica”; ističe da je za rješavanje tih problema u europskim gradovima potrebna jača koordinacija i suradnja između lokalnih i regionalnih upravnih tijela i tijela za provedbu zakona; |
|
242. |
svjestan je da se postojeći pravni okvir za borbu protiv pranja novca sastoji od direktiva i da se temelji na minimalnom usklađivanju, što je dovelo do razlika u nacionalnim nadzornim i provedbenim praksama u državama članicama; poziva Komisiju da u kontekstu buduće revizije zakonodavstva o sprečavanju pranja novca, u okviru potrebne procjene učinka, ocijeni bi li uredba bila prikladniji pravni akt od direktive; u tom kontekstu poziva da se zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca brzo transformira u oblik uredbe, ako to bude u skladu sa zaključcima procjene učinka; |
5.1. Suradnja između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za provedbu bonitetnog nadzora u Europskoj uniji
|
243. |
pozdravlja činjenicu da je, nakon nedavnih slučajeva kršenja ili navodnih kršenja odredbi o sprečavanju pranja novca, predsjednik Komisije najavio dodatne mjere u svojem govoru o stanju Unije održanom 12. rujna 2018.; |
|
244. |
poziva na potreban pojačani nadzor i stalno praćenje članova upravnih odbora i dioničara kreditnih institucija i investicijskih društava i osiguravatelja u Uniji i posebno ističe poteškoće pri oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga ili jednakovrijednih posebnih odobrenja; |
|
245. |
podupire napore zajedničke radne skupine u čijem su sastavu predstavnici Glavne uprave Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača i njezine Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, ESB-a, europskih nadzornih tijela i predsjednik pododbora za suzbijanje pranja novca zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela, a čiji je cilj otkrivanje trenutačnih nedostataka i predlaganje mjera za omogućivanje učinkovite suradnje i koordinacije i razmjene informacija među nadzornim i provedbenim agencijama; |
|
246. |
zaključuje da trenutačna razina koordinacije nadzora financijskih institucija u pogledu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, posebno u situacijama borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma s prekograničnim učincima, nije dovoljna za rješavanje trenutačnih izazova u tom sektoru i da je sposobnost Unije da provodi koordinirana pravila i prakse u području borbe protiv pranja novca trenutačno neprikladna; |
|
247. |
poziva na procjenu dugoročnih ciljeva koji bi doveli do poboljšanja okvira za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, kao što je navedeno u dokumentu za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji (128), među kojima je i uspostava mehanizma za bolju koordinaciju aktivnosti nadzornika za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma subjekata u financijskom sektoru na razini Unije, posebno u situacijama u kojima postoji vjerojatnost da će pitanja suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma imati prekogranični utjecaj te moguća centralizacija nadzora za borbu protiv pranja novca preko postojećeg ili novog tijela Unije s ovlastima za provedbu usklađenih pravila i praksi u državama članicama EU-a; podupire daljnje napore za centralizaciju nadzora nad sprečavanjem pranja novca te smatra da bi se tom mehanizmu, ako se uspostavi, trebali dodijeliti dovoljni ljudski i financijski resursi kako bi se njegove funkcije učinkovito provodile; |
|
248. |
podsjeća da je Europska središnja banka nadležna i odgovorna za oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama u slučaju ozbiljnih kršenja pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma; napominje, međutim, da je ESB u potpunosti ovisan o nacionalnim nadzornim tijelima za sprječavanje pranja novca u pogledu informacija koje se odnose na takva kršenja koja su otkrila nacionalna tijela; stoga poziva nacionalna tijela za borbu protiv pranja novca da pravodobno dostave kvalitetne informacije ESB-u kako bi mogao pravilno obavljati svoju funkciju; u tom pogledu pozdravlja multilateralni sporazum o praktičnim modalitetima razmjene informacija između ESB-a i svih nadležnih tijela odgovornih za nadzor usklađenosti kreditnih i financijskih institucija s obvezama SPNFT-a u okviru četvrte Direktive o borbi protiv pranja novca; |
|
249. |
smatra da se bonitetni nadzor i nadzor nad suzbijanjem pranja novca ne mogu promatrati zasebno; naglašava da europska nadzorna tijela imaju ograničene sposobnosti za preuzimanje značajnije uloge u borbi protiv pranja novca zbog svojih struktura odlučivanja, nedostatka odgovarajućih ovlasti i ograničenih resursa; ističe da bi EBA, u uskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), trebala preuzeti vodeću ulogu u toj borbi te da joj stoga hitno treba osigurati dovoljan kapacitet u pogledu ljudskih i materijalnih resursa kako bi učinkovito doprinijela dosljednom i djelotvornom sprečavanju upotrebe financijskog sustava za potrebe pranja novca, uključujući provođenjem procjene rizika nadležnih tijela i pregleda u okviru svojeg općeg okvira; poziva na veću promidžbu tih pregleda i, osobito, na sustavno pružanje relevantnih informacija Parlamentu i Vijeću u slučaju utvrđivanja ozbiljnih nedostataka na nacionalnoj razini ili na razini EU-a (129); |
|
250. |
ističe povećan značaj nacionalnih financijskih nadzornih tijela; potiče Komisiju da, nakon savjetovanja s EBA-om, predloži mehanizme za olakšavanje povećane suradnje i koordinacije među financijskim nadzornim tijelima; poziva na dugoročno povećano usklađivanje nadzornih postupaka različitih nacionalnih tijela nadležnih za borbu protiv pranja novca; |
|
251. |
pozdravlja komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. o jačanju okvira Unije za bonitetni nadzor i nadzor sprečavanja pranja novca u financijskim institucijama (COM(2018) 0645) i njezin prijedlog o preispitivanju europskih nadzornih tijela u cilju jačanja konvergencije nadzora; smatra da bi EBA trebala preuzeti vodeću, koordinirajuću i nadzornu ulogu na razini Unije kako bi se financijski sustav učinkovito zaštitio od pranja novca i rizika od financiranja terorizma, s obzirom na moguće neželjene sistemske posljedice za financijsku stabilnost Unije koje mogu proizaći iz zlouporaba financijskog sektora u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma, te u kontekstu iskustva koje je EBA već stekla u zaštiti bankarskog sektora od takvih zlouporaba kao tijelo koje ima ovlast provoditi nadzor nad svim državama članicama; |
|
252. |
prima na znanje zabrinutost EBA-e u pogledu provedbe Direktive o kapitalnim zahtjevima (2013/36/EU) o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (130); pozdravlja prijedloge EBA-e za uklanjanje nedostataka uzrokovanih trenutačnim pravnim okvirom EU-a; poziva države članice da brzo prenesu nedavno donesene izmjene Direktive o kapitalnim zahtjevima u nacionalno zakonodavstvo; |
5.2. Suradnja financijsko-obavještajnih jedinica
|
253. |
podsjeća da su u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca države članice obvezne uspostaviti automatizirane centralizirane mehanizme koji omogućuju brzu identifikaciju vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje i osigurati da svaka financijsko-obavještajna jedinica može pravovremeno dostaviti informacije koje se čuvaju u tim centraliziranim mehanizmima bilo kojoj drugoj financijsko-obavještajnoj jedinici; ističe važnost pravodobnog pristupa informacijama kako bi se spriječili financijski kriminal i obustave istraga; poziva države članice da ubrzaju uspostavu tih mehanizama kako bi financijsko-obavještajne jedinice država članica mogle učinkovito surađivati na otkrivanju i suzbijanju aktivnosti pranja novca; snažno potiče financijsko-obavještajne jedinice država članica na korištenje sustavom FIU.net; ističe važnost zaštite podataka i u tom području; |
|
254. |
smatra da je za uspješnu borbu protiv pranja novca ključno da se nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama osiguraju primjereni resursi i kapaciteti; |
|
255. |
naglašava da je za uspješnu borbu protiv aktivnosti pranja novca ključna suradnja, ne samo između financijsko-obavještajnih jedinica država članica, nego i suradnja između financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije i financijsko-obavještajnih jedinica trećih zemalja; prima na znanje političke sporazume o međuinstitucijskim pregovorima (131) s ciljem budućeg donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP; |
|
256. |
poziva Komisiju da razvije specijalizirano osposobljavanje za financijsko-obavještajne jedinice, s posebnim naglaskom na smanjenim kapacitetima u nekim državama članicama; napominje doprinos skupine Egmont, koja okuplja 159 financijsko-obavještajnih jedinica i koja je usmjerena na jačanje njihove operativne suradnje poticanjem nastavka i provedbe brojnih projekata; očekuje Komisijinu ocjenu okvira za suradnju FOJ-eva s trećim zemljama te prepreke i mogućnosti za poboljšanje suradnje među FOJ-evima u Uniji, uključujući mogućnost uspostave mehanizma za koordinaciju i potporu; podsjeća da bi ta ocjena trebala biti gotova do 1. lipnja 2019.; traži od Komisije da iskoristi tu priliku i donese zakonodavni prijedlog za financijsko-obavještajnu jedinicu EU-a čime bi se stvorio centar za zajednički istraživački rad i koordinaciju, s vlastitom nadležnošću i ovlastima za provođenje istraga u vezi s prekograničnim financijskim kriminalom, kao i mehanizam ranog upozoravanja; smatra da bi financijsko-obavještajna jedinica EU-a trebala imati široku ulogu koordinacije, pomoći i potpore financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u prekograničnim slučajevima kako bi se proširila razmjena informacija i osigurala zajednička analiza prekograničnih slučajeva te snažna koordinacija rada; |
|
257. |
poziva Komisiju da aktivno surađuje s državama članicama kako bi se pronašli mehanizmi za poboljšanje i jačanje suradnje financijsko-obavještajnih jedinica država članica Unije s financijsko-obavještajnim jedinicama trećih zemalja; poziva Komisiju da u tom pogledu u odgovarajućim međunarodnim forumima, kao što su OECD i Radna skupina za financijsko djelovanje, poduzme odgovarajuće mjere; smatra da bi se u bilo kojem dogovorenom sporazumu na odgovarajući način trebala uzeti u obzir zaštita osobnih podataka; |
|
258. |
poziva Komisiju da sastavi izvješće koje će uputiti Parlamentu i Vijeću i u kojem će procijeniti otežavaju li statusne i organizacijske razlike među financijsko-obavještajnim jedinicama država članica suradnju u borbi protiv teškog kriminala s prekograničnom dimenzijom; |
|
259. |
ističe da nestandardizirani formati i pragovi za izvješćivanje o sumnjivim transakcijama među državama članicama i u odnosu na različite obveznike dovode do poteškoća u obradi i razmjeni informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama; poziva Komisiju da, uz potporu EBA-e, istraži mehanizme za što skoriju uspostavu standardiziranih formata za izvješćivanje za obveznike kako bi se olakšala i poboljšala obrada i razmjena informacija između financijsko-obavještajnih jedinica u slučajevima s prekograničnom dimenzijom i da razmotri standardizaciju pragova sumnjivih transakcija; |
|
260. |
poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostave automatiziranih sustava za dohvat izvještaja o sumnjivim transakcijama koji bi financijsko-obavještajnim jedinicama država članica omogućili uvid u transakcije i njihove inicijatore i primatelje koji su u različitim državama članicama u više navrata prijavljeni kao sumnjivi; |
|
261. |
potiče nadležna tijela i financijsko-obavještajne jedinice da surađuju s financijskim institucijama i drugim obveznicima kako bi poboljšali izvješćivanje o sumnjivim aktivnostima i smanjili defenzivno izvješćivanje, što bi pomoglo osigurati da financijsko-obavještajne jedinice dobiju više korisnih, usredotočenih i potpunih informacija za pravilno izvršavanje svojih dužnosti, jamčeći pritom poštovanje Opće uredbe o zaštiti podataka; |
|
262. |
podsjeća na važnost razvoja kanala pojačanog dijaloga, komunikacije i razmjene informacija između javnih tijela i određenih dionika iz privatnog sektora, općenito poznatih kao javno-privatna partnerstva, osobito za obveznike u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca, te ističe postojanje i pozitivne rezultate jedinog transnacionalnog javno-privatnog partnerstva – Europolovog javno-privatnog financijsko-obavještajnog partnerstva, kojim se promiče razmjena strateških informacija među bankama, financijsko-obavještajnim jedinicama, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i nacionalnim regulatornim tijelima diljem država članica; |
|
263. |
podupire stalno poboljšanje razmjene informacija među financijsko-obavještajnim jedinicama i tijelima za izvršavanje zakonodavstva, uključujući Europol; smatra da se takvo partnerstvo treba uspostaviti u području novih tehnologija, uključujući virtualnu imovinu, u cilju formaliziranja postojećih aktivnosti u državama članicama; poziva Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) da u okviru svojih obveza koje se odnose na dužnu pažnju subjektima na tržištu koji obrađuju osobne podatke pruži dodatno pojašnjenje, kako bi im se omogućilo da se usklade s odgovarajućim odredbama o zaštiti podataka; |
|
264. |
ističe da je povećanje i poboljšanje suradnje nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica ključno za uspješnu borbu protiv pranja novca i utaje poreza; nadalje ističe da borba protiv pranja novca i utaje poreza također zahtijeva dobru suradnju između financijsko-obavještajnih jedinica i carinskih tijela; |
|
265. |
poziva Komisiju da, na temelju preporuka istražnog odbora PANA (132) i izvješća o pregledu stanja koje je provela platforma financijsko-obavještajnih jedinica država članica, izvijesti o statusu quo i o poboljšanjima u financijsko-obavještajnim jedinicama država članica u pogledu širenja, razmjene i obrade informacija; |
5.3. Obveznici (područje primjene)
|
266. |
pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca sadržava prošireni popis obveznika koji obuhvaća i pružatelje usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, pružatelje skrbničke usluge novčanika, trgovce umjetninama i slobodne luke; |
|
267. |
poziva Komisiju da poduzme mjere za poboljšanje provedbe obveze dubinske analize stranke, posebno kako bi se bolje pojasnilo da odgovornost za ispravnu primjenu obveze dubinske analize stranke uvijek snosi obveznik, čak i kada se ona eksternalizira, i kako bi se predvidjele kazne u slučaju nemara ili sukoba interesa u slučaju eksternalizacije; ističe pravnu obvezu na temelju koje obveznici, u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, moraju provoditi pojačane kontrole i sustavno izvješćivanje prilikom postupka dubinske analize stranke koja se odnosi na poslovne odnose ili transakcije koje uključuju zemlje koje je Komisija utvrdila kao visokorizične treće zemlje za potrebe pranja novca; |
5.4. Registri
|
268. |
pozdravlja činjenicu što je na temelju pete Direktive o administrativnoj suradnji poreznim tijelima omogućen pristup informacijama o stvarnom vlasništvu i drugim informacijama o postupku dubinske analize stranke; podsjeća da je taj pristup potreban kako bi porezna tijela mogla pravilno obavljati svoje dužnosti; |
|
269. |
napominje da propisi Unije o borbi protiv pranja novca obvezuju države članice na uspostavu središnjih registara koji sadržavaju potpune podatke o stvarnom vlasništvu poduzeća i trustova te da predviđaju njihovu međusobnu povezanost; pozdravlja činjenicu da peta Direktiva o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da osiguraju da informacije o stvarnom vlasništvu budu u svim slučajevima dostupne svakom pojedincu; |
|
270. |
napominje međutim da će nacionalni registri, u pogledu trustova, u načelu biti dostupni samo onima koji dokažu legitiman interes za pristup; naglašava da države članice i dalje imaju mogućnosti registre stvarnog vlasništva trustova dati na uvid javnosti, kao što je to Parlament već predložio; poziva države članice da uspostave otvorene registre podataka kojima se može slobodno pristupiti; u svakom slučaju, podsjeća da naknada na čiju bi se naplatu države članice mogle odlučiti ne bi smjela premašivati administrativne troškove objave informacija, uključujući održavanje registara i troškove razvoja; |
|
271. |
naglašava da bi Komisija trebala osigurati međusobno povezivanje registara stvarnih vlasnika; smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati funkcioniranje tog međusobno povezanog sustava i u razumnom roku procijeniti funkcionira li on ispravno i treba li ga dopuniti uspostavom EU-ova javnog registra stvarnog vlasništva ili drugim instrumentima kojim bi se mogli djelotvorno ukloniti svi mogući nedostaci; poziva Komisiju da u međuvremenu sastavi i objavi tehničke smjernice kako bi se promicala konvergencija formata te interoperabilnost i međusobna povezanost registara država članica; smatra da bi se na stvarno vlasništvo trustova trebala primjenjivati ista razina transparentnosti kao i na poduzeća u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca, uz istodobno osiguravanje primjerenih zaštitnih mjera; |
|
272. |
zabrinut je zbog mogućnosti da informacije u registrima stvarnih vlasnika nisu uvijek dovoljne i/ili točne; stoga poziva države članice da osiguraju da registri stvarnih vlasnika sadrže mehanizme provjere kako bi se osigurala točnost podataka; poziva Komisiju da u svojim revizijama procijeni njihove mehanizme provjere i pouzdanosti podataka; |
|
273. |
poziva na strožu i precizniju definiciju stvarnog vlasništva kako bi se osiguralo da se identificiraju sve fizičke osobe koje su konačni vlasnici pravnog subjekta ili ga kontroliraju; |
|
274. |
stoga podsjeća na potrebu za jasnim pravilima na temelju kojih bi bilo moguće utvrditi krajnje stvarne vlasnike, uključujući obvezu da trustovi i slični sustavi postoje u pisanom obliku i da budu upisani u registar u državi članici u kojoj je trust osnovan, u kojoj se njime upravlja ili u kojoj posluje; |
|
275. |
ističe problem pranja novca kroz ulaganje u nekretnine u europskim gradovima preko stranih fiktivnih poduzeća; podsjeća da bi Komisija trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost usklađivanja informacija u zemljišnim knjigama i registrima nekretnina te ispitati potrebu za međusobnim povezivanjem tih registara; poziva Komisiju da tom izvješću, po potrebi, priloži zakonodavni prijedlog; smatra da bi države članice trebale imati javno dostupne informacije o krajnjem stvarnom vlasništvu zemljišta i nekretnine; |
|
276. |
ponavlja svoje stajalište o uspostavi registara stvarnog vlasništva za ugovore o životnom osiguranju, kako je istaknuto u međuinstitucionalnim pregovorima o petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca; poziva Komisiju da procijeni izvedivost i nužnost objave informacija o stvarnom vlasništvu za ugovore o životnom osiguranju i financijske instrumente relevantnim tijelima; |
|
277. |
napominje da u skladu s petom Direktivom o borbi protiv pranja novca Komisija mora provesti analizu izvedivosti posebnih mjera i mehanizama na razini Unije i razini država članica kako bi omogućila prikupljanje i pristup informacijama o stvarnom vlasništvu korporativnih i drugih pravnih subjekata osnovanih izvan Unije; poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za takav mehanizam ako analiza izvedivosti bude povoljna; |
5.5. Tehnološki rizici i virtualna imovina, uključujući virtualne valute i kriptovalute
|
278. |
ističe pozitivan potencijal novih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), kao što je tehnologija lanca blokova; istodobno primjećuje da se novi načini plaćanja i prijenosa zasnovani na tim tehnologijama sve više zloupotrebljavaju za pranje novca stečenog kriminalnim radnjama ili za počinjenje drugih financijskih kaznenih djela; priznaje da je potrebno pratiti tehnološki razvoj koji se ubrzano mijenja kako bi se zajamčilo da se zakonodavstvom na učinkovit način rješavaju zlouporabe novih tehnologija i anonimnosti, čime se olakšava kriminalna aktivnost, bez ograničavanja pozitivnih aspekata tog razvoja; |
|
279. |
potiče Komisiju da pomno ispita relevantne aktere koji se bave kriptovalutama, a koji još nisu uključeni u zakonodavstvo Unije o sprečavanju pranja novca te da po potrebi proširi popis obveznika, osobito pružatelje usluga u području transakcija koje uključuju razmjenu jedne ili više virtualnih valuta; isto tako, poziva države članice da što prije prenesu odredbe pete Direktive o borbi protiv pranja novca kojima se nameće obveza pružatelja usluga elektroničkog novčanika i razmjene virtualne valute da identificiraju svoje klijente, čime bi se znatno otežalo anonimno upotrebljavanje virtualnih valuta; |
|
280. |
poziva Komisiju da pomno nadzire tehnološki razvoj, uključujući brzo širenje inovativnih poslovnih modela financijske tehnologije i usvajanje novih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, DLT-ovi, kognitivno računalstvo i strojno učenje, kako bi procijenila tehnološke rizike i moguće nedostatke te povećala otpornost na kibernapade ili na padove sustava, osobito promicanjem zaštite podataka; potiče nadležna tijela i Komisiju da provedu detaljnu procjenu mogućih sistemskih rizika povezanih s primjenama DLT-a; |
|
281. |
naglašava da je razvoj i korištenje virtualne imovine dugoročan trend za koji se očekuje da će se sljedećih godina nastaviti i povećati, posebno upotrebom kriptokovanica u različite svrhe, kao što je financiranje poduzeća; poziva Komisiju da na razini EU-a osmisli prikladan okvir za upravljanje tim novitetima te da joj pritom nadahnuće budu rad na međunarodnoj razini i europska tijela poput ESMA-e; smatra da bi se tim okvirom trebala pružiti potrebna zaštita od specifičnih rizika koje predstavlja virtualna imovina, bez ometanja inovacija; |
|
282. |
posebno napominje da bi se netransparentnost virtualne imovine mogla upotrijebiti za lakše pranje novca i utaju poreza; u tom kontekstu, potiče Komisiju da pruži jasne smjernice o uvjetima pod kojima bi se virtualna imovina mogla klasificirati kao postojeći ili novi financijski instrument u MiFID2 i okolnostima pod kojima se zakonodavstvo EU-a primjenjuje na inicijalne ponude povezane s kriptovalutama; |
|
283. |
poziva Komisiju da procijeni zabranu određenih mjera anonimnosti za određenu virtualnu imovinu i da, ako to smatra potrebnim, razmotri reguliranje virtualne imovine kao financijskih instrumenata; smatra da bi financijsko-obavještajne jedinice (FOJ) trebale biti u stanju povezati adrese virtualnih i kriptovaluta s identitetom vlasnika virtualne imovine; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost obvezne registracije korisnika virtualne imovine; podsjeća na to da su neke države članice već usvojile razne vrste mjera za određene segmente u tom području, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, koje bi mogle biti izvor nadahnuća za buduće djelovanje EU-a; |
|
284. |
naglašava da je Stručna skupina za financijsko djelovanje nedavno istaknula da sve zemlje moraju hitno poduzeti koordinirane mjere kako bi se spriječilo korištenje virtualne imovine za zločin i terorizam, pozivajući sve jurisdikcije da poduzmu pravne i praktične mjere kako bi spriječile zlouporabu virtualne imovine (133); poziva Komisiju da pronađe načine da u europski pravni okvir uključi preporuke i standarde koje je Radna skupina za financijsko djelovanje razvila u pogledu virtualne imovine; naglašava da bi Unija i dalje trebala zagovarati dosljedan i koordiniran međunarodni regulatorni okvir u pogledu virtualne imovine, nadovezujući se na napore koje je poduzela u okviru skupine G20; |
|
285. |
ponavlja svoj poziv Komisiji da hitno procijeni uključenost aktivnosti povezanih s elektroničkim igrama na sreću u pranje novca i porezna kaznena djela; smatra tu procjenu prioritetom; ističe povećanje sektora elektroničkih igara na sreću u nekim jurisdikcijama, uključujući određene krunske posjede Ujedinjene Kraljevine, kao što su otok Man, u kojima elektroničke igre na sreću već čine 18 % nacionalnog dohotka; |
|
286. |
prima na znanje napore koje stručnjaci ulažu u postupke elektroničke identifikacije i postupke u pogledu obveze poznavanja klijenta na daljinu, pri čemu ispituju područja kao što su mogućnosti financijskih institucija da se koriste elektroničkom identifikacijom (e-ID) i prenosivosti obveze poznavanja klijenta u cilju digitalne identifikacije klijenta; poziva Komisiju da u tom pogledu ocijeni moguće prednosti uvođenja europskog sustava elektroničke identifikacije; podsjeća na važnost održavanja pravilne ravnoteže između zaštite podataka i privatnosti te potrebe da nadležnim tijelima pruži pristup informacijama u svrhe kaznenih istraga; |
5.6. Sankcije
|
287. |
ističe da zakonodavstvo EU-a o borbi protiv pranja novca obvezuje države članice da utvrde sankcije za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca; ističe da te sankcije moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće; poziva na to da se u državama članicama uvedu pojednostavljeni postupci za provedbu financijskih sankcija izrečenih za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca; |
|
288. |
potiče države članice da što prije i beziznimno objave informacije o naravi i vrijednosti izrečenih sankcija, kao i informacije o vrsti i naravi povrede i identitetu odgovorne osobe; poziva države članice da primijene sankcije i mjere i na članove upravljačkog tijela te druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za kršenje pravila o sprečavanju pranja novca (134); |
|
289. |
poziva Komisiju da svake dvije godine izvijesti Parlament o nacionalnom zakonodavstvu i praksama u pogledu sankcija za kršenja zakonodavstva o borbi protiv pranja novca; |
|
290. |
pozdravlja donošenje Uredbe (EU) 2018/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o uzajamnom priznavanju naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje (135) kojom će se olakšati prekogranični povrat imovine stečene kriminalnim radnjama, a što će doprinijeti jačanju kapaciteta Unije za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma i isključivanje izvora financiranja kriminalaca i terorista diljem Unije; |
|
291. |
pozdravlja donošenje Direktive (EU) 2018/1673 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o borbi protiv pranja novca kaznenopravnim sredstvima (136), kojom se uvode nove kaznenopravne odredbe te omogućuje učinkovitija i brža prekogranična suradnja među nadležnim tijelima kako bi se učinkovitije spriječilo pranje novca i povezano financiranje terorizma i organiziranog kriminala; napominje da bi države članice trebale poduzimati potrebne mjere kako bi osigurale, prema potrebi, da njihova nadležna tijela u skladu s Direktivom 2014/42/EU (137) zamrznu ili oduzmu imovinsku korist ostvarenu počinjenjem ili doprinosom počinjenju bilo kojeg kaznenog djela ili predmete koji su se pritom koristili ili ih se pritom namjeravalo koristiti; |
5.7. Međunarodna dimenzija
|
292. |
napominje da, u skladu s četvrtom Direktivom o borbi protiv pranja novca, Komisija mora utvrditi visokorizične treće zemlje u kojima postoje strateški nedostaci u režimu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma; |
|
293. |
smatra ključnim da Unija ima samostalan popis visokorizičnih trećih zemalja, bez obzira na činjenicu da bi trebalo uzeti u obzir napore koji se ulažu na međunarodnoj razini kako bi se utvrdile visokorizične treće zemlje u cilju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, osobito napore Radne skupine za financijsko djelovanje; u tom pogledu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 13. veljače 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (C(2019)1326) te žali zbog činjenice da se Vijeće usprotivilo tom delegiranom aktu; također pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 31. siječnja 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za minimalno djelovanje i vrstu dodatnih mjera koje kreditne i financijske institucije moraju poduzeti kako bi se ublažili rizici pranja novca i financiranja terorizma u određenim trećim zemljama (138); |
|
294. |
pozdravlja Komisijino usvajanje metodologije za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, objavljene 22. lipnja 2018. (139); pozdravlja Komisijinu ocjenu od 31. siječnja 2019. u pogledu zemalja „najvećeg prioriteta”; |
|
295. |
ističe da je potrebno osigurati dosljednost i komplementarnost između AML-ova popisa visokorizičnih trećih zemalja i europskog popisa nekooperativnih jurisdikcija; ponavlja svoj poziv da se Komisiji povjeri središnja uloga u upravljanju obama popisima; poziva Komisiju da zajamči transparentnost postupka ocjenjivanja u jurisdikcijama; |
|
296. |
zabrinut je zbog navoda da nadležna tijela u Švicarskoj ne obavljaju pravilno svoje funkcije SPNFT-a (140); poziva Komisiju da te elemente uzme u obzir pri ažuriranju popisa visokorizičnih trećih zemalja, kao i u budućim bilateralnim odnosima Švicarske i Unije; |
|
297. |
poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć trećim zemljama u cilju razvoja učinkovitih sustava za borbu protiv pranja novca i trajnog poboljšanja tih sustava; |
|
298. |
poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da EU u Radnoj skupini za financijsko djelovanje zauzme jedinstveno stajalište te da aktivno doprinose aktualnom razmatranju svoje reforme s ciljem jačanja svojih resursa i legitimnosti; poziva Komisiju da zaposlenike Europskog parlamenta uključi kao promatrače u izaslanstvo Europske komisije u Radnoj skupini za financijsko djelovanje; |
|
299. |
poziva Komisiju da povede globalnu inicijativu za uspostavu javnih središnjih registara stvarnog vlasništva u svim jurisdikcijama; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu međunarodnih organizacija kao što su OECD i UN; |
6. Međunarodna dimenzija oporezivanja
|
300. |
ističe da europski sustav pravednog oporezivanja iziskuje pravednije globalno porezno okruženje; ponavlja svoj poziv za praćenje aktualnih poreznih reformi trećih zemalja; |
|
301. |
napominje napore koje neke treće zemlje ulažu u odlučno djelovanje protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; naglašava, međutim, da bi takve reforme trebale biti u skladu s postojećim pravilima WTO-a; |
|
302. |
smatra da su informacije prikupljene tijekom posjeta odbora Washingtonu čija su tema bile porezne reforme u SAD-u i njihov mogući utjecaj na međunarodnu suradnju veoma važne; smatra da neke odredbe američkog Zakona o poreznim olakšicama i radnim mjestima iz 2017. prema nekim stručnjacima ne bi bile u skladu s postojećim pravilima WTO-a; napominje da su određene odredbe porezne reforme SAD-a namijenjene jednostranom i neuzajamnom oživljavanju transnacionalnih pogodnosti koje pripadaju državnom području SAD-a (uz pretpostavku je barem 50 % njih ostvareno na području SAD-a); pozdravlja činjenicu da Komisija trenutačno provodi procjenu mogućih regulatornih i trgovinskih posljedica novih odredbi koje proizlaze iz nove porezne reforme u SAD-u, a posebno onih koje se odnose na smanjenje porezne osnovice i suzbijanje zlouporabe (BEAT), globalne nematerijalne prihode s niskim stopama poreza (GILTI) i nematerijalne strane prihode (FDII) (141); traži od Komisije da o rezultatima procjene obavijesti Parlament; |
|
303. |
napominje da su dvije vrste međuvladinih sporazuma (IGA) u okviru Zakona o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA) razvijene kako bi se pomoglo usklađivanju FATCA-e s međunarodnim zakonima (142); napominje da je samo jedan model IGA-e recipročan; žali zbog ozbiljne neravnoteže u uzajamnosti tih sporazuma, s obzirom na to da SAD obično prima mnogo više informacija od stranih vlada, nego što ih pruža; poziva Komisiju da provede pregled stanja kako bi se analizirala razina uzajamnosti u razmjeni informacija između SAD-a i država članica Unije; |
|
304. |
poziva Vijeće da Komisiji dodijeli mandat za pregovore o sporazumu s SAD-om kako bi se zajamčila uzajamnost u pogledu FATCA-e; |
|
305. |
ponavlja prijedloge sadržane u Rezoluciji od 5. srpnja 2018. o štetnim učincima FATCA-e na građane EU-a, a posebno na „slučajne Amerikance” (143), u kojoj se poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi zajamčila temeljna prava svih građana, posebno „slučajnih Amerikanaca”; |
|
306. |
poziva Komisiju i Vijeće da predstave zajednički pristup EU-a u odnosu na FATCA-u kako bi se na odgovarajući način zaštitila prava europskih građana (posebice „slučajnih Amerikanaca”) i osigurala uzajamnost u automatskoj razmjeni informacija sa SAD-om, pri čemu je zajednički standard izvješćivanja standard kojem se daje prednost; poziva Komisiju i Vijeće da u međuvremenu razmotre protumjere kao što je, po potrebi, porez po odbitku kako bi se zajamčila jednakost uvjeta ako SAD ne osigura uzajamnost u okviru FATCA-e; |
|
307. |
poziva Komisiju i države članice da prate nove odredbe poreza na dobit država koje surađuju s EU-om na temelju međunarodnog sporazuma (144); |
6.1. Porezne oaze i jurisdikcije koje olakšavaju agresivno porezno planiranje u EU-u i izvan njega
|
308. |
podsjeća na važnost zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dalje u tekstu „EU-ov popis”) utemeljenog na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno provjerljivim i općeprihvaćenim kriterijima koji se redovito ažuriraju; |
|
309. |
žali zbog činjenice da su se na početni EU-ov popis uvrštavale samo treće zemlje; napominje da je Komisija, u okviru europskog semestra, utvrdila nedostatke u poreznim sustavima nekih država članica kojima se olakšava agresivno porezno planiranje; međutim, pozdravlja izjavu predsjednice Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja tijekom saslušanja odbora TA X 3 10. listopada 2018., u vezi s mogućnosti provjere država članica prema istim kriterijima utvrđenima za EU-ov popis u kontekstu revizije mandata Skupine za Kodeks o postupanju (145); |
|
310. |
pozdravlja činjenicu da je Vijeće 5. prosinca 2017. donijelo prvi EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija i trenutačno praćenje obveza koje su preuzele treće zemlje; napominje da je popis ažuriran nekoliko puta na temelju procjene tih obveza te da je posljedično uklonjeno nekoliko zemalja; napominje da se kao rezultat revizije od 12. ožujka 2019. na popisu sada nalaze sljedeće porezne jurisdikcije: Američka Samoa, Aruba, Guam, Barbados, Belize, Bermuda, Dominikanska Republika, Fidži, Maršalovi Otoci, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Ujedinjeni Arapski Emirati, Američki Djevičanski otoci i Vanuatu; |
|
311. |
prima na znanje da su na sivi popis dodane još dvije jurisdikcije (Australija i Kostarika) (146); |
|
312. |
napominje da se u osam velikih tranzitnih gospodarstava (Nizozemska, Luksemburg, Hong Kong, Britanski Djevičanski Otoci, Bermuda, Kajmanski otoci, Irska i Singapur) odvija više od 85 % globalnih ulaganja u subjekte posebne namjene, koji su često osnovani zbog poreznih razloga (147); žali zbog toga što je samo jedno od tih gospodarstava (Bermuda) trenutačno uvršteno na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (148); |
|
313. |
naglašava da su postupci provjere i praćenja nejasni te da nije jasno jesu li zemlje koje su uklonjene s popisa postigle stvaran napredak; |
|
314. |
ističe da se procjena Vijeća i njegove Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja temelji na kriterijima koji proizlaze iz Komisijina tehničkog pregleda stanja te da Parlament u tom procesu nije bio uključen u pravnom smislu; u tom kontekstu poziva Komisiju i Vijeće da detaljno izvijeste Parlament o svakoj predloženoj izmjeni popisa; poziva Vijeće da redovito objavljuje izvješće o napretku u pogledu jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi i na sivoj listi u okviru redovitog informiranja Vijeća od strane Skupine za Kodeks o postupanju; |
|
315. |
poziva Komisiju i Vijeće da razrade ambicioznu i objektivnu metodologiju koja se ne oslanja na obveze, nego na posljedice pravilno provedenog zakonodavstva u tim zemljama; |
|
316. |
duboko žali zbog manjka transparentnosti koji karakterizira početno uvrštavanje na popis te žali zbog neobjektivne primjene kriterija za uvrštavanje na popis koje je utvrdilo Vijeće za ekonomske i financijske poslove; ustraje u tome da postupak ne smije biti pod utjecajem političkog uplitanja; međutim, pozdravlja povećanje transparentnosti koje je rezultat objavljivanja pisama poslanih u jurisdikcije koje je provjeravala Skupina za Kodeks o postupanju, kao i niz primljenih pisama o kreditnim obvezama; poziva na objavljivanje svih preostalih neobjavljenih pisama kako bi se osigurao nadzor i valjana provedba obveza; smatra da jurisdikcije koje odbijaju dati pristanak za objavu svojih obveza pobuđuju sumnju javnosti o nesuradnji u području poreznih pitanja; |
|
317. |
pozdravlja nedavna objašnjenja koja je dala Skupina za Kodeks o postupanju, a koja se odnose na kriterije za pravedno oporezivanje, posebno u pogledu manjka ekonomskog sadržaja za jurisdikcije koje nemaju stopu poreza na dobit ili imaju stopu oko 0 %; poziva države članice da ulažu napore u postupno poboljšanje kriterija za uvrštavanje na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija kako bi se obuhvatile sve štetne porezne prakse (149), posebno uključivanjem detaljne ekonomske analize usmjerene na olakšavanje izbjegavanja plaćanja poreza i poreznu stopu od 0 % ili na nepostojanje poreza na dobit kao zasebnog kriterija; |
|
318. |
pozdravlja novi globalni standard OECD-a u pogledu primjene čimbenika za znatan dio djelatnosti za porezne jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom (150), koji se većinom temelji na radu EU-a na uvrštavanju na EU-ov popis (151); poziva države članice da potaknu skupinu G20 da provede reformu OECD-ovih kriterija za uvrštavanje na crnu listu na način da se njima ne obuhvati samo transparentnost poreza, nego i utaja poreza i agresivno porezno planiranje; |
|
319. |
prima na znanje i pozdravlja posao koji su obavili pregovarački timovi EU-a i Ujedinjene Kraljevine u pogledu pitanja oporezivanja, kao što je navedeno u Prilogu 4. Nacrtu sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (152); izražava zabrinutost zbog mogućih odstupanja koja bi se čak i u kratkoročnom razdoblju poslije povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a mogla pojaviti u politikama borbe protiv financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, što bi predstavljalo nove gospodarske, fiskalne i sigurnosne rizike; poziva Komisiju i Vijeće da odmah reagiraju na takve rizike i pobrinu se za zaštitu interesa EU-a; |
|
320. |
podsjeća na to da bi se, u skladu s člankom 79. Političke izjave kojom se uspostavlja okvir za budući odnos Europske unije i Ujedinjene Kraljevine (153), budućim odnosom trebalo osigurati otvoreno i pošteno tržišno natjecanje odredbama o državnoj potpori, tržišnom natjecanju te socijalnim standardima i standardima zapošljavanja, okolišnim standardima, klimatskim promjenama i relevantnim poreznim pitanjima; sa zabrinutošću prima na znanje najavu britanske premijerke Therese May da će u Ujedinjenoj Kraljevini uvesti „najnižu stopu poreza na dobit u skupini G20”; poziva Ujedinjenu Kraljevinu da i dalje bude snažan partner u globalnom nastojanju da se osigura bolje i učinkovitije oporezivanje te u borbi protiv financijskog kriminala kao članica međunarodne zajednice; poziva Komisiju i Vijeće da uključe Ujedinjenu Kraljevinu u ocjenu popisa nekooperativnih jurisdikcija i popisa jurisdikcija s nedostacima u režimima sprečavanja pranja novca koje je sastavio EU, uključujući detaljno praćenje njezinih gospodarskih odnosa s krunskim posjedima i prekomorskim područjima, čim Ujedinjena Kraljevina postane treća zemlja; |
|
321. |
ističe da će, bez obzira na događaje poslije roka za povlačenje, Ujedinjena Kraljevina i dalje biti članica OECD-a obvezana preporukama akcijskog plana OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, kao i drugim mjerama dobrog poreznog upravljanja; |
|
322. |
poziva da se konkretno Švicarska, za koju zbog prethodnog sporazuma između Švicarske i EU-a nije predviđen točan rok, do kraja 2019. uvrsti u Prilog I., ako ta zemlja nakon odgovarajućeg procesa eskalacije do tada ne ukine svoje neusklađene porezne sustave koji omogućuju nejednako postupanje prema stranim i domaćim prihodima i porezne olakšice za određene vrste poduzeća; |
|
323. |
sa zabrinutošću napominje da bi treće zemlje mogle ukinuti neusklađene porezne sustave te ih zamijeniti novim sustavima koji su potencijalno štetni za EU; ističe da bi to osobito moglo vrijediti u slučaju Švicarske; poziva Vijeće da ponovo pravilno provede procjenu u pogledu Švicarske i svih ostalih trećih zemalja (154) u kojima se uvode slične zakonodavne promjene (155); |
|
324. |
napominje da su pregovori između EU-a i Švicarske o reviziji bilateralnog pristupa uzajamnom pristupu tržištu još u tijeku; poziva Komisiju da osigura da konačan sporazum između EU-a i Švicarske sadržava klauzulu o dobrom poreznom upravljanju i konkretna pravila o državnim potporama u obliku porezne olakšice, automatskoj razmjeni informacija o oporezivanju, javnom pristupu informacijama o stvarnom vlasništvu, prema potrebi, i odredbe o suzbijanju pranja novca; zahtijeva da pregovarači EU-a dovrše sporazum kojim se, između ostalog, uklanjaju nedostaci (156) u švicarskom nadzornom sustavu i štite zviždači; |
|
325. |
pozdravlja reviziju EU-ova popisa od 12. ožujka 2019. (157); pozdravlja objavu detaljne procjene obveza i reformi jurisdikcija koje su bile uvrštene u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.; pozdravlja činjenicu da su jurisdikcije koje su prije bile uvrštene na popis u Prilogu II. zahvaljujući obvezama preuzetima 2017. sada uvrštene na popis u Prilogu I. jer reforme nisu provedene do kraja 2018. odnosno u dogovorenom roku; |
|
326. |
zabrinut je zbog toga što stanovnici Austrije koji imaju bankovne račune u kreditnim institucijama u Lihtenštajnu nisu obuhvaćeni Zakonom o zajedničkom standardu izvješćivanja ako je njihov dohodak od kapitala dobiven iz imovinske strukture (privatne zaklade, ustanove, fondovi i slično), a kreditna institucija u Lihtenštajnu provodi oporezivanje u skladu s bilateralnim ugovorima; poziva Austriju da promijeni zakon u tom pogledu kako bi se ispravio nedostatak u zajedničkom standardu izvješćivanja; |
|
327. |
napominje da, na primjer, prema podacima o izravnim stranim ulaganjima OECD-a, Luksemburg i Nizozemska zajedno imaju više ulaznih ulaganja od SAD-a, čiji se znatan udio odnosi na subjekte posebne namjene bez očite znatne gospodarske aktivnosti, a da Irska ima više ulaznih ulaganja od Njemačke ili Francuske; ističe da, prema podacima malteškog ureda za državnu statistiku, strana ulaganja u Malti iznose 1 474 % veličine malteškog gospodarstva; |
|
328. |
podsjeća na istraživanje kojim je utvrđeno da izbjegavanje plaćanja poreza u šest država članica EU-a uzrokuje gubitak od 42,8 milijardi EUR poreznog prihoda u druge 22 države članice (158), što znači da se neto pozicija u pogledu plaćanja tih zemalja može kompenzirati u odnosu na gubitke koje nanose poreznoj osnovici drugih država članica; napominje da, primjerice, neto trošak koji Nizozemska prouzroči cijeloj Uniji iznosi 11,2 milijarde EUR, što znači da ta država drugim državama članicama uskraćuje poreznu dobit u korist multinacionalnih poduzeća i njihovih dioničara; |
|
329. |
podsjeća na to da se, kako bi se unaprijedila borba Unije i država članica protiv porezne prijevare, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, svi dostupni podaci, uključujući makroekonomske podatke, moraju učinkovito upotrebljavati; |
|
330. |
podsjeća da je Komisija kritizirala sedam država članica (159) – Belgiju, Cipar, Mađarsku, Irsku, Luksemburg, Maltu i Nizozemsku zbog nedostataka u njihovim poreznim sustavima koji olakšavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava cjelovitost europskog jedinstvenog tržišta; smatra da se i te jurisdikcije može promatrati kao one koje olakšavaju agresivno porezno planiranje na svjetskoj razini; ističe da je Komisija priznala da su neke od navedenih država članica poduzele mjere za poboljšanje svojih poreznih sustava kao odgovor na kritike Komisije (160); napominje da je u nedavnoj istraživačkoj studiji (161) za pet država članica EU-a utvrđeno da su korporativne porezne oaze: Cipar, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska; ističe da su kriteriji i metodologija koji su korišteni za odabir tih država članica uključivali sveobuhvatnu procjenu njihovih štetnih poreznih praksi, mjera kojima se olakšava agresivno porezno planiranje i narušavanje gospodarskih tokova na temelju podataka Eurostata, što je uključivalo kombinaciju visokih ulaznih i izlaznih izravnih ulaganja, licencija, kamata i tokova dividendi; poziva Komisiju da trenutačno barem tih pet država članica smatra poreznim oazama EU-a sve dok se ne provedu znatne porezne reforme; |
|
331. |
poziva Vijeće da objavi detaljnu procjenu obveza jurisdikcija koje su se dobrovoljno obvezale na provedbu reformi i uvrštene su u Prilog II. kada je objavljen prvi EU-ov popis 5. prosinca 2017.; |
6.2. Protumjere
|
332. |
ponavlja svoj poziv da EU i države članice poduzmu učinkovite i odvraćajuće protumjere protiv nekooperativnih jurisdikcija s ciljem poticanja dobre suradnje u području poreznih pitanja i usklađenosti zemalja uvrštenih u Prilog I. EU-ovu popisu; |
|
333. |
žali zbog činjenice što je državama članicama dano diskrecijsko pravo u vezi s većinom protumjera koje je Vijeće predložilo; sa zabrinutošću napominje da su, na saslušanju odbora TAX3 održanom 15. svibnja 2018., neki stručnjaci (162) istaknuli činjenicu da protumjere možda neće dovoljno potaknuti nekooperativne jurisdikcije na usklađivanje jer „na EU-ov popis nisu uvrštene neke od najozloglašenijih poreznih oaza”; smatra da se time narušava vjerodostojnost postupka uvrštavanja na popis, kao što su to istaknuli i neki stručnjaci; |
|
334. |
poziva države članice da donesu jedinstven skup snažnih protumjera, kao što su porez po odbitku, isključenje iz javnih poziva za javnu nabavu, stroži zahtjevi u pogledu revizija te automatska pravila o kontroliranim stranim društvima na popisu nekooperativnih jurisdikcija, osim ako porezni obveznici ondje prenesu stvarne gospodarske aktivnosti; |
|
335. |
poziva i porezne uprave i porezne obveznike na suradnju u prikupljanju relevantnih činjenica u slučaju da kontrolirano strano društvo obavlja važne stvarne gospodarske aktivnosti i da ima znatnu gospodarsku prisutnost uz potporu osoblja, opreme, imovine i prostora, što se dokazuje relevantnim činjenicama i okolnostima; |
|
336. |
napominje da zemlje u razvoju vjerojatno ne posjeduju resurse za provedbu novih dogovorenih međunarodnih ili europskih poreznih standarda; stoga poziva Vijeće da isključi protumjere poput smanjenja razvojne pomoći; |
|
337. |
napominje da su protumjere ključne za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; nadalje napominje da gospodarski utjecaj Europske unije može poslužiti za odvraćanje nekooperativnih jurisdikcija i poreznih obveznika od iskorištavanja poreznih rupa i štetnih poreznih praksi koje omogućavaju te jurisdikcije; |
|
338. |
poziva europske financijske institucije (163) da razmotre primjenu pojačane i poboljšane dubinske analize za svaki projekt zasebno na jurisdikcije navedene u Prilogu II. EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija kako bi se izbjeglo da se sredstva EU-a ulažu u subjekte u trećim zemljama koji ne poštuju porezne standarde EU-a ili se usmjeravaju preko njih; prima na znanje da je EIB odobrio svoju politiku skupine o slabo reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama i dobrom poreznom upravljanju te poziva na redovito ažuriranje te politike i na uključivanje povećanih zahtjeva u pogledu transparentnosti u skladu sa standardima EU-a; poziva EIB da tu politiku objavi čim se ona usvoji; poziva na primjenu ravnopravnih uvjeta i jednake razine standarda u svim europskim financijskim institucijama; |
6.3. Pozicija EU-a kao globalnog predvodnika
|
339. |
ponovno poziva EU i njegove države članice da, nakon ex ante usklađivanja, preuzmu vodeću ulogu u globalnoj borbi protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca, posebno inicijativama Komisije u svim relevantnim međunarodnim forumima, uključujući UN, G20 i OECD, koji su imali središnju ulogu u području poreznih pitanja, osobito nakon međunarodne financijske krize; |
|
340. |
podsjeća da su multilateralne politike i međunarodna suradnja među zemljama, uključujući zemlje u razvoju, i dalje preferirano sredstvo za postizanje konkretnih rezultata, uz istodobno poštovanje načela reciprociteta; žali zbog toga što su neki zakonski prijedlozi koji prelaze okvire preporuka OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, a koji bi mogli biti temelj za buduće plodno djelovanje na međunarodnoj razini zaustavljeni u Vijeću; |
|
341. |
vjeruje da bi se osnivanjem međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a, koje bi trebalo biti dobro opremljeno i imati dovoljno resursa te, po potrebi, provedbene ovlasti, osiguralo da sve zemlje pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u stvaranju i promjenama globalnog poreznog programa (164) s ciljem učinkovite borbe protiv štetnih poreznih praksi i osiguranja odgovarajuće dodjele prava na oporezivanje; prima na znanje nedavne pozive da se UN-ov Odbor stručnjaka za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima nadogradi i postane međuvladino globalno porezno tijelo UN-a (165); naglašava da UN-ov ogledni ugovor o oporezivanju jamči pravedniju raspodjelu prava oporezivanja između zemalja izvora dohotka i zemalja rezidentnosti; |
|
342. |
poziva na međuvladin sastanak na vrhu o preostalim potrebnim globalnim poreznim reformama kako bi se pojačala međunarodna suradnja i izvršio pritisak na sve zemlje, a posebno na njihove financijske centre, kako bi oni poštovali transparentnost i standarde pravednog oporezivanja; poziva Komisiju da preuzme inicijativu za takav sastanak na vrhu i da se na tom sastanku donese drugi niz međunarodnih poreznih reformi na temelju akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te da se omogući osnivanje navedenog međuvladinog poreznog tijela; |
|
343. |
prima na znanje djelovanje i doprinose Komisije u okviru OECD-ova Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija i uključivog okvira za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, posebno u cilju promicanja viših standarda dobrog poreznog upravljanja u svijetu i osiguravanja da se međunarodni standardi dobrog poreznog upravljanja i dalje potpuno poštuju u EU-u; |
6.4. Zemlje u razvoju
|
344. |
smatra da je pružanje potpore zemljama u razvoju u borbi protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, kao i protiv korupcije i tajnosti koje olakšavaju nezakonite financijske tokove, iznimno važno za jačanje usklađenosti politika u interesu razvoja u EU-u i jačanja poreznih kapaciteta zemalja u razvoju i mogućnosti za mobilizaciju njihovih resursa za održiv gospodarski razvoj; naglašava potrebu za povećanjem udjela financijske i tehničke pomoći poreznim upravama zemalja u razvoju kako bi se uspostavili stabilni i moderni zakonodavni okviri u području oporezivanja; |
|
345. |
pozdravlja suradnju između EU-a i Afričke unije (AU) kao dio Porezne inicijative iz Adis Abebe (ATI), Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i Procesa Kimberley; poziva Komisiju i države članice da podupru zemlje AU-a u provedbi politika transparentnosti; u tom pogledu potiče nacionalna i regionalna porezna tijela na automatsku razmjenu informacija; podsjeća na prikladnost bliske, pojačane suradnje između Interpola i Afripola; |
|
346. |
podsjeća na potrebu da države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, provode redovite analize prelijevanja materijalnog utjecaja poreznih politika i bilateralnih poreznih ugovora na druge države članice i zemlje u razvoju te priznaje da je u tom pogledu poduzeto djelovanje u okviru Platforme o dobrom poreznom upravljanju; poziva sve države članice da provedu takve analize prelijevanja pod nadzorom Komisije; |
|
347. |
potiče države članice da revidiraju i ažuriraju bilateralne sporazume o oporezivanju s drugim državama članicama i trećim zemljama kako bi se uklonili nedostaci kojima se potiču porezno motivirane trgovinske prakse u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza; |
|
348. |
podsjeća da je potrebno uzeti u obzir posebne pravne značajke i slabosti zemalja u razvoju, posebno u kontekstu automatske razmjene informacija, i to u pogledu prijelaznog razdoblja i njihove potrebe za potporom u izgradnji kapaciteta; |
|
349. |
napominje da je potrebna tješnja suradnja s regionalnim organizacijama, posebno s AU-om, kako bi se suzbili nezakoniti financijski tokovi i korupcija u privatnom i javnom sektoru; |
|
350. |
pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 115 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti; poziva države članice da podrže reformu mandata i funkcioniranja Uključivog okvira kako bi se zajamčilo da se uzmu u obzir interesi zemalja u razvoju; podsjeća, međutim, na isključenje više od 100 zemalja u razvoju iz pregovora o mjerama za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; |
|
351. |
priznaje da su režimi poreznih oaza prisutni i u zemljama u razvoju; pozdravlja prijedlog Komisije za pojačanu suradnju s trećim zemljama u borbi protiv financiranja terorizma i, osobito, uspostavu uvozne dozvole za antikvitete; |
|
352. |
podsjeća da bi se javna razvojna pomoć čiji je cilj smanjenje siromaštva trebala više usmjeriti na provedbu odgovarajućeg regulatornog okvira i na jačanje poreznih uprava i institucija koje su nadležne za borbu protiv nezakonitih financijskih tokova; traži da se ta pomoć pruži u obliku tehničkog znanja o upravljanju resursima, financijskih informacija i pravila za suzbijanje korupcije; zahtijeva da ta pomoć bude u korist regionalne suradnje u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i pranja novca; naglašava da bi ta pomoć trebala uključivati potporu civilnom društvu i medijima u zemljama u razvoju kako bi se zajamčio javni nadzor nad domaćim poreznim politikama; |
|
353. |
očekuje od Komisije da osmisli odgovarajuće resurse za provedbu pristupa na temelju kojeg se želi prikupiti više, trošiti pametnije, osobito s pomoću njezinih vodećih programa (166); |
|
354. |
poziva na usklađeno vanjsko djelovanje EU-a i država članica na svim razinama politike kako bi se u trećim zemljama i osobito u zemljama u razvoju potaknuo uravnotežen gospodarski razvoj i izbjegla ovisnost o samo jednom sektoru, osobito financijskom; |
|
355. |
podsjeća na potrebu za pravednim postupanjem prema zemljama u razvoju kada se pregovara o poreznim sporazumima, uzimajući u obzir njihovu konkretnu situaciju i osiguravajući pravednu raspodjelu poreznih prava u skladu s istinskom ekonomskom aktivnošću i stvaranjem vrijednosti; u tom pogledu poziva da se razmotri poštovanje UN-ova predloška porezne konvencije kao minimalnog standarda i da se zajamči transparentnost tijekom pregovora o tim sporazumima; priznaje da OECD-ov predložak poreznog sporazuma jamči više prava zemlji boravišta; |
|
356. |
poziva Komisiju da u sporazum o kojem će se sa zemljama AKP-a pregovarati nakon isteka važećeg Sporazuma iz Cotonoua u veljači 2020. uključi odredbe o borbi protiv financijskog kriminala, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; posebno napominje važnost transparentnosti u području poreznih pitanja za uspješnu provedbu tih odredbi; |
6.5. Sporazumi EU-a s trećim zemljama
|
357. |
podsjeća da je dobro porezno upravljanje globalni izazov koji, prije svega, zahtijeva globalna rješenja; stoga podsjeća na svoje stajalište da bi u nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama sustavno trebalo uključiti klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kako bi se osiguralo da poduzeća ili posrednici ne mogu zlouporabiti te sporazume kako bi izbjegli ili utajili porez ili prali nezakonito stečen novac, bez ometanja isključive nadležnosti EU-a; smatra da bi ta klauzula trebala sadržavati posebna pravila o državnim potporama u obliku poreznih prednosti, obveza transparentnosti i odredbi o sprečavanju pranja novca; |
|
358. |
potiče države članice na koordiniranu uporabu svojih bilateralnih odnosa s relevantnim trećim zemljama, po potrebi uz potporu Komisije, kako bi se uspostavila daljnja bilateralna suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama, poreznim tijelima i nadležnim tijelima u borbi protiv financijskog kriminala; |
|
359. |
napominje da, usporedno s političkim sporazumima koji sadrže tu klauzulu o dobrom poreznom upravljanju, sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini sadržavaju porezne iznimke kojima se osigurava politički prostor za provedbu pristupa EU-a u borbi protiv utaje poreza i pranja novca, primjerice ustrajanjem na dobrom poreznom upravljanju i učinkovitom primjenom EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija; nadalje napominje da je cilj sporazuma o slobodnoj trgovini i promicanje relevantnih međunarodnih standarda i njihove provedbe u trećim zemljama; |
|
360. |
smatra da EU ne bi trebao sklapati sporazume s nekooperativnim poreznim jurisdikcijama navedenima u Prilogu I. EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija sve dok one ne poštuju EU-ove standarde dobrog poreznog upravljanja; poziva Komisiju da istraži utječe li nepoštovanje EU-ovih standarda dobrog poreznog upravljanja na pravilno funkcioniranje sporazuma o slobodnoj trgovini ili političkih sporazuma u slučajevima kada je sporazum već potpisan; |
|
361. |
podsjeća da bi klauzule o dobrom poreznom upravljanju i transparentnosti, kao i razmjena informacija, trebale biti uvrštene u sve nove relevantne sporazume EU-a s trećim zemljama te da bi se o njima trebalo pregovarati kao dio revizije postojećih sporazuma, jer su to ključni instrumenti vanjske politike EU-a, ali ovisno o posebnom području politike obuhvaćaju različite razine nadležnosti; |
6.6. Bilateralni porezni ugovori koje sklapaju države članice
|
362. |
napominje da neki stručnjaci smatraju da mnogi porezni ugovori koje su sklopile države članice EU-a i koji su trenutačno na snazi ograničavaju porezna prava zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom (167); zahtijeva da se u okviru pregovora o poreznim sporazumima Europska unija i njezine države članice pridržavaju načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog člankom 208. UFEU-a; naglašava da države članice imaju pravo sklapati porezne ugovore; |
|
363. |
napominje da je intenzitet gubitaka zbog izbjegavanja plaćanja poreza znatno veći u zemljama s niskim i srednjim prihodima, osobito u subsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i na Karibima te u Južnoj Aziji, nego u ostalim regijama (168); stoga poziva države članice da ponovno pregovaraju o svojim bilateralnim poreznim ugovorima s trećim zemljama kako bi u njih uključile klauzule protiv zlouporabe radi sprečavanja proizvoljnog biranja najpovoljnijeg ugovora i utrke do dna u poduzećima među zemljama u razvoju; |
|
364. |
poziva Komisiju da revidira sve porezne ugovore koji su na snazi, a koje su države članice potpisale s trećim zemljama kako bi svi ti ugovori bili u skladu s novim globalnim standardima, kao što je Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; napominje da Multilateralna konvencija za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorom u svrhu borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti predstavlja standarde OECD-a koji su utvrđeni ne uzevši u obzir potrebe zemalja u razvoju ili izazove s kojima se suočavaju; poziva Komisiju da izda preporuke za države članice u vezi s njihovim postojećim bilateralnim poreznim ugovorima kako bi se osiguralo da se u njih uključe opća pravila protiv zlouporabe i da se u obzir uzme istinska gospodarska aktivnost i stvaranje vrijednosti; |
|
365. |
svjestan je da bilateralni porezni ugovori ne odražavaju trenutačnu stvarnost digitaliziranog gospodarstva; poziva države članice da ažuriraju svoje bilateralne porezne ugovore na temelju preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (169); |
6.7. Dvostruko oporezivanje
|
366. |
pozdravlja pojačani okvir za izbjegavanje dvostrukog neoporezivanja; naglašava da je ukidanje dvostrukog oporezivanja jako važno kako bi se osiguralo da se s iskrenim poreznim obveznicima pravedno postupa i da njihovo povjerenje nije narušeno; poziva države članice da se pridržavaju svojih ugovora o dvostrukom oporezivanju i da iskreno i brzo surađuju u slučaju prijavljenog dvostrukog oporezivanja; |
|
367. |
pozdravlja donošenje Direktive Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u EU-u kojom se provodi standard iz 14. mjere za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; ističe da rok za provedbu Direktive (30. lipnja 2019.) još nije prošao i da će biti potrebno nadzirati odredbe kako bi se osigurala njihova učinkovitost i djelotvornost; |
|
368. |
poziva Komisiju da prikupi i objavi podatke o broju podnesenih i riješenih poreznih sporova, razvrstanih po vrsti spora, po godini i po uključenim zemljama, u cilju praćenja mehanizma i osiguravanja njegove učinkovitosti i djelotvornosti; |
6.8. Najudaljenije regije
|
369. |
poziva Komisiju i države članice da učine sve što je potrebno kako bi se u najudaljenijim regijama EU-a provodili minimalni standardi borbe protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja odbiti kao i Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza; |
|
370. |
napominje da je Komisija pokrenula detaljnu istragu kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire (170); |
7. Posrednici
|
371. |
pozdravlja široku definiciju pojmova „posrednik” (171) i „prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje” u nedavno donesenoj šestoj Direktivi o administrativnoj suradnji (172); poziva na ažuriranje obilježja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji kako bi se njima obuhvatilo, između ostalog, mehanizme arbitraže dividendi, uključujući pružanje povrata poreza na dividendu i kapitalni dobitak; poziva Komisiju da ponovno ocijeni proširenje obveze izvješćivanja u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji na domaće slučajeve; podsjeća na obvezu posrednika u okviru šeste Direktive o administrativnoj suradnji da izvješćuju o programima utemeljenima na strukturnim rupama u poreznom zakonodavstvu poreznim tijelima, osobito s obzirom na sve veći broj prekograničnih strategija za izbjegavanje plaćanja poreza; smatra da bi u obzir trebalo uzeti programe koje relevantna nacionalna tijela smatraju štetnima te ih anonimizirano objaviti; |
|
372. |
ponavlja da posrednici imaju ključnu ulogu u omogućavanju pranja novca i financiranja terorizma te da bi trebali odgovarati za ta djela; |
|
373. |
podsjeća na potrebu za ojačanom suradnjom između poreznih uprava i financijskih nadzornih tijela u području zajedničkog i učinkovitog nadzora uloge financijskih posrednika i zbog činjenice da bi neki financijski instrumenti koji se temelje na porezu mogli predstavljati rizik za stabilnost i cjelovitost financijskog tržišta; |
|
374. |
smatra da bi Unija trebala biti vodeći primjer i poziva Komisiju da osigura da posrednici koji promiču agresivno porezno planiranje i utaju poreza nisu uključeni u vođenje ili savjetovanje institucija Unije koje oblikuju politike o tim pitanjima; |
|
375. |
poziva Komisiju i države članice da prepoznaju i uzmu u obzir rizike od sukoba interesa koji proizlazi iz pružanja usluga pravnog savjetovanja, poreznog savjetovanja i revizije prilikom savjetovanja korporativnih klijenata i javnih tijela; napominje da se sukob interesa može javiti u nekoliko oblika, kao što su ugovori o javnoj nabavi koji zahtijevaju pružanje plaćenog savjetovanja za takve usluge, pružanje neslužbenog ili neplaćenog savjetovanja, službene savjetodavne ili stručne skupine ili načelo rotirajućih vrata; stoga naglašava važnost transparentnog prikazivanja usluga koje se pružaju određenom klijentu i jasne podjele između tih usluga; ponavlja svoje zahtjeve iz prethodnih izvješća (173) o tom pitanju; |
|
376. |
pozdravlja praćenje provedbe Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (174) i Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (175), osobito odredbe o ovlaštenim revizorima ili revizorskim društvima koji provode zakonske revizije subjekata od javnog interesa; ističe da je potrebno osigurati da se pravila propisno primjenjuju; |
|
377. |
zahtijeva od država članica da razmotre uvođenje obveze porezne prijave za sve porezne i financijske posrednike u skladu s točkom 12. plana za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, koji u okviru svojih profesionalnih djelatnosti imaju saznanja o postojanju transakcija, uređaja ili struktura koji su agresivni i potiču zlouporabu; |
|
378. |
poziva na izmjenu revizora svakih sedam godina kako bi se spriječili sukobi interesa i smanjivanje pružanja usluga koje nisu povezane s revizijom na najmanju moguću mjeru; |
|
379. |
ponavlja da bi se financijske institucije, savjetnici i drugi posrednici koji svjesno, sustavno i stalno olakšavaju, bave se ili sudjeluju u aktivnostima pranja novca ili utaje poreza, ili koji otvaraju urede, podružnice ili društva kćeri u jurisdikcijama uvrštenima na popis EU-a kako bi svojim klijentima pružali sustave agresivnog poreznog planiranja, trebali suočiti s djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama; poziva na to da se operativne poslovne licencije takvih institucija ili pojedinaca podvrgnu ozbiljnoj reviziji u slučaju da ih se osudi za sudjelovanje u prijevarnom ponašanju, ili ako imaju saznanja o takvom ponašanju svojih klijenata te da se, po potrebi, ograniči njihovo djelovanje na jedinstvenom tržištu; |
|
380. |
ističe da se poslovna tajna ne može koristiti kako bi se zaštitile ili prikrile nezakonite prakse niti kako bi se zaobišao zakon; poziva da povjerljivost odnosa klijent-odvjetnik ne otežava prikladno prijavljivanje sumnjivih transakcija ili drugih potencijalno protuzakonitih aktivnosti, ne dovodeći u pitanje prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i opća načela kaznenog prava; |
|
381. |
poziva Komisiju da izda smjernice o tumačenju i primjeni načela imuniteta za stručnjake i odredi jasnu crtu razgraničenja između tradicionalnog pravnog mišljenja i situacija u kojima odvjetnici djeluju kao financijski subjekti, u skladu sa sudskom praksom europskih sudova; |
8. Zaštita zviždača i novinara
|
382. |
smatra da je zaštita zviždača u privatnom i javnom sektoru veoma važna za sprečavanje nezakonitih aktivnosti i zlouporabe zakona ili za onemogućavanje njihova napretka; prepoznaje da zviždači imaju ključnu ulogu za jačanje demokracije u društvima u borbi protiv korupcije i drugih težih kaznenih djela ili nezakonitih aktivnosti te u zaštiti financijskih interesa Unije; naglašava da su zviždači često ključan izvor za istraživačko novinarstvo i da bi ih stoga trebalo zaštititi od svih oblika uznemiravanja i osvete; ističe važnost omogućivanja svih kanala izvješćivanja; |
|
383. |
smatra da je potrebno očuvati povjerljivost izvora u istraživačkom novinarstvu, uključujući zviždače, da bi se zaštitila uloga istraživačkog novinarstva kao čuvara demokratskog društva; |
|
384. |
stoga smatra da je prikladno da se dužnost povjerljivosti zadrži osim u iznimnim okolnostima u kojima je otkrivanje informacija o identitetu osobe koja podnosi prijavu nužna i proporcionalna obveza u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom u kontekstu istraga ili sudskih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo predmetne osobe na obranu, pri čemu u svakom slučaju vrijede primjerene zaštitne mjere u skladu s tim pravom; smatra da bi u slučaju povrede povjerljivosti koja se odnosi na identitet osobe koja podnosi prijavu trebalo osigurati odgovarajuće sankcije (176); |
|
385. |
napominje da zakon SAD-a o lažnom svjedočenju pruža čvrst okvir za nagrađivanje zviždača u slučajevima kada vlada povrati sredstva izgubljena kao posljedica prevare (177); naglašava da su prema izvješću ministarstva pravosuđa SAD-a zviždači izravno odgovorni za otkrivanje i prijavu 3,4 milijardi od ukupno vraćenih 3,7 milijardi USD; poziva države članice da uspostave sigurne i povjerljive komunikacijske kanale za izvješćivanje zviždača u okviru relevantnih nadležnih tijela i privatnih subjekata; |
|
386. |
poziva Komisiju da ispita najbolje prakse diljem svijeta (178) u pogledu zaštite zviždača i pružanja poticaja zviždačima te, ako je to prikladno i potrebno, razmotri preispitivanje postojećeg zakonodavstva kako bi se poboljšala učinkovitost sličnih mehanizama u EU-u; |
|
387. |
poziva na uspostavu općeg EU-ova fonda radi pružanja odgovarajuće financijske potpore za zviždače čiji su prihodi ugroženi zbog otkrivanja kriminalnog djelovanja ili činjenica koje su od očitog javnog interesa; |
|
388. |
zabrinut je da strah od osvete zviždače često demotivira da prijave probleme te ako se osveta ohrabruje i ne kažnjava, ona može potencijalne zviždače odvratiti od prijave problema; smatra da činjenica da je u petoj Direktivi o borbi protiv pranja novca priznato pravo zviždača da na siguran način, odnosno putem jedinstvene kontaktne točke u složenim međunarodnim slučajevima, relevantnim nadležnim tijelima podnesu pritužbu u slučaju da su izloženi prijetnji ili odmazdi, kao i pravo na učinkovit pravni lijek predstavlja znatno poboljšanje situacije u kojoj se nalaze pojedinci koji nekome unutar svojeg poduzeća ili nekoj financijsko-obavještajnoj jedinici prijavljuju situacije u kojima postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma; potiče države članice da pravodobno prenesu i propisno primijene odredbe o zaštiti zviždača iz pete Direktive o borbi protiv pranja novca; |
|
389. |
pozdravlja rezultate međuinstitucijskih pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te poziva države članice da što prije donesu nove standarde za zaštitu zviždača s pomoću mjera kao što su jasni kanali za prijavljivanje, povjerljivost, pravna zaštita i sankcije za one koji pokušaju pokrenuti progon nad zviždačima; |
|
390. |
podsjeća da dužnosnici EU-a imaju zaštitu zviždača u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih dužnosnika Europske unije (179) te poziva države članice da donesu usporedive standarde za svoje državne službenike; |
|
391. |
smatra da sporazumi o povjerljivosti informacija u ugovorima o radu i otkazima ugovora o radu ni u kojem slučaju ne bi smjeli onemogućavati radnicima da nadležnim tijelima prijave sumnjive slučajeve kršenja zakona i ljudskih prava (180); poziva Komisiju da ocijeni mogućnost predlaganja zakona kojim bi se zabranila zlouporaba sporazuma o povjerljivosti informacija; |
|
392. |
napominje da je odbor TAX3 pozvao zviždače u slučajevima Juliusa Bära i Danske Bank da svjedoče na javnim parlamentarnim saslušanjima (181); zabrinut je zbog toga što zaštita zviždača u financijskim institucijama nije u potpunosti zadovoljavajuća i što strah od odmazde i poslodavaca i tijela mogu spriječiti zviždače da iznesu informacije o povredi prava; duboko žali zbog činjenice što zviždač u slučaju Danske Bank nije mogao slobodno i potpuno podijeliti svoja saznanja o slučaju Danske Bank zbog zakonskih ograničenja; |
|
393. |
žali zbog činjenice da dansko financijsko nadzorno tijelo nije uspjelo stupiti u kontakt sa zviždačem koji je prijavio velike aktivnosti pranja novca u banci Danske Bank; mišljenja je da taj propust predstavlja grubi nemar danskog financijskog nadzornog tijela u pogledu obveze provođenja primjerenih istraga nakon ozbiljnih optužbi za veliko i sustavno pranje novca preko banke; poziva relevantna tijela EU-a i država članica da u potpunosti iskoriste informacije koje pružaju zviždači te da brzo i odlučno djeluju u pogledu informacija dobivenih od zviždača; |
|
394. |
poziva države članice da blisko surađuju u okviru Vijeća Europe na tome da sve države Vijeća Europe promiču i provedu u svojem nacionalnom zakonu Preporuku o zaštiti zviždača; poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu na drugim međunarodnim forumima u promicanju usvajanja obvezujućih međunarodnih standarda za zaštitu zviždača; |
|
395. |
napominje da je osim čuvanja povjerljivosti identiteta zviždača kao ključne mjere za zaštitu osobe koja podnosi prijavu, anonimno izvješćivanje potrebno dodatno zaštititi od općih prijetnji i napada kojima oni koji su navodno pogođeni nastoje opovrgnuti tvrdnje osobe koja anonimno podnosi prijavu; |
|
396. |
svjestan je poteškoća s kojima se novinari suočavaju dok istražuju ili izvješćuju o slučajevima pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; zabrinut je zbog prijetnji i zastrašivanja kojima su istraživački novinari često izloženi, uključujući pravno zastrašivanje strateškim tužbama za sudjelovanje javnosti; poziva države članice da poboljšaju zaštitu novinara, osobito onih uključenih u istrage financijskog kriminala; |
|
397. |
poziva Komisiju da što prije uspostavi program financijske potpore za istraživačko novinarstvo, po mogućnosti u obliku stalne i namjenske proračunske linije u novom višegodišnjem financijskom okviru za pružanje potpore neovisnim, kvalitetnim medijima i istraživačkom novinarstvu; |
|
398. |
oštro osuđuje činove nasilja nad novinarima; sa žaljenjem podsjeća da su posljednjih nekoliko godina na Malti i u Slovačkoj ubijeni novinari uključeni u istraživanje sumnjivih aktivnosti s elementima pranja novca (182); ističe da prema mišljenju Vijeća Europe, zlostavljanja i kaznena djela počinjena protiv novinara imaju izrazito negativan učinak na slobodu izražavanja te se njima jača pojava autocenzure; |
|
399. |
potiče malteške vlasti da upotrijebe sva dostupna sredstva i da ostvare napredak i identificiraju naručitelje ubojstva istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizia; pozdravlja inicijativu 26. međunarodne organizacije za slobodu medija i novinara da potaknu neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i da procijene je li se ubojstvo moglo izbjeći; potiče maltešku vladu da pokrene tu neovisnu javnu istragu bez odgode; napominje da malteška vlada surađuje s međunarodnim organizacijama kao što su Europol, FBI i Nizozemski institut za forenziku kako bi ojačala svoje stručno znanje; |
|
400. |
pozdravlja optužbe slovačkih vlasti protiv navodnog naručitelja ubojstva Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i protiv navodnih počinitelja tih ubojstava; potiče slovačke vlasti da nastave s istragom ubojstava i da osiguraju da se temeljito istraže svi aspekti slučaja, uključujući eventualnu političku povezanost s tim zločinima; poziva slovačke vlasti da provedu potpunu istragu slučajeva opsežne utaje poreza, prijevara povezanih s PDV-om i pranja novca koji su razotkriveni zahvaljujući istragama Jána Kuciaka; |
|
401. |
žali zbog činjenice da su istraživački novinari, uključujući Daphne Caruanu Galiziju, često žrtve uznemiravajućih tužbi čiji je cilj da ih se cenzurira, zastraši i utiša na način da im se nametnu troškovi pravne obrane sve dok ne budu prisiljeni odustati od svoje kritike ili protivljenja; podsjeća da te uznemiravajuće tužbe predstavljaju prijetnju temeljnim demokratskim pravima, kao što su sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda širenja i primanja informacija; |
|
402. |
poziva države članice da uspostave mehanizme za sprečavanje strateških tužbi za sudjelovanje javnosti; smatra da bi se tim mehanizmima trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir pravo na dobro ime i ugled; poziva Komisiju da procijeni mogućnost i narav konkretnih mjera koje treba poduzeti u tom području; |
|
403. |
izražava žaljenje zbog činjenice da se švicarski zakoni o kleveti upotrebljavaju za ušutkavanje kritičara u Švicarskoj i u svijetu jer teret dokaza snosi optuženi, a ne tužitelj; ističe da to ne utječe samo na novinare i zviždače, nego i na izvještajne subjekte u Europskoj uniji i obveznike u okviru registra o stvarnom vlasništvu, s obzirom na to da bi se, u slučaju obveze prijavljivanja švicarskog stvarnog vlasnika, nad osobom koja podnosi prijavu mogao provesti kazneni progon zbog klevete i optužbe, a to su kaznena djela (183); |
9. Institucijski aspekti
9.1. Transparentnost
|
404. |
pozdravlja posao koji je odrađen u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje; napominje da mandat Platforme traje do 16. lipnja 2019.; poziva na produženje ili obnovu tog mandata kako bi se zajamčilo da države članice i Komisija imaju pristup problemima s kojima se suočava civilno društvo i stručnom znanju; potiče Komisiju da proširi sastav Stručne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma kako bi u njoj bili zastupljeni i stručnjaci iz privatnog sektora (iz poduzeća i nevladinih organizacija); |
|
405. |
naglašava da Europski ombudsman ima mandat za ispitivanje primjene pravila EU-a o javnom pristupu dokumentima u institucijama EU-a, uključujući radne metode Vijeća ili Skupine za Kodeks o postupanju u području oporezivanja; |
|
406. |
podsjeća na rezultate istrage koju je Europski ombudsman proveo na vlastitu inicijativu i koja se odnosila na metode rada Vijeća i njegovu preporuku od 9. veljače 2018. u kojoj je zaključeno da praksa Vijeća da ne daje široko dostupne zakonodavne dokumente, njegova nerazmjerna upotreba statusa „LIMITE” i njegov sustavni izostanak evidentiranja država članica koje zauzmu stajalište u zakonodavnom postupku predstavljaju nepravilnost (184); |
|
407. |
podsjeća da je oporezivanje i dalje u nadležnosti država članica i da Europski parlament ima ograničene ovlasti u tom području; |
|
408. |
ističe, međutim, da države članice ne mogu same učinkovito suzbiti probleme porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja; žali zbog činjenice da, unatoč zahtjevima upućenima Vijeću, odboru TAX3 nisu dostavljeni nikakvi relevantni dokumenti; jako je zabrinut zbog nedostatka političke volje država članica u Vijeću da poduzmu bitne korake u borbi protiv pranja novca, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja ili da poštuju Ugovor o EU-u i načelo lojalne suradnje (185) na način da osiguraju dovoljnu transparentnost i suradnju s drugim institucijama EU-a; |
|
409. |
žali zbog toga što se aktualnim pravilima o pristupu klasificiranim i drugim povjerljivim informacijama koje Europskom parlamentu dostavljaju Vijeće, Komisija ili države članice ne pruža potpuna pravna jasnoća, već se ta pravila općenito tumače na način koji podrazumijeva da akreditirani parlamentarni asistenti ne mogu proučavati i analizirati neklasificirane informacije („druge povjerljive informacije”) u sigurnoj čitaonici; stoga poziva na to da se u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma uvede jasno oblikovana odredba kojom se akreditiranim parlamentarnim asistentima u njihovoj ulozi potpore zastupnicima jamči pravo na pristup dokumentima na temelju načela nužne potrebe za informiranošću; |
|
410. |
žali zbog toga što su, usprkos ponovljenim pozivima, predstavnici predsjedništva Vijeća odbili svjedočiti pred odborom TAX3 kako bi izvijestili o napretku u provedbi preporuka odbora TAXE, TAX2 i PANA; naglašava da bi radni kontakti između predsjedništva Vijeća i posebnih i istražnih odbora Europskog parlamenta trebali biti standardna praksa; |
9.2. Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja
|
411. |
prima na znanje pojačanu komunikaciju od strane Skupine za Kodeks o postupanju te posebno pozdravlja činjenicu da dvaput godišnje upućuje izvješće Vijeću, kao i pisma koja se šalju jurisdikcijama i obveze preuzete u kontekstu postupka uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija; |
|
412. |
međutim, žali zbog netransparentnosti pregovora o postupku uvrštavanja na popis EU-a i poziva države članice da osiguraju transparentnost pri sljedećem ažuriranju popisa; |
|
413. |
pozdravlja činjenicu da je predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju nastupio pred odborom TAX3, što je preokret u odnosu na prethodno stajalište Skupine za Kodeks o postupanju; također napominje da je osiguran pristup zbirkama rada Skupina za Kodeks o postupanju otkad je odbor TAX3 počeo s radom (186); međutim, žali što ti dokumenti nisu objavljeni ranije, nego je znatan broj odlomaka zacrnjen; |
|
414. |
naglašava da se navedene preporuke Ombudsmana primjenjuju i na Skupinu za Kodeks o postupanju koja bi trebala pružiti potrebne informacije, posebno one povezane sa štetnim poreznim praksama država članica i postupkom uvrštavanja na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija; |
|
415. |
poziva Skupinu za Kodeks o postupanju da poduzme daljnje mjere za osiguranje transparentnosti svojih sastanaka, osobito objavljivanjem stajališta različitih država članica o točkama dnevnog reda o kojima se raspravljalo, najkasnije šest mjeseci nakon sastanka; |
|
416. |
poziva Komisiju da podnese izvješće o provedbi Kodeksa o postupanju za oporezivanje poslovanja i primjeni fiskalne državne potpore, kako je utvrđeno uvodnom izjavom N Kodeksa (187); |
|
417. |
smatra da se mandat Skupine za Kodeks o postupanju treba produžiti jer se on odnosi na pitanja koja nadilaze procjenu štetnih poreznih praksi u EU-u, što je više od pukog davanja tehničkog doprinosa za odluke Vijeća; poziva da se, na temelju naravi posla Skupine, koji je i političke prirode, takve zadaće vrate u okvir koji omogućuje demokratsku kontrolu ili nadzor, počevši od primjene transparentnosti; |
|
418. |
u tom kontekstu poziva da se riješi problem netransparentne naravi sastava Skupine za Kodeks o postupanju na način da se objavi popis njezinih članova; |
9.3. Provedba zakonodavstva EU-a
|
419. |
poziva novoizabrani Parlament da pokrene opću ocjenu napretku u pogledu pristupa dokumentima koje su zatražili odbori TAXE, TAX2, PANA i TAX3, uspoređujući zahtjeve s onima koje su podnijeli Vijeće i druge institucije EU-a, te da, prema potrebi, pokrene potrebne postupovne i/ili pravne mjere; |
|
420. |
poziva na osnivanje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika u okviru struktura Komisije koji bi trebao moći ocjenjivati i nadzirati porezne politike država članica na razini Unije i osigurati da države članice ne provode nove štetne porezne mjere; |
|
9.4. |
Suradnja neinstitucijskih sudionika |
|
421. |
pozdravlja sudjelovanje i doprinos dionika na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.3 pregleda aktivnosti za vrijeme mandata odbora TAX3; žali zbog činjenice što su drugi dionici odbili sudjelovati na saslušanjima odbora TAX3, kako je navedeno u odjeljku IV.4 pregleda aktivnosti; napominje da nije bilo moguće pronaći nikakve odvraćajuće sankcije u slučajevima u kojima to odbijanje nije bilo opravdano; |
|
422. |
poziva Vijeće i Komisiju da se dogovore o uspostavi javno dostupnog i redovito ažuriranog popisa nekooperativnih neinstitucijskih strana u okviru međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za lobiste; u međuvremenu smatra da bi se trebala voditi evidencija o stručnjacima i organizacijama koji su bez opravdanih razloga odbili prisustvovati saslušanjima odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3; poziva institucije EU-a da tijekom svojih eventualnih odnosa sa zainteresiranim dionicima uzmu u obzir takvo ponašanje te da im oduzmu iskaznice za pristup u njihove prostore; |
9.5. Pravo Parlamenta na poduzimanje izvida i istraga
|
423. |
smatra da je za demokratski nadzor nad tijelima izvršne vlasti važno da se Parlamentu dodijele istražne i izvidne ovlasti jednake onima koje imaju nacionalni parlamenti u državama članicama EU-a; smatra da za izvršenje te uloge Parlament treba imati ovlasti za pozivanje svjedoka i zahtijevanja od njih da se odazovu tom pozivu, kao i zahtijevanja da mu se dostave dokumenti; |
|
424. |
smatra da se za ostvarenje tih prava države članice moraju složiti da će uvesti sankcije za pojedince koji se ne odazovu ili ne dostave dokumente u skladu s nacionalnim pravom u području izvida i istraga nacionalnih parlamenata; |
|
425. |
odlučno poziva Vijeće i Komisiju da sudjeluju u pravovremenom zaključivanju pregovora o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na poduzimanje izvida; |
9.6. Jednoglasje i kvalificirana većina glasova
|
426. |
ponovno poziva Komisiju da, prema potrebi, primijeni postupak utvrđen u članku 116. UFEU-a kojim se omogućuje da se, u slučaju kada Komisija smatra da razlika između odredbi utvrđenih zakonima i drugim mjerama u državama članicama narušava uvjete natjecanja na unutarnjem tržištu, odstupi od pravila o jednoglasnosti; |
|
427. |
pozdravlja doprinos Komisije u okviru njezine komunikacije „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznim politikama EU-a” u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom za specifična i goruća pitanja porezne politike kada se u Vijeću blokiraju ključni zakonodavni predmeti i inicijative usmjerene na borbu protiv porezne prijevare, utaje poreza ili agresivnog poreznog planiranja na štetu većine država članica; pozdravlja potporu koju su neke države članice dale tom prijedlogu (188); |
|
428. |
naglašava da bi trebalo predvidjeti sve scenarije, a ne samo prebacivanje jednoglasja na sustav glasovanja kvalificiranom većinom primjenom prijelazne klauzule; poziva Europsko vijeće da tu točku doda na program sastanka na vrhu prije kraja 2019. radi pokretanja plodne rasprave o tome kako olakšati odlučivanje o poreznim pitanjima u interesu funkcioniranja jedinstvenog tržišta; |
9.7. Daljnje postupanje
|
429. |
smatra da bi se rad odbora TAXE, TAX2, PANA i TAX3 trebao nastaviti i u nadolazećem parlamentarnom sazivu, u okviru stalne strukture u Parlamentu, u okviru pododbora Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON), što bi omogućilo međuodborno sudjelovanje; |
o
o o
|
430. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću za ekonomske i financijske poslove, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, europskim nadzornim tijelima, Uredu europskog javnog tužitelja, Europskoj središnjoj banci, odboru Moneyval, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20, Stručnoj skupini za financijsko djelovanje i OECD-u. |
(1) Odluka Europskog parlamenta od 1. ožujka 2018. o osnivanju Posebnog odbora za porezni kriminal, utaju i izbjegavanje plaćanje poreza (TAX3) i njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0048.
(2) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51.
(3) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 101, 16.3.2018., str. 79.
(4) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.
(5) Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(6) Zajedničko postupanje od 16. ožujka 2016. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i rezolucijama odbora TAXE 1, postupanje od 16. studenoga 2016. slijedom Rezolucije odbora TAXE 2 te postupanje iz travnja 2016. slijedom rezolucije odbora PANA.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0475.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0183.
(9) Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018.; Korver R., Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama, EPRS, PE 627.114, Europski parlament, listopad 2018. te Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018.
(10) Lamensch M. i Ceci, E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(11) Houben R. i Snyers A, Kriptovalute i lanac blokova, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 5. srpnja 2018. i Hadzhieva E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za Ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. veljače 2019.
(12) „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(13) Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.
(14) Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, SL L 144, 7.6.2017., str. 1.
(15) Navedene direktive odnose se na automatsku razmjenu poreznih mišljenja (Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 332, 18.12.2015., str. 1., DAC3), razmjenu izvješća po pojedinim zemljama između poreznih tijela (Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 146, 3.6.2016., str. 8., DAC4), pristup poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, stvarno vlasništvo i druge dubinske analize stranaka (Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca, SL L 342, 16.12.2016., str. 1., DAC5), obveznu automatsku razmjenu informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja, SL L 139, 5.6.2018., str. 1., DAC6).
(16) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.
(17) Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).
(18) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198).
(19) SL C 224, 27.6.2018., str. 107.
(20) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(21) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, SL L 156, 19.6.2018., str. 43.
(22) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 2. veljače 2016. o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma, COM(2016)0050.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0216.
(24) Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon.
(25) SL C 265, 11.8.2017., str. 59.
(26) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0014.
(27) Prema internim pravilima Parlamenta, kratice imena odbora mogu imati najviše četiri slova, stoga se bivši privremeni odbori za porezna pitanja nazivaju TAXE, TAX2, PANA i TAX3. Međutim, trebalo bi napomenuti da se mandat za „Osnivanje, ovlasti, brojčani sastav i trajanje mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka” odnosi isključivo na odbor TAXE2.
(28) Kao što je financijalizacija.
(29) Primjerice, korištenje softverskih programa za automatsko prebacivanje gotovine iz elektroničkih blagajni ili sustava prodajnih mjesta („zapping”), sve veća uporaba procesora trećih strana za obračun plaća kojima se omogućuje prevarantima da otpišu legitimne poreze.
(30) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 15. ožujka 2017.; Grown C. i Varodia I. (urednici), Oporezivanje i rodna ravnopravnost: komparativna analiza izravnih i neizravnih poreza u zemljama u razvoju i razvijenim zemljama, Routledge, 2010. str. 32. – 74., str. 309. – 310. i str. 315.; Action Aid, Porez na dodanu vrijednost (PDV), izvješće o progresivnoj poreznoj politici 2018.; i Stotsky J. G., Rod i njegova važnost za makroekonomsku politiku: istraživanje, radni dokument MMF-a, WP/06/233, str. 42.
(31) Rasprava u odboru TA X 3od 24. siječnja 2018. o poreznom jazu u EU-u: vidjeti sliku 4.
(32) Stavak 49. stajališta Parlamenta od 14. studenoga 2018. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
(33) Vidjeti stavak 63. Preporuke Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(34) U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora i amandmani koje je usvojio Europski parlament 17. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Fiscalis” za suradnju u području oporezivanja; (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0039).
(35) Crivelli E., De Mooij R. A., i Keen M., Smanjenje porezne osnovice, premještanje dobiti i zemlje u razvoju, 2015.
(36) Studija o poreznim politikama u Europskoj uniji za 2017., ISBN 978-92-79-72282-0.
(37) Tørsløv T. R., Wier L. S i Zucman G., „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Državni ured za ekonomska istraživanja, radni dokument 24701, 2018.
(38) Richard Murphy, „The European Tax Gap” („Europski porezni jaz”), 2019. http://www.taxresearch.org.uk/Documents/EUTaxGapJan19.pdf
(39) Izvješće sa službenog posjeta izaslanstva u Washington D.C.
Doslovno izvješće s javne rasprave u odboru TAX3 održane 27. studenoga 2018.
(40) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, SL L 139, 5.6.2018., str. 1.
(41) Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.) i Anketa o poreznim politikama u EU-u iz 2017.
(42) Ponekad se također nazivaju omogućiteljima ili promicateljima utaje poreza.
(43) Prijedlog direktive Vijeća od 11. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica, COM(2011)0714).
(44) Hearson M., The European Union’s Tax Treaties with Developing Countries: leading By Example?, („Porezni ugovori Europske unije sa zemljama u razvoju. Pružanje dobrog primjera?”), 27. rujna 2018.
(45) Politička izjava kako je odobrena u uključivom okviru za BEPS pod nazivom „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, objavljena 29. siječnja 2019.
(46) Vidjeti Smjernice OECD-a o transfernim cijenama za multinacionalna poduzeća i porezne uprave iz 2017. objavljene 10. srpnja 2017.
(47) Javna rasprava od 24. siječnja 2019. o procjeni poreznog jaza i „Rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu”, Politička izjava OECD-a, objavljena 29. siječnja 2019.
(48) Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, SL C 366, 27.10.2017., str. 51., stavak 96.
(49) Navedeno ranije. Studije sadrže pregled izloženosti država članica strukturama agresivnog poreznog planiranja koje utječu na njihovu poreznu osnovicu (smanjenje ili rast). Unatoč tomu što ne postoji zaseban pokazatelj te pojave, postoji skup pokazatelja koji se smatraju „dokazima”.
(50) SL C 72 E, 11.3.2014., str. 1.
(51) Navedeno se može zaključiti na osnovi procjene učinka od 21. ožujka 2018., koja je priložena digitalnom poreznom paketu (SWD(2018)0081) i prema kojoj se na digitalizirana poduzeća u prosjeku primjenjuje efektivna porezna stopa od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 %, koliko se primjenjuje na tradicionalne poslovne modele.
(52) UNCTAD, World Investment Report, 2018 (Izvješće o ulaganjima u svijetu 2018.).
(53) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, objavljena 29. siječnja 2019.
(54) Zaključci Vijeća za ekonomske i financijske poslove, 12. ožujka 2019.
(55) KiesKompas, Javna percepcija oporezivanja digitalnih poduzeća u šest zemalja, prosinac 2018.
(56) COM(2018)0148.
(57) Trend oporezivanju u Europskoj uniji, tablica 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2018., Europska komisija, 2018.
(58) Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu – Politička izjava, kako je odobrena uključivim okvirom za BEPS 23. siječnja 2019.
(59) Ibid.
(60) OECD, „Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS: Action 5”, („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”), 2018.
(61) Javna rasprava održana 27. studenoga 2018. o „Navodnim programima agresivnog poreznog planiranja u EU-u”.
(62) Komunikacija Komisije pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM (2018) 0146).
(63) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(64) Europski sud za ljudska prava, presuda od 16. lipnja 2015. (br. 787/14), van Weerelt protiv Nizozemske.
(65) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(66) Zajednička međunarodna radna skupina za razmjenu obavještajnih podataka i suradnju.
(67) Vidjeti također preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(68) Javna rasprava održana 24. siječnja 2019. o „Procjeni poreznog jaza”.
(69) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 63.).
(70) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(71) Kao što je još 1974. utvrdio Sud Europske unije.
(72) Odluka od 20. lipnja 2018. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća ENGIE (SA.44888); Odluka od 4. listopada 2017. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Amazon (SA.38944); Odluka od 30. kolovoza 2016. o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple (SA.38373); Odluka od 11. siječnja 2016. o izuzeću od oporezivanja viška dobiti u Belgiji – čl. 185. st. 2. točka (b) CIR92 (SA.37667); Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Nizozemska primijenila u slučaju poduzeća Starbucks (SA.38374); i Odluka od 21. listopada 2015. o državnoj potpori koju je Luksemburg primijenio u slučaju poduzeća Fiat (SA.38375). Pred Sudom Europske unije i Općim sudom u tijeku su postupci povezani sa svih šest odluka.
(73) Odluka od 19. rujna 2018. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću McDonald’s” (SA.38945).
(74) „Istraga u pogledu moguće državne potpore grupaciji Inter IKEA” pokrenuta je 18. prosinca 2017. (SA.46470), a istraga na temu „Porezni sustav u Ujedinjenoj Kraljevini za multinacionalne kompanije (pravila o kontroliranim stranim poduzećima)”26. listopada 2018. (SA.44896).
(75) Odluka od 7. ožujka 2019. pod naslovom „Navodna potpora Luksemburga poduzeću Huhtamaki” (SA.50400).
(76) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-5831_en.htm
(77) Kao što je to slučaj u Odluci od 30. kolovoza 2016. (SA.38373) o državnoj potpori koju je Irska primijenila u slučaju poduzeća Apple. Irska je predmetne odluke o porezima donijela 29. siječnja 1991. i 23. svibnja 2007.
(78) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).
(79) Izaslanstvo u Rigu (Latvija) odbora TAX3, 30. i 31. kolovoza 2018., Izvješće o misiji.
(80) Kiendl Kristo I. i Thirion E., Pregled fiktivnih poduzeća u Europskoj uniji, EPRS, PE 627.129, Europski parlament, listopad 2018., str. 23.
(81) Kiendl Kristo I. i Thirion E., op. cit., str. 23.; „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.); „Utjecaj planiranja poreza na napredne efektivne porezne stope” (Dokument o oporezivanju br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.).
(82) IHS, Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja, izrađeno za Europsku komisiju, Dokumenti o oporezivanju DG TAXUD-a, Radni dokument br. 71, 7. ožujka 2018.
(83) Članak 113. UFEU-a.
(84) Studija i izvješća o neplaćenom PDV-u u 28 država članica EU-a: konačno izvješće za 2018. / TAXUD/2015/CC/131.
(85) Vidjeti Priopćenje za medije Komisije.
(86) COM(2017)0569, COM(2017)0568 i COM(2017)0567.
(87) COM(2018)0329.
(88) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama (COM(2017)0569).
(89) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost i uvođenja konačnog sustava za oporezivanje trgovine među državama članicama, P8_TA(2018)0366.
(90) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu (COM(2016)0757).
(91) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0367.
(92) Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća (COM(2018)0021).
(93) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0319.
(94) Prijedlog direktive Vijeća od 21. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga (COM(2016)0811 final).
(95) Europski revizorski sud, brza revizija predmeta, Povrat PDV-a u području kohezije – neoptimalno korištenje sredstava iz fondova EU-a, uz česte pogreške, 29. studenoga 2018.
(96) mišljenje Europskog revizorskog suda od 22. studenoga 2018. br. 9/2018 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa EU-a za borbu protiv prijevara.
(97) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima, SL L 198, 28.7.2017., str. 29., a posebno njezini članci 3. i 15.
(98) Ainsworth, R. T., Alwohabi, M., Cheetham, M. i Tirand, C.: „A VATCoin Solution to MTIC Fraud: Past Efforts, Present Technology, and the EU’s 2017 Proposal” („Rješenje u obliku PDV kovanice za prijevare povezane s trošarinom i nepostojećim trgovcem unutar Zajednice (MTIC): prošli napori, postojeća tehnologija i prijedlog EU-a iz 2017.”) Boston University School of Law, dokument iz serije u području prava i ekonomije, br. 18-08, 26. ožujka 2018. Vidi i: Ainsworth, R. T., Alwohabi, M. i Cheetham, M.: „VATCoin: Can a Crypto Tax Currency Prevent VAT Fraud?” („PDV kovanica: može li kripto porezna valuta spriječiti prijevare u području PDV-a?”), Tax Notes International, vol. 84, 14. studenoga 2016.
(99) Uredba Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost, SL L 348, 29.12.2017., str. 1.
(100) Lamensch M. i Ceci E., Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, 15. listopada 2018.
(101) Ibid.
(102) Gunnarsson A., Schratzenstaller M. i Spangenberg U., Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel C – Uprava za prava građana i ustavna pitanja, 17. siječnja 2017.
(103) Komunikacija Komisije pod nazivom „Porezna politika u Europskoj uniji – prioriteti u nadolazećim godinama” (COM(2001)0260).
(104) 18 država članica uspostavilo je neku vrstu programa stjecanja boravišta ulaganjem, uključujući četiri države članice koje uz programe stjecanja boravišta ulaganjem primjenjuju i programe stjecanja državljanstva ulaganjem: Bugarska, Cipar, Malta i Rumunjska. U deset država članica takvi programi ne postoje: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švedska. Izvor: Scherrer A. i Thirion E., Programi stjecanja državljanstva ulaganjem i stjecanja boravišta ulaganjem u EU-u, EPRS, PE 627.128, Europski parlament, listopad 2018., str. 12–13 i 55–56; ISBN: 978-92-846-3375-3.
(105) Vidi navedenu studiju. U drugim su studijama brojke veće s obzirom na to da uključuju i stjecanje boravišta ulaganjem.
(106) Transparency International i Global Witness, European Getaway: Inside the Murky World of Golden Visas (Unutar mutnog svijeta zlatnih viza), 10. listopada 2018.
(107) Ciparsko državljanstvo ulaganjem: program za naturalizaciju ulagača na temelju iznimke, boravište na Cipru zahvaljujući ulaganjima, malteški program za pojedinačne ulagače i program za stjecanje boravišta i vize na Malti.
(108) Korver R., „Pranje novca i rizici od porezne utaje u slobodnim lukama,”, EPRS, PE: 627.114, listopad 2018.; ISBN: 978-92-846-3333-3.
(109) Europska komisija, popis slobodnih zona u EU-u.
(110) Korver R., op. cit.
(111) Korver R., op. cit.
(112) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(113) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(114) Od nezakonitih tržišta do zakonitih poduzeća: portfelj organiziranog kriminala u Europi, završno izvješće o provedbi projekta Portfelja organiziranog kriminala, ožujak 2015.
(115) http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20171211IPR90024/new-eu-wide-penalties-for-money-laundering; Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju pranja novca sredstvima kaznenog prava (COM(2016) 0826) od 21. prosinca 2016.
(116) UNODC
(117) Vidjeti, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (SL C 337, 20.9.2018., str. 82.), točke 35. i 36., kao i ishod 3662. sjednice Vijeća za vanjske poslove održane u Bruxellesu 10. prosinca 2018.
(118) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121).
(119) Komisija je 19. srpnja 2018. uložila žalbu Sudu Europske unije protiv Grčke i Rumunjske jer četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca nisu prenijele u svoje nacionalne pravne poretke. Irska je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela samo mali dio pravila te je također upućena na Sud. Komisija je 7. ožujka 2019. poslala obrazloženo mišljenje Austriji i Nizozemskoj kao i pismo službene opomene Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini zbog toga što nisu u potpunosti prenijele četvrtu Direktivu o borbi protiv pranja novca.
(120) Nizozemsko državno odvjetništvo, 4. rujna 2018.
(121) Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel za podršku gospodarskom upravljanju, temeljita analiza naslovljena „Pranje novca – Nedavni slučajevi iz perspektive nadzora nad bankama u EU-u”, travanj 2018., PE 614.496.
(122) Bruun i Hjejle: Izvješće o nerezidentnom portfelju estonske podružnice banke Danske Bank, Copenhagen, 19. rujna 2018.
(123) Ibid.
(124) Ibid.
(125) Mišljenje Komisije od 8. studenoga 2018. upućeno malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu, na temelju članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o mjerama za usklađivanje s pravom Unije (C(2018)7431).
(126) Dopis stalnog predstavnika Malte pri EU-u od 20. prosinca 2018. kao odgovor na dopis predsjednika odbora TA X 3od 7. prosinca 2018.
(127) Na temelju priloga Rezoluciji Vijeća o tipskom sporazumu o osnivanju zajedničkog istražnog tima (ZIT) (SL C 18, 19.1.2017., str. 1.).
(128) Dokument za razmatranje o mogućim elementima plana za nesmetanu suradnju između tijela za borbu protiv pranja novca i tijela za bonitetni nadzor u Europskoj uniji, 31. kolovoza 2018.
(129) U vrijeme glasovanja odbora TA X 3 27. veljače 2019., međuinstitucijski pregovori još su bili u tijeku.
(130) Dopis Tiini Astoli od 24. rujna 2018. o zahtjevu za istragu moguće povrede prava Unije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(131) COM(2018)0213.
(132) Preporuka Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(133) Stručna skupina za financijsko djelovanje, Reguliranje virtualne imovine, 19. listopada 2018.
(134) Izvješće odbora TAX3 o misiji izaslanstva u Estoniju i Dansku, 6. – 8. veljače 2019.
(135) SL L 303, 28.11.2018., str. 1.
(136) SL L 284, 12.11.2018., str. 22.
(137) Direktiva 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29.4.2014., str. 39.).
(138) C(2019)0646.
(139) SWD(2018)0362.
(140) Na saslušanju odbora TAX3 održanog 1. listopada 2018. o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, članovi panela ustvrdili su da se Švicarska nije pridržavala preporuka FATF-a 9. i 40.
(141) Engl. Base Erosion and Anti-Abuse Tax (BEAT), Global Intangible Low Tax Income (GILTI) i Foreign-Derived Intangible Income (FDII).
(142) Konkretnije: model 1 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije izvješćuju svoja matična tijela o relevantnim informacijama, koja ih zatim prosljeđuje američkom IRS-u, i model 2 IGA-e, prema kojem strane financijske institucije ne podnose izvještaj svojim matičnim vladama, nego izravno IRS-u.
(143) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0316.
(144) Kao što je navedeno na saslušanju odbora TAX 3 održanom 1. listopada 2018.
(145) Razmjena mišljenja odbora TAX3 s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, održana 10. listopada 2018.
(146) Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ov popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(147) https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(148) Zaključci Vijeća od 12. ožujka 2019. o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, dostupno na poveznici https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7441-2019-INIT/hr/pdf
(149) Rad na kriterijima za pravedno oporezivanje iz točaka 2.1. i 2.2. Zaključaka Vijeća br. 14166/16 od 8. studenoga 2016.
(150) OECD Resumption of Application of Substantial Activities Factor to No or only Nominal Tax Jurisdictions Inclusive Framework on BEPS („Nastavak primjene načela za uključivi okvir za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti za jurisdikcije bez poreza ili s nominalnim porezom: 5. mjera”, 2018.
(151) Kriterij za pravedno oporezivanje iz točke 2.2 EU-ova popisa.
(152) Tekst Nacrta sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://ec.europa.eu/commission/publications/draft-agreement-withdrawal-united-kingdom-great-britain-and-northern-ireland-european-union-and-european-atomic-energy-community-agreed-negotiators-level-14-november-2018_en
(153) Tekst političke izjave kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine dostupan je na sljedećoj internetskoj stranici: https://www.consilium.europa.eu/media/37059/20181121-cover-political-declaration.pdf
(154) Uključujući Andoru i Lihtenštajn.
(155) Saslušanje odbora TAX3 o odnosima sa Švicarskom u pogledu poreznih pitanja i borbe protiv pranja novca, 1. listopada 2018., i razmjena mišljenja s Fabrizijom Lapecorellom, predsjednicom Skupine za Kodeks o postupanju za oporezivanje poslovanja, 10. listopada 2018.
(156) Ibid.
(157) Revidirani EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe – Zaključci Vijeća 7441/19 od 12. ožujka 2019.
(158) „The missing profits of nations” („Nestala dobit naroda”), Tørsløv, T.R., Wier L.S. i Zucman G., u prvom poglavlju navodi da, uporabom modernih makroekonomskih modela i podataka iz nedavno objavljene platne bilance, razlika poreznih prihoda u svijetu iznosi otprilike 200 milijardi dolara i da izravno strano ulaganje (FDI) koje se provodi kroz jurisdikcije u poreznim oazama iznosi između 10 i 30 % ukupnog izravnog stranog ulaganja. Te su brojke prilično više od prethodnih procjena dobivenih drugim metodama.
(159) Izvješće o Belgiji za 2018.;
Izvješće o Cipru za 2018.;
Izvješće o Mađarskoj za 2018.;
Izvješće o Irskoj za 2018.;
Izvješće o Luksemburgu za 2018.;
Izvješće o Malti za 2018.;
Izvješće o Nizozemskoj za 2018.
(160) Vidi Izvješće o Belgiji za 2019.; Izvješće o Cipru za 2019.; Izvješće o Mađarskoj za 2019.; Izvješće o Irskoj za 2019.; Izvješće o Luksemburgu za 2019.; Izvješće o Malti za 2019.; Izvješće o Nizozemskoj za 2019. (https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/2019-european-semester-country-report-netherlands_en_0.pdf)
(161) https://www.oxfam.org/en/research/hook-how-eu-about-whitewash-worlds-worst-tax-havens
(162) Doprinos Alexa Cobhama (Mreža za poreznu pravdu) i Johana Langerocka (Oxfam), saslušanje odbora TAX3 o borbi protiv štetnih poreznih praksi u EU-u i izvan EU-a, 15. svibnja 2018.
(163) Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
(164) Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (SL C 101, 16.3.2018., str. 79.) i Preporuka Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(165) G77 je pozvao na uspostavu takvog tijela 2017.
(166) Dokument za raspravu Europske komisije: Doprinos trećoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi.
(167) Action Aid, Izvješće o zlouporabama povezanima s poreznim ugovorima, veljača 2016.
(168) Cobham, A i Janský, P., 2017. „Global distribution of revenue loss from tax avoidance” („Raspodjela gubitka prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza u svijetu)”.
(169) C(2018)1650.
(170) Detaljna istraga koju provodi Komisija kako bi ispitala je li Portugal primijenio program regionalne potpore za slobodnu zonu Madeire u skladu s njegovim odlukama iz 2007. i 2013. kojima se ona odobrava, i to na način da provjerava jesu li porezna izuzeća koja je Portugal odobrio trgovačkim društvima s poslovnim nastanom u području slobodne zone Madeire u skladu s odlukama Komisije i pravilima EU-a o državnim potporama; ističe da Komisija provjerava je li Portugal poštovao obveze programa, tj. je li dobit trgovačkih društava na koju se ostvaruje smanjenja poreza na dohodak nastala isključivo iz aktivnosti koje se provode na Madeiri i jesu li trgovačka društva koja su korisnici uistinu otvorila i održala radna mjesta na Madeiri.
(171) Koji se u nekim zakonodavstvima nazivaju i promicatelji ili pomagači.
(172) Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.).
(173) Vidjeti, na primjer, preporuku Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, stavak 143. (SL C 369, 11.10.2018., str. 132.).
(174) SL L 158, 27.5.2014., str. 196.
(175) SL L 158, 27.5.2014., str. 77.
(176) Izvješće o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2018. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (COM(2018)0218 – C8-0159/2018 – 2018/0106(COD)).
(177) Saslušanje odbora TA X 3od 21. studenoga 2018.
(178) Osobito relevantno zakonodavstvo SAD-a.
(179) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).
(180) Kao što je to predložilo Vijeće Europe u svojoj Preporuci CM/Rec(2014)7 Odbora ministara državama članicama o zaštiti zviždača donesenoj 30. travnja 2014.
(181) Rudolf Elmer, saslušanje na dan 1. listopada 2018.; Howard Wilkinson, saslušanje na dan 21. studenoga 2018.
(182) Daphne Caruana Galizia ubijena je na Malti 16. listopada 2017.; Ján Kuciak ubijen je zajedno sa svojom partnericom Martinom Kušnírovom u Slovačkoj 21. veljače 2018.
(183) Saslušanje odbora TA X 3od 1. listopada 2018.
(184) Preporuka Europskog ombudsmana u predmetu OI/2/2017/TE o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća.
(185) Članak 4. stavak 3. UEU-a.
(186) Posebno, kao što je navedeno u izvješću Skupine za Kodeks o postupanju upućenom Vijeću iz lipnja 2018.: Postupovne smjernice za izvršavanje postupka praćenja preuzetih obveza u pogledu EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (dok. 6213/18); zbirka svih dogovorenih smjernica od osnivanja Skupine 1998. (dok. 5814/18 REV1); zbirka svih dopisa koje je potpisao predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju kojima se traži da jurisdikcije preuzmu obveze (dok. 6671/18); zbirka zaprimljenih pisama poslanih kao odgovor nakon što je dobivena suglasnost predmetne jurisdikcije (dok. 6972/18 i dopune); i pregled pojedinačnih mjera koje je Skupina procijenila od 1998. (dok. 9 639/9).
(187) Kodeks je utvrđen u Prilogu I. zaključcima sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 1. prosinca 1997. o poreznoj politici, a čija se uvodna izjava N odnosi na praćenje i reviziju odredbi Kodeksa (SL C 2, 6.1.1998., str. 1.).
(188) Saslušanje odbora TAX 3 sa španjolskim državnim tajnikom za financije, 19. veljače 2019.
Srijeda, 27. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/63 |
P8_TA(2019)0313
Genetski modificirana soja MON 87751 (MON-87751-7)
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 (MON-87751-7), na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060916/01 – 2019/2603(RSP))
(2021/C 108/03)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 (MON-87751-7), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060916/01, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3., |
|
— |
uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 20. lipnja 2018. i objavljeno 2. kolovoza 2018. (3), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, 2017/0035(COD), |
|
— |
uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je Monsanto Europe S.A./N.V. 26. rujna 2014. u ime poduzeća Monsanto iz Sjedinjenih Država nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu soju MON 87751, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje („zahtjev”), a taj je zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje od genetski modificirane soje MON 87751 za uporabu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja; |
|
B. |
budući da je 20. lipnja 2018. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u vezi s odobrenjem (5); |
|
C. |
budući da je genetski modificirana soja MON 87751 razvijena kako bi bila otporna na određene leptire nametnike te u tu svrhu izražava Bt bjelančevine Cry1A.105 i Cry2Ab2; |
Bt toksini
|
D. |
budući da su ispitivanja pokazala da Bt bjelančevine mogu imati adjuvantna svojstva koja pojačavaju alergijska svojstva drugih prehrambenih proizvoda; budući da sama soja proizvodi mnoge biljne alergene te postoji specifičan rizik da Bt bjelančevina može pojačati odgovor imunosnog sustava na te spojeve u fazi konzumiranja; |
|
E. |
budući da je jedan član EFSA-inog povjerenstva za genetski modificirane organizme (EFSA-ino povjerenstvo za GMO) prethodno izjavio da, iako nepredviđeni učinci nikada nisu zabilježeni ni u jednoj primjeni u kojoj su izražene Bt bjelančevine, „nije ih se moglo uočiti u toksikološkim ispitivanjima koja se trenutačno preporučuju i provode u EFSA-i radi procjene sigurnosti genetski modificiranih biljaka jer ona ne uključuju odgovarajuće testove za tu svrhu” (6); |
|
F. |
budući da u pogledu trenutačnog odobrenja EFSA-ino povjerenstvo za GMO i sâmo prepoznaje da su dostupno znanje i eksperimentalni dokazi o potencijalu adjuvantnog djelovanja novoizraženih bjelančevina ograničeni (7); |
|
G. |
budući da je u ispitivanjima naglašena potreba za dodatnim istraživanjem i dugoročnim ispitivanjima o adjuvantnim svojstvima Bt toksina; budući da, iako ostaju otvorena pitanja u odnosu na ulogu Bt toksina i njihovih adjuvantnih svojstava, genetski modificirane biljke koje ih sadržavaju ne bi smjele biti odobrene za uvoz za upotrebu kao hrana i hrana za životinje; |
Toksičnost i ispitivanja hranjenja u trajanju 90 dana
|
H. |
budući da su provedena dva ispitivanja toksičnosti ponovljene doze u trajanju od 28 dana na miševima, jedno s bjelančevinom Cry1a.105 i jedno s bjelančevinom Cry2Ab2; |
|
I. |
budući da su ta ispitivanja toksičnosti provedena s izoliranim bjelančevinama, tj. nisu provedena s kombinacijama bjelančevina, koje su dobivene iz bakterija i stoga nisu identične onima proizvedenima u biljci; budući da to znači da u ispitivanjima nije simulirana izloženost u stvarnim uvjetima; |
|
J. |
budući da ta dva ispitivanja toksičnosti nisu potpuno u skladu s relevantnim zahtjevima OECD-a jer su provjere koagulacije temeljene na relativno malom broju uzoraka, a testovi funkcijsko-opservacijske baterije i lokomotorne aktivnosti nisu provedeni; budući da je od ključne važnosti ispuniti sve takve zahtjeve u postupku odobravanja; |
|
K. |
budući da su ispitivanjem hranjenja u trajanju od 90 dana utvrđene višestruke statistički značajne razlike između kontrolne i ispitivane skupine što je, prema primjedbama nadležnog tijela države članice, trebalo dodatno provjeriti (8); |
|
L. |
budući da je ispitivanje hranjenja na štakorima u trajanju od 90 dana sadržavalo sljedeće nedostatke: u ispitivanju nisu korištene dvije različite doze testnog materijala kako je propisano u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 503/2013 (9), a nijedan od testnih materijala nije analiziran zbog moguće kontaminacije drugim genetski modificiranim organizmima (GMO-ima); |
|
M. |
budući da, iako EFSA prepoznaje sojino mlijeko kao glavni uzročnik u ljudskoj prehrani s najvišom kroničnom izloženošću (10), u ispitivanju hranjenja kao testni materijal korišteno je tostirano odmašćeno sojino brašno; budući da razine izražavanja Bt bjelančevina u sojinom brašnu nisu mjerene, što znači da nije moguće povezati ishod ispitivanja sa specifičnim razinama Bt toksina; |
Primjedbe nadležnog tijela države članice
|
N. |
budući da su nadležna tijela države članice podnijela mnoge kritičke primjedbe tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja (11), među ostalim da su mnoga pitanja o sigurnosti i mogućoj toksičnosti genetski modificirane soje ostala neriješena, da učinci kombinacije obiju bjelančevina nisu analizirani, da je potrebno razmotriti dodatne informacije prije nego što je moguće dovršiti procjenu rizika, da plan praćenja stanja okoliša ne ispunjava ciljeve utvrđene Prilogom VII. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) i trebalo bi ga izmijeniti prije davanja odobrenja, te da nema razloga za pretpostavku da je potrošnja Cry bjelančevina sigurna i ne predstavlja opasnost za ljude, životinje ili okoliš; |
|
O. |
budući da je Unija stranka potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove jurisdikcije neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država (13); budući da je odluka o odobrenju genetski modificirane soje u nadležnosti Unije; |
|
P. |
budući da bi, u skladu sa zahtjevom jedne države članice, u okviru zahtjeva trebalo razmotriti postojeće podatke o učinku uzgoja genetski modificirane soje MON 87751 na zemlje koje ju proizvode i izvoze; budući da ista ta država članica preporučuje provedbu ispitivanja radi procjene kako uvoz određenih proizvoda utječe na izbor usjeva u Europi te stoga i na biološku raznolikost koja proizlazi iz takvih odabira u poljoprivrednim sustavima (14); |
|
Q. |
budući da su nadležna tijela nekoliko država članica kritizirala nedostatak pouzdanosti plana praćenja nakon stavljanja na tržište; |
Nedostatak demokratske legitimnosti
|
R. |
budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina nije podržala odobrenje; |
|
S. |
budući da je Komisija u nekoliko navrata (15) izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (16); |
|
T. |
budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio (17) zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog; |
|
U. |
budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša; |
|
V. |
budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka o obnovi odobrenja mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja; |
|
1. |
smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003; |
|
2. |
smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (18), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; |
|
3. |
traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; |
|
4. |
ponavlja svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije; |
|
5. |
poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim; |
|
6. |
poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj ili za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje; |
|
7. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) EFSA-ino povjerenstvo za GMO (EFSA-ino povjerenstvo za genetski modificirane organizme), 2018. Znanstveno mišljenje o procjeni genetski modificirane soje MON 87751 za uporabu u hrani i hrani za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-NL-2014-121). EFSA Journal 2018.; 16(8):5346, 32 str. doi: 10.2903/j.efsa.2018.5346.
|
— |
Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.). |
|
— |
Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.). |
|
— |
Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.). |
|
— |
Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.). |
|
— |
Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.). |
|
— |
Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.). |
|
— |
Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.). |
|
— |
Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.). |
|
— |
Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051). |
|
— |
Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052). |
|
— |
Rezolucija od 3. svibnja 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197). |
|
— |
Rezolucija od 30. svibnja 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). |
|
— |
Rezolucija od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2013/327/EU o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu uljanu repicu Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 ili se od nje sastoji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0057). |
|
— |
Rezolucija od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 5307 (SYN-Ø53Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0058). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87403 (MON-874Ø3-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0059). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0060). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 4114 (DP-ØØ4114-3), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0196). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87411 (MON-87411-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0197). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0198). |
(5) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5346
(6) https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.2903/j.efsa.2018.5309, str. 34.
(7) Odgovor EFSA-e na primjedbe država članica, str. 109., Prilog G: http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2014-00719
(8) Prilog G, Primjedbe država članica, str. 27. – 33., http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2014-00719
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 503/2013 od 3. travnja 2013. o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (SL L 157, 8.6.2013., str. 1.).
(10) Mišljenje EFSA-e, str. 22., https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5346
(11) Prilog G, Primjedbe država članica, http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2014-00719
(12) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(13) Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, 1992., članak 3., https://www.cbd.int/convention/articles/default.shtml?a=cbd-03
(14) Prilog G, Primjedbe država članica, str. 67. – 68., http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2014-00719
(15) Vidjeti, primjerice, obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i obrazloženje zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011.
(16) Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(17) SL C 355, 20.10.2017., str. 165.
(18) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/69 |
P8_TA(2019)0314
Genetski modificirani kukuruz 1507 x NK603 (DAS-Ø15Ø7-1 x MON-ØØ6Ø3-6)
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × NK603 (DAS-Ø15Ø7-1 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060917/01 – 2019/2604(RSP))
(2021/C 108/04)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir nacrt Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 × NK603 (DAS-Ø15Ø7-1 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060917/01, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3., |
|
— |
uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 20. lipnja 2018. i objavljeno 25. srpnja 2018. (3), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, 2017/0035(COD), |
|
— |
uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je Odlukom Komisije 2007/703/EZ (5) odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz 1507 × NK603, sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da je tim odobrenjem obuhvaćeno i stavljanje na tržište proizvoda, osim hrane i hrane za životinje, koji sadržavaju kukuruz 1507 × MON NK603 ili se od njega sastoje, za iste namjene kao i druge vrste kukuruza, osim za uzgoj; |
|
B. |
budući da su društva Pioneer Overseas Corporation, koje zastupa Pioneer Hi-Bred International, Inc., i DOW AgroSciences Ltd, koje zastupa Dow AgroSciences LLC, zajednički 20. listopada 2016. Komisiji podnijela zahtjev u skladu s člancima 11.i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za obnovu tog odobrenja; |
|
C. |
budući da je EFSA 25. srpnja 2018. objavila povoljno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003; |
|
D. |
budući da EFSA u svojemu mišljenju navodi da su podnositelji zahtjeva pretraživanjem literature našli 120 publikacija za koje su podnositelji zahtjeva, nakon primjene kriterija prihvatljivosti i uključivanja koje su unaprijed utvrdili, smatrali da je relevantna samo jedna publikacija, odnosno mišljenje EFSA-inog povjerenstva za genetski modificirane organizme (EFSA-ino povjerenstvo za GMO); |
|
E. |
budući da EFSA, unatoč tome što smatra da bi podnositelji zahtjeva mogli poboljšati svoja buduća pretraživanja literature, nije sama sustavno pretražila literaturu, nego je jednostavno procijenila pretraživanje literature koje su napravili podnositelji zahtjeva i na temelju toga zaključila da nisu utvrđene nove publikacije u kojima bi se nalazili razlozi za zabrinutost; |
|
F. |
budući da se EFSA i u slučaju drugih procijenjenih stavki, kao što su bioinformatički podaci, praćenje nakon stavljanja na tržište, kao i ukupna procjena, isto tako oslanja na informacije koje su pružili podnositelji zahtjeva, te njezina procjena posljedično ima isti rezultat kao i procjena podnositelja zahtjeva; |
|
G. |
budući da je EFSA donijela mišljenje pod pretpostavkom da je slijed DNK-a u dvama promjenama genetski modificiranog kukuruza NK603 x MON 810 jednak slijedu prvobitno procijenjenih promjena; budući da se čini da se ta pretpostavka ne temelji na ikakvim podacima ili dokazima koje su pružili podnositelji zahtjeva, nego isključivo na njihovoj izjavi; |
|
H. |
budući da EFSA priznaje da izvješća o praćenju okoliša nakon stavljanja na tržište koje je podnio podnositelj zahtjeva uglavnom sadrže podatke dobivene općim nadzorom uvezenog biljnog materijala koji je genetski modificiran; budući da EFSA smatra da su potrebne daljnje rasprave s podnositeljima zahtjeva i osobama zaduženima za upravljanje rizikom o praktičnoj provedbi izvješća o praćenju okoliša nakon stavljanja na tržište, npr. u pogledu stvarnih prikupljenih podataka koji se odnose na izloženost i/ili nepovoljne učinke, u skladu s provedbom u postojećim sustavima praćenja; |
|
I. |
budući da genetski modificirani kukuruz 1507 × NK603 eksprimira gen cry1F, koji pruža zaštitu od određenih štetočina iz reda Lepidoptera, gen pat, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata, te gen cp4 epsps, koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi glifosata; |
|
J. |
budući da genetski modificirane biljke Bt eksprimiraju insekticidni toksin u svakoj stanici tijekom cijelog života, među ostalim u dijelovima koje jedu ljudi i životinje; budući da je u okviru eksperimenata s hranjenjem životinja utvrđeno da bi genetski modificirane biljke Bt mogle imati toksične učinke (6); budući da je dokazano da se toksin Bt u genetskim modificiranim biljkama znatno razlikuje od prirodno prisutnog toksina Bt (7); budući da moguć razvoj otpornosti ciljanih štetočina iz reda Lepidoptera na proteine Cry izaziva zabrinutost te da bi to moglo dovesti do promjena u praksama suzbijanja štetočina u zemljama uzgoja; |
|
K. |
budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (8); budući da odobrenje za glufosinat isteklo 31. srpnja 2018. (9); |
|
L. |
budući da je i dalje otvoreno pitanje karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude (10); |
|
M. |
budući da je primjena komplementarnih herbicida, u ovom slučaju glifosata i glufosinata, dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgajanju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će ostaci prskanja uvijek biti prisutni u berbi i da su neizbježni sastojci; |
|
N. |
budući da treba očekivati da će genetski modificirani kukuruz biti izložen većim i opetovanim dozama glifosata i glufosinata, što ne samo da će dovesti do veće razine ostataka u usjevima, već može utjecati i na sastav genetski modificiranog kukuruza te na njegove agronomske karakteristike; |
|
O. |
budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita ključne za temeljitu procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide; budući da se ostaci prskanja herbicidima smatraju izvan nadležnosti Odbora EFSA-e za GMO; budući da nisu ocijenjeni učinci prskanja genetski modificiranog kukuruza s herbicidima, kao ni kumulativni učinci prskanja glifosatom i glufosinatom; |
|
P. |
budući da je Unija stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove jurisdikcije neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država (11); budući da je odluka o produljenju odobrenja genetski modificiranog kukuruza u nadležnosti Unije; |
|
Q. |
budući da se komentari koje su države članice iznijele tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja između ostalog odnose na: neusklađenost sa smjernicama EFSA-e u pogledu izvješća o praćenju okoliša nakon stavljanja na tržište, nekoliko nedostataka u tim izvješćima, uključujući činjenicu da se zanemaruje pojava teosinta, divljeg srodnika kukuruza u Europi, kao i nedostatak informacija o ponašanju toksina Bt u okolišu; zabrinutosti u pogledu pouzdanosti podataka kojima se potvrđuje zaključak procjene rizika; manjkav prijedlog plana praćenja; neodgovarajuće pretraživanje literature, koje je dovelo do izostavljanja važnih studija, kao i netočno prikazivanje utvrđene literature kao nerelevantne; i neuspjeh u pogledu pružanja ikakvih podataka s pomoću kojih se pokazuje da je slijed trenutačne sorte kukuruza koja sadržava višestruke promjene 1507 x NK603 jednak slijedu prvobitno procijenjene promjene (12); |
|
R. |
budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina nije podržala odobrenje; |
|
S. |
budući da je Komisija (13) u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 donijela odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (14); |
|
T. |
budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju (15) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog; |
|
U. |
budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša; |
|
V. |
budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka o obnovi odobrenja uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja; |
|
1. |
smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003; |
|
2. |
smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (16), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; |
|
3. |
traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke; |
|
4. |
ponavlja svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije; |
|
5. |
poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim; |
|
6. |
poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj ili za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje; |
|
7. |
poziva Komisiju da ispuni svoje obveze koje proizlaze iz Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti te da, prije svega, ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka namijenjenih za hranu ili hranu za životinje koje su postale otporne na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji; |
|
8. |
poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka pri prskanju komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju; |
|
9. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) EFSA-ino povjerenstvo za GMO 2018. Znanstveno mišljenje o genetski modificiranom kukuruzu 1507 x NK603 za produljenje odobrenja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-RX-008). List EFSA-e (2018.) 16(7): 5347.
|
— |
Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.). |
|
— |
Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.). |
|
— |
Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.). |
|
— |
Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.). |
|
— |
Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 76.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (SL C 215, 19.6.2018., str. 80.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 70.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza 1507 za uzgoj (SL C 215, 19.6.2018., str. 73.). |
|
— |
Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 215, 19.6.2018., str. 83.). |
|
— |
Rezoluciju od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 298, 23.8.2018., str. 34.). |
|
— |
Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 307, 30.8.2018., str. 71.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL C 307, 30.8.2018., str. 67.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 337, 20.9.2018., str. 54.). |
|
— |
Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 55.). |
|
— |
Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 60.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 122.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 127.). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL C 346, 27.9.2018., str. 133.). |
|
— |
Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051). |
|
— |
Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052). |
|
— |
Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197). |
|
— |
Rezolucija od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0221). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1507 × 59122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1507, 59122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0222). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × MON 810 (MON-ØØ6Ø3-6 × MON-ØØ81Ø-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0416). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. listopada 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju od pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, 1507, MON 88017 i 59122 te o stavljanju izvan snage Odluke 2011/366/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0417). |
|
— |
Rezolucija od 31. siječnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o izmjeni Provedbene odluke Komisije 2013/327/EU o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu uljanu repicu Ms8, Rf3 i Ms8 × Rf3 ili se od nje sastoji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0057). |
|
— |
Rezolucija od 31. siječnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 5307 (SYN-Ø53Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0058). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87403 (MON-874Ø3-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0059). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 31. siječnja 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × LLCotton25 × MON 15985, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0060). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 4114 (DP-ØØ4114-3), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0196). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87411 (MON-87411-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0197). |
|
— |
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × 1507 × GA21 i potkombinacije Bt11 × MIR162 × 1507, MIR162 × 1507 × GA21 i MIR162 × 1507, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0198). |
(5) Odluka Komisije 2007/703/EZ od 24. listopada 2007. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1507xNK603 (DAS-Ø15Ø7-1xMON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 285, 31.10.2007., str. 47.).
(6) Vidi, primjerice, El-Shamei, Z.S., Gab-Alla, A.A., Shatta, A.A., Moussa, E.A., Rayan, A.M., Histopathological Changes in Some Organs of Male Rats Fed on Genetically Modified Corn (Ajeeb YG) (Histopatološke promjene u nekim organima kod muških štakora hranjenih genetski modificiranim kukuruzom). Journal of American Science, 2012.; 8(9):1127.–1123. https://www.researchgate.net/publication/235256452_Histopathological_Changes_in_Some_Organs_of_Male_Rats_Fed_on_Genetically_Modified_Corn_Ajeeb_YG
(7) Székács, A., Darvas, B.,Comparative Aspects of Cry Toxin Usage in Insect Control (Poredbeni aspekti upotrebe toksina Cry u suzbijanju kukaca). U objavi: Ishaaya, I. Palli, S.R., Horowitz, A.R., ur. Advanced Technologies for Managing Insect Pests (Napredne tehnologije za suzbijanje kukaca nametnika). Dordrecht, Nizozemska: Springer; 2012., 195.–230. https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-007-4497-4_10
(8) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
(9) https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/active-substances/?event=as.details&as_id=79
(10) Monografije Međunarodne agencije za istraživanje raka, 112. svezak: Neki organofosfatni insekticidi i herbicidi, 20. ožujka 2015. (http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol112/mono112.pdf).
(11) Članak 3., https://www.cbd.int/convention/articles/default.shtml?a=cbd-03
(12) Vidi registar pitanja EFSA-e, Aneks G do pitanja br. EFSA-Q-2018-00509,
dostupno na poveznici: https://www.efsa.europa.eu/en/register-of-questions
(13) Vidi, primjerice, obrazloženje zakonodavnog prijedloga Komisije predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011.
(14) Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije iz 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/75 |
P8_TA(2019)0315
Određene upotrebe bis(2-etilheksil)-ftalata (DEHP) (DEZA a.s.)
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o djelomičnom davanju autorizacije za određene uporabe bis(2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (DEZA a.s.) (D060865/01 – 2019/2605(RSP))
(2021/C 108/05)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o djelomičnom davanju autorizacije za određene uporabe bis(2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (DEZA a.s.) (D060865/01, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (1) („Uredba REACH”), a posebno njezin članak 64. stavak 8., |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenja Odbora za procjenu rizika (RAC) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC) (2) na temelju članka 64. stavka 5. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 1907/2006, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2018/2005 od 17. prosinca 2018. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu bis(2-ethilheksil)ftalata (DEHP), dibutil-ftalata (DBP), benzil-butil-ftalata (BBP) i diizobutil-ftalata (DIBP) (3), |
|
— |
uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (4), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o nacrtu provedbene odluke Komisije XXX o izdavanju autorizacije za korištenje di (2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5), |
|
— |
uzimajući u obzir presudu Općeg suda Europske unije u predmetu T-837/16 (6), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je DEHP 2008. (7) uvršten na popis predloženih posebno zabrinjavajućih tvari u okviru Uredbe REACH jer je klasificiran kao reproduktivno toksičan; |
|
B. |
budući da je DEHP 2011. (8) uvršten u Prilog XIV. Uredbi REACH zbog te klasifikacije, svoje široke uporabe i velikog obujma proizvodnje u Uniji (9), s datumom povlačenja 21. veljače 2015.; |
|
C. |
budući da su poduzeća koja žele nastaviti upotrebljavati DEHP trebala do kolovoza 2013. podnijeti zahtjev za autorizaciju; budući da je poduzeću DEZA, koje je podnijelo zahtjev prije tog roka, dopušteno da nastavi upotrebljavati DEHP do donošenja odluke o davanju autorizacije iz članka 58. Uredbe REACH; |
|
D. |
budući da je Komisija u siječnju 2015. zaprimila mišljenja RAC-a i SEAC-a; budući da se zbog kašnjenja Komisije u sastavljanju odluke de facto tolerira daljnja uporaba DEHP-a više od četiri godine nakon datuma povlačenja; |
|
E. |
budući da je 2014. utvrđeno da DEHP ima endokrino disruptivna svojstva za životinje i ljude; budući da je popis predloženih tvari u skladu s time ažuriran 2014. (10) u pogledu okoliša te 2017. (11) u pogledu zdravlja ljudi; |
|
F. |
budući da je u brojnim člancima Uredbe (EU) 2018/2005 ograničena uporaba DEHP-a i drugih ftalata zbog neprihvatljivog rizika za zdravlje ljudi; budući da je RAC u kontekstu tog ograničenja istaknuo činjenicu da procjena nesigurnosti upućuje na to da su opasnosti i stoga rizici od tih četiriju ftalata možda podcijenjeni (12); |
|
G. |
budući da se Uredbom (EU) 2018/2005 izuzimaju određeni načini primjene jer se smatra da predstavljaju neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi; budući da je nacrt provedbene odluke Komisije posebno važan ne samo za izvoz formulacija koje sadrže DEHP, već i za te izuzete načine primjene; |
|
H. |
budući da bi takvi načini primjene ipak mogli predstavljati neprihvatljiv rizik za okoliš, posebno zbog endokrino disruptivnih svojstava DEHP-a; |
|
I. |
budući da je glavni cilj Uredbe REACH osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša s obzirom na njezinu uvodnu izjavu 16., kako je tumači Sud Europske unije (13); |
|
J. |
budući da je u skladu s člankom 55. i uvodnom izjavom 12. Uredbe REACH zamjena posebno zabrinjavajućih tvari prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama ključni cilj autorizacije; |
|
K. |
budući da se člankom 62. stavkom 4. točkom (d) Uredbe REACH zahtijeva da podnositelj zahtjeva dostavi izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom I.; |
|
L. |
budući da se u tom slučaju u mišljenju RAC-a navode ozbiljni propusti u informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva (14); budući da za jednu uporabu nisu pružene nikakve informacije (15); |
|
M. |
budući da su RAC i Komisija zaključili da podnositelj zahtjeva nije uspio dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli u skladu s člankom 60. stavkom 2.; budući da je RAC također zaključio da, suprotno članku 60. stavku 10., rizik nije sveden na najmanju moguću mjeru koja je tehnički i praktično izvediva; |
|
N. |
budući da se nacrtom provedbene odluke Komisije, na temelju članka 60. stavka 7. Uredbe REACH, odbija autorizacija za jednu uporabu za koju u zahtjevu nisu pružene nikakve informacije; |
|
O. |
budući da se drugdje u nacrtu provedbene odluke Komisije potvrđuju nedostaci koje je istaknuo RAC navođenjem da su dostavljene ograničene informacije o izloženosti na radnom mjestu (16), no, umjesto jednakog odbijanja autorizacije u skladu s člankom 60. stavkom 7., od podnositelja zahtjeva traži se da podatke koji nedostaju dostavi u svojem izvješću o preispitivanju 18 mjeseci nakon donošenja te odluke (17); |
|
P. |
budući da nije predviđeno da se izvješćem o preispitivanju iz članka 61. poduzećima da više vremena da nadopune informacije koje su trebala dostaviti na početku, već bi se njime trebala i nakon utvrđenog razdoblja osigurati ažuriranost prvotno dostavljenih informacija iz zahtjeva, uključujući naročito u pogledu novih alternativa koje su eventualno postale dostupne; |
|
Q. |
budući da je Opći sud jasno naveo da se uvjeti za autorizaciju u smislu članka 60. stavaka 8. i 9. pravno ne mogu koristiti za ispravljanje eventualnih nedostataka ili nedostatnosti informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva za autorizaciju (18); |
|
R. |
budući da se u članku 60. stavku 4. propisuje obveza dokazivanja da socioekonomske koristi uporabe te tvari nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš te da nisu dostupne prikladne alternativne tvari; |
|
S. |
budući da se u mišljenju SEAC-a ističu znatni nedostaci socioekonomske analize koju je iznio podnositelj zahtjeva, što se također navodi u nacrtu provedbene odluke Komisije (19); |
|
T. |
budući da podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 55. i člankom 60. stavkom 4. mora dokazati da ne postoje prikladne alternative za uporabe za koje je podnio zahtjev; |
|
U. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije potvrđuje da informacije o uporabi br. 2 nisu dovoljno specifične (20); budući da je SEAC u zahtjevu ustanovio ozbiljne nedostatke u pogledu dostupnosti alternativa (21), (22); |
|
V. |
budući da nije legitimno opravdanje da se podnositelj zahtjeva oslanja na svoj status proizvođača te tvari kako ne bi dostavio dovoljno informacija o prikladnosti alternativa za uporabe obuhvaćene zahtjevom; |
|
W. |
budući da su dostavljeni nepotpuni podaci, jedan član SEAC-a izrazio je službeno neslaganje sa zaključkom SEAC-a o nepostojanju prikladnih alternativa (23); |
|
X. |
budući da se članak 60. stavak 5. ne može tumačiti tako da je jedinstveni i odlučujući faktor prikladnost alternativa iz perspektive podnositelja zahtjeva; budući da se člankom 60. stavkom 5. ne utvrđuje iscrpan popis informacija koje treba uzeti u obzir u analizi alternativa; budući da se člankom 60. stavkom 4. točkom (c) također zahtijeva da se u obzir uzmu informacije iz doprinosa trećih osoba; budući da su informacije dobivene u okviru javnog savjetovanja već tada pokazale dostupnost alternativa za obuhvaćene načine uporabe (24); |
|
Y. |
budući da je Opći sud podsjetio Komisiju da, kako bi zakonski dala autorizaciju u skladu s člankom 60. stavkom 4., mora provjeriti dovoljan broj bitnih i pouzdanih informacija kako bi se moglo zaključiti da na dan donošenja autorizacije ne postoje prikladna alternativna rješenja za sve zatražene uporabe obuhvaćene zahtjevom odnosno da su preostale nesigurnosti u pogledu dostupnih alternativa zanemarive (25); |
|
Z. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije kao razlog za kašnjenje u njezinu donošenju navodi da su u obzir uzete nove dostupne informacije iz postupka uvođenja ograničenja (26); budući da je stoga iznenađujuće da u nacrtu provedbene odluke Komisije nije uzeta u obzir dostupnost alternativa, što se jasno navodi u dosjeu o uvođenju ograničenja (27); budući da su alternative navedene u prijedlogu za uvođenje ograničenja također relevantne za uporabe obuhvaćene nacrtom provedbene odluke Komisije (28); |
|
AA. |
budući da Komisija u konačnici nije uzela u obzir činjenicu da je DEHP službeno priznat kao endokrini disruptor koji utječe na zdravlje ljudi i okoliš; budući da je Komisija te informacije trebala uzeti u obzir u kontekstu socioekonomske procjene u skladu s člankom 60. stavkom 4. jer se inače podcjenjuju koristi odbijanja autorizacije; |
|
AB. |
budući da se stoga autorizacijom koju je predložila Komisija krši članak 60. stavci 4. i 7. Uredbe REACH; |
|
AC. |
budući da bi se nacrtom provedbene odluke Komisije nagradili subjekti koji zaostaju te negativno utjecalo na poduzeća koja su uložila u alternative (29); |
|
AD. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije navodi da je Komisija primila na znanje rezoluciju Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015.; budući da brojni strukturni nedostaci u provedbi poglavlja o autorizaciji iz Uredbe REACH, koje je Parlament istaknuo u toj rezoluciji, također dovode u pitanje postojeći nacrt provedbene odluke Komisije; (30) |
|
AE. |
budući da je Europski parlament u svojoj rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (31) ponovno istaknuo da „prijelaz na kružno gospodarstvo zahtijeva strogu primjenu hijerarhije otpada i postupno ukidanje zabrinjavajućih tvari kad god je to moguće, posebice ako postoje ili će se razviti sigurnije alternative”; |
|
1. |
smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1907/2006; |
|
2. |
traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke te da podnese novi nacrt kojim se odbija zahtjev za davanje autorizacije; |
|
3. |
poziva Komisiju da žurno okonča uporabu DEHP-a u svim preostalim načinima primjene, osobito s obzirom na činjenicu da su dostupne sigurnije alternative za meki PVC i DEHP; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(2) Mišljenja RAC-a i SEAC-a o uporabi br. 1: https://echa.europa.eu/documents/10162/60f338a5-09ac-423a-b7c1-2511ee2d9b77, uporabi br. 2: https://echa.europa.eu/documents/10162/1ce96eb6-9e30-447d-a9ff-dc315f75f124, uporabi br. 3: https://echa.europa.eu/documents/10162/bfbf6ddc-dd94-456b-bbff-32d7d32e6c92
(3) SL L 322, 18.12.2018., str. 14.
(4) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(5) SL C 366, 27.10.2017., str. 96.
(6) http://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?oqp=&for=&mat=or&lgrec=en&jge=&td=%3BALL&jur=C%2CT%2CF&num=T-837%252F16&page=1&dates=&pcs=Oor&lg=&pro=&nat=or&cit=none%252CC%252CCJ%252CR%252C2008E%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252Ctrue%252Cfalse%252Cfalse&language=hr&avg=&cid=5809095
(7) https://echa.europa.eu/documents/10162/c94ac248-378f-4058-9907-205b497c286e
(8) Uredba Komisije (EU) br. 143/2011 od 17. veljače 2011. o izmjeni Priloga XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija („REACH”) (SL L 44, 18.2.2011., str. 2.).
(9) https://echa.europa.eu/documents/10162/6f89a308-c467-4836-ae1e-9c6163a9ae10
(10) https://echa.europa.eu/documents/10162/30b654ce-1de3-487a-8696-e05617c3173b
(11) https://echa.europa.eu/documents/10162/88c20879-606b-03a6-11e4-9edb90e7e615
(12) Procjena nesigurnosti upućuje na to da su opasnosti i stoga rizici od tih četiriju ftalata možda podcijenjeni. Izvedene razine izloženosti bez učinka („DNEL”) za DEHP i BBP mogle bi biti niže od trenutačno izvedenih. Niz eksperimentalnih i epidemioloških studija upućuje na moguće učinke na imunološki sustav, metabolizam i neurološki razvoj. U nekim od tih studija navodi se da reproduktivna toksičnost možda nije najosjetljivija krajnja točka i da odabrani DNEL-ovi može nisu dovoljna zaštita od tih drugih učinaka. Nadalje, Odbor država članica potvrdio je da su ta četiri ftalata endokrini disruptori u pogledu zdravlja ljudi te Komisija razmatra da ih identificira kao tvari koje izazivaju jednaku zabrinutost u skladu s člankom 57. točkom (f) Uredbe REACH. To izaziva dodatne nesigurnosti u pogledu rizika od tih tvari. Vidi https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66, str. 9.
(13) Predmet C-558/07, S.P.C.M. SA i drugi protiv Ministarstva okoliša, prehrane i poljoprivrede, ECLI:EU:C:2009:430, stavak 45.
(14) RAC procjenjuje da podaci o izloženosti navedeni u izvješću o kemijskoj sigurnosti nisu reprezentativni za opsežno područje primjene ovog zahtjeva. Stoga RAC ne može provesti pouzdanu procjenu izloženosti. Sljedeće evaluacije temelje se dakle na nepotpunoj bazi podataka i stoga nisu od velike važnosti za sljedeću procjenu rizika. Vidi Mišljenje RAC-a br. 2, str. 10. https://echa.europa.eu/documents/10162/1ce96eb6-9e30-447d-a9ff-dc315f75f124
(15) Nacrt odluke, stavak 19.
(16) Nacrt odluke, stavak 17.
(17) Nacrt odluke, stavak 17.
(18) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, predmet T-837/16, stavci 82. i 83.
(19) [K]vantitativna procjena utjecaja kontinuirane uporabe na zdravlje ljudi nije bila moguća zbog ograničenosti dostupnih informacija. Nacrt autorizacije, stavak 5.
(20) Nacrt odluke, stavak 18.
(21) [Z]aključak podnositelja zahtjeva o prikladnosti i dostupnosti alternativa … nije dovoljno opravdan. Mišljenje SEAC-a o uporabi br. 2, str. 18. https://echa.europa.eu/documents/10162/1ce96eb6-9e30-447d-a9ff-dc315f75f124
(22) [P]rocjena alternativa ne odnosi se posebno na različite situacije obuhvaćene vrlo širokim područjem primjene ovog zahtjeva te stoga ne dokazuje da alternative nisu tehnički izvedive. Mišljenje SEAC-a o uporabi br. 2, str. 19.
(23) https://echa.europa.eu/documents/10162/03434073-5619-4395-8293-92ddaf6c85ad
(24) https://echa.europa.eu/comments-public-consultation-0004-02, vidi posebno redak 58.
(25) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, EU:T:2019:144, stavak 86.
(26) Nacrt autorizacije, stavak 3.
(27) Tehnički izvedive alternative s nižim rizikom trenutačno su dostupne po sličnim cijenama za sve uporabe u okviru područja primjene ovog prijedloga. https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66
(28) https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66, str. 69. Vidi „primjene” u tablici koje obuhvaćaju i vanjsku uporabu.
(29) Vidi na primjer: https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Non-phthalate-plasticizer-for-extreme-applications-302, https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Safe-plasticizer-for-demanding-outdoor-applications-298, http://grupaazoty.com/en/wydarzenia/plastyfikatory-nieftalanowe.html
(30) Vidi naročito uvodne izjave N, O, P i R te rezolucije.
(31) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0353.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/80 |
P8_TA(2019)0316
Određene upotrebe bis(2-etilheksil)-ftalata (DEHP) (Grupa Azoty Zakłady Azotowe Kędzierzyn S.A.)
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o djelomičnom davanju autorizacije za određene uporabe bis(2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Grupa Azoty Zakłady Azotowe Kędzierzyn S.A.) (D060866/01 – 2019/2606(RSP))
(2021/C 108/06)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o djelomičnom davanju autorizacije za određene uporabe bis(2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Grupa Azoty Zakłady Azotowe Kędzierzyn S.A.) (D060866/01, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (1) („Uredba REACH”), a posebno njezin članak 64. stavak 8., |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenja Odbora za procjenu rizika (RAC) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC) (2) na temelju članka 64. stavka 5. trećeg podstavka Uredbe (EZ) br. 1907/2006, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2018/2005 od 17. prosinca 2018. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu bis(2-ethilheksil)ftalata (DEHP), dibutil-ftalata (DBP), benzil-butil-ftalata (BBP) i diizobutil-ftalata (DIBP) (3), |
|
— |
uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (4), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o nacrtu provedbene odluke Komisije XXX o izdavanju autorizacije za korištenje di (2-etilheksil)ftalata (DEHP) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5), |
|
— |
uzimajući u obzir presudu Općeg suda Europske unije u predmetu T-837/16 (6), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je DEHP 2008. (7) uvršten na popis predloženih posebno zabrinjavajućih tvari u okviru Uredbe REACH jer je klasificiran kao reproduktivno toksičan; |
|
B. |
budući da je DEHP 2011. (8) uvršten u Prilog XIV. Uredbi REACH zbog te klasifikacije, svoje široke uporabe i velikog obujma proizvodnje u Uniji (9), s datumom povlačenja 21. veljače 2015.; |
|
C. |
budući da su poduzeća koja žele nastaviti upotrebljavati DEHP trebala do kolovoza 2013. podnijeti zahtjev za autorizaciju; budući da je Grupi Azoty, koja je podnijela zahtjev prije tog roka, dopušteno da nastavi upotrebljavati DEHP do donošenja odluke o davanju autorizacije iz članka 58. Uredbe REACH; |
|
D. |
budući da je Komisija u siječnju 2015. zaprimila mišljenja RAC-a i SEAC-a; budući da se zbog kašnjenja Komisije u sastavljanju odluke de facto tolerira daljnja uporaba DEHP-a više od četiri godine nakon datuma povlačenja; |
|
E. |
budući da je 2014. utvrđeno da DEHP ima endokrino disruptivna svojstva za životinje i ljude; budući da je popis predloženih tvari u skladu s time ažuriran 2014. (10) u pogledu okoliša te 2017. (11) u pogledu zdravlja ljudi; |
|
F. |
budući da je u brojnim člancima Uredbe (EU) 2018/2005 ograničena uporaba DEHP-a i drugih ftalata zbog neprihvatljivog rizika za zdravlje ljudi; budući da je RAC u kontekstu tog ograničenja istaknuo činjenicu da procjena nesigurnosti upućuje na to da su opasnosti i stoga rizici od tih četiriju ftalata možda podcijenjeni (12); |
|
G. |
budući da je u većini članaka Uredbe (EU) 2018/2005 ograničena uporaba DEHP-a i drugih ftalata, no izuzeti su određeni načini primjene; budući da je nacrt provedbene odluke Komisije posebno važan ne samo za izvoz formulacija koje sadrže DEHP, već i za te izuzete načine primjene; |
|
H. |
budući da bi takvi načini primjene ipak mogli predstavljati neprihvatljiv rizik za okoliš, posebno zbog endokrino disruptivnih svojstava DEHP-a; |
|
I. |
budući da je glavni cilj Uredbe REACH osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša s obzirom na njezinu uvodnu izjavu 16., kako je tumači Sud Europske unije (13); |
|
J. |
budući da je u skladu s člankom 55. i uvodnom izjavom 12. Uredbe REACH zamjena posebno zabrinjavajućih tvari prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama ključni cilj autorizacije; |
|
K. |
budući da se člankom 62. stavkom 4. točkom (d) Uredbe REACH zahtijeva da podnositelj zahtjeva dostavi izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom I.; |
|
L. |
budući da se u tom slučaju u mišljenju RAC-a navode ozbiljni propusti u informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva (14); |
|
M. |
budući da su RAC i Komisija zaključili da podnositelj zahtjeva nije uspio dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli u skladu s člankom 60. stavkom 2.; budući da je RAC također zaključio da, suprotno članku 60. stavku 10., rizik nije sveden na najmanju moguću mjeru koja je tehnički i praktično izvediva; |
|
N. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije potvrđuje da su dostavljene ograničene informacije o izloženosti na radnom mjestu (15), no, umjesto odbijanja autorizacije u skladu s člankom 60. stavkom 7., od podnositelja zahtjeva traži se da podatke koji nedostaju dostavi u svojem izvješću o preispitivanju 18 mjeseci nakon donošenja te odluke (16); |
|
O. |
budući da nije predviđeno da se izvješćem o preispitivanju iz članka 61. poduzećima da više vremena da nadopune informacije koje su trebala dostaviti na početku, već bi se njime trebala i nakon utvrđenog razdoblja osigurati ažuriranost prvotno dostavljenih informacija iz zahtjeva, uključujući naročito u pogledu novih alternativa koje su eventualno postale dostupne; |
|
P. |
budući da je Opći sud jasno naveo da se uvjeti za autorizaciju u smislu članka 60. stavaka 8. i 9. pravno ne mogu koristiti za ispravljanje eventualnih nedostataka ili nedostatnosti informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva za autorizaciju (17); |
|
Q. |
budući da se u članku 60. stavku 4. propisuje obveza dokazivanja da socioekonomske koristi uporabe te tvari nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš te da nisu dostupne prikladne alternativne tvari; |
|
R. |
budući da se u mišljenju SEAC-a ističu znatni nedostaci socioekonomske analize koju je iznio podnositelj zahtjeva, što se također navodi u nacrtu provedbene odluke Komisije (18); |
|
S. |
budući da podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 55. i člankom 60. stavkom 4. mora dokazati da ne postoje prikladne alternative za uporabe za koje je podnio zahtjev; |
|
T. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije potvrđuje da informacije o uporabi br. 2 nisu dovoljno specifične (19); budući da je SEAC u zahtjevu ustanovio ozbiljne nedostatke u pogledu dostupnosti alternativa (20), (21); |
|
U. |
budući da nije legitimno opravdanje da se podnositelj zahtjeva oslanja na svoj status proizvođača te tvari kako ne bi dostavio dovoljno informacija o prikladnosti alternativa za uporabe obuhvaćene zahtjevom; |
|
V. |
budući da su dostavljeni nepotpuni podaci, jedan član SEAC-a izrazio je službeno neslaganje sa zaključkom SEAC-a o nepostojanju prikladnih alternativa (22); |
|
W. |
budući da se članak 60. stavak 5. ne može tumačiti tako da je jedinstveni i odlučujući faktor prikladnost alternativa iz perspektive podnositelja zahtjeva; budući da se člankom 60. stavkom 5. ne utvrđuje iscrpan popis informacija koje treba uzeti u obzir u analizi alternativa; budući da se člankom 60. stavkom 4. točkom (c) također zahtijeva da se u obzir uzmu informacije iz doprinosa trećih osoba; budući da su informacije dobivene u okviru javnog savjetovanja već tada pokazale dostupnost alternativa za obuhvaćene načine uporabe (23); |
|
X. |
budući da je Opći sud podsjetio Komisiju da, kako bi zakonski dala autorizaciju u skladu s člankom 60. stavkom 4., mora provjeriti dovoljan broj bitnih i pouzdanih informacija kako bi se moglo zaključiti da na dan donošenja autorizacije ne postoje prikladna alternativna rješenja za sve zatražene uporabe obuhvaćene zahtjevom odnosno da su preostale nesigurnosti u pogledu dostupnih alternativa zanemarive (24); |
|
Y. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije kao razlog za kašnjenje u njezinu donošenju navodi da su u obzir uzete nove dostupne informacije iz postupka uvođenja ograničenja (25); budući da je stoga iznenađujuće da u nacrtu provedbene odluke Komisije nije uzeta u obzir dostupnost alternativa, što se jasno navodi u dosjeu o uvođenju ograničenja (26); budući da su alternative navedene u prijedlogu za uvođenje ograničenja također relevantne za uporabe obuhvaćene nacrtom provedbene odluke Komisije (27); |
|
Z. |
budući da je sam podnositelj zahtjeva najavio da više ne upotrebljava ortoftalate, uključujući DEHP (28); |
|
AA. |
budući da Komisija u konačnici nije uzela u obzir činjenicu da je DEHP službeno priznat kao endokrini disruptor koji utječe na zdravlje ljudi i okoliš; budući da je Komisija te informacije trebala uzeti u obzir u kontekstu socioekonomske procjene u skladu s člankom 60. stavkom 4. jer se inače podcjenjuju koristi odbijanja autorizacije; |
|
AB. |
budući da se stoga autorizacijom koju je predložila Komisija krši članak 60. stavci 4. i 7. Uredbe REACH; |
|
AC. |
budući da bi se nacrtom provedbene odluke Komisije nagradili subjekti koji zaostaju te negativno utjecalo na poduzeća koja su uložila u alternative (29); |
|
AD. |
budući da se u nacrtu provedbene odluke Komisije navodi da je Komisija primila na znanje rezoluciju Europskog parlamenta od 25. studenoga 2015.; budući da brojni strukturni nedostaci u provedbi poglavlja o autorizaciji iz Uredbe REACH, koje je Parlament istaknuo u toj rezoluciji, također dovode u pitanje postojeći nacrt provedbene odluke Komisije (30); |
|
AE. |
budući da je Europski parlament u svojoj rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu (31) ponovno istaknuo da „prijelaz na kružno gospodarstvo zahtijeva strogu primjenu hijerarhije otpada i postupno ukidanje zabrinjavajućih tvari kad god je to moguće, posebice ako postoje ili će se razviti sigurnije alternative”; |
|
1. |
smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1907/2006; |
|
2. |
traži od Komisije da povuče svoj Nacrt provedbene odluke te da podnese novi nacrt kojim se odbija zahtjev za davanje autorizacije; |
|
3. |
poziva Komisiju da žurno okonča uporabu DEHP-a u svim preostalim načinima primjene, osobito s obzirom na činjenicu da su dostupne sigurnije alternative za meki PVC i DEHP; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(2) Mišljenja RAC-a i SEAC-a o uporabi br. 1 – https://echa.europa.eu/documents/10162/99c8c723-b76e-4ca4-a747-6e1b59a8d7f7 i br. 2 – https://echa.europa.eu/documents/10162/29db4e36-94dd-41bd-b9ea-9d0f08fbbac7
(3) SL L 322, 18.12.2018., str. 14.
(4) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(5) SL C 366, 27.10.2017., str. 96.
(6) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, T-837/16, ECLI:EU:T:2019:144, dostupno na http://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?oqp=&for=&mat=or&lgrec=en&jge=&td=%3BALL&jur=C%2CT%2CF&num=T-837%252F16&page=1&dates=&pcs=Oor&lg=&pro=&nat=or&cit=none%252CC%252CCJ%252CR%252C2008E%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252Ctrue%252Cfalse%252Cfalse&language=hr&avg=&cid=5809324
(7) https://echa.europa.eu/documents/10162/c94ac248-378f-4058-9907-205b497c286e
(8) Uredba Komisije (EU) br. 143/2011 od 17. veljače 2011. o izmjeni Priloga XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija („REACH”) (SL L 44, 18.2.2011., str. 2.).
(9) https://echa.europa.eu/documents/10162/6f89a308-c467-4836-ae1e-9c6163a9ae10
(10) https://echa.europa.eu/documents/10162/30b654ce-1de3-487a-8696-e05617c3173b
(11) https://echa.europa.eu/documents/10162/88c20879-606b-03a6-11e4-9edb90e7e615
(12) Procjena nesigurnosti upućuje na to da su opasnosti i stoga rizici od tih četiriju ftalata možda podcijenjeni. Izvedene razine izloženosti bez učinka („DNEL”) za DEHP i BBP mogle bi biti niže od trenutačno izvedenih. Niz eksperimentalnih i epidemioloških studija upućuje na moguće učinke na imunološki sustav, metabolizam i neurološki razvoj. U nekim od tih studija navodi se da reproduktivna toksičnost možda nije najosjetljivija krajnja točka i da odabrani DNEL-ovi može nisu dovoljna zaštita od tih drugih učinaka. Nadalje, Odbor država članica potvrdio je da su ta četiri ftalata endokrini disruptori u pogledu zdravlja ljudi te Komisija razmatra da ih identificira kao tvari koje izazivaju jednaku zabrinutost u skladu s člankom 57. točkom (f) Uredbe REACH. To izaziva dodatne nesigurnosti u pogledu rizika od tih tvari. Vidi https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66, str. 9.
(13) Predmet C-558/07, S.P.C.M. SA i drugi protiv Ministarstva okoliša, prehrane i poljoprivrede, ECLI:EU:C:2009:2009:430.
(14) RAC procjenjuje da podaci o izloženosti navedeni u izvješću o kemijskoj sigurnosti nisu reprezentativni za opsežno područje primjene ovog zahtjeva. Stoga RAC ne može provesti pouzdanu procjenu izloženosti. Sljedeće evaluacije temelje se dakle na nepotpunoj bazi podataka i stoga nisu od velike važnosti za sljedeću procjenu rizika. Vidi Mišljenje RAC-a br. 2, str. 10.
(15) Nacrt odluke, stavak 17.
(16) Nacrt odluke, stavak 17.
(17) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, predmet T-837/16, stavci 82. i 83., ECLI:EU:T:2019:144.
(18) [K]vantitativna procjena utjecaja kontinuirane uporabe na zdravlje ljudi nije bila moguća zbog ograničenosti dostupnih informacija. Nacrt odluke, stavak 5.
(19) Nacrt odluke, stavak 18.
(20) [Z]aključak podnositelja zahtjeva o prikladnosti i dostupnosti alternativa … nije dovoljno opravdan. Mišljenje SEAC-a o uporabi br. 2, str. 18.
(21) [P]rocjena alternativa ne odnosi se posebno na različite situacije obuhvaćene vrlo širokim područjem primjene ovog zahtjeva te stoga ne dokazuje da alternative nisu tehnički izvedive. Mišljenje SEAC-a o uporabi br. 2, str. 19.
(22) Vidi Mišljenje manjine: https://echa.europa.eu/documents/10162/7211effb-0e5a-430b-a1f1-15114cb9fcc9
(23) https://echa.europa.eu/comments-public-consultation-0003-02, vidi posebno redak 56.
(24) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, predmet T-837/16, stavak 86., ECLI:EU:T:2019:144.
(25) Nacrt odluke, stavak 3.
(26) Tehnički izvedive alternative s nižim rizikom trenutačno su dostupne po sličnim cijenama za sve uporabe u okviru područja primjene ovog prijedloga. https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66
(27) https://www.echa.europa.eu/documents/10162/713fd91d-2919-0575-836a-f66937202d66, str. 69. Vidi „primjene” u tablici koje obuhvaćaju i vanjsku uporabu.
(28) http://grupaazoty.com/en/wydarzenia/plastyfikatory-nieftalanowe.html
(29) Vidi, na primjer, https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Non-phthalate-plasticizer-for-extreme-applications-302; https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Safe-plasticizer-for-demanding-outdoor-applications-298
(30) Vidi naročito uvodne izjave N, O, P i R te rezolucije.
(31) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0353.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/85 |
P8_TA(2019)0317
Određene uporabe kromovog trioksida
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o nacrtu provedbene odluke Komisije o izdavanju autorizacije za određene uporabe kromova trioksida u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Lanxess Deutschland GmbH i dr.) (D060095/03 – 2019/2654(RSP))
(2021/C 108/07)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o izdavanju autorizacije za određene uporabe kromova trioksida u okviru Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (Lanxess Deutschland GmbH i dr.) (D060095/03, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (1) („Uredba REACH”), a posebno njezin članak 64. stavak 8., |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenja Odbora za procjenu rizika (RAC) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC) (2), na temelju članka 64. stavka 5. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1907/2006, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (3), |
|
— |
uzimajući u obzir presudu Općeg suda od 7. ožujka 2019. u predmetu T-837/16 (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je kromov trioksid 2010. dodan na popis posebno zabrinjavajućih tvari u skladu s Uredbom REACH (5) zbog svoje klasifikacije kao karcinogene (kategorija 1.A) i mutagene tvari (kategorija 1.B); |
|
B. |
budući da je kromov trioksid 2013. uvršten u Prilog XIV. Uredbi REACH (6) zbog te klasifikacije, velikih volumena koji su trenutačno u uporabi, velikog broja lokacija na kojima se upotrebljava u Uniji i rizika od znatne izloženosti radnika (7), s datumom povlačenja 21. rujna 2017.; |
|
C. |
budući da su poduzeća koja su htjela nastaviti s uporabom kromova trioksida morala do 21. ožujka 2016. podnijeti zahtjev za autorizaciju; |
|
D. |
budući da su Lanxess i šest drugih poduzeća („podnositelji zahtjeva”) uspostavili konzorcij, u koji je učlanjeno više od 150 poduzeća, ali čiji je točan broj članova nepoznat, u cilju predavanja zajedničkog zahtjeva (8); |
|
E. |
budući da je, s obzirom na to da je zajednička prijava predana prije roka, odnosno 21. ožujka 2016., podnositeljima zahtjeva i njihovim daljnjim korisnicima dopušten nastavak uporabe kromova trioksida do donošenja odluke o autorizaciji na temelju članka 58. Uredbe REACH, u pogledu uporaba za koje je predan zahtjev za autorizaciju; |
|
F. |
budući da je Komisija u rujnu 2016. primila mišljenja Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu; budući da je odgoda u izradi nacrta odluke de facto dovela do toga da se nastavak uporabe kromova trioksida tolerira godinu i pol nakon datuma povlačenja; |
|
G. |
budući da je, u skladu s tumačenjem Suda Europske unije (9), primarni cilj Uredbe REACH, u svjetlu njezine uvodne izjave 16., zajamčiti visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša; |
|
H. |
budući da je u skladu s člankom 55. i u svjetlu uvodne izjave 12. Uredbe REACH središnji cilj autorizacije zamjena posebno zabrinjavajućih tvari sigurnijim alternativnim tvarima ili tehnologijama; |
|
I. |
budući da je Odbor za procjenu rizika potvrdio da za karcinogena svojstva kromova trioksida nije moguće utvrditi izvedenu razinu izloženosti bez učinka, pa se on stoga smatra „tvari bez praga” u smislu članka 60. stavka 3. točke (a) Uredbe REACH; budući da to znači da nije moguće utvrditi teoretsku „sigurnu razinu izloženosti” toj tvari i koristiti je kao referentnu vrijednost za utvrđivanje toga je li rizik koji potječe od njezine uporabe pod adekvatnom kontrolom; |
|
J. |
budući da je Odbor za procjenu rizika procijenio da bi davanje takve autorizacije dovelo do 50 statističkih smrtonosnih slučajeva raka svake godine; |
|
K. |
budući da je člankom 60. stavkom 4. Uredbe REACH utvrđeno da je autorizaciju za uporabu tvari čiji se rizici odgovarajuće ne kontroliraju moguće dati samo ako se dokaže da socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ako ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije; |
|
L. |
budući da se zahtjev odnosi na uporabu 20 000 tona kromova trioksida godišnje; |
|
M. |
budući da se zahtjev odnosi na veoma velik broj daljnjih korisnika (na više od 4 000 lokacija) koji su aktivni u industrijskim sektorima od kozmetike do astronautike, od prehrambene ambalaže do automobilizma te od sanitarne do građevinske opreme, uz dosad nezabilježen broj izloženih radnika (više od 100 000 radnika); |
|
N. |
budući da se zahtjev službeno odnosi na šest „uporaba”; budući da su njihovi opisi, međutim, toliko općeniti da dovode do vrlo širokog opsega primjene ili čak do „ekstremno širokog opsega primjene” (10); budući da time socioekonomska procjena i procjena odgovarajućih alternativa gube vrijednost; |
|
O. |
budući da u skladu s člankom 62. stavkom 4. točkom (d) Uredbe REACH podnositelji zahtjeva moraju pružiti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom I.; budući da to izvješće mora obuhvaćati i procjenu izloženosti (11); |
|
P. |
budući da je Odbor za procjenu rizika primijetio izrazitu neusklađenost između područja primjene podnesenog zahtjeva i informacija koje sadrži (12); |
|
Q. |
budući da je Odbor za procjenu rizika utvrdio da su informacije koje su pružili podnositelji zahtjeva izrazito manjkave u pogledu scenarija izloženosti radnika (13); |
|
R. |
budući da je neuspjeh podnositelja zahtjeva u pogledu pružanja potrebnih informacija o scenarijima izloženosti radnika prepoznat u nacrtu provedbene odluke Komisije (14); |
|
S. |
budući da, u skladu s nacrtom provedbene odluke Komisije, nekoliko godina nakon usvajanja tog nacrta odluke, podnositelji zahtjeva u izvješću o preispitivanju jednostavno trebaju pružiti podatke koji nedostaju, umjesto da se u tom slučaju smatra da zahtjev nije u skladu s člankom 60. stavkom 7. Uredbe REACH (15); |
|
T. |
budući da u skladu s člankom 61. Uredbe REACH svrha izvješća o preispitivanju nije davanje dodatnog vremena poduzećima za pružanje izostavljenih informacija koje je trebalo pružiti unaprijed (s obzirom na to da su takve informacije ključne za donošenje odluke), nego se njime nastoji zajamčiti da su informacije koje su prvotno navedene u zahtjevu još uvijek ažurne; |
|
U. |
budući da je Opći sud jasno utvrdio da uvjeti koji prate autorizaciju, u skladu s člankom 60. stavcima 8. i 9. Uredbe REACH, ne mogu imati za cilj ispravljanje eventualnih nedostatnosti ili praznina u zahtjevu za autorizaciju (16); |
|
V. |
budući da je Odbor za socioekonomsku analizu u svojemu mišljenju dodatno naglasio znatne nesigurnosti u analizi alternativa koju su izradili podnositelji zahtjeva, koje se ujedno odražavaju u nacrtu provedbene odluke Komisije (17); |
|
W. |
budući da, u skladu s člankom 55. i člankom 60. stavkom 4. Uredbe REACH, podnositelj zahtjeva mora dokazati da ne postoje prikladne alternativne tvari ili tehnologije za uporabe za koje podnosi zahtjev; |
|
X. |
budući da je dokazana dostupnost prikladnih alternativa za mnoge zahtjeve koji su obuhvaćeni uporabama za koje se traži autorizacija (18); |
|
Y. |
budući da je Opći sud podsjetio Komisiju da u cilju davanja zakonske autorizacije u skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe REACH mora provjeriti dostatan broj bitnih i pouzdanih informacija kako bi se moglo zaključiti da stvarno ne postoje alternativna rješenja za sve zatražene uporabe, odnosno da se nesigurnosti koje u pogledu nedostatka dostupnih alternativa i dalje postojale na dan davanja autorizacije mogu smatrati zanemarivima (19); |
|
Z. |
budući da se u ovom slučaju nesigurnosti povezane s analizom alternativa nipošto ne mogu smatrati zanemarivima (20); |
|
AA. |
budući da se činjenicom da su „uporabe” za koje je podnositelj odlučio podnijeti zahtjev veoma široke ne može legitimno opravdati nepotpuna analiza alternativa; |
|
AB. |
budući da u članku 62. Uredbe REACH nije predviđeno izuzimanje od pružanja podataka za poduzeća koja zajedno podnose zahtjev kao konzorcij; |
|
AC. |
budući da autorizacija koju Komisija predlaže stoga nije u skladu s člankom 60. stavcima 7. i 4. Uredbe REACH; |
|
AD. |
budući da je osim toga određeni broj daljnjih korisnika, koji su obuhvaćeni nacrtom provedbene odluke Komisije, već zasebno podnio zahtjev za autorizaciju; budući da su Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu već izdali svoje mišljenje o dijelu tih zahtjeva; budući da je daljnjim korisnicima već odobren određeni broj autorizacija; |
|
AE. |
budući da unatoč tome u okviru veoma širokih uporaba iz zajedničkog zahtjeva podnositeljâ mogu postojati specifični zahtjevi za autorizaciju koje daljnji korisnici nisu zasebno podnijeli, no koji mogu biti u skladu s uvjetima iz članka 60. stavka 4. Uredbe REACH; |
|
AF. |
budući da se ti zahtjevi mogu odnositi na važna područja; |
|
AG. |
budući da bi stoga bilo primjereno iznimno dati priliku takvih daljnjim korisnicima koji još nisu podnijeli specifičan zahtjev da ga zasebno podnesu u kratkom roku; |
|
1. |
poziva Komisiju da povuče svoj nacrt provedbene odluke te da podnese novi nacrt; |
|
2. |
poziva Komisiju da pažljivo procijeni mogu li autorizacije biti u potpunosti odobrene u skladu s Uredbom REACH za specifične i jasno definirane uporabe obuhvaćene zahtjevom koji su podnijeli podnositelji; |
|
3. |
poziva Komisiju da daljnjim korisnicima čija je uporaba obuhvaćena zahtjevom koji su podnijeli podnositelji, no za koje još nije podnesen zaseban zahtjev za autorizaciju i za koje nedostaju odgovarajući podaci, iznimno pruži mogućnost da u kratkom roku podnesu podatke koji nedostaju; |
|
4. |
poziva Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu da brzo procijene te naknadno dovršene zahtjeve, uključujući odgovarajuću provjeru sadržavaju li ti zahtjevi sve potrebne informacije, kako je utvrđeno u članku 62. Uredbe REACH; |
|
5. |
poziva Komisiju da brzo donese odluke u pogledu onih zahtjeva koji su u potpunosti u skladu s Uredbom REACH; |
|
6. |
poziva Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu da više ne prihvaćaju zahtjeve koji ne sadrže informacije koje se moraju pružiti u skladu s člankom 62. Uredbe REACH; |
|
7. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.
(2) uporaba br. 1: https://echa.europa.eu/documents/10162/a43a86ab-fcea-4e2b-87d1-78a26cde8f80
uporaba br. 2: https://echa.europa.eu/documents/10162/dc9ea416-266e-4f49-88cb-35576f574f4a
uporaba br. 3: https://echa.europa.eu/documents/10162/fab6fe18-3d69-483b-8618-f781d18d472e
uporaba br. 4: https://echa.europa.eu/documents/10162/0f5571f8-d3aa-4031-9454-843cd7f765a8
uporaba br. 5: https://echa.europa.eu/documents/10162/6ee57573-de19-43b5-9153-dad5d9de3c1e
uporaba br. 6: https://echa.europa.eu/documents/10162/ab92f048-a4df-4d06-a538-1329f666727a
(3) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(4) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, T-837/16, ECLI:EU:T:2019:144: http://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?oqp=&for=&mat=or&lgrec=en&jge=&td=%3BALL&jur=C%2CT%2CF&num=T-837%252F16&page=1&dates=&pcs=Oor&lg=&pro=&nat=or&cit=none%252CC%252CCJ%252CR%252C2008E%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252Ctrue%252Cfalse%252Cfalse&language=hr&avg=&cid=5935145
(5) https://echa.europa.eu/documents/10162/6b11ec66-9d90-400a-a61a-90de9a0fd8b1
(6) Uredba Komisije (EU) br. 348/2013 оd 17. travnja 2013. o izmjeni Priloga XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 108, 18.4.2013., str. 1.).
(7) https://echa.europa.eu/documents/10162/13640/3rd_a_xiv_recommendation_20dec2011_en.pdf
(8) http://www.jonesdayreach.com/SubstancesDocuments/CTAC%20Press%20Release%20Conclusion%20plus%20Annex%20+%20Cons%20Agt+amendm.PDF
(9) Presuda Suda Europske unije od 7. srpnja 2009., S.P.C.M. SA i dr. protiv Secretary of State for the Environment, Food and Rural Affairs, C-558/07, ECLI:EU:C:2009:430, stavak 45.
(10) Vidjeti mišljenje Odbora za procjenu rizika / Odbora za socioekonomsku analizu o uporabi br. 2, str. 25. ili uporabi br. 5, str. 61.
(11) Uredba REACH, Prilog I., odjeljak 5.1.
(12) „Odbor za procjenu rizika primjećuje neusklađenost u svakoj uporabi za koju se podnosi zahtjev, […] između (a) ukupnog broja potencijalnih lokacija za koje podnositelj zahtjeva […] smatra da bi mogle biti obuhvaćene tim zahtjevom (do 1 590 lokacija, kako je navedeno u socioekonomskoj analizi) [za uporabu br. 2], (b) broja tvari koje pripadaju metenamin 3-kloroalilokloridima (150+) i (c) pruženih podataka o izmjerenoj izloženosti (od 6 lokacija do 23 lokacije za uporabe br. 1 – 5).”
(13) „Najveća nesigurnost proizlazi iz nedostatka jasne poveznice među radnim uvjetima, mjerama upravljanja rizikom i vrijednostima izloženosti za određene zadaće i lokacije, koja bi opravdano mogla obrazložiti zahtjev. Odbor za procjenu rizika smatra da je to znatan nedostatak zahtjeva” (mišljenje Odbora za procjenu rizika o uporabi br. 2, str. 12.).
(14) „Odbor za procjenu rizika zaključio je da zbog ograničene dostupnosti podataka o mjerenoj izloženosti postoje znatne neizvjesnosti u pogledu izloženosti radnika. Nadalje, zaključio je da je zbog nedostatka većine kontekstualnih informacija teško utvrditi poveznicu između radnih uvjeta i mjera upravljanja rizikom opisanih u zahtjevu te navedenih razina izloženosti za određene zadaće i lokacije, zbog čega Odbor za procjenu rizika ne može provesti daljnju evaluaciju. Te nesigurnosti odnose se na pouzdanost i reprezentativnost podataka o izloženosti i načina na koji su povezani sa specifičnim uvedenim mjerama upravljanja rizikom”, nacrt odluke, uvodna izjava 7.
(15) Nacrt odluke, uvodna izjava 25. i članak 8.
(16) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, ECLI:EU:T:2019:144, stavci 82. i 83.
(17) „Zbog veoma širokog opsega primjene planiranih uporaba Odbor za socioekonomsku analizu nije mogao isključiti mogućnost nesigurnosti u pogledu tehničke izvedivosti alternativa za ograničen broj specifičnih zahtjeva koji su obuhvaćeni opisom uporaba za koje se traži autorizacija”, nacrt odluke, uvodna izjava 14.
(18) Alternative povezane sa zahtjevima br. 2 – 5:
Premaz od plazme CROMATIPIC s fizičkim taloženjem pare (PVD), vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Eco-friendly-chrome-plating-based-on-nanotechnologies-94
Proces EHLA, vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Effective-Protection-against-Wear-Corrosion-with-the-EHLA-Process--185
TripleHard, vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/TripleHard-REACH-compliant-hard-chrome-is-the-best-in-the-market-96
Inhibitori Heksigon, vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Chrome-and-Zinc-free-Corrosion-Inhibitor-for-Coatings-Highly-Effective-Drop-In-Replacement-of-Hexavalent-Chromate--95
Premaz SUPERCHROME s fizičkim taloženjem pare (PVD), vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/SUPERCHROME-PVD-COATING-a-green-alternative-to-hexavalent-chrome-plating-10
ePD poduzeća Oerlikon Balzers, vidjeti https://marketplace.chemsec.org/Alternative/Oerlikon-Balzers-ePD-Reach-compliant-Chrome-look-for-plastic-parts-on-a-new-level-69
(19) Presuda Općeg suda od 7. ožujka 2019., Švedska protiv Komisije, ECLI:EU:T:2019:144, stavak 86.
(20) „Prema navodima podnositelja zahtjeva, primjene za koje već postoji alternativa u svakom slučaju nisu obuhvaćene zahtjevom. Međutim, podnositelj zahtjeva ne navodi koje su to primjene, kao ni potrebne tehničke uvjete. Odbor za socioekonomsku analizu smatra da podnositelj zahtjeva ne pristupa rješavanju tog pitanja na potpuno odgovarajući način i naglašava da je potrebno da podnositelj zahtjeva konkretnije dokaže da se u slučajevima u kojima je to stvarno moguće upotrebljava alternativno rješenje. To se moglo postići preciznijim procjenama koje se odnose na specifične uporabe alternativnih rješenja”, mišljenje Odbora za socioekonomsku analizu o uporabi br. 2, str. 25.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/90 |
P8_TA(2019)0318
Razdoblje nakon Arapskog proljeća: smjernice za budućnost regije MENA
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o razdoblju nakon Arapskog proljeća: smjernice za budućnost regije MENA (2018/2160(INI))
(2021/C 108/08)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016. (1), te izvješća o provedbi za 2017. i 2018.; |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 (2) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 235/2014 (3) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za demokraciju i ljudska prava širom svijeta, |
|
— |
uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2018. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (COM(2018)0460), |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjsko poslove i sigurnosnu politiku od 18. studenog 2015. pod naslovom „Preispitivanje Europske politike susjedstva” (JOIN(2015)0050) i zajedničko izvješće Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. svibnja 2017. o provedbi revizije europske politike susjedstva (JOIN(2017)0018), |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničke komunikacije Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. ožujka 2011. pod naslovom „Partnerstvo za demokraciju i zajednički napredak s južnim Sredozemljem” (COM(2011)0200) i od 25. svibnja 2011. pod naslovom „Novi odgovor na promjene u susjedstvu” (COM(2011)0303), |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi za strategiju EU-a za Siriju”(JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju, |
|
— |
uzimajući u obzir prioritete partnerstva Europske unije i više zemalja Bliskog istoka, uključujući Egipat, Libanon i Jordan, |
|
— |
uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a održanog 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir Mediteranski dijalog NATO-a i stalno upravljanje krizama te zajedničke napore za sigurnost u toj regiji, |
|
— |
uzimajući u obzir globalni pristup EU-a migraciji i mobilnosti (GAMM), |
|
— |
uzimajući u obzir skup tematskih smjernica EU-a o ljudskim pravima, uključujući o dijalozima o ljudskim pravima s trećim zemljama i o braniteljima ljudskih prava, |
|
— |
uzimajući u obzir Smjernice za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 24. lipnja 2013., |
|
— |
uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. siječnja 2017. naslovljenu „Migracije na središnjoj sredozemnoj ruti – Upravljanje tokovima, spašavanje života” (JOIN(2017)0004), |
|
— |
uzimajući u obzir Globalni sporazum o migracijama, |
|
— |
uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, |
|
— |
uzimajući u obzir Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019. koji je Vijeće usvojilo 20. srpnja 2015., kao i njegov Pregled sredinom razdoblja iz lipnja 2017., |
|
— |
uzimajući u obzir zajednički radni dokument Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: preobrazba života djevojčica i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020.” (SWD(2015)0182), |
|
— |
uzimajući u obzir preporuku Odbora za prava žena Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran naslovljenu „Sudjelovanje žena na vodećim položajima i u donošenju odluka: izazovi i perspektive”, usvojene na 13. plenarnoj sjednici održanoj u svibnju 2017. u Rimu, |
|
— |
uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDEF/CEDAW), |
|
— |
uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), |
|
— |
uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (konferencija iz Kaira) iz rujna 1994., kao i ishode konferencija održanih radi njihove revizije, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva (4), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi i izgledima za političku stabilnost (5), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o odnosima EU-a i Tunisa u aktualnom regionalnom kontekstu (6), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. travnja 2018. o provedbi instrumenata EU-a za vanjsko financiranje: preispitivanje na sredini razdoblja 2017. godine i struktura za razdoblje nakon 2020. (7), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Preporuku od 30. svibnja 2018. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Libiji (8), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (9), |
|
— |
uzimajući u obzir sastanke Vijeća za pridruživanje EU-Tunis održane 11. svibnja 2017. i 15. svibnja 2018., Vijeća za pridruživanje EU-Alžir održanog 14. svibnja 2018. te Vijeća za pridruživanje EU-Egipat održanog 25. srpnja 2017., |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Libiji od 6. veljače 2017. i 15. listopada 2018. te o Siriji od 3. travnja 2017. i 16. travnja 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0077/2019), |
|
A. |
budući da su arapski ustanci iz 2011. koji su utjecali na regiju MENA zapravo bili trenutak masovnih pobuna protiv autoritarnih režima i sve lošijih socioekonomskih uvjeta; budući da su znatan dio prosvjednika činile mlade žene i muškarci koji teže demokraciji, slobodi, vladavini prava, ali i boljoj i uključivijoj budućnosti, priznavanju njihova dostojanstva te većoj društvenoj uključenosti i boljim gospodarskim prilikama; budući da je svrgavanje nekih od tih režima i, u nekim slučajevima, pokretanje demokratskih reformi pobudilo velike nade i očekivanja; |
|
B. |
budući da je većina stanovništva u regiji MENA mlađa od 35 godina; budući da je nezaposlenost mladih u regiji i dalje jedna od najviših na svijetu; budući da to dovodi do socijalne isključenosti, uskraćivanja političkih prava te iseljavanja u druge zemlje; budući da su ti čimbenici bili među temeljnim uzrocima prosvjeda iz 2011. i da u nekim zemljama oni ponovno izazivaju prosvjede; budući da su mladi u osjetljivim uvjetima, ako nemaju mogućnost djelovanja ili perspektivu, ciljane skupine radikalnih pokreta; |
|
C. |
budući da su, posebno u zemljama uvoznicama nafte, svjetska financijska kriza, smanjenje cijena nafte, demografska kretanja, sukobi i terorizam dodatno otežali situaciju nakon događaja u 2011.; budući da gospodarski model karakterističan za te zemlje više nije održiv, što je dovelo do krize u povjerenju koju hitno moraju riješiti dotične vlade radi uspostave novog društvenog ugovora sa svojim građanima; budući da su sve veći socijalni učinak smanjenja državnih subvencija, poslova u javnom sektoru i javnih usluga, širenje siromaštva i ekoloških problema, posebno u udaljenim područjima te u marginaliziranim društvima, uzroci stalnih nemira i spontanih prosvjeda u regiji, koji će vjerojatno nastaviti rasti u narednim godinama; |
|
D. |
budući da je, osam godina nakon Arapskog proljeća i političkih događanja zbog kojih su zemlje u regijama Magreba i Mašreka krenule različitim putevima u smislu politike i stabilnosti, od ključne važnosti procijeniti kako odgovoriti na legitimne demokratske težnje i težnje za održivom stabilnošću u regiji te na hitnu potrebu za radnim mjestima, vladavinom prava i boljim uvjetima života te održivom sigurnosti; budući da je važno uzeti u obzir napore i politički stav koji je EU usvojio kao odgovor na Arapsko proljeće te procijeniti njegov kapacitet za provedbu tih politika; budući da je ponovna procjena i prilagodba okvira politike EU-a prema zemljama južnog susjedstva, njegovih budućih ciljeva i mjera za njihovo ostvarenje od ključne važnosti, pri čemu treba voditi računa o činjenici da se stanje u regiji razlikuje od zemlje do zemlje; |
|
E. |
budući da se nedostatnom koordinacijom između država članica i EU-a podriva sposobnost i država članica i EU-a da pozitivno utječu na regije Magreba i Mašreka; budući da bi mjere koje pojedinačne države članice provode u regiji trebale biti koordinirane i u sinergiji s ciljevima EU-a; budući da Unija mora ostvarivati ciljeve iz članaka 8. i 21. Ugovora o Europskoj uniji; budući da EU treba postići veći politički i diplomatski utjecaj; budući da je dugoročna politička i gospodarska stabilnost i otpornost u regijama Magreba i Mašreka od ključne važnosti za EU te da kao takva zahtijeva dugoročan pristup usmjeren prema budućnosti u pogledu okvira politike i njegovih ciljeva, u skladu s potrebama građana u partnerskim zemljama i strateškim interesima EU-a; |
|
F. |
budući da politika EU-a za sjevernoafričke i bliskoistočne zemlje ima dva glavna cilja: potaknuti političke i gospodarske reforme u svim zemljama, vodeći računa o njihovim posebnim obilježjima, te potaknuti regionalnu suradnju među zemljama same regije i s EU-om; |
|
G. |
budući da bi EU trebao imati središnju ulogu u promicanju sprečavanja i rješavanja sukoba te posredovanja u sukobima, zaštiti i promicanju ljudskih prava, vladavine prava i prostora za civilno društvo te demokratskog, socijalnog i pravednog gospodarskog upravljanja u regijama Magreba i Mašreka; budući da su otvoreno civilno društvo i rad branitelja ljudskih prava kao dionika društvene promjene osnova za dugoročnu otpornost i napredak te regije; |
|
H. |
budući da svako pritvaranje do kojega dođe zbog ostvarivanja prava ili sloboda zajamčenih međunarodnim pravom, kao što su sloboda izražavanja i sloboda okupljanja, predstavlja proizvoljno pritvaranje zabranjeno međunarodnim pravom; budući da se u velikom dijelu regije MENA branitelji ljudskih prava, novinari, odvjetnici, oporbeni politički aktivisti i civilno društvo u cjelini suočavaju sa sve većim sustavnim progonom, prijetnjama, napadima, odmazdom, sudskim uznemiravanjem, mučenjem, proizvoljnim zatvaranjem i lošim postupanjem; budući da Europska unija i države članice moraju znatno pojačati napore kako bi na odgovarajući način odgovorile na te probleme; |
|
I. |
budući da su u regiji oružani sukobi česti i da su tisuće ljudi ubijene i nestale, a milijuni raseljeni; budući da ISIL/Daiš i ostale džihadističke skupine čine zlodjela, koja uključuju brutalna smaknuća i neizrecivo seksualno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i odvoženje žena i djevojčica u ropstvo; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji ozbiljna zabrinutost za dobrobit stanovništva koje se trenutačno nalazi pod kontrolom ISIL-a/Daiša i zbog mogućnosti da ga se tijekom akcije oslobađanja koristi kao ljudski štit; budući da takvi zločini mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; |
|
J. |
budući da je 2015. EU revidirao svoju politiku susjedstva kao odgovor na događaje u regiji; budući da se u Pregledu predviđa snažnije uključivanje država članica u europsku politiku susjedstva; |
|
K. |
budući da su otpornost države i društva među glavnim prioritetima Globalne strategije EU-a; budući da se u njoj prepoznaje da je otporno društvo koje karakteriziraju demokracija, povjerenje u institucije i održivi razvoj temelj otporne države, a da su represivne države po svojoj prirodi dugoročno krhke; |
|
L. |
budući da bi za one zemlje s kojima je EU potpisao sporazume o pridruživanju pravno obvezujuće obveze iz tih sporazuma, uključujući u pogledu ljudskih prava, trebale biti temelj odnosa, a prije svega prioriteti partnerstva koje su dogovorili EU i određene susjedne zemlje; |
|
M. |
budući da je prema UNICEF-u dječji rad najveća prijetnja za djecu koja žive u područjima sukoba u regiji MENA; budući da 2,1 milijun djece u Siriji i 700 000 djece izbjeglica iz Sirije nema pristup obrazovanju; budući da zbog stalnog nasilja i raseljavanja, prirodnih katastrofa, ekonomske i rodne neravnopravnosti i visokih stopa nezaposlenosti mladih te siromaštva u nekoliko zemalja iz regije MENA 28 milijuna djeca treba humanitarnu pomoć; |
|
1. |
sa zabrinutošću napominje da osam godina nakon tih prvih pobuna većina legitimnih težnji mirnih prosvjednika koji su tražili dostojanstvo, ljudska prava i progresivne socijalne, ekonomske i političke reforme u većini tih zemalja još uvijek nije ispunjena; prepoznaje da je u nekim slučajevima bilo pozitivnih iskoraka i da su određene demokratske stečevine konsolidirane, no ističe da su ti pomaci još uvijek nedovoljni; osuđuje ustrajna i trajna kršenja ljudskih prava, vladavine prava i temeljnih sloboda i raširenu diskriminaciju manjina; izražava snažnu zabrinutost zbog teške socioekonomske situacije u regiji, posebice zbog visoke razine nezaposlenosti (posebno među ženama i mladima) i socijalne isključenosti, zbog čega dolazi do masovnog razočaranja i uskraćivanja prava, osobito među mladima, što ih potiče na očajanje, neregularne migracije kao jedan od izlaza i čini prijemčivima za radikalizaciju; naglašava da gospodarsko stanje u tim zemljama ima snažan utjecaj i na sigurnosnu situaciju; žali zbog ustrajne korupcije, nepotizma i neodgovornosti u toj regiji; |
|
2. |
naglašava da dugoročno blagostanje u zemljama Arapskog proljeća ide ruku pod ruku s njihovim kapacitetom za aktivno jamčenje zaštite univerzalnih ljudskih prava i uspostavljanjem odnosno utemeljenjem demokratskih i transparentnih institucija koje se zalažu za zaštitu temeljnih prava građana; stoga je vrlo zabrinut zbog aktualnih kršenja ljudskih prava, smanjenja ili ukidanja prostora za demokraciju i lokalne organizacije civilnog društva, ponovnog gubitka stečenih sloboda izražavanja, kako na internetu tako i izvan njega, te okupljanja i udruživanja, represije prema braniteljima ljudskih prava i suzbijanja uloge medija, među ostalim zloporabom tehnologija nadzora i zakonodavstva u području borbe protiv terorizma te ograničavanjem vladavine prava u brojnim zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka; sa zabrinutošću napominje ulogu i odgovornost vojnih i sigurnosnih službi u padu političke putanje nekoliko zemalja nakon Arapskog proljeća te njihovu neprestanu i dominantnu kontrolu nad državnim i gospodarskim sredstvima; poziva stoga EU i države članice da na odgovarajući način uključe tu temeljnu dimenziju u svoje djelovanje u regiji MENA; poziva EU i države članice da u suradnji s vladama trećih zemalja okončaju takve prakse i ukinu represivne zakone te da zajamče odgovarajuću provjeru izvoza europske nadzorne tehnologije i tehničke pomoći; potiče EU da prioritet da potpori parlamentarnim naporima i naporima civilnog društva za veću odgovornost i transparentnost sigurnosnih i vojnih službi; |
|
3. |
pozdravlja napore koje EU i države članice trajno ulažu u promicanje demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i u ekonomski razvoj i značajnu poveznicu demokracije i održive sigurnosti u zemljama Arapskog proljeća i prepoznaje složenost takve zadaće; međutim, smatra da ciljevi i politike EU-a još uvijek nisu postignuti u potrebnoj mjeri (u nekim se slučajevima situacija čak i pogoršala) i da istinski proces socioekonomske uključenosti tek treba početi, unatoč petnaestogodišnjoj usmjerenosti politika na zemlje južnog i istočnog Sredozemlja te pojačanom ulaganju političkih napora i povećanju proračunskih sredstava nakon Arapskog proljeća (ili arapskih proljeća); naglašava da bi vanjsko djelovanje EU-a prema zemljama Arapskog proljeća trebalo uzeti u obzir stanje na terenu i u skladu s tim prilagoditi političke strategije i njihovu provedbu; smatra da je zbog manjka vodstva i inicijative EU-a u rješavanju dugotrajnih sukoba oslabljen kapacitet EU-a za diplomatski utjecaj u toj regiji; poziva Uniju da snažno podupre mirovne procese UN-a usmjerene na rješavanje sukoba u regiji MENA; |
|
4. |
podsjeća na štetu i patnju uzrokovane ekstremizmom i terorizmom u regiji te naglašava da je nasilje ozbiljna prijetnja stabilnosti u regiji i da je suradnja u području sigurnosti unutar regije i suradnja s EU-om i njegovim državama članicama, uz puno poštovanje međunarodnog prava ljudskih prava, i dalje od najveće važnosti za uspješnu borbu protiv terorističkih organizacija kao što je Daiš, čime će se u konačnici ljudima u regiji omogućiti da žive u okruženju mira, stabilnosti i napretka; pozdravlja stoga inicijative EU-a za suzbijanje terorističke prijetnje u regiji MENA; ističe važnost jačanja kapaciteta državnih dionika koji imaju ključnu ulogu u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma te ključnu potrebu usmjeravanja na partnerstva između vlasti, mladih i zajednica za rješavanje temeljnih čimbenika zbog kojih su zajednice podložne nasilnom ekstremizmu i za rješavanje temeljnih uzroka sukoba; |
|
5. |
izražava zabrinutost zbog činjenice da EU nije ostvario istinski značajan politički i gospodarski utjecaj i da je učinak politika EU-a i dalje ograničen, unatoč znatnim političkim i financijskim ulaganjima te trajnim političkim i gospodarskim aktivnostima, kao i zbog toga što zemlje regije ne smatraju da Unija može donijeti promjene; ukazuje na nezadovoljstvo civilnog društva, lokalnih NVO-a i općenito mladih ljudi u pogledu načina na koji EU ne uspijeva u potpunosti ostvariti svoje vizije na terenu; izražava zabrinutost zbog sve složenije političke situacije u regijama Magreba i Mašreka te napominje da se pojavljuju novi politički i gospodarski regionalni akteri u usponu kao što su Rusija i Kina, povrh suprotstavljenih narativa i financijskih sredstava koji dolaze iz zemalja Zaljeva i Irana a koji su usmjereni na ciljeve koji bi mogli biti u suprotnosti s ciljevima EU-a; poziva na snažniji angažman i jasniju viziju EU-a kako bi mu se omogućilo da postane jedan od središnjih aktera; poziva Uniju da ostvari bolji dijalog s lokalnim organizacijama civilnog društva kako bi provodila politiku koja može ostvariti očekivanja svih demokratskih dionika; ističe da je potrebno da EU sudjeluje u dijalogu sa svim partnerima u regiji MENA; |
|
6. |
ističe važnost Unije za Mediteran, koja je jedini politički forum koji okuplja države članice EU-a i sve mediteranske zemlje; ističe da Unija za Mediteran, koja je nedavno obilježila svoju desetu godišnjicu, mora imati veću ulogu u zajedničkom rješavanju izazova koji su pred nama; smatra pozitivnom činjenicu da je treći regionalni forum Unije za Mediteran održan 8. listopada 2018., na kojem se obilježila deseta godišnjica pariškog sastanka na vrhu za Mediteran, prepoznao korist od daljnjeg razvoja interakcija između Unije za Mediteran i drugih dionika u euromediteranskoj regiji; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i Visoku predstavnicu da dobro promisle o projektu Unije za Mediteran i ponovno ga pokrenu; potiče taj projekt kao sredstvo za promicanje suradnje između EU-a i zemalja Mediterana; |
|
7. |
žali što se prioriteti partnerstva s predmetnim zemljama sklapaju bez ikakvih uvjetovanja i unatoč značajnom i trajnom nazatku u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; |
|
8. |
smatra da je politički stav prema zemljama regija Magreba i Mašreka predugo bio narušen pristupom koji se u prevelikoj mjeri temeljio na očekivanjima i ciljevima EU-a, kojima se nisu u potpunosti uzimali u obzir interesi partnerskih zemlja i okolnosti u tim zemljama, uz malo poticaja za te zemlje i za njihovo preuzimanje odgovornosti te premalo pozornosti za težnje stanovništva koje bi trebalo imati koristi od politika EU-a i za posebnosti političke situacije u različitim zemljama; izražava žaljenje zbog toga što početni napori uloženi nakon Arapskog proljeća (ili arapskih proljeća) s ciljem uvođenja strože uvjetovanosti i poticaja za zemlje korisnice u okviru načela „više za više” u većini zemalja nisu doveli do većeg utjecaja EU-a u pogledu njegove mogućnosti promicanja stvarnih promjena u područjima demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda te ekonomskog i socijalnog razvoja i održive sigurnosti; naglašava da se europska politika susjedstva temelji na diferencijaciji i poboljšanoj međusobnoj odgovornosti, pri čemu se uvažavaju različite razine sudjelovanja te se odražavaju interesi svake zemlje u pogledu prirode i usmjerenosti njezina partnerstva s Unijom; poziva na dosljedniju primjenu načela „više za više” utvrđivanjem konkretnih ciljeva i referentnih vrijednosti na razini politike, programa i projekta u bilateralnim odnosima; podsjeća da se cilj demokratizacije može ostvariti samo na održiv način ako se dosljedno pokušava ostvariti u svim dotičnim zemljama i u urbanim i posebno u ruralnim područjima te naglašava da je stabilnost temelj razvoja demokracije i da je pravodobni pripremni proces, koji treba obuhvaćati opsežno savjetovanje i uključivanje relevantnih društvenih skupina i vođa, koristan za ostvarenje tog cilja; nadalje ističe da je demokracija temelj i gospodarskom razvoju i jačanju vladavine prava; |
|
9. |
svjestan je inicijalnih napora koje su uložile Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija, u suradnji i uz dijalog s Europskim parlamentom, s ciljem sveobuhvatne reforme okvira politika EU-a koji se odnosi na zemlje Arapskog proljeća radi jačanja svojeg političkog utjecaja u regijama Magreba i Mašreka; ukazuje na Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije i njezinu dodanu vrijednost u pogledu potencijala za ostvarivanje sinergija na razini EU-a, na temelju političkog, gospodarskog i socijalnog dijaloga, te ističe poveznicu socioekonomskog napretka i održive sigurnosti i jamčenje odgovarajuće potpore i provedbe u okviru financijskih instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje; prima na znanje reviziju europske politike susjedstva iz 2015. kojom se nastoji uzeti u obzir promjenjive scenarije u regiji; ustraje na važnosti temeljitog godišnjeg izvješćivanja po zemljama o provedbi europske politike susjedstva; u tom pogledu podsjeća na ključnu potporu koju Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) pruža u provedbi strateškog okvira EU-a i Akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju i njegovim smjernicama o ljudskim pravima i strategijama po zemljama, što je EU-u omogućilo da u tom području, koje uključuje i južno susjedstvo, djeluje bolje u strateškom smislu i zajamčilo odgovornost, vidljivost i učinkovitost; |
|
10. |
ističe da treba težiti najučinkovitijem korištenju raspoloživih sredstava kako bi se optimizirao učinak vanjskog djelovanja EU-a, što bi trebalo postići usklađivanjem i međusobnim nadopunjavanjem instrumenata Unije za vanjsko financiranje; |
|
11. |
ističe složenost pružanja odgovarajućeg odgovora na migracijske i izbjegličke tokove iz regija Magreba i Mašreka, pristup migracijama koji je usmjeren na sigurnost, izazove koje predstavlja terorizma i legitimnu zabrinutost u pogledu nestabilnosti određenih zemalja u regiji, potrebu da se snažnije uzme u obzir problematika klimatskih promjena, kao i na izazove povezane s činjenicom da države članice ne primjenjuju usklađen pristup; izražava zabrinutost zbog toga što se djelovanje EU-a u regiji u prevelikoj mjeri temelje na ideologiji kratkoročne stabilnosti, pri čemu se zanemaruju drugi važni aspekti; smatra da određivanje stabilnosti i sigurnosti kao primarnih ciljeva dovodi do kratkoročnije i kratkovidne političke vizije te da mjere EU-a usmjerene na jačanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog toga gube potreban intenzitet; podsjeća na to da poticanje državne i društvene otpornosti ne bi trebalo biti povezano s nastavkom postojanja autoritarnim režimima; ponavlja da ljudska prava nisu sporedna u odnosu na upravljanje migracijama ili mjere za borbu protiv terorizma i izražava uvjerenje da se pouzdana i čvrsta stabilnost i održiva sigurnosna politika mogu postići samo ostvarivanjem dugoročnih interesa i načela, što uključuje puno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, uz primjenu pristupa koji je usmjeren na ljude i u okviru kojega se uzima u obzir čimbenik sukoba; podsjeća, međutim, na to da se dugoročna stabilnost tih zemalja može ostvariti samo uspostavljanjem ravnoteže između sigurnosnih zahtjeva i razvoja, na temeljima vladavine prava i ljudskih prava; |
|
12. |
poziva EU da riješi temeljne uzroke migracija, kao što su sukobi, ekološka pitanja, krajnje siromaštvo i socijalna isključenost, te da djelovanje u okviru političke suradnje preusmjeri u smjeru postizanja uravnoteženijeg i ravnopravnijeg partnerstva s regijom MENA, tako da u središtu tog partnerstva budu politike za mlade i ulaganja u lokalna mala i srednja poduzeća; |
|
13. |
napominje da su nekim zemljama primljeni milijuni izbjeglica, od kojih su većina žene i djeca koji žive u siromaštvu, čime se dodatno otežava situacija u pogledu nasilja u obitelji, iskorištavanja žena i djevojčica u svrhu prostitucije, prisilnih dječjih brakova i dječjeg rada u zajednici; |
|
14. |
poziva europske institucije, države članice EU-a te nacionalne agencije za razvoj da uz usmjerenost na zajedničke interese nastoje osigurati jedinstveno europsko stajalište prema regiji radi jamčenja jedinstvene i dosljedne europske strategije kako bi se iskoristio puni potencijal EU-a kao značajnog podupiratelja demokratskih, gospodarskih i socijalnih reformi; |
|
15. |
s posebnom zabrinutošću napominje da se civilno društvo i branitelji ljudskih prava u regiji MENA sve više suočavaju s prijetnjama, odmazdom, sudskim uznemiravanjem, proizvoljnim pritvaranjem, mučenjem, lošim postupanjem i drugim vrstama progona; ističe da je rad branitelja ljudskih prava od ključne važnosti za dugoročni razvoj i stabilnost regije; u tom pogledu ponovno poziva na cjelovitu provedbu Smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava; naglašava potrebu za time da čelnici EU-a i država članica te diplomati na svim razinama zajedno s vladama trećih zemalja skreću pozornost na pojedinačne slučajeve ugroženih branitelja ljudskih prava, uključujući izjavama za javnost i demarševima, u okviru redovnih dijaloga i sastanaka s braniteljima, te posjećivanjem branitelja u pritvoru i promatranjem njihova suđenja; ističe potrebu za time da EU i države članice povećaju svoje financiranje i kapacitete za potporu ugroženim braniteljima ljudskih prava, i to dodjelom bespovratnih sredstava za hitnu pomoć te s pomoću potpore za mehanizme zaštite civilnog društva kao što je ProtectDefenders.eu; pozdravlja stalna nastojanja Europske zaklade za demokraciju i EIDHR-a da promiču demokraciju i poštovanje temeljnih prava i sloboda u južnom susjedstvu EU-a; ustraje u tome da EU i države članice moraju aktivno nastojati surađivati s najugroženijim braniteljima ljudskih prava i akterima civilnog društva diljem regije te ih podupirati, uključujući one u udaljenim i ruralnim područjima te branitelje prava pripadnika zajednice LGBTI i autohtonog stanovništva, branitelje ekoloških i zemljišnih prava, prava izbjeglica i prava na rad te žene, koje su suočene s posebnim rizicima zbog svoga roda; |
|
16. |
pozdravlja koncept podjele odgovornosti koji je predložen u okviru revidirane europske politike susjedstva; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što postoji opasnost da će autoritarni režimi u određenim partnerskim zemljama birati prioritete u skladu sa svojim nacionalnim planovima, a ne s ciljem ostvarivanja napretka u pogledu demokratizacije; naglašava važnost dugoročnog okvira politika i sinergija u okviru izrade programa za zemlje Arapskog proljeća na temelju primata demokracije, sudjelovanja svih nenasilnih demokratskih političkih snaga te primata vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih vrijednosti; ponovno naglašava da su ojačavanje tih aspekata te razvoj pogodne gospodarske klime i potpora za pozitivne reforme u interesu partnerskih zemalja i njihovih naroda, kao i EU-a, te poziva na veću uvjetovanost u slučajevima sustavnog kršenja ljudskih prava od strane vlasti; podsjeća na to da bi partnerskim zemljama koje su voljne provesti reforme i putem tješnjeg političkog dijaloga ostvariti više trebalo pružiti veću potporu, primjerenu njihovim težnjama i obvezama, te u tom smislu zahtijeva pristup koji se temelji na rezultatima i na uključivom dijalogu, jasnim prioritetima i ciljevima u tom smislu; ustraje u tome da u slučajevima kada vlasti sustavno krše ljudska prava pomoć EU-a treba preusmjeriti lokalnom civilnom društvu; |
|
17. |
podržava težnje većine iz regije MENA, uključujući i većinu mladih, koja želi uspostaviti slobodne, stabilne, prosperitetne, uključive i demokratske države koja će poštovati svoje nacionalne i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda; pozdravlja demokratske procese u regiji i održivo partnerstvo s EU-om; poziva EU da to uzme u obzir u svim svojim područjima politike kako bi povećao njihovu dosljednost i pomogao partnerskim zemljama na učinkovitiji način; ističe da je za potpuno održivu političku preobrazbu važno i nužno suočiti se s prošlošću te u tom smislu ukazuje na važan rad neovisnog tuniskog povjerenstva „Istina i dostojanstvo” čije je djelovanje primjer za cijelu regiju; |
|
18. |
žali zbog toga što bilateralna istražna i pravosudna suradnja u slučajevima pritvaranja građana EU-a, nasilja nad njima ili njihove smrti nije bila dostatna u određenim slučajevima, kao na primjer u slučaju talijanskog istraživača Giulija Regenija; smatra da je nužno produbiti daljnju suradnju u okviru drugih sektora kako bi se u tom području postigla znatna poboljšanja; |
|
19. |
smatra da bi EU u slučajevima kada preduvjeti za pregovaranje o sporazumima o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine još nisu ispunjeni, što je uvjetovano demokratskim napretkom, trebao omogućiti veći pristup održivoj trgovini i ulaganju, posebice u korist stanovništva i gospodarstava južnog Sredozemlja, podupiranjem proizvodnih kapaciteta, modernizacijom infrastrukture i uspostavom atraktivnog ekonomskog okruženja, s naglaskom na domaćim i regionalnim tržištima, te poticanjem dostojanstvenog rada, socijalne zaštite i uključivog socioekonomskog razvoja; |
|
20. |
smatra da, dok EU ima problema osmisliti viziju za svoju politiku u području migracija i azila koja bi bila usmjerena na ljude i budućnost i utemeljena na pravima, raste opasnost da će neke zemlje regije iskoristiti ograničavanje migracija i svoju ulogu u tom procesu kako bi ostvarile veći utjecaj u okviru političkog dijaloga i dijaloga o politikama s EU-om; smatra da bi zemljama iz regije MENA trebalo pružiti veću pomoć kako bi se one mogle nositi s priljevom imigranata iz supsaharske Afrike i u tom kontekstu pozdravlja napore EU-a da se uhvati u koštac s temeljnim uzrocima migracija, ali podsjeća na to da je potrebno uložiti veće napore kako bi se postigao uspjeh u tom nastojanju; smatra važnim uključivanje partnera iz regije MENA u provedbu zajedničkih rješenja za rješavanje pitanja kao što su borba protiv trgovine ljudima; izražava zabrinutost zbog moguće instrumentalizacije vanjske politike EU-a kao „upravljanja migracijama” i naglašava da svi pokušaji suradnje sa zemljama Arapskog proljeća, uključujući zemlje podrijetla i tranzita, u području migracije moraju biti usko povezani s poboljšanjem uvjeta u pogledu ljudskih prava u tim zemljama i njihovom usklađenošću s međunarodnim pravom u pogledu ljudskih prava i izbjeglica; naglašava da zemlje regije MENA (zemlje podrijetla i tranzita) i zemlje Unije (zemlje odredišta) dijele izazov koji predstavljaju migracijski tokovi; osim toga, naglašava važnost okvira politika kojim se promiče demokratsko, političko i socioekonomsko uključivanje kao čimbenika koji se međusobno nadopunjuju, uključujući u pogledu stvaranja uvjeta za siguran i dostojanstven život ljudi u regiji i smanjenje prisilnog raseljavanja; |
|
21. |
ukazuje na to da postoji opasnost da se mjere EU-a za regiju i pristupi koji primjenjuju države članice u okviru bilateralnih odnosa međusobno podrivaju zbog nekoordiniranih i unilateralnih pristupa, zbog čega bi EU mogao izgubiti mogućnost ostvarenja političkog utjecaja; u tom kontekstu pozdravlja prijedlog predsjednika Komisije o napuštanju obveze jednoglasnosti u procesu donošenja odluka u Vijeću u određenim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike jer bi se time moglo omogućiti da EU jedinstveno nastupa u svojim vanjskim odnosima, zastupa jedinstvenu, jasnu strategiju i ima veći utjecaj; smatra da bi se države članice trebale dublje uključiti u europsku politiku susjedstva, kako je predviđeno u pregledu europske politike susjedstva iz 2015., iako je ona pozitivno ocijenjena; ističe važnost i dubinu veza između nekoliko država članica i njihovih naroda i mnogih zemalja južnog Sredozemlja; u tom smislu poziva države članice EU-a da ojačaju koordinaciju svojih mjera u regiji i razmotre na koji bi način mogle učinkovitije djelovati; |
|
22. |
s obzirom na europsku stečevinu u području borbe protiv korupcije, poziva Uniju i države članice da pojačaju svoje programe pravosudne suradnje sa zemljama partnerima regije kako bi promicale razmjenu dobrih praksi i uspostava učinkovitih pravnih sredstava u borbi protiv korupcije; smatra da bi prioritet trebale biti reforme javne uprave i javnog sektora u južnom susjedstvu, zajedno s borbom protiv korupcije, koje bi se trebale nastojati postići s pomoću većih financijskih sredstava, izgradnje kapaciteta i bliskije suradnje s državama članicama, kao i pružanje potpore akterima civilnog društva u područjima borbe protiv korupcije te transparentnosti i odgovornosti; |
|
23. |
ponavlja da su promicanje i zaštita ljudskih prava, demokracije i vladavine prava među temeljnim načelima vanjske politike EU-a; izražava zabrinutost zbog toga što države članice vlastima u regiji koje ne poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo i dalje izvoze oružje i sigurnosnu opremu, uključujući tehnologije nadzore koje se koriste za unutarnju represiju; potiče države članice da se strogo pridržavaju Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (10), u kojemu se, između ostalog, navodi da bi izvozne dozvole trebalo odbiti u slučaju kada postoji očiti rizik da bi se vojna tehnologija ili oprema koja se izvozi mogla upotrijebiti za unutarnju represiju ili teške oblike kršenja međunarodnog humanitarnog prava; ponovno ističe svoje stajalište kako je utvrđeno u njegovim amandmanima na Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa, tehničke pomoći i provoza u pogledu robe s dvojnom namjenom donesenom 17. siječnja 2018. (11); potiče države članice EU-a da tom dokumentu pridaju iznimnu važnost u pokušaju postizanja sporazuma u Vijeću; |
|
24. |
smatra da bi se u prioritetima partnerstva koje su u okviru europske politike susjedstva dogovorili EU i partnerske zemlje trebalo izričito pozivati na relevantni sporazum o pridruživanju, posebno na klauzulu o ljudskim pravima, čime bi se zajamčilo da ljudska prava čine bitan i transverzalni aspekt dogovorenih prioriteta partnerstva o kojemu treba raspravljati na svim razinama, osobito na najvišoj političkoj razini, a ne samo na sastancima pododbora na nižoj razini; |
|
25. |
poziva na veću uključenost i suradnju lokalnog civilnog društva u utvrđivanju potreba partnerskih zemalja; pozdravlja napore koje ESVD i Komisija ulažu s ciljem boljeg uključivanja civilnog društva i obuhvaćanja privatnog sektora te ih potiče da učine još više u tom pogledu; naglašava potrebu za time da se zajamči sudjelovanje predstavnika neovisnog civilnog društva, uključujući neregistrirane skupine za ljudska prava i branitelje ljudskih prava, i žali zbog toga što se to osobito sprječava u slučajevima kada su za dijalog i potporu zadužene agencije koje nadzire vlada ili kada su uključene samo provladine organizacije; smatra da bi EU trebao olakšati pristup dostupnim sredstvima za manje, lokalne organizacije civilnog društva, uključujući socijalne partnere, i pojednostavniti postupke podnošenja zahtjeva i usredotočiti se na lokalne organizacije civilnog društva; ističe da sugovornici iz lokalnog civilnog društva imaju predodžbu da se EU prije svega usredotočuje na velike, međunarodne organizacije civilnog društva; poziva EU da uloži više resursa u promicanje izgradnje kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva i jačanje partnerstava između njih i velikih međunarodnih organizacija civilnog društva, kao i u poboljšanje kapaciteta socijalnih partnera za socijalni dijalog s vladom, s ciljem preuzimanja veće odgovornosti na lokalnoj razini; |
|
26. |
poziva ESVD da uloži veće napore u pogledu razmjene najboljih praksi kada je riječ o ulozi žena u javnom životu; |
|
27. |
naglašava da je sudjelovanje i osamostaljivanje žena u javnoj, političkoj, gospodarskoj i kulturnoj sferi u zemljama regije MENA ključno za dugoročno održavanje stabilnosti, mira i gospodarskog blagostanja; ističe da je u zemljama u kojima je Arapsko proljeće dovelo do sukoba koji još uvijek traju sudjelovanje žena u procesima stvaranja mira i mirenja ključno za obnovu nenasilnog društva; smatra da su pristup obrazovanju za žene, uz potporu organizacija civilnog društva, i ravnopravnost spolova neophodni za postizanje tog cilja; |
|
28. |
ističe da jačanje lokalnih tijela vlasti pridonosi širenju demokracije i načela vladavine prava; stoga poziva na poticanje procesa decentralizacije i da se regijama da veća mogućnost djelovanja razvijanjem lokalne autonomije; potiče i podržava partnerstva s državama članicama Unije kao i projekte decentralizirane suradnje koje vode lokalna tijela država članica u cilju omogućivanja razvoja lokalnog i regionalnog upravljanja u zemljama regije; |
|
29. |
podsjeća na važnost jamčenja odgovarajuće vidljivosti napora, potpore i ulaganja EU-a u regiju putem poboljšane strateške komunikacije, javne diplomacije, kontakata na osobnoj razini, diplomacije u području kulture, suradnje u području obrazovanja i sveučilišne suradnje te aktivnosti upoznavanja s vrijednostima Unije. osobito poziva na ponovno uspostavljanje mandata posebnog predstavnika EU-a za južni Mediteran, koji bi pokrenuo suradnju EU-a s regijom i osigurao veću vidljivost EU-a; |
|
30. |
smatra da bi, s ciljem povećanja kapaciteta EU-a za ostvarenje boljeg političkog utjecaja i utjecaja u području politika te poticanja zemalja korisnica na preuzimanje odgovornosti i pružanje potpore, svaka delegacija EU-a održavati redovita savjetovanja sa stručnjacima i predstavnicima organizacija civilnog društva i da bi trebala uspostaviti savjetodavna vijeća na visokoj razini koja odražavaju društvene, gospodarske i političke razlike u predmetnoj zemlji, a koja bi činili predvodnici u području gospodarstva, medija, kulture, akademske zajednice i civilnog društva i istaknuti predvodnici mladih te socijalni partneri i vodeći branitelji ljudskih prava iz svake od tih zemalja, koji bi pružali informacije o prioritetima i strukturi politika EU-a; |
|
31. |
izražava uvjerenje da bi mjere EU-a u regiji prije svega trebale biti usmjerene na mlade, uz primjenu intersekcijskog pristupa; poziva na to da politike za mlade budu dio svih politika Unije u regiji MENA; smatra da je ključno osmisliti trajna rješenja koja odgovaraju razmjerima izazova u zapošljavanju mladih i ističe važnost promicanja dostojanstvenih radnih mjesta, poduzetništva i mogućnosti samozapošljavanja; u tom smislu poziva sve delegacije EU-a da uspostave neformalna savjetodavna vijeća mladih koja bi činili mladi predvodnici u području politike, društva, gospodarstva, medija i kulture te predvodnici civilnog društva, s ciljem pružanja informacija i savjeta o prioritetima politika te kapacitetu politika EU-a da ostvare učinak u određenoj zemlji i uvedu dodatan element odgovornosti u odnosu na izbore politika; poziva europske klubove zastupnika i skupine za strateško promišljanje na sudjelovanje u poboljšanoj komunikaciji s aktivnim lokalnim mladima iz zemalja regije MENA, s ciljem promicanja jačanja njihova položaja, osposobljavanja i izgradnje kapaciteta, kako bi se oni mogli kandidirati na lokalnim izborima i postati novi akteri pozitivnih promjena u svojim zemljama; |
|
32. |
poziva EU da pomogne partnerima u rješavanju glavnih uzroka radikalizacije, kao što su siromaštvo, nezaposlenost, socijalna i politička isključenost i nemogućnost društava da se pobrinu za potrebe stanovništva i stvore prilike za mlade, pojačanom suradnjom s regijom MENA u čijoj bi srži bili ljudi, posebno mladi; poziva EU da pruži potporu pristupu mladih poduzetništvu, na primjer, poticanjem i podupiranjem ulaganja u novoosnovana poduzeća; smatra da bi djelovanje EU-a u odnosu na regiju trebalo biti u većoj mjeri usmjereno na uključivi ekonomski i društveni razvoj radi promicanja stvaranja radnih mjesta, zapošljivosti mladih, uvođenja osposobljavanja prilagođenog reformama na tržištu rada i reformama radnih prava, kao i na reforme kojima je cilj uspostava snažnih općih sustava socijalne zaštite, s posebnim naglaskom na najugroženijim skupinama; poziva EU da uloži više sredstava u djelovanja kojima je cilj poboljšati pristup kvalitetnim osnovnim uslugama za sve, kao što su obrazovanje i zdravstvo, te da poveća svoje napore u jačanju socijalnog dijaloga, kao i u promicanju zakonodavnih reformi u cilju jamčenja slobode udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, slobode tiska i borbe protiv korupcije te u osiguravanju pristupa resursima i informacijama kao ključnim elementima postizanja stabilnosti te otvorenog, dinamičnog i otpornog društva; |
|
33. |
veoma je zabrinut zbog eskalacije napetosti u regiji; osuđuje instrumentalizaciju vjerskih razlika za potpirivanje političkih kriza i sektaških ratova; |
|
34. |
poziva EU da snažno podupre zemlje iz regije MENA u njihovoj borbi protiv opasnosti od vjerskog radikalizma, kojemu su posebno izloženi nezaposleni mladi ljudi; |
|
35. |
smatra da su potrebni mehanizmi za ukidanje financiranja terorizma preko offshore subjekata u kojem sudjeluju države i financijske institucije te za zaustavljanje trgovine oružjem i kupovine i prodaje energetskih resursa i sirovina na korist terorističkih skupina; |
|
36. |
ističe izazove klimatskih promjena, dezertifikacije i nestašica vode koji duboko pogađaju regiju; snažno potiče tvorce politika te sve aktere u EU-u i regiji MENA-e da pojačaju suradnju s partnerskim zemljama, što se odnosi i na lokalne vlasti i organizacije civilnog društva, u području energetske sigurnosti, poticanjem obnovljivih izvora energija, održive energije i ciljeva energetske učinkovitosti kako bi pridonijela provedbi Pariškog sporazuma; ističe mogućnost da regija krene naprijed u svojoj energetskoj tranziciji većim iskorištavanjem izvora obnovljive energije, koji su veliki gospodarski potencijal mnogih zemalja regije MENA; ističe da bi se time otvorile mogućnosti za održivi rast i stvaranje novih radnih mjesta, kao i mogućnosti za regionalnu suradnju u području energetike i klimatskih promjena; u tom smislu ističe da nedavna otkrića rezervi prirodnog plina u istočnom Sredozemlju mogu otvoriti velike mogućnosti za sve uključene zemlje; |
|
37. |
ističe činjenicu da otvaranje privatnog sektora i daljnje diferenciranje gospodarstava može pridonijeti prijeko potrebnom stvaranju radnih mjesta u tom području, osobito za mlade i žene; pozdravlja pozitivne znakove oporavka turističkog sektora u tom području, prepoznaje njegov veliki potencijal za poticanje održivog rasta i mogućnosti zapošljavanja te poziva EU da posebnu pozornost i potporu daje područjima pogođenima infrastrukturnim i/ili sigurnosnim izazovima; poziva EU da poveća svoju potporu zemljama koje su spremnije postići napredak u području demokratizacije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, korištenjem svih dostupnih financijskih sredstava koja su mu na raspolaganju, od makrofinancijske pomoći preko Europskog instrumenta za susjedstvo do Europskog plana za vanjska ulaganja i predstojećeg Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI); |
|
38. |
podsjeća na potrebu za time da se u većoj mjeri iskoristi neiskorišteni potencijal za inovacije i dinamičnost privatnog sektora u regiji; potiče EU da u tom pogledu pojača dijalog te financijsku i tehničku pomoć; pozdravlja inicijative kao što je Startup Europe Mediterranean (SEMED), kojima je cilj utvrditi i uspostaviti mreže između novoosnovanih poduzeća, ulagača, sveučilišta, istraživačkih institucija i tvoraca politika na dvjema obalama Sredozemlja, kao ključnih mjera za poticanje suradnje u području inovacija, stvaranja radnih mjesta i održivog gospodarskog rasta; |
|
39. |
naglašava važnost povezivanja svih reformi i ulaganja, kao i mjera EU-a u tom području, s postizanjem ciljeva održivog razvoja i održivog razvoja općenito; |
|
40. |
podsjeća na dodanu vrijednost parlamentarne diplomacije i redovnih bilateralnih međuparlamentarnih sastanaka koje Parlament održava u suradnji s nacionalnim parlamentima zemalja južnog susjedstva kao alata za razmjenu iskustava i poticanje međusobnog razumijevanja; u tom kontekstu ističe važnost zajedničkih parlamentarnih odbora kao jedinstvenih instrumenata za oblikovanje ambicioznih zajedničkih politika između EU-a i njegovih najbližih partnera; potiče nacionalne parlamente EU-a na održavanje bilateralnih međuparlamentarnih sastanaka u okviru europske politike susjedstva; ponovno ističe da političke stranke u nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu mogu imati važnu ulogu u tom pogledu; smatra da bi se dijalogom između Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata EU-a i parlamenata zemalja južnog susjedstva mogla stvoriti veoma vrijedna mogućnost za poticanje regionalnog dijaloga i suradnje u južnom susjedstvu; nadalje, u tom kontekstu ukazuje na važnu ulogu koju bi Parlamentarna skupština Unije za Mediteran mogla imati kao platforma na kojoj bi se ponovno mogli pokrenuti regionalna integracija te ambiciozan politički i gospodarski plan za tu organizaciju; primjećuje preklapanje između Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran i Parlamentarne skupštine za Mediteran; smatra da bi Unija za Mediteran trebala imati važniju ulogu u regionalnom okviru Unije za Mediteran, čime bi se osigurala transparentnost i parlamentarni nadzor nad aktivnostima Unije za Mediteran, posebno projektima pod njezinim vodstvom; |
|
41. |
naglašava da žene mogu dati snažan doprinos promicanju i izgradnji mira, rješavanju sukoba i procesima stabilizacije i ističe ključnu ulogu žena u sprečavanju radikalizacije, borbi protiv nasilnog ekstremizma i protuterorističkom djelovanju; podsjeća na to da sudjelovanje žena na svim razinama postupka odlučivanja u osmišljavanju i provedbi tih strategija doprinosi učinkovitosti i održivosti politika i programa; poziva Komisiju i države članice da pruže potporu ženama u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike te organizacijama koje brane i promiču njihova prava; ističe potrebu za jednostavnim pristupom pravosuđu i tranzicijskim pravosuđem posebno za žene koje su preživjele seksualno nasilje u sukobima; |
|
42. |
ponavlja poziv Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran da se pruži potpora euro-mediteranskom projekt o razlikama među spolovima koji bi sadržavao analizu stopa zastupljenosti žena u nacionalnim i regionalnim parlamentima te u lokalnim institucijama; smatra da bi Odbor za prava žena Parlamentarne skupštine i Odbor za prava žena i jednakost spolova Europskog parlamenta trebali jednom godišnje biti obaviješteni o pokazateljima rodnih nejednakosti u euromediteranskoj regiji; |
|
43. |
ponovno naglašava da su prava žena, osnaživanje žena, rodna jednakost, dječja prava, sloboda vjeroispovijedi ili uvjerenja i pravo na nediskriminaciju etničkih i vjerskih manjina i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike zajednice LGBTQI, temeljna prava i ključna načela vanjskog djelovanja EU-a; |
|
44. |
poziva na jačanje dimenzije rodne jednakosti i prava žena u okviru europske politike susjedstva, u skladu s prioritetima iz akcijskog plana GAP II; pozdravlja reforme nedavno provedene u nekim od tih zemalja u pogledu pitanja kao što su oslobađanje od kažnjavanja za silovatelje koji su oženili svoje žrtve, nasilje nad ženama i nasljedna prava; poziva na snažniju provedbu takvih zakona; zabrinut je, međutim, zbog toga što se položaj žena u većini zemalja Arapskog proljeća ukupno gledano nije poboljšao; naglašava da je sudjelovanje i osnaživanje žena u javnoj, političkoj, gospodarskoj i kulturnoj sferi u zemljama iz regije ključno za dugoročno održavanje stabilnosti, mira i gospodarskog blagostanja; smatra da je pristup obrazovanju za žene neophodan za postizanje tog cilja; nadalje je zabrinut zbog činjenice da je razina sudjelovanja žena na tržištu rada u regiji jedna od najnižih u svijetu, što prouzrokuje socijalnu isključenost i znatan gubitak za gospodarstvo u cjelini; ističe važnost rješavanja tog pitanja jer je riječ o temeljnom elementu održivog gospodarskog rasta i socijalne kohezije; također primjećuje da se branitelji prava žena suočavaju s proizvoljnim pritvaranjem, sudskim uznemiravanjem, kampanjama ocrnjivanja i zastrašivanjem; |
|
45. |
osuđuje rašireni progon pripadnika zajednice LGBTI i branitelja njihovih prava u cijeloj regiji MENA, što uključuje sudsko uznemiravanje, mučenje, fizičke napade i kampanje ocrnjivanja; poziva Komisiju, Europski parlament i države članice da u okviru svoje suradnje s državama iz regije MENA aktivno i sustavno brane nedjeljivost ljudskih prava, uključujući prava pripadnika zajednice LGBTQI, te da istaknu da se ta prava moraju poštovati u okviru prakse država i u okviru njihova zakonodavstva; |
|
46. |
poziva zemlje regije MENA da aktivno doprinesu borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama; poziva zemlje regije MENA da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju kao sredstvo suzbijanja nasilja nad ženama i djevojčicama, što se odnosi i na obiteljsko nasilje i genitalno sakaćenje žena; posebno poziva one zemlje koje to još nisu učinile da preispitaju svoje zakonodavstvo dodavanjem teksta na temu rodno uvjetovanog nasilja i zločina počinjenih iz časti prema kojemu bi se prijetnja takvim djelima također smatrala kaznenim djelom i uvođenjem strožih kazni za takva djela; |
|
47. |
poziva zemlje regije MENA da provedu Pekinšku platformu za djelovanje u području pristupa žena obrazovanju i spolnom i reproduktivnom zdravlju kao temeljnim ljudskim pravima, uključujući pristup dobrovoljnom planiranju obitelji, zdravstvenoj skrbi i pravima u pogledu planiranja obitelji, primjerice pristup besplatnoj kontracepciji, mogućnost sigurnog i zakonitog pobačaja te spolni odgoj i obrazovanje o odnosima i za djevojčice i za dječake; |
|
48. |
zabrinut je zbog ograničenja pristupa javnoj zdravstvenoj skrbi, a posebno u pogledu pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju, osobito za žene i djevojčice u ruralnim područjima; |
|
49. |
poziva sve te zemlje da ratificiraju i ukinu sve postojeće rezerve u pogledu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW); poziva te zemlje da poduzmu odgovarajuće mjere za jačanje rodne ravnopravnosti društvu, primjerice donošenjem, u suradnji s organizacijama žena i drugim akterima civilnog društva, nacionalnih akcijskih planova koji sadrže djelotvorne mjere za rodnu ravnopravnost; |
|
50. |
smatra da bi EU trebao razviti sveobuhvatniji pristup pružanju pomoći u reformama obrazovanja u partnerskim zemljama i osigurati relevantna sredstva i programe za niže obrazovanje, uključujući predškolsko obrazovanje, kako bi se od najranije dobi zajamčio razvoj kompetencija, vještina, uključujući digitalne vještine, odgovarajućeg strukovnog i obrazovnog osposobljavanja i programa poduzetničkog obrazovanja, kritičkog mišljenja i društvene svijesti u društvu u cjelini; ističe važnost pružanja kvalitetnog obrazovanja kao sredstva za osnaživanje položaja mladih i jačanje socijalne kohezije; |
|
51. |
pozdravlja programe koje je izradilo Tajništvo Unije za Mediteran, kao što je Med4Jobs, kojim se tematizira pitanje zapošljivosti mladih i žena u zemljama Sredozemlja; poziva države članice Unije za Mediteran da ovlaste svoje Tajništvo da svoje djelovanje usmjeri na gospodarski i društveni razvoj zemalja regije MENA kako bi se podržala konsolidacija tranzicijskog procesa regije s posebnim naglaskom na žene i djevojčice; |
|
52. |
iznova poziva Komisiju da ponovno razmotri prijedlog Parlamenta o uvođenju ambicioznog euromediteranskog programa Erasmus izvan programa Erasmus+, s namjenskim sredstvima i ambicioznom dimenzijom u pogledu područja primjene i dostupnih sredstava, uz naglasak ne samo na osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje, već i na stručno osposobljavanje i edukativne programe; ponavlja da će ulaganje u mlade osigurati čvrstu osnovu za dugoročnu otpornost i blagostanje u regiji; poziva Komisiju i Parlament da povećaju opseg i sudjelovanje svojeg Programa za posjetitelje Europske unije i omoguće sudjelovanje mladih i žena koje su politički čelnici; nadalje poziva EU da podrži reforme kojima je cilj modernizacija obrazovnih sustava u tim zemljama; |
|
53. |
podsjeća na svoju potporu financiranju akademskih programa i programa stručnog osposobljavanja u cilju stvaranja širokih rezervi profesionalnih vještina u zemljama iz regije MENA, kao i za mjere kao što je Povelja o mobilnosti u strukovnom obrazovanju u okviru programa Erasmus +, koje bi trebalo što više proširiti na sve zemlje iz regije MENA s pomoću fleksibilnih i razvojnih alata kao što su partnerstva u području mobilnosti; |
|
54. |
oštro osuđuje sva zlodjela i raširena kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima, uključujući uz pomoć svojih saveznika, te terorističke skupine s popisa UN-a; izražava duboko žaljenje zbog neuspjeha ponovljenih regionalnih i međunarodnih pokušaja da se rat okonča te snažno potiče na obnovljenu i intenzivnu suradnju na svjetskoj razini radi postizanja mirnog i održivog rješenja za taj sukob; naglašava da u pogledu stravičnih zločina počinjenih u Siriji ne bi smjelo biti prostora za toleranciju ili nekažnjavanje; ponovno poziva na neovisnu, nepristranu, temeljitu i vjerodostojnu istragu i kazneni progon odgovornih osoba te podupire rad međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za međunarodne zločine počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici od ožujka 2012. (IIIM); nadalje, poziva na potporu organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama, koje prikupljaju i pomažu sačuvati dokaze o kršenjima ljudskih prava i povredama humanitarnog prava; |
|
55. |
žali zbog toga što je od revizije europske politike susjedstva 2015. u samo jednom izvješću, onom od 18. svibnja 2017. o reviziji provedbe europske politike susjedstva, ocijenjen razvoj u susjedstvu na regionalnoj razini, unatoč obvezi iz Komunikacije o provedbi revizije europske politike susjedstva iz 2015. u skladu s kojom je osim izvješćivanja o pojedinim zemljama potrebno podnositi redovita izvješća na razini susjedstva, uključujući informacije o pitanjima koja se odnose na temeljne slobode, vladavinu prava, rodnu jednakost i ljudska prava; poziva na to da se u izvješća na državnoj i regionalnoj razini uključe odgovarajuće analize ishoda i procjene učinka na ljudska prava u okviru politika EU-a i država članica; |
|
56. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. |
(1) https://eeas.europa.eu/archives/docs/top_stories/pdf/eugs_review_web.pdf
(2) SL L 77, 15.3.2014., str. 27.
(3) SL L 77, 15.3.2014., str. 85.
(4) SL C 265, 11.8.2017., str. 110.
(5) SL C 265, 11.8.2017., str. 98.
(6) SL C 204, 13.6.2018., str. 100.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0119.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0227.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0449.
Četvrtak, 28. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/103 |
P8_TA(2019)0327
Krizna situacija u Venezueli
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o izvanrednom stanju u Venezueli (2019/2628(RSP))
(2021/C 108/09)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 3. svibnja 2018. o predsjedničkim izborima u Venezueli (1), od 5. srpnja 2018. o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom (2) te od 25. listopada 2018. (3) i od 31. siječnja 2019. o stanju u Venezueli (4), pri čemu se u potonjoj Juan Guaidó priznaje kao legitimni privremeni predsjednik Venezuele, |
|
— |
uzimajući u obzir izjave o Venezueli potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. siječnja 2019., 26. siječnja 2019. i 24. veljače 2019. te najnovije zaključke Vijeća, |
|
— |
uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država (OAS) od 20. travnja 2018. o pogoršanju humanitarnog stanja u Venezueli te Zajedničku izjavu država članica OAS-a o Venezueli od 24. siječnja 2019., |
|
— |
uzimajući u obzir izjavu Skupine iz Lime od 25. veljače 2019., |
|
— |
uzimajući u obzir izjave o Venezueli visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 25. siječnja 2019. i 20. ožujka 2019., |
|
— |
uzimajući u obzir Ustav Venezuele, a posebno njegov članak 233., |
|
— |
uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je Venezuela suočena s dubokom i dosad nezabilježenom političkom, gospodarskom, institucijskom, socijalnom i višedimenzionalnom humanitarnom krizom, nestašicom lijekova i hrane, masovnim kršenjem ljudskih prava, hiperinflacijom, političkim ugnjetavanjem, korupcijom i nasiljem; budući da su životni uvjeti znatno pogoršani i da 87 % stanovništva trenutačno živi u siromaštvu; budući da je 78 % djece u Venezueli u opasnosti od pothranjenosti; budući da 31 od svakih 1 000 djece umre prije nego što navrši pet godina; budući da preko milijun djece više ne pohađa školu; |
|
B. |
budući da je EU i dalje uvjeren da je mirno i demokratsko političko rješenje jedini održivi izlaz iz krize; budući da bi se bilo kakvim nagađanjima i strategijama za pokretanje vojne intervencije u Venezueli potaknulo i pogoršalo nasilje u zemlji i polučio katastrofalan učinak na cijelu regiju; |
|
C. |
budući da postoji opasnost da će već ionako ograničene zalihe hrane u Venezueli propasti; budući da ljudi teško dolaze do vode, hrane i lijekova; budući da je, prema visokom povjereniku UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) više od 2,7 milijuna Venezuelaca napustilo zemlju od 2015., a taj bi broj mogao narasti na 5 milijuna do kraja godine ako se kriza nastavi pogoršavati; |
|
D. |
budući da je 23. veljače 2019. Madurov nezakoniti režim žestoko odbio i u nekim slučajevima uz pomoć vojnih i paravojnih snaga uništio humanitarnu pomoć koja se čuva u Kolumbiji i Brazilu; budući da je represija dovela do niza ubojstava, desetaka ozlijeđenih i stotina uhićenih; budući da venezuelske vojne operacije, organizirani kriminal i teroristi dovode u opasnost stabilnost regije, a osobito državno područje susjedne Kolumbije; |
|
E. |
budući da je početkom ožujka Venezuela bila pogođena prekidom opskrbe električnom energijom velikih razmjera koji je potrajao više od 100 sati, što je pogoršalo ionako tešku zdravstvenu krizu, tijekom koje je u bolnicama došlo do nestašice pitke vode, kolapsa zdravstvenih službi i pljački; budući da je prema organizaciji Doctors for Health u bolnicama zbog nestanka struje umrlo najmanje 26 osoba; budući da je 25. ožujka 2019. došlo do još jednog dugotrajnog prekida opskrbe električnom energijom, pri čemu su Caracas i 20 drugih regija u zemlji ostali u potpunom mraku; |
|
F. |
budući da se prekidi opskrbe električnom energijom događaju već dugi niz godina i da su izravna posljedica lošeg upravljanja, nedostatka održavanja i korupcije nezakonitog režima Madura; |
|
G. |
budući da je u veljači 2019. izaslanstvo od četiri člana Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), koje je u Venezuelu stiglo na službeni poziv Nacionalne skupštine i privremenog predsjednika Juana Guaidóa, protjerano iz zemlje; |
|
H. |
budući da je 6. ožujka 2019. nezakoniti režim Madura naredio njemačkom veleposlaniku da napusti zemlju, optuživši ga za „stalno miješanje u unutarnja pitanja”; budući da su neki strani i lokalni novinari također uhićeni, da je njihova medijska oprema zaplijenjena i da su nakon puštanja na slobodu protjerani iz zemlje; |
|
I. |
budući da je Juan Guaidó imenovao Ricarda Hausmanna kao predstavnika zemlje u Međuameričkoj razvojnoj banci (IDB) i Međuameričkoj investicijskoj korporaciji (IIC); |
|
J. |
budući da je 21. ožujka 2019. venezuelska obavještajna policija uhitila Roberta Marrera, šefa kabineta Juana Guaidóa i nasilno ušla u kuću Sergia Vergare, člana Nacionalne skupštine iz savezne države Táchira, zanemarujući pritom njegov parlamentarni imunitet; |
|
K. |
budući da su 23. ožujka 2019. u međunarodnu zračnu luku Simón Bolívar u Maiquetíji stigla dva zrakoplova ruskih zračnih snaga s vojnom opremom i najmanje stotinu vojnika i da se u zadnje vrijeme ta vrsta aktivnosti ponavlja; |
|
L. |
budući da je venezuelska sutkinja Afiuni Mora 21. ožujka 2019. osuđena na petogodišnju zatvorsku kaznu zbog „duhovne korupcije”; budući da je ta sutkinja već ranije odslužila dugu zatvorsku kaznu te se još nalazila u nepravednom kućnom pritvoru; |
|
M. |
budući da je 15. ožujka 2019. navodno došlo do nasilnog napada posebnih jedinica venezuelske nacionalne policije na Tomasza Surdela, venezuelskog dopisnika poljskih novina Gazeta Wyborcza, dok se vozio u svom automobilu u Caracasu; |
|
N. |
budući da kubanska policija i vojna obavještajna služba predstavljaju onaj strateški element koji omogućuje opstanak nezakonitog Madurovog režima; |
|
1. |
potvrđuje da priznaje Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Bolivarijanske Republike Venezuele u skladu s člankom 233. Ustava Venezuele te ponavlja da u potpunosti podupire Nacionalnu skupštinu, jedino legitimno demokratsko tijelo Venezuele; iskazuje punu podršku planu Guaidóa, to jest da se stane na kraj prisvajanju vlasti, uspostavi nacionalna prijelazna vlada i održe prijevremeni predsjednički izbori; pozdravlja činjenicu da je znatan dio međunarodne zajednice kao i velika većina država članica EU-a priznao legitimitet Guaidóa te poziva ostale države članice da to hitno učine; |
|
2. |
osuđuje oštru represiju i nasilje, koji dovode do ubojstava i ranjavanja; izražava solidarnost s venezuelskim narodom i upućuje iskrenu sućut obiteljima i prijateljima žrtava; |
|
3. |
ponovno naglašava duboku zabrinutost zbog teškog izvanrednog humanitarnog stanja, koje Venezuelcima nanosi veliku štetu; |
|
4. |
ponavlja svoj poziv da se diplomatski predstavnici koje je imenovao Juan Guaidó, legitimni privremeni predsjednik Bolivarijanske Republike Venezuele, u potpunosti priznaju kao veleposlanici pri Europskoj uniji i u njezinim državama članicama; pozdravlja to što su Odbor guvernera Međuameričke razvojne banke (IDB) i Međuamerička investicijska korporacija (IIC) priznali Ricarda Hausmanna kao guvernera Venezuele u tim organizacijama; žali zbog toga što su kineski domaćini odgodili godišnji sastanak Odbora guvernera IDB-a za 2019. godinu; |
|
5. |
osuđuje zloupotrebu tijela kaznenog progona i brutalnu represiju od strane sigurnosnih tijela, koja su ograničila ulazak humanitarne pomoći; osuđuje korištenje nezakonitih oružanih skupina za napadanje i zastrašivanje civila i zakonodavaca koji su se mobilizirali kako bi se raspodijelila pomoć; podržava pripadnike venezuelske vojske koji su tijekom krize odbili sudjelovati u represiji nad civilnim stanovništvom i dezertirali; prepoznaje nastojanja kolumbijskih vlasti da zaštite te vojnike vjerne Ustavu Venezuele i o njima skrbe; |
|
6. |
oštro osuđuje uznemiravanje, pritvaranje i protjerivanje nekoliko novinara koji su izvještavali o stanju u Venezueli; ponavlja svoje prethodne pozive nezakonitom režimu Madura da smjesta prekine represiju političkih lidera, novinara i članova oporbe, uključujući dobitnika nagrade Saharov Leopolda Lópeza; poziva na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih osoba pritvorenih zbog toga što su članovi rodbine privremenog predsjednika Juana Guaidóa ili članovi njegova tima; |
|
7. |
osuđuje racije Madurovih službi sigurnosti i uhićenje Roberta Marreroa, šefa kabineta privremenog predsjednika Juana Guaidóa kao i nedavni nasilni ulazak u kuću Sergia Vergara, člana Nacionalne skupštine; poziva na trenutačno oslobađanje Marreroa; osuđuje otmicu Juana Requesensa, zastupnika u Nacionalnoj skupštini i poziva na njegovo trenutačno puštanje na slobodu; |
|
8. |
ponavlja svoju potporu mirnom rješenju za zemlju s pomoću održavanja slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih izbora na temelju utvrđenog kalendara, pravednih uvjeta za sve dionike, uključujući nepristrano Državno izborno povjerenstvo, transparentnosti i prisutnosti pouzdanih međunarodnih promatrača; |
|
9. |
pohvaljuje napore država Skupine iz Lime kao vodećeg regionalnog mehanizma koje nastoje pronaći demokratsko rješenje za krizu pod vodstvom Juana Guaidóa kao legitimnog privremenog predsjednika Venezuele; |
|
10. |
skreće pozornost na povećanu migracijsku krizu u cijeloj regiji, priznaje napore i solidarnost susjednih zemalja te traži od Komisije da nastavi surađivati s tim zemljama, ne samo pružanjem humanitarne pomoći, već i osiguravanjem više resursa i putem razvojne politike; |
|
11. |
izražava duboku zabrinutost zbog prisutnosti terorističkih skupina i organiziranog kriminala u Venezueli te njihova širenja i prekograničnog djelovanja, posebno prema Kolumbiji, čime se ugrožava stabilnost cijele regije; |
|
12. |
poziva na dodatne sankcije usmjerene na nezakonitu imovinu državnih tijela u inozemstvu i na pojedince odgovorne za kršenja ljudskih prava i represiju; smatra da tijela EU-a stoga moraju ograničiti kretanje tih pojedinaca, kao i njihove najbliže rodbine, te zamrznuti njihovu imovinu i vize; |
|
13. |
prima na znanje da je osnovana međunarodna kontaktna skupina koju nezakoniti režim Madura, u cilju ostanka na vlasti, ne smije koristiti kao strategiju za odgađanje rješavanja krize; primjećuje da do sada nisu zabilježeni opipljivi rezultati kontaktne skupine, čija bi glavna svrha trebala biti stvaranje uvjeta koji mogu dovesti do prijevremenih predsjedničkih izbora i olakšati pružanje humanitarne pomoći za rješavanje gorućih potreba venezuelskog stanovništva; traži od međunarodne kontaktne skupine da surađuje sa Skupinom iz Lime kao vodećim regionalnim akterom; u tom kontekstu traži od ESVD-a da, u suradnji s Europskim parlamentom, ponudi svoje stručno znanje u području izborne pomoći; |
|
14. |
poziva države članice, potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i zemlje regije da razmotre mogućnost uspostave konferencije međunarodnih donatora kako bi se pružila široka financijska potpora za obnovu i prelazak na demokraciju; |
|
15. |
snažno podupire poziv glavnog tajnika UN-a na to da se provede neovisna i potpuna istraga o prijavljenim ljudskim žrtvama; podsjeća na predanost EU-a učinkovitom multilateralizmu u okviru UN-a kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa s većim posljedicama; ponavlja da u potpunosti podržava ulogu Međunarodnog kaznenog suda u borbi protiv nekažnjavanja te u privođenju pravdi počinitelja nasilja i kršenja ljudskih prava te pokretanje istrage nakon preliminarnog ispitivanja zločina koje je počinio nezakoniti Madurov režim, uključujući i one koji predstavljaju ozbiljan zločin protiv čovječnosti; |
|
16. |
žali zbog utjecaja kubanskog režima u Venezueli, koji je s pomoću svojih agenata doprinio destabilizaciji demokracije i povećanju političke represije u odnosu na venezuelske demokratske snage; ističe da bi taj utjecaj mogao imati posljedice za odnose između EU-a i Kube, a među ostalim i za Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube; |
|
17. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, legitimnom privremenom predsjedniku Republike i Nacionalne skupštine Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima država Skupine iz Lime, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i glavnom tajniku Organizacije američkih država. |
(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0313.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0436.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0061.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/107 |
P8_TA(2019)0328
Stanje u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj (2018/2965(RSP))
(2021/C 108/10)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članke 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir članke 6., 7., 8., 10., 11., 12. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje o pitanjima u vezi s imenovanjem sudaca Ustavnog suda Slovačke Republike, koje je usvojila Venecijanska komisija na 110. plenarnom zasjedanju (Venecija, 10. i 11. ožujka 2017.), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti te neovisnosti pravosuđa i tijela za izvršavanje zakonodavstva na Malti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.), |
|
— |
uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. siječnja 2019. naslovljeno „Programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji” (COM(2019)0012), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju (1) i zajedničku izjavu Komisije i malteških vlasti od 29. siječnja 2014. o malteškom programu za pojedinačne ulagače, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (2) i svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu za demokracije, vladavine prava i temeljnih prava (3), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o vladavini prava na Malti (4), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1 UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj (5) te svoje prethodne rezolucije od 13. travnja 2016. o stanju u Poljskoj (6), od 14. rujna 2016. o nedavnim događajima u Poljskoj i njihovu utjecaju na temeljna prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (7) i od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj (8), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove (9), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o medijskom pluralizmu i slobodi medija u Europskoj uniji (10), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o prijedlogu kojim se Vijeće poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija (11) te svoje prethodne rezolucije od 10. lipnja 2015. (12), 16. prosinca 2015. (13) i 17. svibnja 2017. (14) o stanju u Mađarskoj, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2018. o vladavini prava u Rumunjskoj (15), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće od 22. ožujka 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za proračunski nadzor Slovačkoj od 7. do 9. ožujka 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće od 30. siječnja 2019. o misiji za utvrđivanje činjenica Odbora za proračunski nadzor u Slovačkoj od 17. do 19. prosinca 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće od 11. siječnja 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA) Malti 30. studenoga i 1. prosinca 2017., |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće od 16. studenoga 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Malti i Slovačkoj od 17. do 20. rujna 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir saslušanja i razmjene gledišta koje je organizirala radna skupina s općim mandatom za praćenje stanja u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije unutar EU-a te rješavanje konkretnih situacija, posebno na Malti i u Slovačkoj (Skupina za praćenje vladavine prava), koju je 4. lipnja 2018. osnovao Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, posebno s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe i njezinim Odborom stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), Skupinom država protiv korupcije (GRECO), nacionalnim institucijama i tijelima, predstavnicima Europske komisije, agencijama EU-a kao što su Europol i raznim dionicima, uključujući predstavnike civilnog društva i zviždače na Malti i u Slovačkoj, |
|
— |
uzimajući u obzir pismo premijera Malte od 13. ožujka 2019.; |
|
— |
uzimajući u obzir pitanje Komisiji o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj (O-000015/2019 – B8-0017/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je Skupina za praćenje vladavine prava osnovana 4. lipnja 2018. s općim mandatom za praćenje stanja u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije unutar EU-a te za rješavanje konkretnih situacija, posebno na Malti i u Slovačkoj; |
|
B. |
budući da su vladavina prava i poštovanje demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda te vrijednosti i načela utvrđenih u Ugovorima EU-a i međunarodnim pravnim instrumentima o ljudskim pravima obvezujući za Uniju i njezine države članice i da ih one moraju poštovati; |
|
C. |
budući da se u članku 6. stavku 3. UEU-a potvrđuje da temeljna prava, kako su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, čine opća načela prava Unije; |
|
D. |
budući da EU funkcionira na osnovi pretpostavke uzajamnog povjerenja da države članice poštuju demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kako je zapisano u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima; |
|
E. |
budući da ni nacionalni suverenitet ni supsidijarnost ne može opravdati sustavno odbijanje države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije i Ugovore kojima je dobrovoljno pristupila; |
|
F. |
budući da je Skupina za praćenje vladavine prava održala niz sastanaka s različitim dionicima na kojima je glavna tema bilo stanje na Malti i u Slovačkoj; budući da je nakon ubojstva Viktorije Marinove ta Skupina održala i razmjenu gledišta o sigurnosti novinara u Bugarskoj; budući da se na tom sastanku raspravljalo i o privremenom pritvaranju novinara Attile Biroa i Dimitara Stojanova koji su istraživali navode o prijevari u vezi s fondovima EU-a u Rumunjskoj i Bugarskoj; |
|
G. |
budući da su ubojstva Daphne Caruane Galizije na Malti, Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove u Slovačkoj te ubojstvo Viktorije Marinove u Bugarskoj šokirala europsku javnost i negativno odjeknula među novinarima u EU-u; |
|
H. |
budući da je na temelju istraga tih ubojstava zasad identificirano nekoliko osumnjičenika, no te istrage nisu omogućile donošenje zaključaka o mogućim naručiteljima tih ubojstava, iako je to najbitniji element koji treba pojasniti; budući da su na Malti podignute optužnice protiv tri osobe te da su policijske i pravosudne istrage ubojstva još u tijeku; |
|
I. |
budući da Skupina za praćenje vladavine prava nije mogla provjeriti stanje istraga u svim pogledima jer se tijela vlasti pozivaju na legitimnu potrebu za osiguranjem povjerljivosti kako bi se očuvao napredak u takvim slučajevima ubojstva; |
|
J. |
budući da je Skupina za praćenje vladavine prava mogla steći uvid u mnoga zabrinjavajuća područja u vezi s vladavinom prava na Malti i u Slovačkoj, posebno ona koja su obuhvaćena radom Daphne Caruane Galizije i Jána Kuciaka; |
|
K. |
budući da je Skupina za praćenje vladavine prava redovito dobivala informacije, među ostalim i od rodbine Daphne Caruane Galizije, o zahtjevu za pokretanje sveobuhvatne i neovisne javne istrage o njezinu ubojstvu, posebno o okolnostima koje su omogućile da se zločin dogodi, reakciji javnih vlasti i mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se osiguralo da se takvo ubojstvo ne ponovi; |
|
L. |
budući da se razina suradnje s Europolom u tim istragama razlikuje od slučaja do slučaja; |
|
M. |
budući da je, osobito u slučaju Malte, prijašnji direktor Europola naveo da razina suradnje između malteških vlasti i Europola nije optimalna, što je situacija za koju je sljedeći direktor potom utvrdio da se poboljšala i da se može smatrati zadovoljavajućom; budući da su predstavnici Europola članovima Skupine za praćenje vladavine prava napomenuli da istraga nije okončana uhićenjem triju navodnih počinitelja; budući da su stručnjaci Europola imenovani za obavljanje posebnih zadaća u pravosudnoj istrazi; |
|
N. |
budući da, kad je riječ o zapljeni telefona novinarke Pavle Holcove u Slovačkoj, nije potpuno jasno kako se došlo u posjed tog telefona te kako je Europol došao do podataka koji su iz njega izvučeni iako je naveo da će poduprijeti analizu telefona; |
|
O. |
budući da postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala u EU-u, među ostalim na Malti i u Slovačkoj, te budući da bi se time moglo ugroziti povjerenje građana u javne institucije, što bi moglo dovesti do opasne međusobne povezanosti između kriminalnih skupina i javnih vlasti; |
|
P. |
budući da je velik europski konzorcij istraživačkih novinara istraživao i uvelike izvještavao o istragama koje je objavila Daphne Caruana Galizia; |
|
Q. |
budući da je posebno borba protiv pranja novca u EU-u nije primjerena, među ostalim zbog razlika koje postoje u provedbi zakonodavstva EU-a u području borbe protiv pranja novca, na što skreću pozornost nedavni slučajevi u kojima to zakonodavstvo nije u dovoljnoj mjeri provedeno, a odnose se na velike bankovne institucije u različitim državama članicama; |
|
R. |
budući da je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) u svojoj preporuci iz srpnja 2018. upućenoj malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu (FIAU) zaključilo da postoje „opći i sistemski nedostaci u borbi protiv pranja novca” na Malti, osobito u pogledu slučaja banke Pilatus te priznalo da je akcijski plan FIAU-a „korak u pravom smjeru”; budući da je Komisija potom utvrdila „da malteški FIAU nije poštovao svoje obveze” na temelju zakonodavstva EU-a u području borbe protiv pranja novca i da nije u potpunosti proveo preporuku EBA-a; budući da je zato Komisija u studenom 2018. donijela mišljenje o tom slučaju; |
|
S. |
budući da na Malti postoji velik bankarski sektor, koji obuhvaća i neke posebne bankarske institucije koje nisu u skladu sa svim regulatornim standardima i zahtjevima, kao što pokazuje i slučaj banke Pilatus kojoj je Europska središnja banka (ESB) oduzela licenciju; |
|
T. |
budući da izvješće o istrazi slučaja „Egrant” nije javno dostupno; budući da dostupni zaključci ne potvrđuju navode o vlasničkoj povezanosti društva Egrant Inc. te malteškog premijera i njegove supruge; budući da samo premijer, ministar pravosuđa, predstojnik Ureda malteškog premijera i premijerov službenik za komunikaciju imaju pristup potpunom necenzuriranom izvješću o istrazi; |
|
U. |
budući da slijedom toga nije pokrenuta istraga kako bi se otkrilo stvarno vlasništvo društva Egrant, koje tek treba pojasniti; |
|
V. |
budući da su saznanja o stvarnom vlasniku poduzeća „17 Black”, a to je navodno predsjednik uprave grupe Tumas Group kojem je malteška vlada dodijelila ugovor za izgradnju elektrane Electrogas na Malti skrenula pozornost na to da je potrebna veća transparentnost u pogledu financijskih interesa i veza s članovima vlade, kao što su premijer, predstojnik Ureda malteškog premijera i aktualni ministar turizma i bivši ministar energetike; |
|
W. |
budući da su predstojnik Ureda malteškog premijera te aktualni ministar turizma i bivši ministar energetike jedini visokopozicionirani vladini dužnosnici u nekoj od država članica EU-a koji su prema istraživanjima stvarni vlasnici pravnog subjekta otkrivenog u Panamskim dokumentima; budući da je potonji svjedočio pred izaslanstvom Europskog parlamenta o upotrebi subjekata u njegovu vlasništvu te dao izjave koje su u suprotnosti s onim što je objavljeno u Panamskim dokumentima; |
|
X. |
budući da se zbog pomanjkanja sigurnosti za novinare i sve užeg prostora za civilno društvo uslijed uznemiravanja i zastrašivanja ugrožava nadzor nad izvršnom vlašću i potkopava civilni angažman građana; |
|
Y. |
budući da se novinari, a osobito ali ne isključivo istraživački novinari, sve više suočavaju s takozvanim „strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti” (SLAPP) koje su usmjerene protiv njih samo da bi se onemogućio njihov rad; |
|
Z. |
budući da se obitelj Daphne Caruane Galizije čak i nakon njezine smrti mora suočavati s kampanjama mržnje i tužbama za klevetu, koje su među ostalim pokrenuli članovi malteške vlade, i da je zamjenik premijera izjavio da ne smatra potrebnim povući te tužbe za klevetu; |
|
AA. |
budući da se obitelj i prijatelji Daphne Caruane Galizije te aktivisti civilnog društva stalno suočavaju i s time da se uklanjaju i uništavaju predmeti koji su na improviziranom spomeniku ostavljeni u spomen na nju; |
|
AB. |
budući da Venecijanska komisija, u svojem mišljenju o Malti usvojenom na 117. plenarnom zasjedanju 14. i 15. prosinca 2018. (16), naglašava pozitivnu obvezu država da zaštite novinare kao pitanje izravno povezano s vladavinom prava te ustraje u tome da je „međunarodna obveza vlade [Malte] da se pobrine za to da mediji i civilno društvo mogu imati aktivnu ulogu u pozivanju na odgovornost tijela vlasti” (17); |
|
AC. |
budući da je Venecijanska komisija naglasila da je uspostava Odbora za imenovanja sudaca (JAC) 2016. bio pozitivan korak malteških vlasti te je naglasila da unatoč tome i dalje ima nekoliko točaka koje izazivaju zabrinutost kad je riječ u načelu neovisnosti pravosuđa, osobito u pogledu organizacije ovlasti kaznenog progona i pravosudne strukture te u pogledu opće podjele i ravnoteže snaga u zemlji, koja ide očito u korist izvršne vlasti, a posebno u korist premijera koji ima dalekosežne ovlasti, među ostalim u različitim postupcima imenovanja, na primjer imenovanja članova sudskih tijela, a to nije povezano sa strogim sustavom provjera i ravnoteža (18); |
|
AD. |
budući da je Venecijanska komisija navela da aktualna podjela ovlasti kaznenog progona između policije i državnog odvjetnika na Malti predstavlja „dvoznačan sustav” koji „je problematičan sa stajališta diobe vlasti”; budući da je napomenula i da je državni odvjetnik, koji ima ovlasti za kazneni progon, a istodobno je pravni savjetnik vlade i predsjeda FIAU-om, na vrlo moćnom položaju koji je „problematičan sa stajališta načela demokratskih provjera i ravnoteža te diobe vlasti” (19); |
|
AE. |
budući da je izaslanstvo Venecijanske komisije utvrdilo da je nakon izvješća Komisije za cjelovitu reformu pravosudnog sustava iz 2013. buduća podjela uloga državnog odvjetnika „sad općeprihvaćena na Malti” (20); budući da je malteška vlada nedavno najavila početak zakonodavnog postupka kojim će se uvesti ta podjela; |
|
AF. |
budući da je Venecijanska komisija navela da sudstvo, uz zadaće u pogledu kaznenog progona koje ima državni odvjetnik i policija, ima mogućnost i pokretati istrage i da se „čini da nema koordinacije između sudskih i policijskih istraga” (21); |
|
AG. |
budući da je Venecijanska komisija naglasila i da su manjkavosti Stalnog odbora za borbu protiv korupcije (PCAC) propust u pogledu njegova sastava, jer imenovanja članova ovise o premijeru iako se on mora savjetovati s oporbom, i adresat njegovih izvješća jer se izvješća šalju ministru pravosuđa koji nema istražne ovlasti, zbog čega zapravo ta izvješća u vrlo ograničenom broju slučajeva rezultiraju istragama i progonima (22); |
|
AH. |
budući da je Venecijanska komisija utvrdila da bi se postupak imenovanja ravnatelja policije trebao temeljiti na javnom natječaju; ravnatelja policije javnost bi trebala doživljavati kao politički neutralnu osobu (23); |
|
AI. |
budući da je Malta pokrenula proces razmatranja ustavnih reformi, pod nadzorom svojeg predsjednika, u kojem sudjeluju različite političke snage i civilno društvo, a za provedbu većine tih reformi bit će potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu; |
|
AJ. |
budući da je praćenje pogoršanja stanja u pogledu vladavine prava u državama članicama od strane Europskog parlamenta ključan dio europske demokracije i da oblik Skupine za praćenje vladavine prava Parlamentu omogućuje pomno praćenje stanja i povezivanje s vlastima država članica i civilnim društvom; |
|
AK. |
budući da unatoč rezolucijama Europskog parlamenta (24) koje su dobile veliku potporu, Komisija još nije podnijela prijedlog za sveobuhvatan i neovisan mehanizam za godišnje praćenje stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u svim državama članicama; |
|
AL. |
budući da korištenje „programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima” od strane država članica EU-a predstavlja ozbiljan rizik za borbu protiv pranja novca, ugrožava uzajamno povjerenje i integritet schengenskog područja, omogućuje prihvat državljana trećih zemalja samo na osnovi akumuliranog bogatstva, a ne na temelju korisnog znanja, vještina ili humanitarnih razloga i rezultira stvarnom prodajom građanstva EU-a; budući da je Komisija izričito navela da više ne podupire malteške programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima; |
|
AM. |
budući da je Komisija objavila izvješće o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u kojem se opisuju postojeće prakse i utvrđuju određeni rizici koje takvi programi predstavljaju za EU, osobito u pogledu sigurnosti, pranja novca, utaje poreza i korupcije; |
|
AN. |
budući da je malteška vlada zaključila povjerljiv sporazum s privatnim poduzećem Henley & Partners radi provedbe malteškog programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima tako da nije moguće provjeriti jesu li dogovoreni postupci, obujam prodaje i ostali uvjeti u skladu s malteškim pravom, pravom EU-a i međunarodnim pravom i sigurnosnim kriterijima; |
|
AO. |
budući da provedba zahtjeva za boravište u pogledu podnositelja zahtjeva za malteški program za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima nije u skladu s uvjetima za takve programe koji su dogovoreni s Komisijom 2014.; budući da Europska komisija nije poduzela nijednu učinkovitu mjeru kojom bi se pokušalo riješiti nepoštovanje zahtjeva za boravište; |
|
AP. |
budući da nisu u potpunosti istraženi navodi o tome da malteški dužnosnici u Libiji i Alžiru prodaju vize osobama kojima je potrebno liječenje i schengenske vize (25); |
|
AQ. |
budući da su novinari u Slovačkoj tijekom posjeta izaslanstva Skupine za praćenje vladavine prava naveli da u okružju u kojem djeluju nije uvijek moguće zajamčiti potpunu neovisnost i sigurnost; budući da je u slučaju Slovačke javne radiotelevizije (RTVS) bilo slučajeva u kojima je zamijećeno političko uplitanje u novinarski rad, kao što je izdavanje kratkih smjernica za vijesti; |
|
AR. |
budući da je nacionalni zakon o tisku u Slovačkoj u postupku revizije, što pruža mogućnost za jačanje medijske slobode i sigurnosti novinara; budući da postoji opasnost da se aktualnim zakonodavnim prijedlogom ograniči sloboda medija; |
|
AS. |
budući da postoje izvješća o korupciji i prijevari u Slovačkoj, među ostalim i u vezi s poljoprivrednim fondovima EU-a u što je bila umiješana i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, za što bi bile potrebne temeljite i neovisne istrage, pri čemu neke slučajeve zaista istražuje OLAF i u vezi s njima je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor u prosincu 2018. u Slovačkoj organizirao misiju za utvrđivanje činjenica; budući da među svim državama članicama EU-a Slovačka ima najvišu stopu otkrivanja nepravilnosti i prijevare (26); |
|
AT. |
budući da su članovi Skupine za praćenje vladavine prava zabrinuti u pogledu nepristranosti izvršavanja zakonodavstva i neovisnosti pravosuđa u Slovačkoj, osobito u vezi s polarizacijom i nedostatkom transparentnosti u postupku odabira i imenovanja, na primjer za položaj ravnatelja policije; |
|
AU. |
budući da su premijer i ostali visokopozicionirani članovi vlade kao i slovački zamjenik glavnog odvjetnika i ravnatelj policije nakon ubojstva Jána Kuciaka dali ostavku; |
|
AV. |
budući da u Slovačkoj nije okončan zakonodavni postupak u vezi s reformom odabira sudaca Ustavnog suda i da će se predstojeći postupak odabira sudaca koji će zamijeniti devet sudaca koji odlaze u mirovinu odvijati u skladu s trenutačno važećim postupcima; budući da je taj postupak odabira trenutno blokiran u slovačkom parlamentu; |
|
AW. |
budući da su članovi Skupine za praćenje vladavine prava tijekom svojih misija primijetili snažan angažman brojnog osoblja slovačkih tijela vlasti i aktera civilnog društva za očuvanje standarda vladavine prava; |
|
AX. |
budući da je prema svjetskom indeksu slobode medija za 2018. organizacije Reporteri bez granica Slovačka na 27. mjestu (u usporedbi s 2017. kad je bila na 17.), Malta je s 47. pala na 65. mjesto, a Bugarska zauzima najniže mjesto među svim državama članicama EU-a, i to111., što je nazadovanje u odnosu na 2017. kad je bila na 109. mjestu; |
|
AY. |
budući da je prema godišnjem indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International Malta na 51. mjestu (pogoršanje u odnosu na 2017. kad je bila na 46. mjestu), Slovačka na 57. (pogoršanje s 54. mjesta 2017.) i Bugarska na 77. (pogoršanje sa 71. mjesta 2017.); budući da se te tri zemlje nalaze znatno ispod prosjeka EU-a (27); |
OPĆE PRIMJEDBE
|
1. |
snažno osuđuje stalne napore sve većeg broja vlada država članica da oslabe vladavinu prava, diobu vlasti i neovisnost pravosuđa; izražava zabrinutost da je, unatoč tome što je većina država članica usvojila zakonodavstvo kojim će se osigurati neovisnost pravosuđa i nepristranost kad je riječ o poštovanju standarda Vijeća Europe, problem i dalje način na koji se ti standardi primjenjuju; |
|
2. |
podsjeća da je vladavina prava dio zaštite svih vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a te preduvjet za nju; poziva sve relevantne dionike na razini EU-a te na nacionalnoj razini, uključujući vlade, parlamente i pravosuđe, da pojačaju napore usmjerene na poštovanje i jačanje vladavine prava; |
|
3. |
s velikom zabrinutošću primjećuje sve veće prijetnje koje pogađaju novinare i slobodu medija, sve veći broj javnog ocrnjivanja i općeg slabljenja profesije, sve veću gospodarsku koncentraciju u sektoru i širenje dezinformacija; podsjeća na to da snažna demokracija koja se temelji na vladavini prava ne može funkcionirati bez snažne i neovisne četvrte sile; |
|
4. |
apelira na Vijeće da ispita i prati sve prijedloge Komisije i Parlamenta u pogledu postupaka zbog povrede i postupka iz članka 7 UEU-a, posebno hitrim poduzimanjem mjera na temelju obrazloženog prijedloga Komisije od 20. prosinca 2017. o Poljskoj te stavljanjem kao prioriteta na dnevni red Vijeća stanje u Mađarskoj, potpunim i trenutačnim obavještavanjem Parlamenta u svim fazama postupka te pozivanjem Parlamenta da Vijeću predstavi svoj obrazloženi prijedlog o Mađarskoj; |
ISTRAGE I KAZNENI PROGON
|
5. |
poziva maltešku vladu da bez odgode započne sveobuhvatnu i neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije, s posebnim naglaskom na okolnosti koje su omogućile da se zločin dogodi, reakciji javnih vlasti i mjerama koje može se poduzeti kako bi se osiguralo da se takvo ubojstvo ne ponovi; |
|
6. |
snažno potiče maltešku vladu da javno i nedvosmisleno osudi svaki oblik govora mržnje i obezvređivanje sjećanja na pokojnu Daphne Caruanu Galiziju; poziva na poduzimanje snažnih mjera protiv svih javnih dužnosnika koji potiču mržnju; |
|
7. |
smatra da je od presudne važnosti u suradnji s civilnim društvom i obitelji stradale novinarke pronaći lokaciju u Valletti za spomen obilježje u trajno sjećanje na Daphne Caruanu Galiziju; |
|
8. |
poziva relevantne malteške vlasti da objave cjelovito necenzurirano izvješće o pravosudnoj istrazi o društvu „Egrant”; |
|
9. |
poziva maltešku i slovačku vladu da se pobrinu za to da tijela kaznenog progona provedu hitnu i sveobuhvatnu istragu na temelju svih indicija o postojanju kaznenih djela, i onda kada su izvor tih indicija zviždači i novinari, posebno kada je riječ o navodnim slučajevima npr. korupcije, financijskog kriminala, pranja novca, prijevara te izbjegavanja poreza o kojima su izvještavali Daphne Caruana Galizia i Ján Kuciak; |
|
10. |
poziva institucije EU-a i države članice da pokrenu neovisnu međunarodnu javnu istragu ubojstva Dapne Caruane Galizije i navodnih slučajeva korupcije, financijskog kriminala, pranja novca, prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza o kojima je ona izvještavala, a u koje su umiješani sadašnji i bivši visoki javni dužnosnici na Malti; |
|
11. |
izražava žaljenje zbog toga što se svi članovi malteške vlade, kao npr. ministar turizama i bivši ministar energetike, nisu mogli susresti s članovima Skupine za praćenje vladavine prava tijekom njezine misije na Malti te zbog toga što članovi Skupine nisu uspjeli sastati ni s predstavnicima društva Nexia BT, primjerice njezinim upravnim partnerom; |
|
12. |
sa zabrinutošću primjećuje da malteške vlasti nikada nisu uputile službeni zahtjev za pravnu pomoć njemačkom Saveznom uredu kriminalističke policije („Bundeskriminalamt”) kako bi im se omogućio pristup podacima pohranjenim na prijenosnim računalima i tvrdim diskovima Daphne Caruane Galizije nakon što ih je njezina obitelj predala njemačkim tijelima; |
|
13. |
pozdravlja optužbe slovačkih vlasti protiv navodnog naručitelja ubojstva Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i protiv navodnih počinitelja tih ubojstava; poziva tijela kaznenog progona da nastave istragu na nacionalnoj i na međunarodnoj razini koristeći pritom sva raspoloživa sredstva, uključujući produljenje Sporazuma o zajedničkom istražnom timu na razdoblje nakon travnja 2019. godine, i da se pobrinu za to da se svi aspekti slučaja u potpunosti istraže, uključujući sve moguće političke poveznice s tim zločinima; |
|
14. |
primjećuje da su tijekom istrage ubojstava Jána Kuciaka i Martine Kušnírove otkrivene i druge kriminalne radnje, uključujući navodno planiranje ubojstava dvojice tužitelja Petera Šufliarskog i Maroša Žilinke te odvjetnika Daniela Lipšica; napominje da je na temelju zajedničke odluke glavnog tužitelja i posebnog tužitelja nastavak istrage povjeren Policijskom inspektoratu Ministarstva unutarnjih poslova zbog mogućeg sudjelovanja policijskih službenika u pregledavanju policijskih baza podataka o osobama koje su predmet istrage; ponavlja da će i dalje pratiti razvoj te situacije; |
|
15. |
pozdravlja osnivanje Istraživačkog centra Jána Kuciaka te projekt Daphne, koji je pokrenulo nekoliko novinara krajem 2018. godine, kao i platforme „Forbidden Stories” (Zabranjene priče) povezane s navedenim projektom, koju je u ožujku 2018. osnovalo 18 konzorcija istraživačkih novinara kako bi nastavili s radom ondje gdje je Daphne stala; primjećuje da su 6 mjeseci nakon pokretanja projekta Daphne u okviru njegove prve publikacije objavljena nova saznanja; |
|
16. |
poziva Komisiju i Europski ured za borbu protiv prijevara da provedu detaljnu istragu o svim slučajevima koji su predočeni ad hoc izaslanstvima Europskog parlamenta 2018., konkretno, o optužbama za korupciju i prijevare, uključujući poljoprivredne fondove EU-a i moguće pogrešne poticaje za jagmu za zemljištem; |
|
17. |
poziva maltešku vladu da pokrene istragu o otkrićima iz tzv. Panamskih papira i vezi između poduzeća „17 Black” iz Dubaija, ministra turizma, bivšeg ministra energetike i predstojnika Ureda premijera; |
|
18. |
poziva maltešku i slovačku vladu i sve države članice EU-a te njihova tijela kaznenog progona da intenziviraju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije kako bi javnost ponovno stekla povjerenje u državne institucije; |
|
19. |
prima na znanje da je GRECO 22. ožujka 2019. usvojio Dopunu drugom izvješću o usklađenosti Slovačke u pogledu sprečavanja korupcije među zastupnicima u parlamentu, sudcima i tužiteljima; poziva slovačku vladu da u potpunosti provede sve preporuke; |
|
20. |
prima na znanje da je GRECO 23. ožujka 2019. usvojio Peti krug izvješća o procjeni na temu Malte; poziva maltešku vladu da čim prije odobri objavljivanje tog izvješća i da u potpunosti provede sve preporuke; |
|
21. |
izražava duboku zabrinutost zbog potencijalne umiješanosti slovačke vlade u otmicu vijetnamskog državljanina iz Njemačke te poziva na sastavljanje sveobuhvatnog izvješća o istrazi, u kontinuiranoj suradnji s njemačkim nadležnim tijelima, uključujući i o navodnoj umiješanosti bivšeg ministra unutarnjih poslova u taj događaj; |
|
22. |
izražava zabrinutost zbog optužbi za korupciju, sukobe interesa, nekažnjavanje i praksu „rotirajućih vrata” kada je riječ o slovačkim „krugovima moći”; zapanjen je činjenicom da su nakon ostavke bivši visoki policijski službenik slovačke Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NAKA) i bivši ravnatelj policije imenovani za savjetnike ministra unutarnjih poslova, među ostalim, i u Češkoj Republici; napominje da je bivši ravnatelj policije podnio ostavku na mjesto savjetnika ministra unutarnjih poslova nakon što su se u tisku pojavili izvještaji o pretraživanju policijske baze podataka u vezi s Jánom Kuciakom prije njegova ubojstva, navodno po naredbi bivšeg ravnatelja policije; |
|
23. |
pozdravlja angažman brojnih slovačkih i malteških građana i organizacija civilnog društva u borbi za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; potiče slovačku i maltešku vladu da u potpunosti podrže taj građanski angažman te da ga ne obeshrabruju; |
|
24. |
poziva maltešku, slovačku i bugarsku vladu da nastave olakšavati sve oblike suradnje s Europolom, između ostalog i omogućavanjem punog angažmana Europola i proaktivnim odobravanjem punog pristupa te agencije dosjeima povezanima s istragama; |
|
25. |
poziva Komisiju da pruži jasne smjernice o modalitetima i pravnom okviru u vezi s razmjenom podataka i dokaza među tijelima kaznenog progona iz država članica i agencijama EU-a, između ostalog, i primjenom Europskog istražnog naloga; |
|
26. |
primjećuje da aktualni proračunski i ljudski resursi kao ni mandati Europola i Eurojusta nisu dovoljni da te agencije osiguraju punu i proaktivnu dodanu vrijednost EU-a u provođenju istraga, kao npr. u slučajevima ubojstava Daphne Caruane Galizije te Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove; poziva na to da se Europolu i Eurojustu u bliskoj budućnosti dodjele dodatna sredstva za takve istrage; |
|
27. |
ističe da su tijela kaznenog progona i pravosudna tijela država članica dio sustava suradnje EU-a; smatra da bi institucije, tijela i agencije Unije stoga trebali proaktivno sudjelovati u rješavanju problema manjkavosti prisutnih kod nacionalnih tijela; zabrinjavajućim smatra činjenicu da se takva vrsta djelovanja institucija, tijela i agencija Unije redovito pokreće tek nakon što novinari i zviždači otkriju informacije; |
|
28. |
poziva Komisiju i Vijeće da povećaju proračun Europola u skladu s operativnim i strateškim potrebama utvrđenima tijekom pregovora o sljedećem VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. te da se ojača mandat Europola kako bi se toj agenciji omogućilo proaktivnije sudjelovanje u istragama najvećih skupina organiziranog kriminala u državama članicama za koje postoje ozbiljne sumnje u pogledu neovisnosti i kvalitete takvih istraga, kao npr. u vidu mogućnosti proaktivnog osnivanja zajedničkih istražnih timova u takvim slučajevima; |
|
29. |
poziva Eurojust i budući Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) da uspostave optimalan oblik suradnje u istragama o financijskim interesima EU-a, posebno u pogledu država članica EU-a koje se nisu pridružile Uredu europskog javnog tužitelja; u tu svrhu poziva države članice i institucije EU-a da omoguće brzo uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja te smatra da bi sve države članice koje se još nisu izjasnile u pogledu pridruživanja Uredu europskog javnog tužitelja trebale to i učiniti; |
|
30. |
poziva Komisiju da poduzme mjere nastavno na rezolucije Europskog parlamenta u kojima se poziva na utvrđivanje najboljih praksi iz cijelog EU-a kada je riječ o provođenju istraga kako bi se omogućio razvoj zajedničkih istražnih praksi u Uniji (28); |
USTAVNI IZAZOVI NA MALTI I U SLOVAČKOJ
|
31. |
pozdravlja izjave malteške vlade o provedbi preporuka iz nedavnog izvješća Venecijanske komisije; |
|
32. |
pozdravlja osnivanje skupine čija je zadaća razmatranje ustavne reforme i u kojoj sudjeluju članovi vlade i opozicije; |
|
33. |
pozdravlja činjenicu da je malteška vlada nedavno najavila pokretanje zakonodavnih postupaka u cilju provedbe raznih preporuka Venecijanske komisije; poziva maltešku vladu i malteški parlament da bez iznimke provedu sve preporuke Venecijanske komisije, i retroaktivno ako je to prikladno, kako bi se osiguralo da će se prošle i sadašnje odluke, stavovi i strukture uskladiti s tim preporukama te da u prvom redu:
|
|
34. |
primjećuje da je u tijeku postupak odabira i imenovanja sudaca Ustavnog suda u Slovačkoj, s obzirom na to da mandat devet od 13 sudaca završava u veljači; naglašava da propisi kojima je uređen postupak odabira i imenovanja kao i kvalifikacije i uvjeti moraju biti usklađeni s najvišim mogućim standardima u pogledu transparentnosti, kontrole i odgovornosti, sukladno zaključcima koje je na tu temu donijela Venecijanska komisija (29); zabrinut je zbog trenutnog nedostatka napretka u tom postupku odabira u slovačkom parlamentu; |
|
35. |
poziva na transparentnu, nedvosmislenu i objektivnu primjenu pravila i postupaka za odabir novog ravnatelja slovačke policije 2019. godine, čime će se zajamčiti neovisnost i neutralnost te funkcije; napominje da je sad u tijeku postupak odabira i da će kandidati uskoro sudjelovati u saslušanjima pred relevantnim odborom slovačkog parlamenta; poziva na to da ta saslušanja budu javna; |
PROGRAMI ZA DODJELU DRŽAVLJANSTVA I PRAVA BORAVKA ULAGAČIMA
|
36. |
poziva maltešku vladu da ukine svoje programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima te da da naruči neovisnu i međunarodnu istragu o utjecaju te prodaje na malteške kapacitete za provedbu mjera protiv pranja novca, na nastavak prekograničnog kriminala i na integritet schengenskog prostora; |
|
37. |
poziva maltešku vladu da svake godine objavi zasebni popis svih osoba koje su kupile malteško državljanstvo i tako postale građani EU-a te da osigura da kupci državljanstva na popisu nisu navedeni zajedno s osobama koje su malteško državljanstvo stekle na neki drugi način; poziva maltešku vladu da zajamči da su svi ti novi državljani prije kupnje državljanstva stvarno boravili jednu punu godinu na Malti, kako je dogovoreno s Komisijom prije pokretanja programa; poziva Komisiju da učini sve u svojoj moći kako bi se osiguralo da će se taj izvorni dogovor poštovati u budućnosti; |
|
38. |
pozdravlja činjenicu da je u veljači 2019. Komisija, kada je od nje zatraženo objašnjenje, jasno dala do znanja da ni na koji način ne podupire malteške programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima; |
|
39. |
poziva maltešku vladu da u potpunosti objavi i raskine ugovor s privatnim poduzećem Henley & Partners zaduženim za provedbu navedenih programa, pri čemu, u slučaju raskida ili suspenzije ugovora, neće biti posljedica za javne financije; |
|
40. |
poziva Komisiju da ispita jesu li ugovori koji su na snazi između tijela država članica i privatnih poduzeća zaduženih za provedbu programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u skladu s pravom EU-a te međunarodnim pravom i sigurnosnim kriterijima; |
|
41. |
pozdravlja objavljivanje izvješća Komisije o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima, no izražava zabrinutost zbog toga što izvješće ne sadrži dovoljno informacija; poziva Komisiju da nastavi s praćenjem opsega i utjecaja različitih programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u EU-u, s posebnim naglaskom na postupcima dužne pažnje, profilima i aktivnostima korisnika tih programa, potencijalnom utjecaju na prekogranični kriminal i integritet schengenskog prostora; poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima; poziva Komisiju da u međuvremenu, izričito razmotri programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u okviru mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine i da podnese zakonodavni prijedlog u kojem se za te programe postavljaju jasna ograničenja; |
|
42. |
poziva Komisiju da na temelju svog izvješća o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u različitim državama članicama EU-a u prvom redu razmotri utjecaj takvog programa malteške vlade na integritet schengenskog prostora; |
|
43. |
poziva Europol i Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu da provedu zajedničku ocjenu ugroženosti kada je riječ o štetnim posljedicama programa država članica Unije za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima na borbu protiv organiziranog kriminala i integritet schengenskog prostora; |
|
44. |
poziva maltešku vladu da u potpunosti istraži navode o masovnoj prodaji schengenskih i tzv. medicinskih viza, uključujući i navodnu umiješanost bivših ili sadašnjih visokih dužnosnika malteške vlade, kao što su npr. predstojnik Ureda premijera i Neville Gafa; |
SIGURNOST NOVINARA I NEOVISNOST MEDIJA
|
45. |
poziva slovačku vladu da osigura sigurnost novinara; izražava žaljenje zbog nedostatka transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima; dovodi u pitanje neovisnost i kvalitetu javnih medija nakon odlaska nekoliko novinara nacionalne televizijske i radijske kuće Slovačke; sa zabrinutošću napominje da se aktualnim zakonodavnim prijedlogom za Zakon o tisku ograničava sloboda medija; |
|
46. |
izražava zabrinutost zbog izjava slovačkih političara kojima se dovodi u pitanje vrijednost neovisnog novinarstva i javnih medija, poput javnih izjava bivšeg premijera, primjerice na tiskovnoj konferenciji održanoj 2. listopada 2018.; |
|
47. |
ponavlja svoj poziv članovima malteške vlade da zajamče hitno povlačenje tužbi za klevetu s kojima se suočava ožalošćena obitelj Daphne Caruane Galizije, da ne pribjegavaju takvim tužbama kako bi se zamrznuli bankovni računi kritičkih novinara te da provedu reformu zakona o tužbama za klevetu koje se podnose kako bi se osujetio rad novinara; |
|
48. |
poziva Komisiju da iznese prijedloge za sprečavanje takozvanih „strateških tužbi za sudjelovanje javnosti”; |
ODGOVORI EUROPSKE UNIJE
|
49. |
ponavlja svoj poziv Komisiji da stupi u dijalog s malteškom vladom u kontekstu vladavine prava; |
|
50. |
prima na znanje napore koje Komisija i Vijeće ulažu kako bi se osiguralo da sve države članice u potpunosti poštuju vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava; ipak, izražava zabrinutost zbog ograničenog utjecaja okvira vladavine prava koji je uspostavila Europska komisija i postupaka dosada pokrenutih na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a; ističe da su trajni neuspjesi u rješavanju ozbiljnih i kontinuiranih kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a potakli druge države članice da postupaju na isti način; izražava žaljenje zbog odluke Komisije da odgodi objavu svog prijedloga koji se odnosi na jačanje okvira vladavine prava na srpanj 2019.; |
|
51. |
podsjeća na potrebu za provođenjem nepristrane i redovite ocjene stanja vladavine prava, demokracije i temeljnih prava u svim državama članicama; naglašava da bi se ta ocjena trebala temeljiti na objektivnim kriterijima; ponovno skreće pozornost na svoje rezolucije od 10. listopada 2016. i 14. studenoga 2018., u kojima se poziva na uspostavu sveobuhvatnog, trajnog i objektivnog mehanizma EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; smatra da bi to bio pravedan, uravnotežen, redovit i preventivan mehanizam za odgovaranje na moguća kršenja vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a te ističe da je takav mehanizam sada hitniji nego ikad; |
|
52. |
izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija još nije podnijela prijedlog za uspostavu sveobuhvatnog mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te je poziva da to učini na vrijeme, u prvom redu tako što će predložiti sklapanje međuinstitucijskog sporazuma o Paktu Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; |
|
53. |
pozdravlja Prijedlog uredbe Europske Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; skreće pozornost na izvješće na tu temu koje je Parlament donio u siječnju 2019. godine i poziva Vijeće da se što prije uključi u pregovore na konstruktivan način; |
|
54. |
ističe važnost slanja ad hoc izaslanstava Parlamenta u države članice kao učinkovitog alata za praćenje povreda demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; preporučuje da se unutar Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove uspostavi stalna struktura za praćenje takvih povreda u državama članicama; |
|
55. |
poziva institucije Unije i države članice da se odlučno bore protiv sustavne korupcije i razviju učinkovite instrumente za sprečavanje, suzbijanje i sankcioniranje korupcije te za borbu protiv prijevara kao i za redovni nadzor uporabe javnih sredstava; ponovno izražava žaljenje zbog toga što je Komisija posljednjih nekoliko godina odlučila da neće objaviti izvješće EU-a o borbi protiv korupcije te ističe da osiguravanje informativnih članaka o suzbijanju korupcije u okviru europskog semestra nije dovoljno učinkovita mjera za eksplicitno uvrštavanje korupcije na dnevni red; stoga poziva Komisiju da bez odgode nastavi s godišnjim praćenjem i izvješćivanjem o borbi protiv korupcije za sve države članice i institucije EU-a; |
|
56. |
pozdravlja dogovor ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela o novom mehanizmu suradnje za razmjenu informacija; potiče sva relevantna tijela da se u velikoj mjeri koriste tim mehanizmom kako bi se osigurala brza i učinkovita suradnja u borbi protiv pranja novca; |
|
57. |
podsjeća svojeg predsjednika na to da se njegov poziv na uvođenje „Europske nagrade za istraživačko novinarstvo – Daphne Caruana Galizia”, koja bi se svake godine dodjeljivala za izvanredna postignuća u istraživačkom novinarstvu u Europi, već odavno trebao provesti u djelo; |
|
58. |
pozdravlja odluku Parlamenta da svoj program stažiranja za istraživačke novinare nazove po Jánu Kuciaku; |
o
o o
|
59. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica te Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. |
(1) SL C 482, 23.12.2016., str. 117.
(2) SL C 215, 19.6.2018., str. 162.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0438.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0055.
(6) SL C 58, 15.2.2018., str. 148.
(7) SL C 204, 13.6.2018., str. 95.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0442.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0183.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0204.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0340.
(12) SL C 407, 4.11.2016., str. 46.
(13) SL C 399, 24.11.2017., str. 127.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0216.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0446.
(16) Malta – Mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.).
(17) Mišljenje Venecijanske komisije, stavak 142.
(18) Ibid., stavci 107. – 112.
(19) Ibid., stavak 54.
(20) Ibid., stavak 59.
(21) Ibid., stavak 71.
(22) Ibid., stavak 72.
(23) Ibid., stavak 132.
(24) Rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava – SL C 215, 19.6.2018., str. 162.; Rezolucija od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu za demokracije, vladavine prava i temeljnih prava – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456.
(25) http://nao.gov.mt//loadfile/77c82f0e-89b3-44b4-85d4-e48ecfd251b0
(26) https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR19_01/SR_FRAUD_RISKS_ HR.pdf
(27) https://www.transparency.org/cpi2018
https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017
(28) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1539189225045&uri=CELEX:52011IP0459
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016IP0403&from=EN
(29) https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-AD(2017)001-e
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/120 |
P8_TA(2019)0329
Nedavna zbivanja u vezi sa skandalom „Dieselgate”
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o nedavnom razvoju događaja u vezi sa skandalom „Dieselgate” (2019/2670(RSP))
(2021/C 108/11)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članak 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu (1), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Odluku (EU) 2016/34 od 17. prosinca 2015. o osnivanju, ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Istražnog odbora za mjerenje emisija u automobilskom sektoru (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (3), |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (5), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2016/646 od 20. travnja 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 692/2008 u pogledu emisija iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 6) (6), |
|
— |
uzimajući u obzir Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (7), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2015. o mjerenjima emisija u automobilskom sektoru (8), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o istrazi mjerenja emisija u automobilskom sektoru (9) (koja se zasniva na privremenom izvješću Istražnog odbora za mjerenje emisija u automobilskom sektoru), |
|
— |
uzimajući u obzir konačno izvješće Istražnog odbora za mjerenje emisija u automobilskom sektoru od 2. ožujka 2017., |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2017. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru (10), |
|
— |
uzimajući u obzir informativni dokument Europskog revizorskog suda od 7. veljače 2019. o odgovoru EU-a na skandal „Dieselgate”, |
|
— |
uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 13. prosinca 2018. u spojenim predmetima T-339/16, T-352/16 i T-391/16 (11), |
|
— |
uzimajući u obzir preporuku europskog ombudsmana u predmetu 1275/2018/EWM, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2019. o Europi koja štiti: čist zrak za sve (12), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika, |
|
A. |
budući da je Parlament zatražio sveobuhvatno izvješće od Komisije o djelovanjima koje su poduzele Komisija i države članice u pogledu zaključaka i preporuka Istražnog odbora za mjerenje emisija u automobilskom sektoru (dalje u tekstu „odbor EMIS”); |
|
B. |
budući da je 18. listopada 2018. povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Elżbieta Bieńkowska poslala pismo bivšem predsjedniku odbora EMIS s tablicom u kojoj su navedene daljnje mjere koje je poduzela Komisija kao odgovor na zahtjev za „sveobuhvatnim izvješćem o djelovanjima koje su poduzele Komisija i zemlje članice u pogledu zaključaka i preporuka odbora EMIS”; |
|
C. |
budući da se tablicom priloženom uz pismo usredotočilo samo na probleme istaknute u preporukama, a ne i na one iz zaključaka odbora EMIS, posebno u pogledu slučajeva nepravilnosti u postupanju i kršenja prava EU-a; budući da je povjerenici Bieńkowska nekoliko puta naglasila u tablici da su neki problemi navedeni u preporukama izvan njezine nadležnosti; |
|
D. |
budući da je 12. listopada 2018. europski ombudsman prihvatio žalbu zastupnika Europskog parlamenta i utvrdio da je odbijanjem Komisije da odobri javni pristup svim stajalištima zastupnika država članica u pogledu informacija o okolišu došlo do nepravilnosti u postupanju; |
|
E. |
budući da je zbog opstruktivnog ponašanja Komisije došlo do značajnog usporavanja rada odbora EMIS i, uz ostale negativne posljedice, do smanjenja količine informacija koja je bila dostupna zastupnicima Europskog parlamenta pri ispitivanju predstavnika Komisije na saslušanjima; |
|
F. |
budući da je 13. prosinca 2018. Opći sud Europske unije prihvatio tužbe koje su podnijeli gradovi Pariz, Bruxelles i Madrid (presuda Suda Europske u spojenim predmetima T-339/16, T-352/16 i T-391/16) i djelomično poništio Uredbu Komisije (EU) 2016/646 kojom su propisana pretjerano visoke granične vrijednosti dušikovih emisija za ispitivanja novih lakih osobnih i gospodarskih vozila; |
|
G. |
budući da je 22. veljače 2019. Komisija odlučila uložiti žalbu na tu presudu, čime bi se mogao odgoditi rok do kojeg faktori sukladnosti mogu ostati na snazi, koji je utvrdio Sud Europske unije; |
|
H. |
budući da je 6. prosinca 2016. Komisija odlučila pokrenuti postupke zbog povrede prava protiv sedam država članica, točnije Češke Republike, Njemačke, Grčke, Litve, Luksemburga, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine, zbog neuvođenja sustava kazni za odvraćanje proizvođača automobila od kršenja zakonodavstva o emisijama iz automobila i neuvođenja sankcija u slučaju grupe Volkswagen; |
|
I. |
budući da je 17. svibnja 2017. Komisija pokrenula još jedan postupak zbog povrede prava u pogledu strategije za kontrolu emisija koju koristi grupa Fiat Chrysler Automobiles i neispunjavanja obveza Italije o usvajanju korektivnih mjera i uvođenju sankcija tom proizvođaču; |
|
J. |
budući da Komisija u postupcima protiv Njemačke, Italije, Luksemburga i Ujedinjene Kraljevine, koji se još odvijaju, i dalje nije dospjela dalje od faze traženja dopunskih informacija od država članica u okviru dodatnih službenih opomena iako su ti postupci pokrenuti prije više od dvije godine; |
|
K. |
budući da se čini da u tom pogledu neke države članice ne surađuju iskreno s Komisijom; |
|
L. |
budući da je predsjednik Revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne u izjavi za medije od 16. listopada 2018. o programu rada Europskog revizorskog suda za 2019. najavio da će Europski revizorski sud proučiti pristup EU-a za mjerenje emisija vozila kako bi se „utvrdilo ispunjava li EU što je obećala”; |
|
M. |
budući da je u informativnom dokumentu Europskog revizorskog suda od 7. veljače 2019. o odgovoru EU-a na skandal „Dieselgate” istaknuto da još uvijek postoji znatan broj automobila koji uzrokuju veliko onečišćenje na cestama i primijećeno da su trenutačni opozivi vozila, kao i ažuriranje softvera pokrenuto u tom pogledu, imali ograničeni utjecaj na emisije dušikovih oksida; |
|
N. |
budući da Njemačka zahtijeva od njemačkih proizvođača automobila da ponudi vlasnicima automobila program zamjene ili naknadne mehaničke ispravke u pogledu sustava selektivne katalitičke redukcije; |
|
O. |
budući da se najvećim dijelom nije uhvatilo ukoštac s ostavštinom dizelskih vozila koji su veliki onečiščivaći te će ona nastaviti imati negativan učinak na kvalitetu zraka u mnogim narednim godinama ako Komisija i države članice ne poduzmu učinkovita koordinirana djelovanja kako bi se smanjile štetne emisije tih vozila, posebno u područjima u koja se ta vozila izvoze u velikom broju; |
|
P. |
budući da se prema informacijama koje je Komisija proslijedila državama članicama, kampanje za opoziv u državama članicama odnose samo na ograničeni broj automobila sljedećih zaštićenih marki: Volkswagen, Renault, Daimler, Opel i Suzuki; |
|
Q. |
budući da je nekoliko vladinih organizacija i medija izvijestilo da se modeli nekolicine drugih zaštićenih marki ponašaju sumnjivo u pogledu emisija ili premašuju granične vrijednosti onečišćenja utvrđene zakonodavstvom Europske unije; |
|
R. |
budući da neke države članice, točnije Bugarska, Mađarska, Irska, Slovenija i Švedska, još uvijek nisu poslale nikakve informacije Komisiji o svojim programima opoziva; |
|
S. |
budući da je odgovor Komisije na skandal „Dieselgate” uključivao ne samo reviziju Direktive 2007/46/EC, već i Prijedlog direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (COM(2018)0184); budući da je takvo obvezujuće zakonodavstvo ključno kako bi se zajamčilo da potrošači imaju jasna prava i mogu pokrenuti konkretne zajedničke tužbe, posebno zato što se Preporuka o kolektivnoj pravnoj zaštiti iz 2013. u većini država članica gotovo i ne provodi; budući da su u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je sustav zajedničkih tužbi dobro razvijen, žrtve afere „Dieselgate” dobile odštetu u iznosu od 5 000 do 10 000 USD, dok europski potrošači i dalje čekaju primjerenu naknadu štete; budući da je taj dokument također jedan od mnogih koji je blokiran u Vijeću; |
|
T. |
budući da je predsjednik Juncker predložio reviziju Uredbe (EU) br. 182/2011 od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (13) kako bi se države članice obvezalo da budu transparentnije u pogledu stajališta koja usvoje na razini odbora; budući da bi se transparentnijim postupkom za usvajanje stvarne emisije tijekom vožnje sprječilo države članice da neopravdano odgađaju postupak, kao što je objašnjeno u zaključcima odbora EMIS; budući da je taj dokument također jedan od mnogih koji je blokiran u Vijeću; |
|
U. |
budući da su nakon istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) Europska investicijska banka i Volkswagen AG postigli dogovor o dijelu zajma od 400 milijuna EUR koji se odnosi na potprojekt i odobren je 2009. te u potpunosti otplaćen na vrijeme u veljači 2014.; |
|
V. |
budući da u skladu s tim dogovorom Europska investicijska banka završava svoju istragu, a Volkswagen AG zauzvrat pristaje ne sudjelovati u nijednom projektu Europske investicijske banke tijekom razdoblja izuzeća od 18 mjeseci; |
Odgovornosti Komisije
|
1. |
podsjeća da u skladu s člankom 17. stavkom 8. Ugovora o Europskoj uniji „Komisija je kolektivno, kao tijelo, odgovorna Europskom parlamentu”; stoga žali zbog činjenice da Komisija kolektivno, kao tijelo, nije podnijela sveobuhvatno izvješće Parlamentu o zaključcima i preporuka odbora EMIS; |
|
2. |
žali zbog činjenice da pismo povjerenice za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Elżbiete Bieńkowske bivšem predsjedniku odbora EMIS nije dostatno, s obzirom da nisu sva pitanja u nadležnosti povjerenice, kao što je i navedeno u pismu, te se u pismu ne dotiče zaključaka odbora EMIS; |
|
3. |
poziva Komisiju da Parlamentu odmah pošalje sveobuhvatno izvješće koje je odobrio cijeli Kolegij, kao što Parlament i zahtijeva u svojoj rezoluciji, a koje će se usredotočiti ne samo na preporuke, nego i srž istražnih radnji u okviru parlamentarne istrage, tj. zaključaka odbora EMIS, posebno u pogledu slučajeva nepravilnog postupanja i kršenja prava EU-a; smatra da bi Komisija trebala izvući jasne političke zaključke na osnovi zaključaka odbora EMIS; |
|
4. |
napominje da preporuka Europskog ombudsmana potvrđuje da je Komisija značajno ometala rad službenog parlamentarnog istražnog odbora; smatra da bi Komisija trebala izvući jasne političke zaključke iz tog neuspjeha; |
|
5. |
poziva Komisiju da općenito odobri pristup zapisnicima sa sjednica tehničkih odbora, a osobito onima Tehničkog odbora za motorna vozila; |
|
6. |
poziva Komisiju da objavi smjernice za opoziv vozila, u kojima će biti detaljno izloženo kako opozvana vozila moraju biti u skladu s relevantnim uredbama EU-a, uključujući primjenom mehaničkih ispravaka u slučajevima kad ažuriranje softvera ne osigurava usklađenost s graničnim vrijednostima emisija; |
|
7. |
poziva Komisiju da uključi mjere za smjernice kako bi zajamčila da vozila koja su veliki onečiščivaći ne ostanu u optjecaju na tržištu rabljenih vozila ni u državama članicama, ni u trećim zemljama; |
|
8. |
poziva Komisiju da prati uspostavu i provedbu kontrola za nadzor tržišta koju vrše države članice u skladu s Uredbom (EU) 2018/858; |
|
9. |
poziva Komisiju da nastavi s radom u prvoj fazi postupka zbog povrede prava pokrenutog protiv Njemačke, Luksemburga, Ujedinjene Kraljevine i Italije, s obzirom da su ti postupci pokrenuti prije više od dvije godine, te pruži obrazloženo mišljenje; |
|
10. |
pozdravlja presudu Suda Europske unije od 13. prosinca 2018. u kojoj je zaključeno da Komisija u okviru drugog paketa o stvarnim emisijama tijekom vožnje nije imala ovlasti izmijeniti granične vrijednosti emisija NOx utvrđene normom Euro 6; napominje da je Sud Europske unije također zaključio da Komisija nije pružila dovoljno tehničkih objašnjenja u pogledu potrebne prilagodbe graničnih vrijednosti emisija NOx uz uvođenje faktora sukladnosti; smatra da se granične vrijednosti emisija NOx utvrđene normom Euro 6 moraju zadovoljiti u normalnim uvjetima uporabe i da je odgovornost Komisije da osmisli postupke ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje koja bi odražavala emisije u stvarnosti; |
|
11. |
žali zbog odluke Komisije o žalbi na presudu Suda Europske unije u predmetima T-339/16, T-352/16 i T-391/16 te traži od Komisije da poništi svoju odluku u svjetlu nedavnih zbivanja; |
|
12. |
traži od Komisije da izvijesti Parlament hoće li se odlukom o žalbi odgoditi rok do kojeg faktori sukladnosti mogu ostati na snazi, koji je utvrdio Sud Europske unije; |
|
13. |
poziva Komisiju da poštuje granične vrijednosti emisija utvrđene Uredbom (EZ) br. 715/2007 koje su trenutačno na snazi i kojih se treba pridržavati tijekom stvarnih uvjeta vožnje u skladu s tom Uredbom, te da ne uvodi nikakve koeficijente ispravka (tj. faktore sukladnosti) kojima bi se oslabila ta zakonska ograničenja; |
|
14. |
žali zbog činjenice da nikad nije javno objavljeno izviješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) nakon istrage o zajmu Europske investicijske banke Antrieb RDI danom Volkswagenu AG te žali zbog slabih mjera koje je ta banka poduzela; |
Odgovornosti država članica
|
15. |
poziva države članice da bez odgode pruže sve informacije koje Komisija zahtijeva kako bi pripremila izvješće o svim djelovanjima koje su ona i države članice poduzele u pogledu zaključaka i preporuka odbora EMIS; |
|
16. |
žali zbog različitih pristupa i nedostatka koordinacije država članica pri opozivu vozila i jamčenju programa zamjene; smatra da se tim različitim pristupima podrivaju interesi potrošača, zaštita okoliša, zdravlje građana i funkcioniranje unutarnjeg tržišta; |
|
17. |
poziva države članice da hitno provedu potrebne mjere opoziva ili povlačenja s tržišta znatnog broja automobila koji uzrokuju veliko onečišćenje te da u potpunosti surađuju s Komisijom na zajedničkom pristupu za djelovanja opoziva na osnovi smjernica Komisije; |
|
18. |
žali zbog činjenice da se programi zamjene i zahtjevi za mehaničke ispravke za njemačke proizvođače automobila u Njemačkoj ne primjenjuju izvan Njemačke te na druge proizvođače automobila u Uniji; |
|
19. |
poziva države članice i proizvođače automobila na koordinaciju u pogledu obveznih naknadnih mehaničkih ispravaka za neusklađena dizelska vozila, uključujući mehaničke ispravke za selektivnu katalitičku redukciju, radi smanjenja emisija dušikova dioksida (NO2) i pročišćavanja postojećeg voznog parka; smatra da bi troškove uvođenja tih mehaničkih ispravaka trebao snositi predmetni proizvođač automobila; |
|
20. |
poziva one države članice koje Komisiji još nisu pružile informacije o svojim programima opoziva da to naprave bez odgode; |
|
21. |
poziva države članice da zajamče učinkovitost nadzornih provjera tržišta i testiraju automobile koji su u optjecaju izvan parametara stvarnih emisija tijekom vožnje kako bi se osiguralo da proizvođači ne optimiziraju vozila za ispitivanja tih parametara u sklopu vlastitih pogona, kao što je natuknuto u informativnom dokumentu Europskog revizorskog suda; |
|
22. |
poziva države članice uključene u postupak zbog povrede prava da u potpunosti surađuju s Komisiju i pruže joj sve potrebne informacije; |
|
23. |
poziva države članice da sprječe proizvođače automobila u primjeni novih fleksibilnih rješenja u laboratorijskom Globalno usklađenom ispitnom postupku za laka vozila (WLTP) u svrhu smanjenja emisija CO2; |
|
24. |
podsjeća države članice da kod automobila iz službenih predstavništva zajamče isključivu primjenu graničnih vrijednosti CO2 iz Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP) kako bi se izbjegla bilo kakva zbunjenost potrošača te naglašava da bi države članice trebale prilagoditi oporezivanje vozila i fiskalne poticaje vrijednostima tog ispitnog postupka uz izbjegavanje njegovog negativnog učinka po potrošače; |
|
25. |
apelira na Vijeće Europske unije da preuzme odgovornost i hitno usvoji opći pristup Prijedlogu direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i Prijedlogu revizije Uredbe (EU) br. 182/2011; |
|
26. |
naglašava važnost osiguravanja visoke i ujednačene razine zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu u pogledu svih budućih skandala u vezi s manipulacijama od strane proizvođača automobila koje dovode do viših emisija od očekivanih te poziva države članice da podrže razvoj pravednih, pristupačnih i pravodobnih postupaka kolektivne pravne zaštite; |
|
27. |
poziva države članice i Komisiju da poduzmu odlučne korake kako bi olakšale pristup vozilima s nultom i niskom razinom emisija u svim državama članicama, izbjegavajući pritom veće korištenje starih vozila s visokim razinama onečišćenja u državama članicama s niskim prihodima; |
|
28. |
naglašava, u tom pogledu, da je za povećanje prihvaćenosti kod potrošača bitna raspoloživost i pristupačnost infrastrukture za punjenje, među ostalim u privatnim i javnim zgradama u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada (14), te konkurentnost električnih vozila; |
|
29. |
apelira na predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Komisije da prisustvuju prvoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u travnju 2019. kako bi odgovorili na sva preostala pitanja u pogledu zaključaka i preporuka odbora EMIS, preporuke Europskog ombudsmana i drugih elemenata ove rezolucije; |
o
o o
|
30. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica. |
(1) SL L 113, 19.5.1995., str. 1.
(2) SL L 10, 15.1.2016., str. 13.
(3) SL L 171, 29.6.2007., str. 1.
(4) SL L 263, 9.10.2007., str. 1.
(5) SL L 151, 14.6.2018., str. 1.
(6) SL L 109, 26.4.2016., str. 1.
(7) SL L 152, 11.6.2008., str. 1.
(8) SL C 355, 20.10.2017., str. 11.
(9) SL C 204, 13.6.2018., str. 21.
(10) SL C 298, 23.8.2018., str. 140.
(11) Uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 13. prosinca 2018., Ville de Paris, Ville de Bruxelles i Ayuntamiento de Madrid protiv Komisije, T-339/16, T-352/16 i T-391/16, ECLI:EU:T:2018:927.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0186.
(13) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(14) Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.).
PREPORUKE
Europski parlament
Utorak, 26. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/126 |
P8_TA(2019)0224
Sveobuhvatni sporazum između EU-a i Uzbekistana
Preporuka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novom sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Uzbekistana (2018/2236(INI))
(2021/C 108/12)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2018/… od 16. srpnja 2018. o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime Unije, o odredbama koje su u nadležnosti Unije, a koje su dio Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane (10336/18), |
|
— |
uzimajući u obzir odluku predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća 16. srpnja 2018., o ovlašćivanju Europske komisije za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime država članica, o odredbama koje su u nadležnosti država članica, a koje su dio Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane (10337/18), |
|
— |
uzimajući u obzir pregovaračke smjernice Vijeća od 16. srpnja 2018. (10601/18, klasificirane informacije EU-a), poslane Parlamentu 6. kolovoza 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) između EU-a i Republike Uzbekistana na snazi od 1999., |
|
— |
uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o energetskoj suradnji između EU-a i Uzbekistana potpisan u siječnju 2011., |
|
— |
uzimajući u obzir Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013., |
|
— |
uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane i izmjeni Sporazuma kako bi se proširila primjena njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir istek bilateralnog sporazuma o tekstilu (1), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane i izmjeni Sporazuma kako bi se proširila primjena njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir istek bilateralnog sporazuma o tekstilu (2), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2014. o ljudskim pravima u Uzbekistanu (3), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju (4) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju (5), |
|
— |
uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. naslovljenu „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031), |
|
— |
uzimajući u obzir posjete Uzbekistanu Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava iz rujna 2018. i svibnja 2017. i redovite posjete toj zemlji svojeg Izaslanstva u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kazahstana, EU-a i Kirgistana, EU-a i Uzbekistana, EU-a i Tadžikistana te za odnose s Turkmenistanom i Mongolijom, |
|
— |
uzimajući u obzir rezultate 13. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 10. studenoga 2017. u Samarkandu, na kojem se raspravljalo o bilateralnom programu (gospodarstvo, povezivost, sigurnost i vladavina prava) te o regionalnim pitanjima, |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničko priopćenje s 14. sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije održanog 23. studenoga 2018. u Bruxellesu, naslovljeno „EU i srednja Azija – Suradnja za izgradnju budućnosti koja podrazumijeva uključiv rast, održivu povezivost i snažnije partnerstvo” (6), |
|
— |
uzimajući u obzir stalnu razvojnu pomoć EU-a Uzbekistanu u iznosu od 168 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020., financijsku pomoć Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te druge mjere EU-a za potporu miru i sigurnosti te smanjenje nuklearnog otpada u zemlji, |
|
— |
uzimajući u obzir izjavu s Konferencije o Afganistanu održane 26. i 27. ožujka 2018. u Taškentu u Uzbekistanu kao domaćinu konferencije, kojom je supredsjedao Afganistan, naslovljenu „Mirovni proces, sigurnosna suradnja i regionalna povezivost”, |
|
— |
uzimajući u obzir Strategiju mjera u pet prioritetnih područja za razvoj Uzbekistana (Razvojna strategija) za razdoblje 2017. – 2021., |
|
— |
uzimajući u obzir korake koje je Uzbekistan poduzeo prema stvaranju otvorenijeg društva i većoj otvorenosti u odnosima sa svojim susjedima od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza, |
|
— |
uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0149/2019), |
|
A. |
budući da su 23. studenoga 2018. EU i Uzbekistan pokrenuli pregovore o sveobuhvatnom Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji kako bi se zamijenio sadašnji Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana, u cilju jačanja i produbljivanja suradnje u područjima od obostranog interesa na temelju zajedničkih vrijednosti demokracije, vladavine prava, poštovanja temeljnih sloboda i dobrog upravljanja, radi promicanja održivog razvoja i međunarodne sigurnosti i učinkovitog nošenja s globalnim izazovima kao što su terorizam, klimatske promjene, migracije i organizirani kriminal; |
|
B. |
budući da će biti potrebna suglasnost Parlamenta da bi Sporazum o pojačanom partnerstvu i suradnji stupio na snagu; |
|
1. |
preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku: |
Odnosi EU-a i Uzbekistana
|
(a) |
da pozdrave obveze i korake koje je Uzbekistan poduzeo prema stvaranju otvorenijeg društva i istinskom uključivanju u politički dijalog između EU-a i Uzbekistana, što je dovelo do otvaranja pregovora o sveobuhvatnom Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji; da naglase interes EU-a za jačanjem odnosa s Uzbekistanom na temelju zajedničkih vrijednosti te prepoznaju ulogu Uzbekistana kao važnog kulturnog i političkog mosta između Europe i Azije; |
|
(b) |
da osiguraju redovit, temeljit dijalog te da prate provedbu političkih i demokratskih reformi usmjerenih na stvaranje neovisnog pravosuđa, uključujući ukidanje svih ograničenja za neovisnost odvjetnika, istinski neovisni parlament koji će proizaći iz istinski konkurentnih izbora, zaštitu ljudskih prava, rodnu ravnopravnost i slobodu medija, depolitiziraciju sigurnosne usluge i jamstvo obveze o poštovanju vladavine prava te snažno sudjelovanje civilnog društva u procesu reformi; da pozdrave nove ovlasti dodijeljene uzbekistanskom parlamentu (Oliy Majlis) te nove mehanizme za jačanje parlamentarnog nadzora; da potiču vlasti da provedu preporuke izvješća OESS-a/ODIHR-a objavljenog nakon parlamentarnih izbora 2014.; |
|
(c) |
da naglase važnost i da pruže znatnu potporu održivim reformama i njihovoj provedbi, na temelju sadašnjih i budućih sporazuma, koje vode opipljivim rezultatima i rješavanju političkih, socijalnih i gospodarskih pitanja, osobito u cilju poboljšanja upravljanja, stvaranja prostora za istinski raznoliko i neovisno civilno društvo, jačanja poštovanja ljudskih prava, zaštite manjina i ugroženih skupina ljudi, uključujući osobe s invaliditetom, jamčenja da počinitelji snose odgovornost za kršenja ljudskih prava i druge zločine te uklanjanja prepreka za poduzetništvo; |
|
(d) |
da prepoznaju i podrže obvezu Uzbekistana o tekućim strukturalnim, administrativnim i gospodarskim reformama za poboljšanje poslovne klime, pravosudnog sustava i sigurnosnih usluga, uvjeta rada te administrativne odgovornosti i učinkovitosti, te da naglase važnost njihove potpune i provjerljive provedbe; da pozdrave liberalizaciju vanjske valute i deviznog tržišta da naglase da sveobuhvatni plan reformi Uzbekistana i njegova razvojna strategija za razdoblje 2017. – 2021. moraju provesti i imati potporu mjera kojima se olakšava vanjska trgovina i poboljšava poslovno okruženje; da uzmu u obzir da su migracije radne snage i doznake ključan mehanizam za rješavanje problema siromaštva u Uzbekistanu; |
|
(e) |
da potaknu uzbekistansku vladu da se pobrine za to da borci za ljudska prava, civilno društvo, međunarodni promatrači i organizacije za ljudska prava mogu slobodno djelovati u zakonski čvrstom i politički sigurnom okruženju, posebno olakšavanjem postupaka registracije i omogućavanjem pravne zaštite u slučaju uskraćivanja registracije; da potiču vladu da omogući redovito, neometano i neovisno praćenje uvjeta u zatvorima i pritvorima; da potaknu vladu da pozove posebnog izvjestitelja UN-a za mučenje i ostalo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, da provede preporuku iz njegova posljednjeg posjeta u 2003. i da donese nacionalne zakone i prakse u skladu s međunarodnim pravom i standardima, uključujući neovisni mehanizam praćenja kojim se omogućuje nesmetan pristup pritvornim mjestima kako bi se moglo pratiti postupanje prema zatvorenicima; da pozovu vlasti da temeljito istraže navode o mučenju ili nečovječnom postupanju; |
|
(f) |
da promiču nastanak tolerantnog, uključivog, pluralističkog i demokratskog društva pod vodstvom vjerodostojne vlade podupiranjem postupne liberalizacije, u potpunosti poštujući vodeće načelo UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, te društveno-gospodarskog napretka u korist stanovništva; |
|
(g) |
da pozdrave oslobađanje političkih zatvorenika, ali i da snažno potiču vlasti da im zajamče potpunu rehabilitaciju, pristup pravnoj pomoći i liječenju; da pozovu na oslobađanje svih preostalih političkih zatvorenika i svih drugih pojedinaca zatvorenih ili progonjenih na temelju politički motiviranih optužbi, kao što su aktivisti za ljudska prava, civilno društvo i vjerski aktivisti, novinari i političari iz oporbe; da izraze zabrinutost zbog nekoliko suđenja zatvorenih za javnost te da potiču vladu da okonča praksu takvih suđenja; da potaknu vladu da brzo izmijeni odredbe Kaznenog zakona koje se odnose na ekstremizam i koje se ponekad koriste za kriminalizaciju neslaganja; da pozdrave obveze u pogledu prestanka primjene članka o „kršenju zatvorskih pravila”, koji se proizvoljno koristi za produljenje kazni političkih zatvorenika; da zajamče da se svim političkim zatvorenicima za kaznena djela i prekršaje daju primjerci sudskih presuda u njihovim predmetima kako bi im se omogućilo da imaju pravo na žalbu i rehabilitaciju; da pozdrave ublažavanje određenih ograničenja slobode mirnog okupljanja i da nadalje potiču ukidanje ograničenja za ta prava, kao što je zadržavanje mirnih prosvjednika, pridržavajući se tako Opće deklaracije o ljudskim pravima; da pozdrave nedavni posjet posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; |
|
(h) |
da prime na znanje da se prema indeksu slobode medija Reportera bez granica položaj Uzbekistana tek neznatno poboljšao između 2016. i 2018. te da i dalje ostanu zabrinuti zbog cenzure, blokiranja internetskih stranica, autocenzure novinara i blogera, uznemiravanja na internetu i izvan njega te politički motiviranih kaznenih optužbi; da apeliraju na vlasti da zaustave pritisak i nadzor nad medijima, da prestanu blokirati neovisne internetske stranice te da dopuste međunarodnim medijima da akreditiraju korespondente i djeluju u zemlji; da podražaju i pozdrave mjere poduzete radi osiguranja veće neovisnosti medija i organizacija civilnog društva, primjerice ukidanje nekih ograničenja kojima se uređuju njihove aktivnosti, kao i vraćanje stranih i međunarodnih medija i nevladinih organizacija koje prethodno nisu imale pristup zemlji; da pozdrave novi zakon o registraciji nevladinih organizacija kojim se ublažavaju neki postupci registracije i neki uvjeti u pogledu naprednog dopuštenja za održavanje aktivnosti i sastanaka; da apeliraju na vlasti da u potpunosti provedu taj zakon, među ostalim, uklanjanjem svih prepreka registraciji međunarodnih organizacija i da potaknu vlasti da razmotre ukidanje preostalih ograničenja kojima se sputava rad nevladinih organizacija, kao što su opterećujući zahtjevi za registraciju i intruzivni nadzor; |
|
(i) |
da pozdrave napredak ostvaren prema iskorjenjivanju dječjeg rada i postupnom ukidanju prisilnog rada, kao i nedavne posjete Uzbekistanu posebnih izvjestitelja UN-a te ponovno otvaranje zemlje za međunarodne nevladine organizacije u tom području; da istaknu da prisilni rad koji država nameće u industriji pamuka i svile i drugim područjima i dalje predstavlja problem; da očekuju od uzbekistanske vlade da poduzme korake kako bi se iskorijenili svi oblici prisilnog rada, da ukloni temeljne uzroke tog fenomena, posebno sustav obveznih kvota, te da se na odgovornost pozovu lokalne vlasti koje prisilno mobiliziraju radnike u javnom sektoru i studente; da naglase da je potrebno uložiti više napora i donijeti dodatne zakonske mjere kako bi se konsolidirao ostvareni napredak u tom području u pogledu ukidanja prisilnog rada; da u tom pogledu potiču daljnju suradnju s Međunarodnom organizacijom rada (MOR); da omoguće posebnom izvjestitelju UN-a za suvremene oblike ropstva posjet toj zemlji; da istaknu važnost mjera za uspostavu održivog lanca opskrbe pamukom te modernih i ekološki prihvatljivih tehnologija za uzgoj pamuka i poljoprivredne prakse u toj zemlji; da pruže potporu domaćim uzgajivačima pamuka kako bi poboljšali učinkovitost proizvodnje, štitili okoliš i poboljšali radne prakse u cilju ukidanja prisilnog rada; |
|
(j) |
da potiču vlasti da pojačaju mjere za smanjenje nezaposlenosti u toj zemlji, uključujući otvaranje privatnog sektora i jačanje malih i srednjih poduzeća; da u tom pogledu pozdrave proširenje programa osposobljavanja za rukovoditelje i da potiču dodatne programe osposobljavanja za poduzetnike; da u tom smislu podsjete na potencijal mladog stanovništva u Uzbekistanu i njegovu relativno visoku obrazovanost; da potiču promicanje obrazovnih programa u području poduzetništva; da podsjete na važnost programa EU-a kao što je Erasmus+ u promicanju međukulturnog dijaloga između EU-a i Uzbekistana te u pružanju mogućnosti za osnaživanje studenata koji sudjeluju u tim programima kao pozitivnih nositelja promjena u njihovu društvu; |
|
(k) |
da nastave održavati godišnje dijaloge o ljudskim pravima u organizaciji Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i u tom kontekstu inzistiraju da se riješe pojedinačni zabrinjavajući slučajevi, uključujući one političkih zatvorenika; da se uoči svakog kruga dijaloga dogovore o konkretnim temama te da svake godine ocjenjuju napredak u pogledu rezultata u odnosu prema standardima EU-a, istodobno uključujući pitanja ljudskih prava u sve ostale sastanke i politike; da potiču i ocjenjuju usklađenost s međunarodnim instrumentima u pogledu ljudskih prava, koje je Uzbekistan ratificirao u okviru UN-a, OESS-a i MOR-a; da izraze trajnu zabrinutost zbog neriješenih problema i nedostatka provedbe određenih reformi; da potiču vlasti na dekriminalizaciju dobrovoljnih spolnih odnosa među osobama istog spola te na izgradnju kulture tolerancije za LGBT osobe; da pozovu uzbekistanske vlasti da poštuju i promiču prava žena; |
|
(l) |
da osiguraju reviziju sustava putovnica; da pozdrave ukidanje sustava „izlaznih viza” koje su prethodno bile obavezne za uzbekistanske građane koji su putovali izvan Zajednice neovisnih država; da pozdrave objavu Uzbekistana da od siječnja 2019. više neće zahtijevati vize od državljana država članica EU-a; |
|
(m) |
da potiču vlasti na poboljšanje lokalnog sustava zdravstvene skrbi i povećanje državnih resursa za potporu poboljšanjima jer se stanje znatno pogoršalo otkad je Uzbekistan stekao svoju neovisnost; |
|
(n) |
da apeliraju na nadležna tijela da pruže potrebnu potporu te da traže doprinos i potporu međunarodnih partnera kako bi se Uzbekistanu, a posebno autonomnoj Republici Karakalpakstan, omogućilo da se dodatno uhvati u koštac s gospodarskim, socijalnim i zdravstvenim posljedicama prirodne katastrofe u Aralskom jezeru tako što će se uspostaviti politike i prakse za održivo gospodarenje vodama i njihovo očuvanje, kao i vjerodostojan postupni plan čišćenja regije; da pozdrave pozitivna kretanja u razvoju regionalne suradnje o vodama, posebno s Tadžikistanom i Kazahstanom, osnivanje višepartnerskog uzajamnog fonda UN-a za sigurnost ljudi u regiji Aralskog jezera, predanost vlasti i predanost koju su vlasti pokazale u tom pogledu; da podrže napore za poboljšanje infrastrukture za navodnjavanje; |
|
(o) |
da priznaju novu vanjsku politiku Uzbekistana koja je dovela do poboljšanja u suradnji sa susjednim zemljama i međunarodnim partnerima, osobito u pogledu promicanja stabilnosti i sigurnosti u regiji, upravljanja granicama i vodama, utvrđivanja granica i energije; da podupiru pozitivnu uključenost Uzbekistana u mirovni proces u Afganistanu; |
|
(p) |
da pozdrave kontinuiranu predanost Uzbekistana održavanju srednjoazijske zoni bez nuklearnog oružja; da podsjete na obvezu EU-a da podrži Uzbekistan u postupanju s toksičnim i radioaktivnim otpadom; da potaknu Uzbekistan da potpiše Ugovor o zabrani nuklearnog oružja; |
|
(q) |
da uzmu u obzir važnu ulogu Uzbekistana u predstojećem pregledu strategije EU-a za srednju Aziju, primjenjujući načelo diferencijacije; |
|
(r) |
da prepoznaju opravdanu zabrinutost Uzbekistana u pogledu sigurnosti i povećaju suradnju kako bi se pružila potpora za upravljanje krizom, sprečavanje sukoba, integrirano upravljanje granicama i napore koji se ulažu u rješavanje nasilne radikalizacije, terorizma, organiziranog kriminala i nezakonite trgovine drogama, uz istodobno poštovanje vladavine prava, uključujući zaštitu ljudska prava; |
|
(s) |
da zajamče učinkovitu suradnju u borbi protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza; |
|
(t) |
da povežu pomoć koja se Uzbekistanu pruža iz instrumenata EU-a za financiranje vanjskog djelovanja i putem zajmova EIB-a i EBRD-a s daljnjim napretkom u provedbi reforme; |
|
(u) |
da pruže potporu za djelotvornu provedbu ključnih međunarodnih konvencija potrebnih za status OSP+; |
|
(v) |
da podupiru napore koje Uzbekistan ulaže kako bi se pridružio Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, u cilju bolje integracije Uzbekistana u svjetsko gospodarstvo i poboljšanja poslovne klima u toj zemlji, što će privući više izravnih stranih ulaganja; |
|
(w) |
da uzmu u obzir razvoj odnosa s trećim zemljama u kontekstu provedbe kineske inicijative „Jedan pojas, jedan put”; te da ustraju na ispunjenju zahtjeva za poštovanje ljudskih prava povezanih s tom inicijativom, uključujući izradom smjernica u tom pogledu; |
Novi sveobuhvatni sporazum
|
(x) |
da pregovore o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji iskoriste kako bi se podržao istinski i održiv napredak prema odgovornom i demokratskom režimu kojim se jamče i štite temeljna prava za sve građane te se posebno usredotočuje na osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo, borce za ljudska prava i neovisnost odvjetnika; da zajamče da prije zaključenja pregovora Uzbekistan ostvari veliki napredak u pogledu jamčenja slobode govora i slobode udruživanja i mirnog okupljanja u skladu s međunarodnim standardima, uključujući uklanjanjem prepreka koje svim novim udruženjima onemogućuju registraciju i zakonito pokretanje aktivnosti u zemlji, kao i primanje financijskih sredstava iz inozemstva; |
|
(y) |
da pregovorima postignu moderan, sveobuhvatan i ambiciozan sporazum između EU-a i Uzbekistana kojim će se zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999., poboljšavajući odnose među narodima, političku suradnju, trgovinske i ulagačke odnose, kao i suradnju u području održivog razvoja, zaštite okoliša, povezivosti, ljudskih prava i upravljanja te doprinoseći održivom gospodarskom i društvenom razvoju Uzbekistana; |
|
(z) |
da obnove predanost unapređivanju demokratskih standarda, načela dobrog upravljanja i vladavine prava te poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što je sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, te boraca za ljudska prava; |
|
(aa) |
da podupiru napore koje je Uzbekistan ponovno počeo ulagati u multilateralnu i međunarodnu suradnju za suočavanje s globalnim i regionalnim izazovima, kao što su, među ostalim, međunarodna sigurnost i borba protiv nasilnog ekstremizma, organizirani kriminal, krijumčarenje droga, gospodarenje vodama, uništavanje okoliša, klimatske promjene i migracije; |
|
(ab) |
da osiguraju da se sveobuhvatnim sporazumom olakšavaju i jačaju regionalna suradnja i mirno rješavanje postojećih kontroverzija, utirući put prema istinskim dobrosusjedskim odnosima; |
|
(ac) |
da poboljšaju odredbe povezane s trgovinskim i gospodarskim odnosima, s jedne strane, njihovim boljim povezivanjem s odredbama u području ljudskih prava, predanošću provedbi vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te pružanjem mehanizama za ocjenu i rješavanje negativnih učinaka na ljudska prava, a s druge strane, promicanjem načela tržišnoga gospodarstva, uključujući pravnu sigurnost te neovisne i transparentne institucije, kako bi se zajamčila izravna strana ulaganja i doprinijelo diversifikaciji gospodarstva; da poboljšaju suradnju u borbi protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza i da zajamče da se imovina koja je trenutačno zamrznuta u nekoliko država članica EU-a i EGP-a na odgovoran način vrati u zemlju na dobrobit svih Uzbeka; |
|
(ad) |
da pojačaju aspekte međuparlamentarne suradnje unutar ovlaštenog Odbora za parlamentarnu suradnju u područjima demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući izravnu odgovornost predstavnika Vijeća za suradnju i Odbora za parlamentarnu suradnju; |
|
(ae) |
da osiguraju uključenost svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo, tijekom pregovora i faze provedbe sporazuma; |
|
(af) |
da uvrste uvjete o mogućoj obustavi suradnje u slučaju da ijedna stranka prekrši bitne elemente posebice u pogledu poštovanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, kao i da se u tim slučajevima predvidi savjetovanje s Europskim parlamentom; da uspostave neovisni mehanizam za praćenje i podnošenje pritužbi koji bi pogođenom stanovništvu i njihovim predstavnicima poslužio kao djelotvoran alat za rješavanje negativnih posljedica za ljudska prava te za praćenje njegove provedbe; |
|
(ag) |
da zajamče usku uključenost Europskog parlamenta u praćenje provedbe svih dijelova Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji nakon što stupi na snagu, održavaju savjetovanja u tom kontekstu, osiguravajući da Europska služba za vanjsko djelovanje odgovarajuće obavješćuje Parlament i civilno društvo o Sporazumu o pojačanom partnerstvu i suradnji te da Parlament primjereno reagira; |
|
(ah) |
da zajamče prijenos svih pregovaračkih dokumenata Europskom parlamentu, podložno pravilima o povjerljivosti, omoguće Parlamentu odgovarajuću kontrolu pregovaračkog postupka; da ispune međuinstitucijske obveze koje proizlaze iz članka 218. stavka 10. UFEU-a te da periodično izvješćuju Parlament; |
|
(ai) |
da ne primjenjuju odredbe Sporazuma o pojačanom partnerstvu i suradnji dok Parlament ne da svoju suglasnost; |
|
(aj) |
da provedu informativnu kampanju u kojoj će isticati očekivane pozitivne rezultate suradnje u korist građana EU-a i Uzbekistana, također i kako bi dodatno poboljšali odnose među narodima; |
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Uzbekistana. |
(1) SL C 238, 6.7.2018., str. 394.
(2) SL C 238, 6.7.2018., str. 51.
(3) SL C 274, 27.7.2016., str. 25.
(4) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91.
(5) SL C 58, 15.2.2018., str. 119.
(6) https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/54354/joint-communiqué-european-union-–-central-asia-foreign-ministers-meeting-brussels-23-november_en
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/133 |
P8_TA(2019)0241
Sporazum o institucijskom okviru između EU-a i Švicarske
Preporuka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Sporazumu o institucionalnom okviru između Europske unije i Švicarske Konfederacije (2018/2262(INI))
(2021/C 108/13)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir odluku Vijeća od 6. svibnja 2014. o odobrenju pregovora o sporazumu između EU-a i Švicarske o institucijskom okviru kojim se uređuju bilateralni odnosi i početak tih pregovora 22. svibnja 2014., |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. veljače 2017. o odnosima EU-a sa Švicarskom Konfederacijom, |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Vijeća o odnosima EU-a sa zemljama EFTA-e od 14. prosinca 2010. i 20. prosinca 2012., |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru od 1. siječnja 1994. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir činjenicu da su švicarski građani na referendumu u prosincu 1992. odbacili sudjelovanje u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) s 50,3 % glasova protiv, u lipnju 1997. inicijativu „Pregovori za članstvo u EU-u: neka narod odluči” sa 74 % glasova i u ožujku 2001. inicijativu „Da Europi!” sa 77 % glasova, |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum između EU-a i Švicarske Konfederacije o trgovanju emisijskim jedinicama koji je potpisan 23. studenoga 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Okvir za suradnju Europske obrambene agencije (EDA) i Švicarske koji je potpisan 16. ožujka 2012., |
|
— |
uzimajući u obzir sporazum o pravosudnoj suradnji između Švicarske i Eurojusta koji je potpisan 27. studenoga 2008. i stupio na snagu 22. srpnja 2011., |
|
— |
uzimajući u obzir sporazum između Švicarske i Europola o suradnji policijskih tijela na sprečavanju i borbi protiv teškog i organiziranog kriminala i terorizma koji je potpisan 24. rujna 2004. i stupio na snagu 1. ožujka 2006. te uzimajući u obzir proširenje njegova područja primjene 1. siječnja 2008., |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum od 21. lipnja 1999. između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba (3) te posebno njegov Prilog I. o slobodnom kretanju osoba i Prilog III. o priznavanju stručnih kvalifikacija, |
|
— |
uzimajući u obzir Protokol od 27. svibnja 2008. uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba u vezi sa sudjelovanjem Republike Bugarske i Rumunjske kao ugovornih stranaka na temelju njihovog pristupanja Europskoj uniji (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum od 25. lipnja 2009. između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pojednostavljenju inspekcija i formalnosti vezanih uz prijevoz robe te o mjerama za carinsku sigurnost (5), |
|
— |
uzimajući u obzir švicarsku građansku inicijativu od 9. veljače 2014. u sklopu koje je 50,3 % švicarskih građana poduprlo prijedloge za ponovno uvođenje kvota za imigraciju u odnosu s Europskom unijom, za davanje prednosti švicarskim državljanima pri popunjavanju slobodnih radnih mjesta i za ograničavanje prava imigranata na socijalne naknade, |
|
— |
uzimajući u obzir sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Švicarske (6) iz 1972. koji je tijekom godina prilagođen i ažuriran, |
|
— |
uzimajući u obzir sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu koji je stupio na snagu 1. lipnja 2002. (7), |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o željezničkom i cestovnom prijevozu robe i putnika koji je stupio na snagu 1. lipnja 2002. (8), |
|
— |
uzimajući u obzir pregovore između EU-a i Švicarske o sporazumima o električnoj energiji te o sigurnosti hrane, sigurnosti proizvoda i javnom zdravlju, |
|
— |
uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2018/2047 od 20. prosinca 2018. o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na burze u Švicarskoj u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), |
|
— |
uzimajući u obzir 37. međuparlamentarnu sjednicu EU-a i Švicarske održanu 4. i 5. srpnja 2018. u Bruxellesu, |
|
— |
uzimajući u obzir svoje rezolucije o Švicarskoj, posebno Rezoluciju od 9. rujna 2015. o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj: prepreke potpunom ostvarenju unutarnjeg tržišta (10) i nacrt prijedloga rezolucije svojeg Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača na istu temu od 24. travnja 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o godišnjem izvješću o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2017. (11), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0147/2019), |
|
A. |
budući da se trenutačni odnos Švicarske i EU-a temelji na složenom nizu od oko 20 glavnih sektorskih bilateralnih sporazuma i oko stotinu drugih sporazuma; budući da Švicarska samo djelomično sudjeluje u svim četirima slobodama; budući da su ti sporazumi produbili suradnju između EU-a i Švicarske u prošlosti u područjima unutarnjeg tržišta, unutarnje sigurnosti i azila, prometa i poreznih pitanja, dok bi u budućnosti taj složeni niz sporazuma mogao postati zastario, što će njihovu provedbu učiniti manje relevantnom, osim ako se ne postigne dogovor o sveobuhvatnom okviru; |
|
B. |
budući da je, prema podacima Eurostata, Švicarska 2017. bila treći najveći partner EU-a u pogledu izvoza robe i četvrti najveći partner u pogledu uvoza robe; |
|
C. |
budući da je Vijeće izjavilo da bi sveobuhvatni institucijski sporazum sa Švicarskom trebao težiti zaštiti homogenosti unutarnjeg tržišta i osigurati pravnu sigurnost za tijela, građane i gospodarske subjekte; |
|
D. |
budući da Švicarsko savezno vijeće želi sklopiti institucijski sporazum s EU-om kojim se osigurava pravna sigurnost u području pristupa tržištu i štiti blagostanje, neovisnost i pravni sustav Švicarske (12); budući da je Švicarsko savezno vijeće najavilo savjetovanje s dionicima na temelju teksta koji su pregovarači dogovorili 23. studenog 2018.; |
|
E. |
budući da je za poticanje rasta i konkurentnosti te otvaranje radnih mjesta u cilju oporavka europskog gospodarstva potrebno učinkovito jedinstveno tržište koje dobro funkcionira i temelji se na vrlo konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu; budući da se zakonodavstvo o jedinstvenom tržištu mora pravilno prenijeti, primijeniti i provesti ako države članice i Švicarska žele iskoristiti sve njegove prednosti; |
|
F. |
budući da je Švicarska izrazila želju da se obvezujuće materijalne odredbe o državnim potporama ostave za neki budući sporazum o pristupu tržištu i da ona ima pristup jedinstvenom tržištu električne energije; |
|
G. |
budući da je Savezno vijeće 28. rujna 2018. odobrilo drugi švicarski doprinos nizu država članica EU-a u iznosu od 1,3 milijarde CHF tokom deset godina i sada čeka pozitivnu odluku Savezne skupštine; |
|
H. |
budući da je Švicarska članica Europske agencije za okoliš; |
|
I. |
budući da je Švicarska ratificirala sudjelovanje u europskim programima satelitske navigacije Galileo i EGNOS; |
|
J. |
budući da je sudjelovanje Švicarske u okvirnom programu EU-a za istraživanje Obzor 2020. i u prethodnom Okvirnom programu 7 (FP7) bilo korisno za sve uključene strane zbog visoke kvalitete prijedloga; |
|
K. |
budući da su 27. svibnja 2015. Švicarska i EU potpisali dodatni protokol koji se odnosi na Sporazum o oporezivanju i dohotku od kamata na štednju prema kojem su od rujna 2018. obje strane dužne automatski razmjenjivati informacije o financijskim računima rezidenata druge strane; budući da je EU stavio Švicarsku u Prilog II. zaključcima Vijeća od 5. prosinca 2017. na popis zemalja koje su predane provedbi načela dobrog poreznog upravljanja radi rješavanja pitanja povezanih s transparentnosti, pravednim oporezivanjem i mjerama protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti; |
|
L. |
budući da Švicarska surađuje u odabranim dijelovima zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i sudjeluje u civilnim i vojnim mirovnim misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), posebno u Ukrajini i Maliju; budući da Okvir za suradnju Europske obrambene agencije i Švicarske potpisan 16. ožujka 2012. omogućuje razmjenu informacija i predviđa zajedničke aktivnosti u istraživanjima i tehnološkim projektima te projektima i programima u pogledu naoružanja; |
|
M. |
budući da je Švicarska dio schengenskog prostora od početka njegove primjene na Švicarsku u prosincu 2008.; |
|
N. |
budući da Švicarska sudjeluje u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), Viznom informacijskom sustavu (VIS) i Eurodacovoj bazi podataka otisaka prstiju tražitelja azila EU-a, a sudjelovat će u budućem sustavu bilježenja ulaska/izlaska (EES) kojim će se registrirati prelasci na vanjskim granicama EU-a i u Europskom sustavu za informacije i vize za putovanja (ETIAS) koji jamči sigurnost prije putovanja i vrši provjeru nezakonitih migranata iz trećih zemalja izuzetih iz viznog režima; |
|
O. |
budući da se na temelju Dublinskog sporazuma o pridruživanju dijelovi pravne stečevine EU-a o azilu odnose i na Švicarsku; budući da Švicarska od 2010. financijski i operativno doprinosi radu Frontexa; |
|
P. |
budući da je 2017. u Švicarskoj živjelo 8,48 milijuna stanovnika, od čega 2,13 milijuna stranih državljana, među kojima je 1,4 milijuna osoba iz država članica EU-a i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA); budući da 320 000 građana EU-a svakodnevno putuje na posao u Švicarsku; budući da 750 000 švicarskih državljana živi u inozemstvu, od čega 450 000 u EU-u; |
|
Q. |
budući da je Švicarska 2009. pristala na nastavak bilateralnog sporazuma iz 1999. između EU-a i Švicarske o slobodnom kretanju osoba (AFMP), kojim se švicarskim građanima i građanima EU-a podjednako daje pravo na slobodan izbor mjesta zaposlenja i boravka na nacionalnim državnim područjima ugovornih strana; |
|
R. |
budući da su strana trgovačka društva obvezna poštovati švicarske minimalne uvjete rada pri upućivanju stranih radnika u Švicarsku; budući da glavni izvođač snosi pravnu odgovornost za jamčenje da podizvođači poštuju propise švicarskog tržišta rada; |
|
S. |
budući da je Švicarska 2002. uvela „popratne mjere” s izričitim ciljem zaštite plaća, radnih uvjeta i socijalnih standarda u Švicarskoj, za što EU smatra da nije u skladu sa AFMP-om; |
|
T. |
budući da je provedba Direktive o pravima građana (2004/38/EZ) i prava građana EU-a na socijalne naknade te slobodu poslovnog nastana u Švicarskoj izazvala zabrinutost; |
|
U. |
budući da je Švicarska članica EFTA-e od 1960., a Ujedinjenih naroda od 2002.; |
|
V. |
budući da su na referendumu 25. studenoga 2018. svi kantoni odbacili „švicarsko pravo umjesto stranih sudaca” (Inicijativu o samoodređenju) sa 66 % glasova; |
|
W. |
budući da je Švicarska predana političkoj neutralnosti i da je kao takva bila domaćin nizu međunarodnih pregovora u cilju postizanja mirnih rješenja za oružane sukobe diljem svijeta; |
|
X. |
budući da je Europska komisija krajem 2018. odgodila za šest mjeseci svoju odluku o priznavanju mjesta trgovanja u Švicarskoj kao prihvatljivih u pogledu sukladnosti s obvezom trgovanja dionicama prema Direktivi (2004/39/EZ) i Uredbi ((EU) br. 600/2014) o tržištima financijskih instrumenata; |
|
Y. |
budući da se Međuparlamentarna unija (IPU) nalazi u Ženevi; |
|
Z. |
budući da Švicarska ugošćuje svjetska sjedišta 25 vodećih međunarodnih organizacija i konferencija, a većina ih je u Ženevi; |
|
AA. |
budući da stotine međunarodnih nevladinih organizacija koje pružaju savjete UN-u i drugim nevladinim organizacijama imaju sjedište u Švicarskoj; |
|
AB. |
budući da Švicarska planira održati federalne izbore 20. listopada 2019.; |
|
1. |
preporučuje sljedeće Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:
|
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Saveznoj skupštini i Saveznom vijeću Švicarske Konfederacije. |
(1) SL L 1, 3.1.1994., str. 3.
(2) SL L 322, 7.12.2017., str. 3.
(3) SL L 114, 30.4.2002., str. 6.
(4) SL L 124, 20.5.2009., str. 53.
(5) SL L 199, 31.7.2009., str. 24.
(6) SL L 300, 31.12.1972., str. 189.
(7) SL L 114, 30.4.2002., str. 73.
(8) SL L 114, 30.4.2002., str. 91.
(9) SL L 327, 21.12.2018., str. 77.
(10) SL C 316, 22.9.2017., str. 192.
(11) SL C 252, 18.7.2018., str. 164.
(12) https://www.eda.admin.ch/dam/dea/en/documents/fs/11-FS-Institutionelle-Fragen_en.pdf
(13) https://www.eda.admin.ch/dam/dea/en/documents/abkommen/InstA-Wichtigste-in-Kuerze_en.pdf
Četvrtak, 28. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/141 |
P8_TA(2019)0330
Odluka o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći
Preporuka Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. Vijeću i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u vezi s Prijedlogom Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Komisije, Vijeću za Odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (2018/2237(INI))
(2021/C 108/14)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), |
|
— |
uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, a posebno ciljeve održivog razvoja 1., 16. i 17. koji su usmjereni na promicanje miroljubivog i uključivog društva za održivi razvoj (1), |
|
— |
uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu, dana 23. lipnja 2000., |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/322 od 2. ožujka 2015. o provedbi 11. europskog razvojnog fonda (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/528 od 27. ožujka 2015. o uspostavi mehanizma za upravljanje financiranjem zajedničkih troškova operacija Europske unije koje imaju vojne ili obrambene implikacije (Athena) i o stavljanju izvan snage Odluke 2011/871/ZVSP (3), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (4), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2306 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (5), |
|
— |
uzimajući u obzir međuinstitucijsku izjavu priloženu Uredbi (EU) 2017/2306 o izvorima sredstava za mjere pomoći iz članka 3.a Uredbe Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (6), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond (7), |
|
— |
uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (8) te Uredbu Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (9), |
|
— |
uzimajući u obzir Unutarnji sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u okviru Vijeća, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije (10), |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uz potporu Komisije, Vijeću za odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (HR(2018) 94) od 13. lipnja 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 9. ožujka 2017., 22. lipnja 2017., 20. studenoga 2017., 14. prosinca 2017. i 28. lipnja 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016., |
|
— |
uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenoga 2017., 25. lipnja 2018. i 19. studenoga 2018. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a, |
|
— |
uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane” (COM(2017)0315), |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a od 5. srpnja 2016. o elementima strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora, |
|
— |
uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 20 od 18. rujna 2018. naslovljeno „Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a”, |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2015. o financiranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike (11), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji (12), |
|
— |
uzimajući u obzir svoje rezolucije od 13. prosinca 2017. (13) i 12. prosinca 2018. (14) o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0157/2019), |
|
A. |
budući da EU želi postati globalni akter za mir te teži održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava; |
|
B. |
budući da u strateškom okruženju koje je uvelike narušeno posljednjih godina Unija ima sve veću odgovornost u štićenju vlastite sigurnosti; |
|
C. |
budući da je zbog zahtjevnog sigurnosnog okruženja Unije nužno da ona posjeduje zajedničku stratešku autonomiju, što je u lipnju 2016. potvrdilo 28 šefova država i vlada u okviru Globalne strategije Europske unije i za što je potrebno osigurati instrumente kojima se poboljšava sposobnost EU-a da očuva mir, spriječi sukobe, promiče mirna, pravedna i uključiva društva i ojača međunarodnu sigurnost; budući da je potvrđeno da su sigurna i mirna društva preduvjet za trajni razvoj; |
|
D. |
budući da svrha Europskog instrumenta mirovne pomoći (dalje u tekstu: EPF ili Instrument) nije militarizirati vanjsko djelovanje Europske unije nego ostvariti sinergije i povećati učinkovitost pružanjem općeg pristupa operativnom financiranju postojećeg vanjskog djelovanja i kad financiranje iz proračuna Unije nije moguće; |
|
E. |
budući da se Uniji i njezinim institucijama Ugovorom nalaže provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZSOP) koja obuhvaća postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike koja bi mogla dovesti do zajedničke obrane u skladu s odredbama članka 42., čime bi se ojačao europski identitet i njegova neovisnost radi promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i svijetu; budući da predloženi Instrument treba pozdraviti kao napredak u tom smjeru, a potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potaknuti na njegov daljnji razvoj i primjenu; |
|
F. |
budući da je EU najveći svjetski pružatelj razvojne i humanitarne pomoći koji jača povezanost svoje sigurnosti i razvoja radi postizanja održivog mira; |
|
G. |
budući da bi trebalo poticati daljnju upotrebu sredstava i instrumenata Unije u svrhu poboljšanja suradnje, razvoja sposobnosti i razmještanja misija u budućnosti te radi očuvanja mira, sprečavanja i rješavanja sukoba te upravljanja njima i suzbijanja prijetnji međunarodnoj sigurnosti; naglašava da bi se EPF-om osobito trebale financirati vojne misije Unije, ojačati vojni i obrambeni kapaciteti trećih zemalja, regionalnih i međunarodnih organizacija te doprinijeti financiranju vojnih mirovnih operacija pod vodstvom regionalnih ili međunarodnih organizacija ili trećih zemalja; |
|
H. |
budući da je EU-u u prošlosti bio izazov financirati operacije s implikacijama u području obrane; budući da je Parlament u više navrata istaknuo potrebu za fleksibilnijim i učinkovitijim financiranjem i financiranjem kojim se iskazuje solidarnost i odlučnost; budući da su dodatni instrumenti i alati nužni kako bi se zajamčilo da EU može nositi ulogu globalnog aktera u području sigurnosti; budući da svi ti instrumenti moraju podlijegati odgovarajućoj parlamentarnoj kontroli i zakonodavstvu EU-a; |
|
I. |
budući da je sudjelovanje žena u mirovnim procesima i dalje jedan od najslabije ostvarenih aspekata programa za žene, mir i sigurnost unatoč tome što su ponajprije žene žrtve sigurnosnih i humanitarnih kriza te unatoč činjenici da je, kad žene imaju jasnu ulogu u mirovnim procesima, 35 % veća vjerojatnost da će sporazum trajati barem 15 godina; |
|
J. |
budući da su unutarnja i vanjska sigurnost sve više povezane; budući da je EU poduzeo važne korake za poboljšanje suradnje između država članica u području obrane; budući da se EU oduvijek ponosio svojom mekom silom te će to i dalje činiti; budući da je, međutim, zbog stalnih promjena koje daju razloga za zabrinutost, potrebno da EU ne bude isključivo „civilna sila”, nego i da razvija i jača vojne kapacitete koje bi trebalo upotrebljavati dosljedno i u skladu sa svim drugim vanjskim djelovanjem EU-a; budući da razvoj u trećim zemljama nije moguć bez sigurnosti i mira; budući da vojska u tome ima ključnu ulogu, osobito u zemljama u kojima civilne vlasti ne mogu izvršavati svoje zadaće s obzirom na sigurnosno stanje; budući da Instrument ima potencijal da dovede do snažnijeg angažmana EU-a u pogledu partnerskih zemalja i da će povećati učinkovitost vanjskog djelovanja EU-a, čime će se Uniji omogućiti da u budućnosti postane bitan pružatelj stabilnosti i sigurnosti; |
|
K. |
budući da se vanjsko djelovanje EU-a ne smije instrumentalizirati kao „upravljanje migracijama”, a svi pokušaji suradnje s trećim zemljama moraju biti usko povezani s poboljšanjem stanja ljudskih prava u tim zemljama; |
|
L. |
budući da će se neširenjem naoružanja i razoružanjem znatno smanjiti raspirivanje sukoba te doprinijeti većoj stabilnosti u skladu s obvezama koje proizlaze iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i povezanim rezolucijama Parlamenta o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (15); budući da je svijet bez oružja masovnog uništenja sigurniji svijet; budući da je EU vodeći akter u zabrani nuklearnog oružja te bi u tom smislu trebao proširiti svoju ulogu; |
|
M. |
budući da Ugovorima nije predviđeno vanjsko vojno djelovanje Unije izvan okvira ZSOP-a; budući da se postojanjem pravog ZSOP-a svih država članica EU-a povećava vanjski prostor za djelovanje Europske unije; budući da su jedino moguće vanjsko vojno djelovanje u okviru ZSOP-a misije izvan Unije za očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti u skladu s načelima Povelje UN-a kako je navedeno u članku 42. stavku 1. UEU-a; |
|
N. |
budući da se potpora partnerskim vojnim mirovnim operacijama dosad pružala izvan proračuna EU-a na temelju Instrumenta mirovne pomoći za Afriku, koji je uspostavljen i financira se u okviru Europskog razvojnog fonda (ERF); budući da je Instrument mirovne pomoći za Afriku trenutačno ograničen na operacije pod vodstvom Afričke unije ili afričkih regionalnih organizacija; |
|
O. |
budući da se očekuje da će se EPF-om Uniji omogućiti kapacitet za izravni doprinos financiranju mirovnih operacija pod vodstvom trećih zemalja, kao i odgovarajućim međunarodnim organizacijama na globalnoj razini te da neće biti ograničen na Afriku ili Afričku uniju; |
|
P. |
budući da će predloženi Instrument zamijeniti mehanizam Athena i Instrument mirovne pomoći za Afriku; budući da će se njime dopuniti Inicijativa izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju financiranjem troškova obrambenih aktivnosti EU-a kao što su mirovne misije Afričke unije, zajedničkih troškova vlastitih vojnih operacija u okviru ZSOP-a te izgradnje vojnih kapaciteta partnera, koji su isključeni iz proračuna EU-a u skladu s člankom 41. stavkom 2. UEU-a; |
|
Q. |
budući da operacije koje se provode u okviru Instrumenta moraju biti u skladu s načelima i vrijednostima iz Povelje o temeljnim pravima te poštovati međunarodno humanitarno pravo i pravo u području ljudskih prava; budući da se moraju temeljito ocijeniti i razmotriti operacije koje nisu definirane kao etički prihvatljive sa stajališta ljudske zaštite, zdravlja i sigurnosti, slobode, privatnosti, integriteta i dostojanstva; |
|
R. |
budući da je trenutačni udio zajedničkih troškova i dalje vrlo nizak (otprilike 5 – 10 % svih troškova) te da je visok udio troškova i odgovornosti u vojnim operacijama koje snose države, po načelu prema kojemu svatko pokriva vlastite troškove, suprotan načelima solidarnosti i podjele tereta i što dodatno odvraća države članice od aktivnog sudjelovanja u operacijama u okviru ZSOP-a; |
|
S. |
budući da predložena prosječna godišnja omotnica za EPF iznosi 1 500 000 000 EUR, dok se zajednička potrošnja u okviru mehanizma Athena i Instrumenta mirovne pomoći za Afriku kretala od 250 000 000 do 500 000 000 EUR godišnje; budući da potencijalne namjene za potrošnju dodatnih 1 000 000 000 EUR godišnje nisu odgovarajuće navedene ili zajamčene u prijedlogu; |
|
T. |
budući da se očekuje da će EPF kao izvanproračunski mehanizam koji se financira godišnjim doprinosima država članica, na temelju raspodjele prema ključu BND-a, omogućiti EU-u financiranje većeg dijela zajedničkih troškova (35 – 45 %) vojnih misija i operacija, kao što je trenutačno slučaj s mehanizmom Athena; budući da se ujedno očekuje da će se EPF-om zajamčiti trajna dostupnost sredstava EU-a, uz osiguravanje odgovarajućeg plana pripravnosti za krizu i jednostavniju brzu raspodjelu te uz poboljšanu fleksibilnost u slučaju brzog odgovora; budući da je ambiciozno uključivanje i širenje mehanizma Athena za zajedničko financiranje misija i operacija u okviru ZSOP-a dugotrajni zahtjev Parlamenta; budući da predložena Odluka Vijeća, međutim, nije iste obvezujuće prirode kao unutarnji sporazum Instrumenta mirovne pomoći za Afriku, što znači da se države članice mogu izuzeti iz financiranja djelovanja EPF-a; |
|
U. |
budući da će povećanjem zajedničkih troškova predloženi Instrument poboljšati solidarnost i podjelu tereta između država članica te potaknuti države članice, osobito one koje nemaju dovoljno financijskih ili operativnih resursa, da doprinose operacijama u okviru ZSOP-a; |
|
V. |
budući da je Vijeće u svojim zaključcima od 19. studenoga 2018. suzdržano u pružanju potpore prijedlogu EPF-a; budući da je ipak važno raditi na donošenju ambicioznog prijedloga koji sadržava sve predložene sastavnice, uključujući mehanizam Athena; |
|
W. |
budući da su sve vojne zadaće u okviru Instrumenta, kao što su zajedničke operacije razoružavanja, humanitarne zadaće i zadaće spašavanja, zadaće vojnog savjetovanja i pružanja pomoći, zadaće sprečavanja sukoba i očuvanja mira, zadaće borbenih snaga u upravljanju krizama, uključujući uspostavu mira i stabilizaciju nakon sukoba, borba protiv terorizma, uključujući pružanje pomoći trećim zemljama u suzbijanju terorizma na njihovim državnim područjima, kako je navedeno u članku 43. stavku 1. UEU-a, obuhvaćene ZSOP-om; budući da se izuzeće iz članka 41. stavka 2. UEU-a primjenjuje na operativne rashode koji proizlaze samo iz tih vojnih misija; budući da bi se svi drugi operativni rashodi koji proizlaze iz ZSOP-a, uključujući rashode koji proizlaze iz bilo kojeg drugog djelovanja iz članka 42. UEU-a, trebali plaćati iz proračuna Unije; budući da bi se iz proračuna Unije trebali plaćati administrativni rashodi EPF-a; |
|
X. |
budući da se na temelju članka 41. stavka 2. UEU-a svi operativni rashodi koji proizlaze iz ZVSP-a plaćaju iz proračuna Unije, osim rashoda koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u području vojske ili obrane; budući da se u članku 2. točkama (a) i (d) prijedloga odluke navodi da bi EPF-om trebalo financirati „operacije koje imaju implikacije u području vojske ili obrane” i „druga operacijska djelovanja Unije koja imaju implikacije u području vojske ili obrane”; |
|
Y. |
budući da na temelju članka 21. stavka 2. točke (d) UEU-a, Unija utvrđuje i provodi zajedničke politike i djelovanja i nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim područjima međunarodnih odnosa radi podupiranja održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju, ponajprije radi iskorjenjivanja siromaštva; |
|
Z. |
budući da se u skladu s člankom 208. stavkom 1. podstavkom 2. UFEU-a navodi kako slijedi: „Glavni cilj politike razvojne suradnje Unije je smanjenje i dugoročno iskorjenjivanje siromaštva.”; budući da, prema istome stavku, „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju.”; budući da je druga rečenica odredba Ugovora te je stoga i ustavna obveza EU-a koju se naziva „Usklađenost politika u interesu razvoja”; |
|
AA. |
budući da vojne i civilne misije izvan Unije trebaju biti odvojene kako bi se zajamčilo da se samo civilne misije financiraju iz proračuna Unije; |
|
AB. |
budući da bi EU osoblju misija u okviru ZSOP-a trebao dodijeliti status sličan onomu upućenih nacionalnih stručnjaka na način da im se osigura jedinstven status i najbolja moguća zaštita na temelju Pravilnika o osoblju Unije; budući da bi sve naknade koje proizlaze iz tog statusa i sve putne troškove, troškove dnevnica i zdravstvene skrbi trebalo plaćati iz proračuna Unije kao administrativne rashode; |
|
AC. |
budući da je Europski revizorski sud objavio tematsko izvješće o Afričkoj strukturi za mir i sigurnost koja se financira Instrumentom mirovne pomoći za Afriku, za koji se predlaže da se uvrsti u EPF i proširi unutar njega; budući da Revizorski sud smatra da se toj potpori nije dala dovoljna prednost i da je imala ograničen učinak; budući da se preporuke Revizorskog suda moraju propisno razmotriti s obzirom na ambiciozno povećanje financiranja za novi Instrument; |
|
AD. |
budući da nikakva procjena financijskog učinka u vezi s administrativnim rashodima nije priložena prijedlogu; budući da administrativni rashodi za EPF znatno utječu na proračun EU-a; budući da, osim osoblja koje trenutačno radi na instrumentima koji se zamjenjuju, ne bi trebalo angažirati dodatno osoblje niti ga delegirati EPF-u; budući da bi se sinergijama koje proizlaze iz povezivanja postojećih različitih instrumenata u jednu administrativnu strukturu trebalo olakšati upravljanje većim zemljopisnim područjem EPF-a; budući da bi dodatno osoblje trebalo zaposliti samo ako se prihodi za misiju ili mjeru učinkovito prikupe od svih država članica sudionica i nakon što se to u cijelosti provede; budući da su zbog vremenski ograničene prirode prihoda potrebna odgovarajuća vremenska ograničenja ugovora osoblja koje zapošljava Instrument ili upućivanja na Instrument za određenu misiju ili mjeru; budući da za određenu misiju ili mjeru za Instrument ne bi trebalo angažirati ili uputiti osoblje iz države članice ako je donijela formalnu izjavu na temelju članka 31. stavka 1. UEU-a; |
|
AE. |
budući da bi se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica trebala redovito savjetovati s Parlamentom o svim glavnim aspektima i temeljnim smjernicama ZVSP-a i ZSOP-a i njihovu daljnjem razvoju; budući da bi trebalo provesti pravodobno savjetovanje s Parlamentom i pravodobno ga obavijestiti kako bi mu se omogućilo predstavljanje stajališta i postavljanje pitanja, pa i o usklađenosti politika u interesu razvoja, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici i Vijeću prije donošenja odluka ili poduzimanja odlučnih mjera; budući da bi potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica trebala razmotriti stajališta Parlamenta, pa i o usklađenosti politika u interesu razvoja, i uklopiti ih u svoje prijedloge, ponovno razmotriti odluke ili dijelove odluka kojima se Parlament protivi ili povući takve prijedloge, bez obzira na mogućnost unapređivanja inicijative države članice u tom slučaju, te predložiti Vijeću odluke koje se odnose na ZSOP kada Parlament to zatraži; budući da bi Parlament trebao održavati godišnju raspravu s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom o operacijama koje se financiraju Instrumentom; |
|
1. |
predlaže Vijeću sljedeće:
|
|
2. |
preporučuje potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sljedeće:
|
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Preporuku proslijedi Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te, radi obavijesti, Europskoj službi za vanjsko djelovanje i Komisiji. |
(1) https://sustainabledevelopment.un.org/
(2) SL L 58, 3.3.2015., str. 1.
(3) SL L 84, 28.3.2015., str. 39.
(4) SL L 77, 15.3.2014., str. 1.
(5) SL L 335, 15.12.2017., str. 6.
(6) SL L 335, 15.12.2017., str. 6.
(7) SL L 58, 3.3.2015., str. 17.
(8) SL L 335, 13.12.2008., str. 99.
(9) SL L 134, 29.5.2009., str. 1.
(10) SL L 210, 6.8.2013., str. 1.
(11) SL C 353, 27.9.2016., str. 68.
(12) SL C 224, 27.6.2018., str. 18.
(13) SL C 369, 11.10.2018., str. 36.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0514.
II. Informacije
INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
Europski parlament
Utorak, 26. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/150 |
P8_TA(2019)0221
Zahtjev za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu
Odluka Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu (2018/2277(IMM))
(2021/C 108/15)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir zahtjev ministra pravosuđa Kraljevine Danske za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu, koji je 6. studenoga 2018. proslijedio stalni predstavnik Danske pri Europskoj Uniji te koji je objavljen na plenarnoj sjednici 28. studenoga 2018. u vezi s kaznenim progonom u skladu s člankom 260. stavkom 1. točkom 1., člankom 291. stavkom 1. i člankom 293. stavkom 1. u vezi s člankom 21. danskog Kaznenog zakona, |
|
— |
nakon saslušanja Jørna Dohrmanna u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima, |
|
— |
uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 57. Ustava Kraljevine Danske, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0178/2019), |
|
A. |
budući da je javni tužitelj općine Viborg podnio zahtjev za ukidanje imuniteta Jørnu Dohrmannu, danskom zastupniku u Europskom parlamentu, u vezi s kaznenim djelima u smislu članka 260. stavka 1. točke 1., članka 291. stavka 1. i članka 293. stavka 1. u vezi s člankom 21. danskog Kaznenog zakona; budući da se postupak posebno odnosi na navodnu nezakonitu prisilu, zlonamjernu štetu i pokušaj nezakonitog korištenja predmeta koji pripada drugoj osobi; |
|
B. |
budući da je 26. travnja 2017. izvan svojeg privatnog mjesta boravka u Vamdrupu Jørn Dohrmann oduzeo kameru snimatelju koji je snimao njegovu kuću s udaljenosti od otprilike 195 metara u cilju korištenja dobivenih snimki za televizijski dokumentarac o nekim danskim zastupnicima u Europskom parlamentu; budući da je Jørn Dohrmann zaprijetio da će razbiti kameru; budući da je oštetio spomenutu kameru, uključujući mikrofon, zaslon i kabel; budući da je uzeo kameru i memorijsku karticu s namjerom neovlaštenog korištenja pregledavanjem snimljenog materijala, ali da su ga u konačnici spriječili policajci koji su pozvani na njegovu adresu i koji su preuzeli kameru i memorijsku karticu, koja je bila uklonjena iz uređaja; |
|
C. |
budući da je isprva snimatelj optužen za kazneno djelo u skladu s člankom 264.a danskog Kaznenog zakona zbog nezakonitog fotografiranja osoba koje se nalaze na privatnom vlasništvu; budući da je državni tužitelj preporučio da se optužbe odbace s obzirom na nedostatak potrebne namjere kako bi se nekog osudilo zbog povrede članka 264.a danskog Kaznenog zakona; |
|
D. |
budući da je policija Jugoistočnog Jutlanda istaknula da je poduzeće koje je zapošljavalo novinara i vlasnika kamere podnijelo zahtjev za naknadu štete u iznosu od 14 724,71 DKK u vezi s tim slučajem i da se predmeti koji se odnose na zlonamjernu štetu, krađu, prisvajanje i slično, u slučajevima u kojima je tražena sankcija novčana kazna i ako oštećena strana ima pravo na naknadu štete, moraju rješavati sudskim postupcima; |
|
E. |
budući da je Ured državnog tužitelja isprva preporučio da se u postupku protiv Jørna Dohrmanna odredi novčana kazna od 20 000 DKK umjesto kazne zatvora, bez podizanja optužnice; |
|
F. |
budući da je Jørn Dohrmann odbacio optužbe protiv njega; budući da bi, prema direktoru javnog tužiteljstva, u tom slučaju bilo nedosljedno tražiti izvansudsku nagodbu s pomoću unaprijed određene kazne; |
|
G. |
budući da je nadležno tijelo, kako bi se pokrenuo postupak protiv Jørna Dohrmanna, podnijelo zahtjev za ukidanje imuniteta; |
|
H. |
budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu „uživaju na državnom području svoje države, imunitet priznat članovima parlamenta te države”; |
|
I. |
budući da se u članku 57. stavku 1. danskog Ustavna propisuje da, bez suglasnosti danskog parlamenta, ni jedan njegov zastupnik ne može biti optužen niti podvrgnut zatvorskoj kazni bilo koje vrste, osim ako je uhvaćen u počinjenju kaznenog djela; budući da se tom odredbom pruža zaštita od kaznenog progona, ali ne i od privatnih tužbi u kaznenim stvarima; budući da pristanak danskog parlamenta nije potreban ako su ispunjeni uvjeti za rješavanje predmeta izvan suda nalogom za plaćanje novčane kazne; |
|
J. |
budući da opseg imuniteta dodijeljenog zastupnicima u danskom parlamentu zapravo odgovara opsegu imuniteta dodijeljenog zastupnicima u Europskom parlamentu na temelju članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije; budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita; |
|
K. |
budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasanjem zastupnika u Europskom parlamentu pri obavljanju svojih dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te da stoga nisu očito i izravno povezana s obnašanjem dužnosti Jørna Dohrmanna kao zastupnika u Europskom parlamentu; |
|
L. |
budući da nema razloga sumnjati da se kaznenim postupkom želi nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika (fumus persecutionis); |
|
1. |
odlučuje ukinuti imunitet Jørnu Dohrmannu; |
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora ministru pravosuđa Kraljevine Danske i Jørnu Dohrmannu. |
(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
III Pripremni akti
Europski parlament
Utorak, 26. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/152 |
P8_TA(2019)0222
Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (COM(2018)0184 – C8-0149/2018 – 2018/0089(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/16)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0184), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0149/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja austrijskog Saveznog vijeća i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se tvrdi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za promet i turizam (A8-0447/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0089
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanji izvan snage Direktive 2009/22/EZ
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2)
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Svrha je ove Direktive omogućiti kvalificiranim predstavničkim subjektima, koji zastupaju kolektivne interese potrošača, da traže pravni lijek putem udružnih tužbi protiv povreda odredaba prava Unije. Kvalificirani predstavnički subjekti trebali bi imati mogućnost zatražiti zaustavljanje ili zabranu povrede, potvrdu da je došlo do povrede i mogućnost traženja pravne zaštite, kao što je su odšteta, povrat plaćenog iznosa, popravak , zamjena, uklanjanje ili sniženje cijene raskid ugovora , kako je dostupno u skladu s nacionalnim pravilima. [Am. 1] |
|
(2) |
Direktivom 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) kvalificiranim predstavničkim subjektima omogućeno je pokretanje udružnih tužbi usmjerenih ponajprije na zaustavljanje i zabranu povreda prava Unije štetnih za kolektivne interese potrošača. Međutim, ta se Direktiva nije u dovoljnoj mjeri bavila izazovima za provedbu potrošačkog prava. Kako bi se popravilo odvraćanje od nezakonitih praksi , potaknule dobre i odgovorne poslovne prakse i smanjila šteta za potrošače, potrebno je ojačati mehanizme za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. S obzirom na brojne promjene, radi jasnoće primjereno je zamijeniti Direktivu 2009/22/EZ. Postoji snažna potreba za intervencijom Unije, na temelju članka 114. UFEU-a, kako bi se osigurao pristup pravosuđu i dobro pravosuđe jer će se time smanjiti troškovi i opterećenje pojedinačnih djelovanja. [Am. 2] |
|
(3) |
Udružna tužba trebala bi predstavljati djelotvoran i učinkovit način zaštite kolektivnih interesa svih potrošača i od domaćih i od prekograničnih povreda prava . Njome bi kvalificiranim predstavničkim subjektima trebalo biti omogućeno djelovanje u svrhu osiguranja usklađenosti s relevantnim odredbama prava Unije i savladavanje prepreka s kojima su suočeni potrošači u okviru pojedinačnih postupaka, kao što su nesigurnost u pogledu njihovih prava i dostupnih postupovnih mehanizama, prethodno iskustvo s neuspješnim tužbama, predugi postupci, psihološka nevoljkost za djelovanje i negativan odnos očekivanih troškova i koristi od pojedinačnog postupka , kako bi se time povećala pravna sigurnost za tužitelje, tuženike i pravni sustav . [Am. 3] |
|
(4) |
Važno je osigurati potrebnu ravnotežu između pristupa pravosuđu i postupovnih zaštitnih mjera kojima se sprječava zlouporaba sudskih postupaka, koje bi mogle neopravdano otežati mogućnost poslovnog subjekta da posluje na jedinstvenom tržištu. Kako bi se spriječila zlouporaba udružnih tužbi, potrebno je izbjeći elemente kao što su kaznena odšteta i izostanak ograničenja u pogledu prava na pokretanje postupka u ime oštećenih potrošača, a potrebno je i uspostaviti jasna pravila o različitim postupovnim aspektima kao što su imenovanje kvalificiranih predstavničkih subjekata, podrijetlo njihovih sredstava i vrsta informacija potrebnih za pružanje potpore udružnoj tužbi. Ova Direktiva Stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom trebala bi snositi troškove postupka. Međutim, sud ili sudsko vijeće stranci koja je bila neuspješna ne bi smjela utjecati na pravila koja se odnose na raspodjelu postupovnih troškova. smjeli dosuditi troškove koji su bili nepotrebni ili nerazmjerni u odnosu na potraživanje [Am. 4] |
|
(5) |
Povrede prava koje utječu na kolektivne interese potrošača često imaju prekogranične posljedice. Djelotvornije i učinkovitije udružne tužbe dostupne diljem Unije trebale bi povećati povjerenje potrošača u unutarnje tržište i potaknuti ih na ostvarenje njihovih prava. |
|
(6) |
Direktiva treba obuhvaćati različita područja kao što su zaštita podataka, financijske usluge, putovanja i turizam, energetika, telekomunikacije , okoliš i okoliš zdravlje . Trebala bi obuhvaćati povrede odredaba prava Unije koje štite kolektivne interese potrošača, neovisno o tome nazivaju li se oni u relevantnom pravu Unije potrošačima ili putnicima, korisnicima, klijentima, malim ulagačima, malim ulagateljima ili drugačije , te kolektivne interese ispitanika u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka . Kako bi se zajamčio prikladan odgovor na povredu prava Unije, čiji se oblik i razmjer brzo mijenjaju, pri svakom donošenju novog akta Unije relevantnog za zaštitu kolektivnih interesa potrošača valja razmotriti je li potrebno izmijeniti Prilog ovoj Direktivi kako bi bio obuhvaćen područjem primjene tog akta. [Am. 5] |
|
(6.a) |
Ova Direktiva primjenjuje se na udružne tužbe za povrede prava s dalekosežnim utjecajem na potrošača u vezi s odredbama obuhvaćenima pravom Unije kao što je navedeno u Prilogu I. Dalekosežni utjecaj nastaje u situaciji kada postoji utjecaj na dva potrošača. [Am. 6] |
|
(7) |
Komisija je donijela zakonodavne prijedloge Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta te Uredbe (EZ) br. 2027/97 o odgovornosti zračnih prijevoznika u vezi s prijevozom putnika i njihove prtljage te Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu. Stoga je prikladno omogućiti da godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive Komisija procijeni pruža li se pravilima Unije u području prava putnika u zračnom i željezničkom prometu odgovarajuća razina zaštite potrošača u usporedbi s pravima pruženima u skladu s ovom Direktivom te da donese sve potrebne zaključke u pogledu područja primjene ove Direktive. |
|
(8) |
U skladu s Direktivom 2009/22/EZ ova bi Direktiva trebala obuhvaćati domaće i prekogranične povrede prava, osobito kada potrošači zahvaćeni povredom žive u jednoj državi članici ili nekoliko njih, osim u državi članici u kojoj trgovac koji krši zakone ima poslovni nastan. Jednako tako, treba obuhvaćati povrede prava koje su prestale prije pokretanja ili zaključivanja udružne tužbe jer i dalje može biti potrebno spriječiti ponavljanje prakse, utvrditi je li praksa predstavljala povredu prava i omogućiti pravnu zaštitu potrošača. |
|
(9) |
Ovom Direktivom ne bi trebalo uspostaviti pravila privatnog međunarodnog prava u pogledu jurisdikcije, priznavanja i izvršenja presuda ili primjenjivog prava. Na udružne tužbe utvrđene ovom Direktivom kojom se sprečava intenziviranje traženja najpovoljnijih pravnih sustava primjenjuju se postojeći instrumenti prava Unije. [Am. 7] |
|
(9.a) |
Ova Direktiva ne bi trebala utjecati na primjenu pravila EU-a o međunarodnom privatnom pravu u prekograničnim slučajevima. Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinaka – Bruxelles I.), Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze (Rim I) i Uredba (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne odnose (Rim II) primjenjuju se na udružne tužbe utvrđene ovom Direktivom. [Am. 8] |
|
(10) |
Budući da samo kvalificirani predstavnički subjekti mogu pokrenuti udružne tužbe, kako bi se zajamčilo primjereno zastupanje kolektivnih interesa potrošača, kvalificirani predstavnički subjekti trebaju ispunjavati kriterije uspostavljene ovom Direktivom. Trebali bi osobito biti pravilno osnovani u skladu s pravom države članice, što bi uključivalo, trebalo uključivati , na primjer, zahtjeve u pogledu broja članova, stupnja stalnosti ili zahtjeve u pogledu transparentnosti o predmetnim aspektima njihove strukture kao što su organizacijski statut, upravljačka struktura, ciljevi i metode rada. Jednako tako, moraju poslovati neprofitno i moraju imati opravdan interes za osiguranje usklađenosti s relevantnim pravom Unije. Ti kriteriji trebaju se primjenjivati na prethodno određene kvalificirane subjekte i kvalificirane subjekte određene na ad hoc osnovi uspostavljene u svrhu određenog postupka. Nadalje, kvalificirani predstavnički subjekti moraju biti neovisni o tržišnim operaterima, između ostalog i financijski. Kvalificirani predstavnički subjekti također moraju imati uspostavljen postupak za sprečavanje sukoba interesa. Države članice ne određuju kriterije koji nadilaze kriterije utvrđene ovom Direktivom. [Am. 9] |
|
(11) |
Neovisna javna tijela i organizacije potrošača trebaju osobito imati aktivnu ulogu u osiguranju sukladnosti s relevantnim odredbama prava Unije i primjereni su za djelovanje u svojstvu kvalificiranih subjekata. Budući da ta tijela imaju pristup različitim izvorima informacija o praksama trgovaca prema potrošačima i različite prioritete za svoja djelovanja, države članice trebale bi imati slobodu u odlučivanju o vrstama mjera koje može tražiti svaki od tih kvalificiranih subjekata u udružnim tužbama. |
|
(12) |
Budući da djelotvorna i učinkovita zaštita kolektivnih interesa potrošača može biti ostvarena sudskim i upravnim postupcima, državama članicama prepušteno je odlučivanje o tome može li se udružna tužba pokrenuti u okviru sudskog ili upravnog postupka ili oboje, ovisno o relevantnom području prava ili gospodarskom sektoru. Time se ne dovodi u pitanje pravo na djelotvorni pravni lijek utvrđeno člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, pri čemu su države članice dužne zajamčiti da potrošači i poslovni subjekti imaju pravo na djelotvoran pravni lijek pred sudom ili protiv bilo kakve upravne odluke donesene u skladu s nacionalnim odredbama o provedbi ove Direktive. To obuhvaća mogućnost da stranke ishode odluku kojom se odobrava obustava ili izvršenje sporne odluke u skladu s nacionalnim pravom. |
|
(13) |
Kako bi se povećala postupovna djelotvornost udružnih tužbi, kvalificirani subjekti trebaju imati mogućnost traženja različitih mjera u okviru jedne udružne tužbe ili u okviru zasebnih udružnih tužbi. Te mjere trebaju obuhvaćati privremene mjere za zaustavljanje tekuće prakse ili zabranu prakse ako ona nije provedena, ali postoji opasnost od toga da bi mogla prouzročiti ozbiljnu ili nepopravljivu štetu za potrošače, mjere kojima se utvrđuje da određena praksa predstavlja kršenje prava i, ako je to potrebno, za zaustavljanje ili zabranu prakse u budućnosti, kao i mjere usmjerene na otklanjanje daljnjih posljedica povrede, uključujući pravnu zaštitu. Ako traže mjere u okviru jednog postupka, kvalificiranim subjektima treba biti omogućeno da u trenutku pokretanja tužbe zatraže sve relevantne mjere ili da prvo zatraže relevantni privremeni sudski nalog, a potom, prema potrebi, nalog za pravnu zaštitu. |
|
(14) |
Sudski nalozi usmjereni su na zaštitu kolektivnih interesa potrošača neovisno o stvarnom gubitku ili šteti koju su pretrpjeli pojedinačni potrošači. Sudskim nalozima može se od trgovaca zatražiti da poduzmu određenu mjeru, primjerice da potrošačima daju informacije koje su prethodno izostavili, čime su prekršili zakonske obveze. Odluke kojima je utvrđeno da određena praksa predstavlja povredu prava ne smiju ovisiti o tome je li praksa počinjena namjerno ili zbog nemara. |
|
(15) |
Kvalificirani subjekt koji pokreće udružnu tužbu u skladu s ovom Direktivom treba biti stranka u postupku. Potrošači zahvaćeni povredom prava trebaju imati prikladne mogućnosti za ostvarenje koristi od relevantnih ishoda udružne tužbe. informacije o relevantnim ishodima udružne tužbe i o tome kako to njima može koristiti . Sudskim nalozima izdanima u skladu s ovom Direktivom ne dovode se u pitanje pojedinačne tužbe koje su pokrenuli potrošači oštećeni praksom koja podliježe sudskim nalozima. [Am. 10] |
|
(16) |
Kvalificirani predstavnički subjekti trebaju imati mogućnost traženja mjera usmjerenih na otklanjanje daljnjih posljedica povrede. Te mjere mogle bi, među ostalim, uključivati naknadu, popravak, zamjenu , uklanjanje , sniženje cijene, raskid ugovora ili povrat plaćenog iznosa, ovisno o tome što je od navedenoga primjereno i dostupno u skladu s nacionalnim pravima. [Am. 11] |
|
(17) |
Naknada dodijeljena oštećenim potrošačima u situacijama u kojima je zahvaćen velik broj oštećenika ne bi trebala prelaziti iznos koji duguje trgovac u skladu s važećim nacionalnim pravom ili pravom Unije kako bi se pokrila stvarna šteta koju su pretrpjeli. Posebice je potrebno izbjegavati kaznene odštete koje dovode do prevelike naknade za pretrpljenu štetu u korist stranke tužitelja. |
|
(18) |
Države članice mogu trebale bi od kvalificiranih predstavničkih subjekata zatražiti da dostave dostatne informacije u prilog udružne tužbe za pravnu zaštitu, uključujući opis skupine potrošača oštećenih povredom te činjenična i pravna pitanja koja je potrebno riješiti u okviru udružne tužbe. Od kvalificiranog subjekta ne treba tražiti da pojedinačno identificira sve potrošače oštećene povredom kako bi pokrenuo tužbu. U udružnim tužbama za pravnu zaštitu sud ili upravno tijelo treba što je ranije moguće u postupku provjeriti je li prikladno pokrenuti predmet u obliku udružne tužbe s obzirom na narav povrede i značajke štete koju su pretrpjeli predmetni potrošači. Konkretno, potraživanja bi se trebala moći utvrditi i biti ujednačena te bi trebalo postojati zajedničko stajalište u pogledu traženih mjera, sustav financiranja treće strane kvalificiranog subjekta trebao bi biti transparentan i bez ikakvog sukoba interesa. Države članice također bi trebale osigurati da sud ili upravno tijelo imaju ovlasti odbaciti očigledno neutemeljene predmete u što ranijoj fazi postupka. [Am. 12] |
|
(19) |
Državama članicama treba omogućiti da odlučuju može li njihov sud ili nacionalno nadležno tijelo pred kojim je pokrenuta udružna tužba za pravnu zaštitu u iznimnim okolnostima umjesto naloga za pravnu zaštitu izdati deklaratornu odluku o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom na koju se pojedinačni potrošači mogu izravno oslanjati u daljnjim postupcima pravne zaštite. To treba omogućiti u dostatno obrazloženim predmetima kada bi bilo složeno i neučinkovito brojčano utvrditi pojedinačnu pravnu zaštitu za svakog potrošača obuhvaćenog udružnom tužbom. Deklaratorne odluke ne bi se trebale izdavati u situacijama koje nisu složene, a osobito u situacijama u kojima se oštećeni potrošači mogu identificirati i u kojima su pojedinačni potrošači pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju. Isto tako, deklaratorne odluke ne bi se trebale izdavati u slučajevima kada je iznos gubitka koji je pretrpio svaki pojedinačni potrošač tako mali da je malo vjerojatno da će pojedinačni potrošači tražiti pojedinačnu pravnu zaštitu. Sud ili nacionalno nadležno tijelo treba uredno obrazložiti zašto su u određenom predmetu pribjegli deklaratornoj odluci umjesto nalogu za pravnu zaštitu. [Am. 13] |
|
(20) |
Ako se potrošači oštećeni istom praksom mogu identificirati i ako su pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju, kao što je slučaj u dugoročnim potrošačkim ugovorima, sud ili upravno tijelo može jasno definirati skupinu potrošača oštećenih povredom tijekom udružne tužbe. Konkretno, sud ili upravno tijelo može zatražiti od trgovca koji krši zakone da dostavi relevantne podatke, kao što su identitet predmetnih potrošača i trajanje prakse. Zbog ekspeditivnog i učinkovitog rješavanja takvih predmeta države članice mogle bi, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, razmotriti mogućnost da potrošači mogu izravno ostvariti koristi od naloga za pravnu zaštitu nakon što se on izda, a da prije toga ne moraju pojedinačno dodijeliti ovlasti. [Am.14] |
|
(21) |
U slučajevima male vrijednosti većina potrošača vjerojatno neće pokrenuti postupak radi izvršenja svojih prava jer bi napori premašili pojedinačne koristi. Međutim, ako se ista praksa odnosi na više potrošača, agregirani gubitak može biti znatan. U takvim predmetima sud ili nadležno tijelo može smatrati da je nerazmjerno distribuirati sredstva oštećenim potrošačima jer je to, primjerice, preskupo ili neizvedivo. Stoga bi sredstva zaprimljena u okviru udružnih tužbi bolje služila zaštiti kolektivnih interesa potrošača i trebaju se usmjeriti u odgovarajuće javne svrhe, primjerice u fond za pravnu pomoć za potrošače, kampanje podizanja svijesti ili pokrete za zaštitu potrošača. [Am. 15] |
|
(22) |
Mjere usmjerene na otklanjanje daljnjih posljedica povrede mogu se tražiti samo na temelju konačne odluke kojom je utvrđena povreda prava Unije, obuhvaćenog područjem primjene ove Direktive, kojom se šteta nanosi kolektivnim interesima potrošača, uključujući konačan sudski nalog izdan u okviru udružne tužbe. Mjere kojima se otklanjaju daljnje posljedice povrede osobito se mogu tražiti na temelju konačnih odluka suda ili upravnog tijela u kontekstu djelovanja izvršavanja uređenih Uredbom (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (5). |
|
(23) |
Direktivom je predviđen postupovni mehanizam koji ne utječe na pravila o utvrđivanju materijalnih prava potrošača na ugovorne i izvanugovorne mjere popravljanja štete u slučajevima kada su njihovi interesi oštećeni povredom prava, kao što su pravo na naknadu štete, raskid ugovora, povrat plaćenog iznosa, zamjena, uklanjanje, popravak ili sniženje cijene. Udružna tužba za pravnu zaštitu u skladu s ovom Direktivom može se pokrenuti samo ako su takva materijalna prava predviđena pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 16] |
|
(24) |
Ovom se Direktivom ne zamjenjuju postojeći nacionalni mehanizmi za kolektivnu pravnu zaštitu. Uzimajući u obzir njihove pravne tradicije, odluka o tome hoće li odrediti udružnu tužbu utvrđenu ovom Direktivom kao dio postojećeg ili budućeg mehanizma za kolektivnu pravnu zaštitu ili kao alternativu tom mehanizmu prepušta se državama članicama, pod uvjetom da je nacionalni mehanizam usklađen s postupcima utvrđenima ovom Direktivom. Ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže svoj postojeći okvir niti ih obvezuje da ga izmijene. Države članice imat će mogućnost provoditi pravila predviđena ovom Direktivom u svoj sustav kolektivne pravne zaštite ili ih provoditi u posebnom postupku. [Am. 17] |
|
(25) |
Kvalificirani predstavnički subjekti moraju biti u potpunosti transparentni u pogledu izvora financiranja njihove djelatnosti općenito i u pogledu sredstava koja se upotrebljavaju za određenu udružnu tužbu za pravnu zaštitu kako bi se sud ili upravno tijelo moglo uvjeriti u to da ne postoje sukobi interesa između izvora financiranja treće strane i kvalificiranog subjekta i kako bi se izbjegli rizici od zlouporabe sudskih postupaka, kao i kako bi ocijenili jesu ima li financiranjem treće strane osigurani dovoljni resursi kvalificirani subjekt dovoljno resursa za zastupanje interesa dotičnih potrošača i za ispunjavanje financijskih obveza prema kvalificiranom subjektu pokrivanje potrebnih sudskih troškova u slučaju neuspjeha tužbe . Podaci koje kvalificirani subjekt u najranijoj fazi postupka pruža sudu ili upravnom tijelu koje nadzire udružnu tužbu trebaju biti takvi da to tijelo može utvrditi može li treća strana utjecati na postupovne odluke kvalificiranog subjekta općenito i u kontekstu udružne tužbe, uključujući u pogledu nagodbi te je li osigurano financiranje udružne tužbe za pravnu zaštitu protiv tuženika koji predstavlja konkurenciju osobi koja je osigurala sredstva ili protiv tuženika o kojem ovisi osoba koja je osigurala sredstva. Ako je bilo koja od tih okolnosti potvrđena, sud ili upravno tijelo treba mora imati ovlast za zatraže od kvalificiranog subjekta da odbije relevantno financiranje i, prema potrebi, da odbije položaj kvalificiranog subjekta u određenom predmetu. Države članice trebale bi spriječiti odvjetnička društva da osnivaju kvalificirane predstavničke subjekte. Neizravno financiranje tužbi donacijama, uključujući donacije trgovaca u okviru inicijativa za društveno odgovorno poslovanje, prihvatljivo je za financiranje od treće strane pod uvjetom da je u skladu s odredbama o transparentnosti, neovisnosti i nepostojanju sukoba interesa iz članka 4. i članka 7.[Am. 18] |
|
(26) |
Valja poticati kolektivne izvansudske nagodbe , poput mirenja, usmjerene na pružanje pravne zaštite oštećenim potrošačima prije pokretanja udružne tužbe i u svakoj fazi udružne tužbe. [Am. 19] |
|
(27) |
Države članice mogu predvidjeti mogućnost da kvalificirani subjekt i trgovac koji su postigli nagodbu o pravnoj zaštiti za potrošače oštećene navodno nezakonitom praksom tog trgovca zajedno zatraže od suda ili upravnog tijela da odobri tu nagodbu. Sud ili upravno tijelo treba prihvatiti takvu nagodbu samo ako se trenutačno ne vodi druga udružna tužba o istoj praksi. Nadležni sud ili upravno tijelo koje odobrava takvu kolektivnu nagodbu mora uzeti u obzir interese i prava svih uključenih stranaka, uključujući pojedinačne potrošače. Pojedinačni potrošači trebaju imati mogućnost prihvatiti ili odbiti obvezivanje takvom nagodbom. Nagodbe bi trebale biti konačne i obvezujuće za sve strane . [Am. 20] |
|
(28) |
Sud i upravno tijelo trebaju imati ovlast za pozivanje trgovca koji krši zakone i kvalificirano tijelo koje je pokrenulo udružnu tužbu da započnu pregovore u svrhu postizanja nagodbe o pravnoj zaštiti za predmetne potrošače. Pri donošenju odluke o pozivanju stranaka na postizanje izvansudske nagodbe valja uzeti u obzir vrstu povrede na koju se tužba odnosi, značajke predmetnih potrošača, moguću vrstu pravne zaštite koja će biti ponuđena, spremnost stranaka na postizanje nagodbe te ekspeditivnost postupka. |
|
(29) |
Kako bi se olakšala pravna zaštita za pojedinačne potrošače koja se traži na temelju konačnih deklaratornih odluka o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom izdanih u okviru udružnih tužbi, sud ili nadležno tijelo koje je donijelo odluku mora biti ovlašteno zatražiti od kvalificiranog subjekta i trgovca da postignu zajedničku nagodbu. [Am. 21] |
|
(30) |
Sve izvansudske nagodbe postignute u kontekstu udružne tužbe ili na temelju konačne deklaratorne odluke mora odobriti relevantni sud ili upravno tijelo kako bi se zajamčila njihova zakonitost i pravednost, uzimajući u obzir interese i prava svih uključenih strana. Pojedinačni Nagodbe su obvezujuće za sve strane i ne dovode u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači trebaju mogu imati mogućnost prihvatiti ili odbiti obvezivanje takvom nagodbom. u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom . [Am. 22] |
|
(31) |
Za uspjeh udružne tužbe od ključne je važnosti da potrošači budu obaviješteni o njoj. Potrošači trebaju biti obaviješteni o tekućoj udružnoj tužbi, činjenici da se praksa trgovca smatra kršenjem zakona, njihovim pravima nakon utvrđivanja postojanja povrede i svim daljnjim koracima koje trebaju poduzeti predmetni potrošači, osobito u pogledu dobivanja pravne zaštite. Rizici u pogledu ugleda povezani sa širenjem informacija o povredi jednako su tako važni za odvraćanje trgovaca koji krše prava potrošača. |
|
(32) |
Kako bi bili djelotvorni, podaci trebaju biti primjereni i razmjerni okolnostima predmeta. Trgovac koji krši zakone treba Države članice trebale bi osigurati da sud ili upravno tijelo može od poražene strane zatražiti da na primjeren način obavijestiti obavijesti sve zahvaćene potrošače o konačnom konačnoj odluci o sudskom nalogu i nalozima za pravnu zaštitu izdanima u okviru udružne tužbe, kao i o nagodbi a obje stranke u slučajevima nagodbe koju je odobrio sud ili upravno tijelo. Takvi se podaci mogu objaviti na mrežnoj stranici trgovca, na društvenim mrežama, internetskim tržištima ili u popularnim novinama, uključujući novine koje se distribuiraju isključivo elektroničkim komunikacijskim sredstvima. Ako je to moguće, potrebno je pojedinačno obavijestiti potrošače elektroničkim ili papirnatim dopisima. Ti podaci trebaju biti pruženi u formatima dostupnima osobama s invaliditetom na zahtjev. Poražena stranka snosi troškove informiranja potrošača. [Am. 23] |
|
(32.a) |
Države članice trebalo bi poticati da uspostave nacionalne registre za udružne tužbe, koji bi bili besplatni, što bi moglo dodatno poboljšati obveze transparentnosti. [Am. 24] |
|
(33) |
Radi povećanja pravne sigurnosti, izbjegavanja nedosljednosti u primjeni prava Unije i povećanja djelotvornosti i postupovne učinkovitosti udružnih tužbi i mogućeg daljnjeg poduzimanja mjera u skladu s tužbama za pravnu zaštitu, povreda utvrđena ili nepostojanje povrede utvrđeni u konačnoj odluci, uključujući konačni sudski nalog u skladu s ovom Direktivom, koju je donijelo upravno tijelo ili sud treba se smatrati nedvojbeno utvrđenom trebali bi biti obvezujući za sve stranke koje su sudjelovale u naknadnim pravnim postupcima povezanima s istom povredom koju je počinio isti trgovac u pogledu naravi povrede i njezina materijalnog, osobnog, vremenskog i teritorijalnog opsega, kako je utvrđeno tom konačnom odlukom. udružnoj tužbi. Konačna odluka ne bi smjela dovoditi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Pravni lijek dobiven nagodbom trebao bi također biti obvezujući za slučajeve koji uključuju istu praksu , istog trgovca i istog potrošača. Ako je mjera za otklanjanje daljnjih posljedica povrede, uključujući mjera pravne zaštite donesena u državi članici koja nije država članica u kojoj je izdana konačna odluka kojom je utvrđena povreda ili nepostojanje povrede , odluka treba predstavljati oborivu pretpostavku dokaz o tome da je ili nije nastala povreda u povezanim slučajevima. Države članice osiguravaju da se konačna odluka suda jedne države članice kojom se utvrđuje postojanje ili nepostojanje povrede za potrebe bilo koje druge tužbe kojom se traži pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima u drugoj državi članici protiv istog trgovca za istu povredu prava smatra oborivom pretpostavkom . [Am. 25] |
|
(34) |
Države članice trebaju zajamčiti da se pojedinačne tužbe za pravnu zaštitu mogu temeljiti na konačnim deklaratornim odlukama izdanima u okviru udružne tužbe. Takve tužbe trebaju biti dostupne kao ekspeditivni i pojednostavljeni postupci. |
|
(35) |
Tužbe za pravnu zaštitu koje se temelje na činjenici da je povreda utvrđena konačnim sudskim nalogom ili konačnom deklaratornom odlukom o odgovornosti trgovca prema oštećenim potrošačima u skladu s ovom Direktivom ne smiju biti ograničene nacionalnim pravilima o rokovima zastare. Pokretanje udružne tužbe imat će učinak obustave ili prekida rokova zastare za sve tužbe za pravnu zaštitu za potrošače obuhvaćene tom tužbom. [Am. 26] |
|
(36) |
Za udružne tužbe za sudske naloge valja zajamčiti potrebnu postupovnu ekspeditivnost. Za sudske naloge s privremenim učinkom uvijek se treba provoditi ubrzani postupak kako bi se spriječila šteta ili daljnja šteta prouzročena povredom. |
|
(37) |
Dokazi su važan element za utvrđivanje predstavlja li određena praksa povredu zakona, postoji li rizik od njezina ponavljanja, za utvrđivanje potrošača zahvaćenih povredom, za odlučivanje o mjerama popravljanja štete i primjereno obavještavanje potrošača u okviru udružne tužbe o aktualnom postupku i njegovim konačnim ishodima. Međutim, odnosi između poduzetnika i potrošača obilježeni su asimetričnošću informacija, a potrebne informacije mogu biti u isključivom posjedu trgovca, zbog čega su nedostupne kvalificiranom subjektu. Stoga kvalificirani subjekti trebaju imati pravo od suda ili upravnog tijela zatražiti da obveže trgovca na otkrivanje dokaza relevantnih za njihovu tužbu ili potrebnih za primjereno obavještavanje zahvaćenih potrošača o udružnoj tužbi, pri čemu nije potrebno da utvrde pojedinačne dokazne stavke. Sud ili nadležno tijelo koje nadzire udružnu tužbu treba pažljivo ocijeniti potrebu, opseg i razmjernost takvog otkrivanja uzimajući u obzir zaštitu legitimnih interesa trećih strana i u skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima o povjerljivosti. |
|
(38) |
Kako bi se zajamčila djelotvornost udružnih tužbi, trgovci koji krše zakone trebaju biti izloženi učinkovitim, odvraćajućim i razmjernim sankcijama za neusklađenost s konačnom odlukom izdanom u okviru udružne tužbe. |
|
(39) |
Budući da se udružnim tužbama nastoji ostvariti javni interes zaštitom kolektivnih interesa potrošača, države članice trebaju zajamčiti da kvalificiranim predstavničkim subjektima nije onemogućeno pokretanje udružnih tužbi u skladu s ovom Direktivom zbog troškova povezanih s postupcima. Međutim, podložno relevantnim uvjetima u okviru nacionalnog prava, time se ne bi smjela dovoditi u pitanje činjenica da stranka koja izgubi udružnu tužbu nadoknađuje nužne troškove pravne zaštite koje je snosila pobjednička stranka (načelo „gubitnik plaća”). Međutim, sud ili upravno tijelo stranci koja je bila neuspješna ne bi smjeli dosuditi troškove koji su bili nepotrebni ili nerazmjerni u odnosu na potraživanje. [Am. 27] |
|
(39.a) |
Države članice trebale bi se pobrinuti za to da se izbjegnu troškovi zastupanja i da odvjetnička naknada i način na koji se ona izračunava ne potiču pokretanje spora koji je nepotreban sa stajališta interesa potrošača ili bilo koje od uključenih strana, tj. da ne sprečava potrošače od ostvarivanja pune koristi od udružne tužbe. Države članice koje dopuštaju troškove zastupanja trebale bi osigurati da takvi troškovi ne sprečavaju potrošače u tome da steknu punu kompenzaciju. [Am. 28] |
|
(40) |
Suradnja i razmjena informacija, dobrih praksi i iskustava između kvalificiranih predstavničkih subjekata iz različitih država članica pokazali su se korisnim u rješavanju prekograničnih povreda prava. Postoji potreba za nastavkom i širenjem mjera jačanja sposobnosti i suradnje na veći broj kvalificiranih predstavničkih subjekata diljem Unije kako bi se u većoj mjeri upotrebljavale udružne tužbe s prekograničnim posljedicama. [Am. 29] |
|
(41) |
U svrhu učinkovitog rješavanja povreda s prekograničnim posljedicama, valja zajamčiti uzajamno priznavanje pravnog položaja kvalificiranih subjekata koje je unaprijed odredila jedna država članica za pokretanje udružne tužbe u drugoj državi članici. Nadalje, kvalificirani subjekti iz različitih država članica trebaju imati mogućnost udruživanja u okviru jedne udružne tužbe pred jedinstvenim forumom, a u skladu s relevantnim pravilima o nadležnosti jurisdikcije. U svrhu učinkovitosti i djelotvornosti jedan kvalificirani subjekt trebao bi moći pokrenuti udružnu tužbu u ime drugih kvalificiranih subjekata koji zastupaju potrošače iz različitih država članica. |
|
(41.a) |
Kako bi se istražila mogućnost postojanja postupka za prekogranične udružne tužbe na razini Unije, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uvođenja funkcije europskog ombudsmana za kolektivnu pravnu zaštitu. [Am. 30] |
|
(42) |
Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela prepoznata posebno u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. U skladu s time ovu bi Direktivu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima, uključujući one koji se odnose na pravo na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, kao i na pravo na obranu. |
|
(43) |
U pogledu zakona o zaštiti okoliša predmetnom Direktivom u obzir se uzima UNECE-ova Konvencija iz Aarhusa o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”). |
|
(44) |
Ciljevi ove Direktive, odnosno uspostavljanje mehanizma udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u svrhu osiguranja visoke razine zaštite potrošača diljem Unije i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, ne mogu se u dovoljnoj mjeri postići djelovanjem isključivo država članica, nego se, zbog prekograničnih posljedica udružnih tužbi, mogu bolje postići na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
|
(45) |
U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima (6), države članice odlučile su u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se pojašnjava povezanost između sastavnica Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata. |
|
(46) |
Primjereno je predvidjeti pravila za vremensku primjenu ove Direktive. |
|
(47) |
Direktivu 2009/22/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Poglavlje 1.
Predmet, područje primjene i definicije
Članak 1.
Predmet
1. Ovom Direktivom utvrđuju se pravila kojima se kvalificiranim predstavničkim subjektima omogućuje pokretanje udružnih tužbi u svrhu zaštite kolektivnih interesa potrošača i tako konkretno ostvaruje i primjenjuje visoka razina zaštite i pristupa pravosuđu uz istodobno istovremeno osiguranje odgovarajućih .jamstava u svrhu izbjegavanja zlouporabe sudskih postupaka. [Am. 31]
2. Ova Direktiva ne sprječava države članice da donesu ili ostave na snazi odredbe na temelju kojih se kvalificiranim predstavničkim subjektima i drugim predmetnim osobama javnim tijelima druga postupovna sredstva za pokretanje postupaka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača na nacionalnoj razini. Provedba ove Direktive ni u kojem slučaju ne predstavlja temelj za smanjenje razine zaštite potrošača u područjima obuhvaćenima područjem primjene prava Unije. [Am. 32]
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Direktiva primjenjuje na udružne tužbe pokrenute protiv kršenja odredbi prava Unije navedenog u Prilogu I. od strane trgovaca koja štete ili mogu naštetiti kolektivnim interesima sa širokim utjecajem na potrošače i koja štite kolektivne interese potrošača. Primjenjuje se na domaće i prekogranične povrede, uključujući u slučajevima kada su te povrede prestale prije pokretanja ili zaključenja udružne tužbe . [Am. 33]
2. Ova Direktiva ne utječe na pravila kojima se utvrđuju ugovorni i izvanugovorni pravni lijekovi dostupni potrošačima za takve povrede u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.
3. Ovom se Direktivom ne dovode u pitanje pravila Unije o međunarodnom privatnom pravu, a posebno pravila koja se odnose na nadležnost sudova , priznavanje i primjenjivo pravo izvršenje odluka u građanskim i trgovačkim stvarima te na pravila prava koje vrijedi za ugovorne i izvanugovorne obveze, koje se primjenjuju na udružne tužbe utvrđene u ovoj Direktivi . [Am. 34]
3.a Ova Direktiva ne dovodi u pitanje druge oblike mehanizama pravne zaštite predviđene nacionalnim pravom. [Am. 35]
3.b Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela koja su priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a posebno pravo na pošteno i nepristrano suđenje te pravo na djelotvoran pravni lijek. [Am. 36]
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(1) |
„potrošač” znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe koje ne ulaze u okvir njezine trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti; |
|
(1.a) |
„organizacija potrošača” znači svaka skupina koja nastoji zaštititi interese potrošača od nezakonitih radnji ili propusta koje su počinili trgovci. [Am. 37] |
|
(2) |
„trgovac” znači svaka fizička ili pravna osoba, neovisno o tome je li u privatnom ili javnom vlasništvu koja djeluje u sklopu civilnog statusa u skladu s pravilima civilnog prava , među ostalim i preko drugih osoba koje djeluju u njezino ime ili za njezin račun, u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću; [Am. 38] |
|
(3) |
„kolektivni interesi potrošača” znači interesi više potrošača ili ispitanika kako su definirani u Uredbi (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) ; [Am. 39] |
|
(4) |
„udružna tužba” znači tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u kojoj predmetni potrošači nisu stranke; |
|
(5) |
„praksa” znači čin ili propust trgovca; |
|
(6) |
„konačna odluka” znači odluka suda države članice protiv koje se ne može podnijeti žalba ili se više ne može podnijeti žalba ili odluka upravnog tijela koja više ne može biti predmet sudskog preispitivanja; |
|
(6.a) |
„potrošačko pravo” znači pravo Unije i nacionalno pravo doneseno radi zaštite potrošača. [Am. 40] |
Poglavlje 2.
Udružne tužbe
Članak 4.
Kvalificirani predstavnički subjekti [Am. 41]
1. Države članice osiguravaju da udružne tužbe mogu pokrenuti kvalificirani subjekti koje su unaprijed, na njihov zahtjev, odredile države članice u tu svrhu i koji su uneseni na javno dostupan popis.
Države članice ili njihovi sudovi na svojem državnom području određuju najmanje jednog kvalificiranog predstavničkog subjekta za pokretanje udružnih tužbi u smislu članka 3. stavka 4.
Države članice određuju subjekt kao kvalificirani predstavnički subjekt ako ispunjava sve sljedeće kriterije:
|
(a) |
ako je zakonito osnovan u skladu s pravom države članice; |
|
(b) |
ako ima njegov statut ili neki drugi dokument o upravljanju i njegova stalna aktivnost koja uključuje zaštitu interesa potrošača pokazuju njegov legitiman interes u osiguravanju poštovanja odredaba prava Unije obuhvaćenog ovom Direktivom; [Am. 43] |
|
(c) |
ako ima neprofitni karakter. |
|
(c a) |
ako djeluje na način koji je neovisan o drugim subjektima i osobama koje nisu potrošači, a koje bi mogle imati ekonomski interes u ishodu udružnih tužbi, a naročito o tržišnim subjektima; [Am. 44] |
|
(c b) |
ako nema financijskih ugovora s odvjetničkim društvima tužitelja koji nadilaze obične ugovore o pružanju usluga; [Am. 45] |
|
(c c) |
ako je uspostavio interne postupke za sprečavanje sukoba interesa između sebe i svojih ulagača; [Am. 46] |
Države članice osiguravaju da kvalificirani predstavnički subjekti javno i primjerenim sredstvima, primjerice na svojim internetskim stranicama, jednostavnim i razumljivim jezikom otkriju svoje načine financiranja, svoju organizacijsku i upravljačku strukturu, svoj cilj i radne metode te svoje aktivnosti.
Države članice redovno procjenjuju nastavlja li kvalificirani predstavnički subjekt postupati u skladu s tim kriterijima. Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekt gubi svoj status u skladu s ovom Direktivom ako više ne ispunjava jedan kriterij naveden u prvom podstavku ili više njih.
Države članice sastavljaju popis predstavničkih subjekata koji ispunjavaju kriterije navedene u stavku 1. te ga objavljuju. Popis dostavljaju Komisiji i po potrebi ga ažuriraju.
Komisija na javno dostupnom internetskom portalu objavljuje popis predstavničkih subjekata koji su dostavile države članice. [Am. 47]
1.a Države članice mogu predvidjeti da su javna tijela imenovana prije stupanja na snagu ove Direktive u skladu s nacionalnim pravom i dalje prihvatljiva za status predstavničkog subjekta u smislu ovog članka. [Am. 48]
2. Države članice mogu imenovati kvalificirani subjekt na ad hoc osnovi za određenu udružnu tužbu na njegov zahtjev ako postupa u skladu s kriterijima navedenima u stavku 1. [Am. 49]
3. Države članice dužne su zajamčiti da su osobito organizacije potrošača i neovisna koje zadovoljavaju kriterije iz stavka 1. i javna tijela prihvatljivi za status kvalificiranog predstavničkog subjekta. Države članice mogu odrediti organizacije potrošača koje zastupaju članove iz više od jedne države članice kao kvalificirane predstavničke subjekte. [Am. 50]
4. Države članice mogu odrediti pravila kojima se utvrđuje koji kvalificirani subjekti mogu tražiti sve mjere iz članaka 5. i 6. te koji kvalificirani subjekti mogu tražiti samo jednu mjeru ili više tih mjera. [Am. 51]
5. Usklađenost kvalificiranog subjekta s kriterijima iz stavka 1. ne dovodi u pitanje pravo dužnost suda li ili upravnog tijela da ispita je li činjenica da kvalificirani subjekt pokreće tužbu u određenom predmetu opravdana njegovom svrhom u skladu s člankom 4. i člankom 5. stavkom 1. [Am. 52]
Članak 5.
Udružne tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača
1. Države članice osiguravaju da samo kvalificirani predstavnički subjekti koji su imenovani u skladu s člankom 4. stavkom 1. mogu pokretati udružne tužbe pred nacionalnim sudovima ili upravnim tijelima pod uvjetom da postoji izravna povezanost između glavnih ciljeva subjekta i prava koja proizlaze u skladu s pravom Europske unije za koja se tvrdi da su prekršena, a u pogledu kojih se pokreće tužba.
Kvalificirani predstavnički subjekti mogu slobodno odabrati bilo koji postupak dostupan u okviru nacionalnog prava ili prava EU-a kojim se osigurava viša razina zaštite kolektivnih interesa potrošača.
Države članice vode računa o tome da se pred sudom ili upravnim tijelom predmetne države članice već ne vodi postupak koji se odnosi na istu praksu, istog trgovca i iste potrošače. [Am. 53]
2. Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekti , uključujući unaprijed imenovana javna tijela, imaju pravo pokrenuti udružne tužbe kojima se traži donošenje sljedećih mjera: [Am. 54]
|
(a) |
sudskog naloga kao privremene mjere za zaustavljanje nezakonite prakse ili, ako praksa još nije provedena, ali je predstojeća, za zabranu prakse nezakonitih praksi ; [Am. 56] |
|
(b) |
sudskog naloga kojim se utvrđuje da praksa predstavlja kršenje zakona te, prema potrebi, kojom se praksa zaustavlja ili, ako praksa još nije provedena, ali je predstojeća, nalog za zabranu prakse. |
Kako bi tražili donošenje sudskih naloga, kvalificirani predstavnički subjekti ne moraju ishoditi ovlaštenje zahvaćenih pojedinačnih potrošača ili niti dostaviti dokaz o stvarnom gubitku ili šteti koju je pretrpio dotični potrošač ili o namjeri ili nemaru trgovca. [Am. 55]
3. Države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani predstavnički subjekti imaju pravo pokrenuti udružne tužbe kojima se otklanjaju daljnje posljedice povrede. Donošenje ovih mjera traži se na temelju bilo koje konačne odluke kojom je utvrđeno da praksa predstavlja povredu prava Unije navedenog u Prilogu I., kojom je nanesena šteta kolektivnim interesima potrošača, uključujući konačni sudski nalog iz stavka 2. točke (b). [Am. 57]
4. Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 4., države članice dužne su zajamčiti da kvalificirani subjekti mogu tražiti donošenje mjera za otklanjanje daljnjih posljedica povrede s mjerama iz stavka 2. u okviru jedinstvene udružne tužbe. [Am. 58]
Članak 5.a
Registar kolektivnih postupaka pravne zaštite
1. Države članice mogu uspostaviti nacionalni registar za udružne tužbe, koji mora biti besplatno dostupan svakoj zainteresiranoj osobi elektroničkim putem i/ili na drugi način.
2. Internetske stranice na kojima se objavljuju registri omogućuju pristup sveobuhvatnim i objektivnim informacijama o dostupnim metodama dobivanja naknade, uključujući i izvansudske metode te neriješene udružne tužbe.
3. Nacionalni registri međusobno su povezani. Primjenjuje se članak 35. Uredbe (EZ) 2017/2394. [Am. 59]
Članak 6.
Mjere pravne zaštite
1. Za potrebe članka 5. stavka 3. države članice dužne su zajamčiti da su kvalificirani predstavnički subjekti ovlašteni za pokretanje udružnih tužbi u svrhu ishođenja naloga za pravnu zaštitu kojim se trgovac obvezuje da, među ostalim, osigura naknadu, popravak, zamjenu, smanjenje cijene, raskid ugovora ili povrat plaćene cijene, kako je prikladno. Država članica može , ali i ne mora zahtijevati ovlaštenje zahvaćenih pojedinačnih potrošača prije donošenja deklaratorne odluke ili izdavanja naloga za pravnu zaštitu. [Am. 60]
Ako država članica ne traži ovlaštenje pojedinačnih potrošača za priključenje udružnoj tužbi, ta država članica ipak omogućuje pojedincima koji nemaju uobičajeno boravište u državi članici u kojoj se tužba pokreće da sudjeluju u udružnoj tužbi u slučaju da su dali svoj izričit pristanak da budu dijelom udružne tužbe u važećem ograničenom roku. [Am. 61]
Kvalificirani predstavnički subjekt dužan je dostaviti dostatne sve potrebne dokaze propisane nacionalnim pravom u potporu tužbi, uključujući opis potrošača obuhvaćenih tužbom te činjenična i pravna pitanja koja je potrebno riješiti. [Am. 62]
2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu ovlastiti sud ili upravno tijelo da umjesto naloga za naloga za pravnu zaštitu donese deklaratornu odluku o odgovornosti trgovca prema potrošačima oštećenima povredom prava Unije navedenog u Prilogu I., u propisno obrazloženim slučajevima u kojima je, zbog značajki pojedinačne štete koju su pretrpjeli zahvaćeni potrošači, brojčano iskazivanje pojedinačne pravne zaštite složeno. [Am. 63]
3. Stavak 2. ne primjenjuje se:
|
(a) |
na predmete u kojima se potrošači oštećeni povredom mogu identificirati i u kojima su potrošači pretrpjeli usporedivu štetu u odnosu na vremensko razdoblje ili kupnju. U takvim slučajevima zahtjev ovlaštenja zahvaćenih pojedinačnih potrošača ne predstavlja uvjet za pokretanje tužbe. Pravna zaštita usmjerena je na dotične potrošače; |
|
(b) |
ako su potrošači pretrpjeli mali gubitak, zbog čega bi bilo nerazmjerno dodijeliti im pravnu zaštitu. U takvim slučajevima države članice dužne su zajamčiti da nije potrebno ovlaštenje dotičnih pojednačnih potrošača. Pravna zaštita mora biti usmjerena prema javnoj svrsi i služiti kolektivnim interesima potrošača. [Am. 64] |
4. Pravna zaštita dobivena putem konačne odluke u skladu sa stavcima stavkom 1., 2. i 3. ne dovodi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Pri primjeni ove odredbe primjenjuje se načelo res judicata. [Am. 65]
4.a Mjerama pravne zaštite nastoji se dotičnim potrošačima u cijelosti nadoknaditi nastale gubitke. U slučaju da je nakon isplate naknade preostao iznos koji premašuje potraživanja, sud odlučuje kome će se isplatiti taj preostali iznos. Iznos koji premašuje potraživani iznos ne isplaćuje se kvalificiranom predstavničkom subjektu ni trgovcu. [Am. 66]
4.b Konkretno, zabranjuju se kaznene odštete koje dovode do previsoke naknade za pretrpljenu štetu u korist stranke tužitelja. Na primjer, naknada kolektivno dodijeljena oštećenim potrošačima ne prelazi iznos koji duguje trgovac u skladu s važećim nacionalnim pravom ili pravom Unije kako bi se pokrila stvarna šteta koju su pretrpjeli pojedinačno. [Am. 67]
Članak 7.
Financiranje Dopuštenost udružne tužbe [Am. 68]
1. Kvalificirani predstavnički subjekt koji traži pravnu zaštitu, kako je navedeno u članku 6. stavku 1., u ranoj najranijoj fazi postupka dužan je podnijeti sudu ili upravnom tijelu potpuni financijski pregled i navesti izvor sve izvore sredstava koje upotrebljava za svoje djelovanje općenito i sredstava koje koristi za potporu tužbi kako bi dokazao nepostojanje sukoba interesa . Mora dokazati da ima dostatna financijska sredstva da zastupa najbolje interese dotičnih potrošača i za pokrivanje troškova u slučaju neuspjeha tužbe. [Am. 69]
2. Države članice dužne su zajamčiti da je, u predmetima u kojima udružnu tužbu za pravnu zaštitu financira treća strana, toj trećoj strani zabranjeno: Nacionalni sud može udruženu tužbu proglasiti nedopuštenom ako utvrdi da bi treća strana svojim financiranjem mogla: [Am. 70]
|
(a) |
utjecati na odluke kvalificiranog predstavničkog subjekta u kontekstu udružne tužbe, uključujući u pogledu nagodbi pokretanja udružnih tužbi i odluka u vezi s nagodbama ; [Am. 71] |
|
(b) |
pružati financiranje udružne tužbe protiv tuženika koji predstavlja konkurenciju osobi koja je osigurala sredstva ili protiv tuženika o kojem ovisi osoba koja je osigurala sredstva; |
3. Države članice dužne su zajamčiti da su sudovi i upravna tijela ovlašteni ocijeniti okolnosti ocjenjuju nepostojanje sukoba interesa iz stavka 2. 1 i, ako je to prikladno, zatražiti od kvalificiranog subjekta da odbije relevantno financiranje i, prema potrebi, odbiti položaj kvalificiranog subjekta u određenom predmetu okolnosti iz stavka 2. u fazi dopuštenosti udružne tužbe i u kasnijoj fazi tijekom sudskog postupka ako se tek tada pojave spomenute okolnosti . [Am. 72]
3.a Države članice osiguravaju da sud ili upravno tijelo imaju ovlasti odbaciti očigledno neutemeljene predmete u najranijoj mogućoj fazi postupka. [Am. 73]
Članak 7.a
Načelo „gubitnik plaća”
Države članice jamče da stranka koja je gubitnik u postupku kolektivne pravne zaštite nadoknadi sudske troškove stranci koja je dobila spor, u skladu s uvjetima iz nacionalnog prava. Međutim, sud ili upravno tijelo stranci koja je bila neuspješna ne priznaje troškove koji nisu bili potrebni ili su nerazmjerni u odnosu na potraživanje. [Am. 74]
Članak 8.
Nagodbe
1. Države članice mogu predvidjeti mogućnost da kvalificirani predstavnički subjekt i trgovac koji su postigli nagodbu o pravnoj zaštiti za potrošače oštećene navodno nezakonitom praksom tog trgovca zajedno zatraže od suda ili upravnog tijela da odobri tu nagodbu. Sud ili upravno tijelo treba prihvatiti takav zahtjev samo ako pred sudom ili upravnim tijelom iste države članice u pogledu istog trgovca i u pogledu iste prakse nije u tijeku druga tužba [Am. 75]
2. Države članice dužne su zajamčiti da sud ili upravno tijelo u bilo kojem trenutku u okviru udružne tužbe može pozvati kvalificirani subjekt i tuženika, nakon što se savjetovao s njima, da postignu nagodbu u pogledu pravne zaštite u razumno određenom roku.
3. Države članice dužne su zajamčiti da je sud ili upravno tijelo koji su izdali konačnu deklaratornu odluku iz članka 6. stavka 2. ovlašteno zatražiti od stranaka u udružnoj tužbi da u razumno određenom roku postignu nagodbu u pogledu pravne zaštite koju valja dodijeliti potrošačima na temelju te konačne odluke.
4. Nagodbe iz stavaka 1., 2. i 3. podliježu ispitivanju suda ili upravnog tijela. Sud ili upravno tijelo ocjenjuje zakonitost i pravednost nagodbe uzimajući u obzir prava i interese svih stranaka, uključujući dotične potrošače.
5. Ako se nagodba iz stavka 2. ne postigne u određenom roku ili ako se postignuta nagodba ne odobri, sud ili upravno tijelo nastavlja udružnu tužbu.
6. Pojedinačni potrošači trebaju imati mogućnost prihvaćanja ili odbijanja obvezivanja nagodbama iz stavaka 1., 2. i 3. Pravna zaštita dobivena odobrenom nagodbom u skladu sa stavkom 4. obvezujuća je za sve strane i ne dovodi u pitanje nikakva dodatna prava na pravnu zaštitu koje dotični potrošači mogu imati u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 76]
Članak 9.
Informacije o udružnim tužbama
-1 Države članice osiguravaju da predstavnički subjekti:
|
(a) |
obavještavaju potrošače o navodnim kršenjima prava dodijeljenih u okviru prava Unije i o namjeri traženja sudskog naloga ili pokretanja postupka za naknadu štete, |
|
(b) |
unaprijed objašnjavaju predmetnim potrošačima mogućnost da se pridruže tužbi kako bi se osiguralo da se čuvaju relevantni dokumenti i ostale informacije potrebne za pokretanje tužbe, |
|
(c) |
po potrebi, obavještavaju o daljnjim koracima i mogućim pravnim posljedicama. [Am. 77] |
1. Države Ako nagodba ili konačna odluka idu u korist potrošačima koji toga možda nisu svjesni, države članice dužne su zajamčiti da sud ili upravno tijelo zahtijeva od trgovca koji krši zakone poražene strane ili od obiju strana da o svojem trošku obavijesti obavijeste oštećene potrošače o konačnim odlukama o mjerama iz članaka 5. i 6. te o odobrenim nagodbama iz članka 8. s pomoću sredstava primjerenih za okolnosti predmeta i u utvrđenim rokovima, uključujući, prema potrebi, obavještavanjem svakog oštećenog potrošača pojedinačno. . Države članice mogu predvidjeti da se obveza informiranja može ispuniti putem javne i lako dostupne internetske stranice . [Am. 78]
1.a Poražena strana snosi troškove informiranja potrošača u skladu s načelom utvrđenim u članku 7. [Am. 79]
2. Informacije iz stavka 1. obuhvaćaju, na razumljivom jeziku, objašnjenje predmeta udružne tužbe, njezine pravne posljedice i, ako je to primjenjivo, daljnje korake koje trebaju poduzeti dotični potrošači. Načini i rokovi informiranja određuju se u dogovoru sa sudom ili upravnim tijelom. [Am. 80]
2.a Države članice jamče da se informacije objavljuju javnosti na dostupan način, o skorašnjim, tekućim i zaključenim kolektivnim tužbama, među ostalim i putem medija te preko interneta na javnoj internetskoj stranici kada sud utvrdi da je predmet dopušten. [Am. 81]
2.b države članice osiguravaju da javne komunikacije kvalificiranih subjekata o potraživanjima budu činjenične i da se njima u obzir uzima i pravo potrošača na primanje informacija i prava tuženika u pogledu ugleda i poslovne tajne. [Am. 82]
Članak 10.
Učinak konačnih odluka
1. Države članice dužne su zajamčiti da se za povredu kolektivnih interesa potrošača koja je utvrđena u konačnoj odluci konačna odluka upravnog tijela ili suda, uključujući konačni sudski nalog iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra da predstavlja kao neoborivi dokaz o postojanju ili nepostojanju povrede za potrebe drugih tužbi kojima se nastoji ostvariti pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima protiv istog trgovca za istu povredu prava iste činjenice uz uvjet da isti potrošač ne može više puta dobiti naknadu za istu štetu . [Am. 83]
2. Države članice dužne su zajamčiti da njihovi nacionalni sudovi ili upravna tijela smatraju konačnu odluku iz stavka 1. donesenu u drugoj državi članici oborivom pretpostavkom o tome barem dokazom toga da je došlo do povrede. [Am. 84]
2.a Države članice osiguravaju da se konačna odluka suda jedne države članice kojom se utvrđuje postojanje ili nepostojanje povrede za potrebe bilo koje druge tužbe kojom se traži pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima u drugoj državi članici protiv istog trgovca za istu povredu prava smatra oborivom pretpostavkom. [Am. 85]
3. Države članice dužne su zajamčiti da se smatra da je konačnom deklaratornom odlukom iz članka 6. stavka 2. nedvojbeno utvrđena odgovornost trgovca prema potrošačima oštećenima povredom za potrebe drugih tužbi kojima se nastoji ostvariti pravna zaštita pred njihovim nacionalnim sudovima protiv istog trgovca za istu povredu prava. Države članice dužne su zajamčiti da su postupci za pravnu zaštitu koje pokreću pojedinačni potrošači dostupni kao ekspeditivni i pojednostavljeni postupci. potiču se da izrade bazu podataka koja sadržava sve konačne odluke u postupcima pravne zaštite i kojom bi se moglo olakšati poduzimanje drugih mjera pravne zaštite te da podijele svoje najbolje prakse u tom području . [Am. 86]
Članak 11.
Obustava roka zastare
U skladu s nacionalnim pravom, d ržave članice dužne su zajamčiti da pokretanje udružne tužbe, kako je navedeno u člancima 5. i 6., ima učinak obustave ili prekida rokova zastare primjenjivih na bilo kakav postupak pravne zaštite za predmetne potrošače pojedince ako relevantna prava podliježu rokovima zastare u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. [Am. 87]
Članak 12.
Ekspeditivnost postupka
1. Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi zajamčile primjerenu ekspeditivnost za udružne tužbe iz članaka 5. i 6.
2. Za udružne tužbe za dobivanje sudskog naloga u obliku privremene mjere iz članka 5. stavka 2. točke (a) provodi se ubrzani postupak.
Članak 13.
Dokazi
Države članice dužne su zajamčiti da, na zahtjev kvalificiranog subjekta koji jedne od stranaka koja je dostavio dostavila razumno dostupne činjenice i dostatne dokaze te materijalno objašnjenje u prilog udružne tužbe njezinih stajališta i koji koja je naveo navela dodatne konkretne i jasno definirane dokaze koji su pod kontrolom tuženika druge stranke , sud ili upravno tijelo može naložiti tuženiku toj stranci da što preciznije na temelju razumno dostupnih činjenica predstavi te dokaze, u skladu s nacionalnim postupovnim pravilima i podložno primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima o povjerljivosti. Nalog mora biti primjeren i razmjeran u odgovarajućem predmetu te ne smije dovesti do neravnoteže između dviju uključenih strana. [Am. 88]
Države članice osiguravaju da sudovi ograničavaju otkrivanje dokaza na ono što je proporcionalno. Kako bi se utvrdilo je li bilo koje otkrivanje koje predstavnički subjekt zahtijeva proporcionalno, sud razmatra legitimni interes svih uključenih strana, odnosno u kojoj je mjeri zahtjev za otkrivanje dokaza podržan dostupnim činjenicama i dokazima te sadržavaju li dokazi čije se otkrivanje traži povjerljive informacije. [Am. 89]
Države članice osiguravaju da nacionalni sudovi imaju ovlasti narediti otkrivanje dokaza koji sadrže informacije kad smatraju da su one relevantne za postupak za naknadu štete. [Am. 90]
Članak 14.
Sankcije
1. Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju za nesukladnost s konačnim odlukama donesenima u okviru udružne tužbe i poduzimaju sve potrebne korake kako bi zajamčile njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
2. Države članice jamče da sankcije mogu , među ostalim, biti novčane kazne. [Am. 91]
3. Pri odlučivanju o dodjeli prihoda od novčanih kazni države članice uzimaju u obzir kolektivne interese potrošača. Države članice mogu odlučiti da se takvi prihodi dodijele fondu stvorenom u cilju financiranja udružnih tužbi . [Am. 92]
4. Države članice o odredbama iz stavka 1. obavješćuju Komisiju najkasnije do [datum prijenosa Direktive] te je bez odgađanja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.
Članak 15.
Pomoć kvalificiranim predstavničkim subjektima [Am. 93]
1. Države članice potiču se da, u skladu s člankom 7., osiguraju da kvalificirani predstavnički subjekti imaju na raspolaganju dostatna sredstva za udružne tužbe. One provode potrebne mjere kako bi zajamčile olakšale pristup pravdi i jamče da postupovni troškovi povezani s udružnim tužbama ne predstavljaju financijske prepreke koje sprječavaju kvalificirane subjekte da učinkovito ostvaruju pravo na traženje mjera iz članaka 5. i 6., kao što su ograničavanje primjenjivih sudskih ili administrativnih troškova ili davanje pristupa pravnoj pomoći za kvalificirane subjekte, gdje je to potrebno, ili pružanje javnog financiranja kvalificiranim subjektima u tu svrhu. [Am. 94]
1.a Države članice pružaju strukturnu potporu subjektima koji djeluju kao kvalificirani subjekti u okviru područja primjene ove Direktive. [Am. 95]
2. Države članice provode potrebne mjere kako bi zajamčile da se, u predmetima u kojima kvalificirani subjekti moraju obavijestiti dotične potrošače o tekućoj udružnoj tužbi, povezani troškovi mogu naplatiti od trgovca u slučaju uspjeha tužbe.
3. Države članice i Komisija moraju podupirati i olakšavati suradnju kvalificiranih subjekata te razmjenu i širenje najboljih praksi i iskustava u pogledu rješavanja prekograničnih i domaćih povreda prava.
Članak 15.a
Pravno zastupanje i naknade
Države članice osiguravaju da naknada za odvjetnika i metoda s pomoću koje se izračunava ne stvaraju poticaj za pokretanje spora koji je nepotreban sa stajališta bilo koje strane. Države članice posebno zabranjuju troškove zastupanja prema postotku postignute odštete. [Am. 96]
Članak 16.
Prekogranične udružne tužbe
1. Države članice poduzet će potrebne mjere kako bi osigurale da svaki kvalificirani predstavnički subjekt koji je prethodno odredila jedna država članica u skladu s člankom 4. stavkom 1. može pokrenuti postupak pred sudom ili upravnim tijelom druge države članice nakon predočenja javno dostupnog popisa iz tog članka 4. Sudovi, odnosno upravna tijela prihvaćaju taj popis kao dokaz pravnog položaja mogu preispitati pravni položaj kvalificiranog predstavničkog subjekta, ne dovodeći u pitanje njihovo pravo da ispitaju opravdava li svrha kvalificiranog predstavničkog subjekta pokretanje postupka u konkretnom slučaju. [Am. 97]
2. Države članice dužne su zajamčiti da, ako povreda prava utječe ili će vjerojatno utjecati na potrošače iz različitih država članica, udružnu tužbu pred nadležnim sudom ili upravnim tijelom države članice može pokrenuti nekoliko kvalificiranih subjekata iz različitih država članica koji djeluju zajedno ili koje zastupa jedan kvalificirani subjekt u svrhu zaštite kolektivnih interesa potrošača iz različitih država članica.
2.a Država članica u kojoj se provodi kolektivna pravna zaštita može zahtijevati ovlaštenje potrošača koji imaju boravište u toj državi članici te je dužna zahtijevati ovlaštenje pojedinačnih potrošača koji imaju boravište u drugoj državi članici kad je riječ o prekograničnoj tužbi. U takvim okolnostima, konsolidirani popis svih potrošača iz drugih država članica koji su dali takvo ovlaštenje dostavlja se pri pokretanju tužbe sudu ili upravnom tijelu te tuženiku. [Am. 98]
3. Za potrebe prekograničnih udružnih tužbi i ne dovodeći u pitanje prava drugih subjekata u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, države članice dužne su dostaviti Komisiji popis prethodno određenih kvalificiranih subjekata. Države članice Komisiji priopćuju naziv i svrhu tih kvalificiranih tijela. Komisija čini te informacije javno dostupnima i ažurira ih.
4. Ako država članica , Komisija ili Komisija trgovac izrazi zabrinutost u pogledu sukladnosti kvalificiranog predstavničkog subjekta s kriterijima utvrđenima u članku 4. stavku 1., država članica koja je odredila subjekt ispituje razloge za zabrinutost i, ako je to potrebno, opoziva imenovanje ako nije ispunjen jedan kriterij ili više njih. [Am. 99]
Članak 16.a
Javni registar
Države članice osiguravaju da relevantna nacionalna nadležna tijela uspostave javno dostupan registar nezakonitih radnji na koje su primijenjeni sudski nalozi u skladu s odredbama ove Direktive. [Am. 100]
Poglavlje 3.
Završne odredbe
Članak 17.
Stavljanje izvan snage
Ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 2., Direktiva 2009/22/EU stavlja se izvan snage [datum početka primjene ove Direktive].
Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom utvrđenom u Prilogu II.
Članak 18.
Praćenje i evaluacija
1. Komisija najkasnije pet godina nakon datuma početka primjene provodi evaluaciju ove Direktive te izlaže glavne zaključke u izvješću Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu. U tom izvješću Komisija osobito ocjenjuje područje primjene Direktive definirano u članku 2. i Prilogu I.
2. Najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive Komisija procjenjuje nudi li se pravilima o zaštiti prava putnika u zračnom i željezničkom prometu razina zaštite usporediva s pravima potrošača pruženima u skladu s ovom Direktivom Ako je to tako, Komisija namjerava donijeti odgovarajuće prijedloge, koji se mogu osobito sastojati od uklanjanja akata iz točaka 10. i 15. Priloga I. iz područja primjene ove Direktive, kako je definirano u članku 2. [Am. 101]
3. Države članice svake godine, počevši od najkasnije četiri godine nakon datuma početka primjene ove Direktive, dostavljaju Komisiji sljedeće podatke potrebne za izradu izvješća iz stavka 1.:
|
(a) |
broj udružnih tužbi pokrenutih u skladu s ovom Direktivom pred upravnim i pravosudnim tijelima; |
|
(b) |
vrstu kvalificiranog subjekta koji pokreće tužbe; |
|
(c) |
vrstu povrede prava zbog koje su pokrenute udružne tužbe, stranke u udružnim tužbama i gospodarski sektor na koje se odnose udružne tužbe; |
|
(d) |
trajanje postupaka od trenutka početka tužbe do donošenja konačnih sudskih naloga navedenih u članku 5., naloga za pravnu zaštitu ili deklaratornih odluka navedenih u članku 6. ili konačnog odobrenja nagodbe navedene u članku 8.; |
|
(e) |
ishode udružnih tužbi; |
|
(f) |
broj kvalificiranih subjekata koji sudjeluju u mehanizmu suradnje i razmjene najboljih praksi iz članka 15. stavka 3. |
Članak 18.a
Klauzula o preispitivanju
Ne dovodeći u pitanje članak 16., Komisija procjenjuje bi li se prekogranične udružne tužbe mogle najbolje riješiti na razini Unije osnivanjem europskog ombudsmana za kolektivnu pravnu zaštitu. Komisija najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive sastavlja izvješće o tom pitanju i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću te mu, po potrebi, prilaže odgovarajući prijedlog. [Am. 102]
Članak 19.
Prenošenje
1. Države članice najkasnije do [18 mjeseci nakon dana stupanja na snagu ove Direktive] donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.
Države članice primjenuju te odredbe od [šest mjeseci nakon isteka roka za prenošenje].
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje pri njihovoj službenoj objavi. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 20.
Prijelazne odredbe
1. Države članice primjenjuju zakone, propise i administrativne odredbe za prenošenje ove Direktive na povrede prava započete nakon (datum početka primjene ove Direktive).
2. Države članice primjenjuju zakone, propise i administrativne odredbe za prenošenje Direktive 2009/22/EZ na povrede prava započete prije (datum početka primjene ove Direktive).
Članak 21.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 22.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u ,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 66.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 232.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
PRILOG I.
POPIS ODREDBI PRAVA UNIJE IZ ČLANKA 2. STAVKA 1.
|
(1) |
Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29.– 33.) (1). |
|
(2) |
Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL L 95, 21.4.1993., str. 29.); |
|
(3) |
Direktiva 98/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima (SL L 80, 18.3.1998., str. 27.); |
|
(4) |
Direktiva 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu (SL L 171, 7.7.1999., str. 12.). |
|
(5) |
Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.). |
|
(6) |
Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za ljudsku upotrebu: članci od 86. do 100. (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.); |
|
(7) |
Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnoj usluzi) (SL L 108, 24.4.2002., str. 51.– 77.). |
|
(8) |
Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.): članak 13. |
|
(9) |
Direktiva 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o prodaji na daljinu financijskih usluga za potrošače (SL L 271, 9.10.2002., str. 16.). |
|
(10) |
Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (SL L 46, 17.2.2004., str. 1.). |
|
(11) |
Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.). |
|
(12) |
Uredba (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu (SL L 204, 26.7.2006., str. 1.). |
|
(13) |
Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.): članak 1., članak 2. točka (c) i članci 4. do 8. |
|
(14) |
Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.). |
|
(15) |
Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007., str. 14.). |
|
(16) |
Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.). |
|
(17) |
Uredba (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.): članci 22., 23. i 24. |
|
(18) |
Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006. (SL L 353, 31.12.2008., str. 1. – 1355.). |
|
(19) |
Direktiva 2008/122/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o zaštiti potrošača u odnosu na određene aspekte ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine, o dugoročnim proizvodima za odmor, preprodaji i razmjeni (SL L 33, 3.2.2009., str. 10.); |
|
(20) |
Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.– 93.). |
|
(21) |
Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.– 136.). |
|
(22) |
Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.– 96.). |
|
(23) |
Uredba (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001, SL L 266, 9.10.2009., str. 11. – 18.). |
|
(24) |
Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7. – 17.) |
|
(25) |
Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju, SL L 285, 31.10.2009., str. 10.– 35.). |
|
(26) |
Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označavanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46. – 58.). |
|
(27) |
Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II), SL L 335, 17.12.2009., str. 1.– 155.): članci 183., 184., 185. i 186. |
|
(28) |
Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.): članci 9., 10., 11. i članci od 19. do 26.; |
|
(29) |
Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.– 35.). |
|
(30) |
Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1. – 19.). |
|
(31) |
Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010., str. 1.). |
|
(32) |
Uredba (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 55, 28.2.2011., str. 1.). |
|
(33) |
Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45. – 65.). |
|
(34) |
Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.–73.). |
|
(35) |
Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.). |
|
(36) |
Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.– 63.). |
|
(37) |
Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012 . o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012.,str. 22.– 37.). |
|
(38) |
Uredba (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 172, 30.6.2012., str. 10.– 35.). |
|
(39) |
Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, SL L 315, 14.11.2012., str. 1.– 56.). |
|
(40) |
Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (SL L 165, 18.6.2013., str. 63.): članak 13. |
|
(41) |
Uredba (EZ) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o online rješavanju potrošačkih sporova (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165, 18.6.2013., str. 1.): članak 14. |
|
(42) |
Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.– 17.). |
|
(43) |
Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.– 38.). |
|
(44) |
Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.): članci 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 21., 22., 23., poglavlje 10. i prilozi I. i II.; |
|
(45) |
Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.– 496.). |
|
(46) |
Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.): članci od 3. do 18. i članak 20. stavak 2.; |
|
(47) |
Direktiva (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ (SL L 326, 11.12.2015., str. 1.). |
|
(48) |
Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1. – 23.). |
|
(49) |
Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98. – 121.). |
|
(50) |
Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.– 127.). |
|
(51) |
Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26.11.2015., str. 1. – 18.). |
|
(52) |
Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst) (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.– 59.). |
|
(53) |
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.– 88. |
|
(54) |
Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.– 85.). |
|
(55) |
Uredba (EU) 2017/1128 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu (SL L 168, 30.6.2017., str. 1.). |
|
(56) |
Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12– 82.). |
|
(57) |
Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8.– 45.). |
|
(58) |
Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.– 23.). |
|
(59) |
Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata te o izmjeni uredbi (EZ) br. 2006/2004 i (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1.). |
|
(59.a) |
Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.). [Am. 103] |
|
(59.b) |
Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.). [Am. 104] |
|
(59.c) |
Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002, str. 1.). [Am. 105] |
|
(59.d) |
Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.). [Am. 106] |
|
(59.e) |
Uredba Vijeća (EEZ) br. 2136/89 od 21. lipnja 1989. o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele. [Am. 107] |
|
(59.f) |
Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005. [Am. 108] |
(1) Navedena je Direktiva izmijenjena Direktivom 1999/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 1999. o izmjeni Direktive Vijeća 85/374/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 141, 4.6.1999., str. 20.– 21.).
PRILOG II.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Direktiva 2009/22/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. stavak 1. |
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 2. stavak 1. |
|
— |
Članak 2. stavak 2. |
|
— |
Članak 3. |
|
Članak 2. stavak 1. |
Članak 5. stavak 1. |
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) |
Članak 5. stavak 2. točke (a) i (b) Članak 12. |
|
— |
Članak 5. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 2. stavak 1. točka (b) |
Članak 5. stavak 3. Članak 9. |
|
Članak 2. stavak 1. točka (c) |
Članak 14. |
|
Članak 2. stavak 2. |
Članak 2. stavak 3. |
|
Članak 3. |
Članak 4. stavci 1. – 3. |
|
— |
Članak 4. stavak 4. |
|
— |
Članak 4. stavak 5. |
|
— |
Članak 5. stavak 4. |
|
— |
Članak 6. |
|
— |
Članak 7. |
|
— |
Članak 8. |
|
— |
Članak 10. |
|
— |
Članak 11. |
|
— |
Članak 13. |
|
— |
Članak 15. |
|
Članak 4. |
Članak 16. |
|
Članak 5. |
— |
|
Članak 6. |
Članak 18. |
|
Članak 7. |
Članak 1. stavak 2. |
|
Članak 8. |
Članak 19. |
|
Članak 9. |
Članak 17. |
|
— |
Članak 20. |
|
Članak 10. |
Članak 21. |
|
Članak 11. |
Članak 22. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/179 |
P8_TA(2019)0223
Protokol uz Euro-mediteranski sporazum između EU-a i Izraela (pristupanje Hrvatske) ***
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, Protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (09547/2018 – C8-0021/2019 – 2018/0080(NLE))
(Suglasnost)
(2021/C 108/17)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (09547/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir Nacrt protokola uz Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Države Izraela, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (09548/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0021/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0164/2019), |
|
1. |
daje suglasnost za sklapanje Protokola; |
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Države Izrael. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/180 |
P8_TA(2019)0225
Ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ (COM(2018)0639 – C8-0408/2018 – 2018/0332(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/18)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0639), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0408/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine i Doma lordova Ujedinjene Kraljevine, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir rezultate internetskog savjetovanja koje je Europska komisija provela od 4. srpnja 2018. do 16. kolovoza 2018., |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Obora za pravna pitanja i Odbora za predstavke (A8-0169/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0332
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26.ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Države članice u prošlosti su odlučile uvesti ljetno računanje vremena na nacionalnoj razini. Stoga je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo važno da datumi i vremena početka i kraja ljetnog računanja vremena budu jedinstveni u Uniji kako bi se koordiniralo pomicanje sata u državama članicama . Sve države članice u skladu s Direktivom 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) trenutačno primjenjuju pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja dvaput godišnje. Standardno ljetno računanje vremena od mijenja se na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i primjenjuje se do posljednje nedjelje u listopadu iste godine. [Am. 1] |
|
(2) |
Europski Uzimajući u obzir niz predstavki, građanskih inicijativa i parlamentarnih pitanja, Europski parlament je u rezoluciji od 8. veljače 2018. od Komisije zatražio da provede temeljitu procjenu ljetnog računanja vremena predviđenog Direktivom 2000/84/EZ te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji je potvrđeno naglašeno da je ključno da računanje važno zadržati usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u EU-u bude i dalje usklađeno cijeloj Uniji te jedinstveno računanje vremena u EU-u . [Am. 2] |
|
(3) |
Komisija je ispitala dostupne dokaze, a oni upućuju na to da je važno da to područje bude uređeno usklađenim pravilima na razini Unije kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, omogućila predvidljivost i dugoročna sigurnost te izbjeglo, među ostalim, probleme s utvrđivanjem voznih redova usluga prijevoza i s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanje troškova u prekograničnoj trgovini i smanjenje produktivnosti na tržištu robe i usluga. Iz dokaza se ne može jednoznačno zaključiti nadmašuju li koristi ljetnog računanja vremena nedostatke povezane s tim što se sat pomiče dvaput godišnje. [Am. 3] |
|
(3a) |
Javna rasprava o ljetnom računanju vremena nije nova te je od njegova uvođenja bilo nekoliko inicijativa čiji je cilj bio da se prekine s tom praksom. Neke su države članice održale nacionalna savjetovanja, a većina poduzeća i dionika podržala je ukidanje te prakse. Savjetovanje koje je pokrenula Europska komisija dovelo je do istog zaključka. [Am. 4] |
|
(3b) |
U tom kontekstu stanje poljoprivrednika u stočarstvu može poslužiti kao primjer kako se ljetno računanje vremena u početku smatralo nespojivim s radnim praksama u poljoprivredi, posebno kad je riječ o tome da je radni dan već po standardnom vremenu počinjao vrlo rano. Osim toga, smatralo se da je zbog pomicanja sata dvaput godišnje i prijelaza na ljetno računanje vremena otežana isporuka proizvoda ili životinja na tržišta. Naposljetku, pretpostavljalo se da će se smanjiti prinos mlijeka zato što krave imaju svoj prirodni ritam proizvodnje mlijeka. Međutim, moderna poljoprivredna oprema i prakse iz temelja su promijenili poljoprivredu tako da većina spomenutih pitanja više nije relevantna. S druge strane, razlozi za zabrinutost u pogledu bioritma životinja i uvjeta rada poljoprivrednika i dalje su bitni. [Am. 5] |
|
(4) |
O ljetnom se računanju vremena vodi intenzivna javna raspraval. Oko 4,6 milijuna građana sudjelovalo je u javnom savjetovanju koje je organizirala Komisija, što je dosad najveći broj odgovora zaprimljenih u nekom savjetovanju Komisije. U brojnim građanskim inicijativama također se naglašava zabrinutost javnosti u pogledu pomicanja sata dvaput godišnje , a neke su države članice već izrazile želju za njegovim ukidanjem ljetnog računanja vremena . S obzirom na navedeno nužno je i dalje štititi ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći eventualne znatne poremećaje koji bi mogli nastati zbog različitog računanja vremena u državama članicama. Stoga je primjereno koordinirano i usklađeno ukinuti ljetno računanje vremena. [Am. 6] |
|
(4 a) |
Kronobiologija pokazuje da na bioritam ljudskog tijela utječe svako pomicanje sata, što može imati negativan učinak na ljudsko zdravlje. Najnoviji znanstveni dokazi jasno upućuju na to da postoji veza između pomicanja sata i kardiovaskularnih bolesti, upalnih bolesti imunološkog sustava ili povišenog krvnog tlaka povezanih s poremećajem cirkadijanog ritma. Neke su skupine, na primjer djeca i starije osobe, posebno osjetljive. Stoga je radi zaštite javnog zdravlja primjereno ukinuti pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja. [Am. 7] |
|
(4b) |
Područja država članica Unije, osim prekomorskih teritorija, podijeljena su na tri različite vremenske zone odnosno standardna vremena, a to su GMT, GMT+1 i GMT+2. Budući da se teritorij Europske unije u velikoj mjeri proteže duž osi sjever – jug, utjecaj danjeg svjetla razlikuje se od jednog do drugog dijela Unije. Stoga je važno da države članice prije promjene svoje vremenske zone u obzir uzmu geografske aspekte vremena, tj. prirodne vremenske zone i zemljopisni položaj. Prije donošenja odluke o promjeni svoje vremenske zone države članice trebale bi se savjetovati s građanima i relevantnim dionicima. [Am. 8] |
|
(4c) |
U brojnim građanskim inicijativama istaknuta je zabrinutost građana zbog pomicanja sata dvaput godišnje pa bi državama članicama trebalo dati vremena i mogućnost da provedu vlastita javna savjetovanja i procjene učinka radi boljeg razumijevanja posljedica ukidanja pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja u svim regijama. [Am. 9] |
|
(4d) |
Ljetno računanje vremena, odnosno korištenje danjeg svjetla, omogućuje kasnije zalaske sunca u ljetnim mjesecima. Za brojne građane Unije ljeto stoga podrazumijeva sunčevu svjetlost raspoloživu i do kasnovečernjih sati. Povratak na „standardno” vrijeme doveo bi do toga da sunce ljeti zalazi jedan sat ranije, čime bi se uvelike skratilo razdoblje u godini kad je danje svjetlo dostupno i kasno navečer. [Am. 10] |
|
(4e) |
U brojnim je studijama razmatrana veza između prelaska na ljetno računanje vremena i rizika od srčanog udara, poremećenog tjelesnog ritma, nedostatka sna, pomanjkanja koncentracije i pozornosti, povećanog rizika od nesreća, niže razine zadovoljstva životom, pa čak i stopa samoubojstava. Unatoč tome, dulje dnevno svjetlo, aktivnosti na otvorenom nakon posla ili škole i izloženost sunčevoj svjetlosti očito imaju neke pozitivne dugoročne učinke na opću dobrobit. [Am. 11] |
|
(4f) |
Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja negativno utječe i na dobrobit životinja, što je očito na primjer u stočarstvu jer trpi proizvodnja kravljeg mlijeka. |
|
(4 g) |
Općenito se pretpostavlja da pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja sa sobom donosi uštede energije. To je zapravo i bio glavni razlog za njegovo prvotno uvođenje u prošlom stoljeću. Međutim, istraživanja pokazuju da, iako pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja može donijeti neznatne koristi kad je riječ o smanjenju potrošnje energije u Uniji u cjelini, to nije slučaj u svim državama članicama. Povećana potrošnja energije za grijanje može također nadmašiti uštedu energije za rasvjetu zbog prelaska na ljetno računanje vremena. Osim toga, rezultate je teško tumačiti jer na njih snažno utječu vanjski faktori kao što su meteorologija, ponašanje korisnika energije ili energetska tranzicija koja je u tijeku. [Am. 13] |
|
(5) |
Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo nikoje nijedne države članice da odluči koje će standardno vrijeme ili vremena primjenjivati na područjima pod svojom nadležnošću obuhvaćenima teritorijalnim područjem primjene iz Ugovorâ niti da to standardno vrijeme ili vremena mijenja. Međutim, kako bi se osiguralo da ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne bi bilo narušeno ni ako bi ljetno računanje vremena primjenjivale samo neke države članice, države članice ne bi ni na kojem području pod svojom nadležnošću smjele mijenjati standardno vrijeme uslijed izmjene godišnjih razdoblja, neovisno o tome je li promjena iskazana kao promjena vremenske zone. Nadalje, kako bi se izbjegli poremećaji u, među ostalim, prometu, komunikacijama i drugim obuhvaćenim sektorima, države članice trebale bi pravovremeno najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju o tome u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme i potom provesti promjene o kojima su obavijestile. Komisija bi na temelju te obavijesti trebala obavijestiti sve ostale države članice kako bi mogle poduzeti sve potrebne mjere. Usto, tu bi informaciju trebala objaviti i tako s njom upoznati i javnost i dionike posljednje nedjelje u listopadu 2021. [Am. 14] |
|
(6) |
Stoga je potrebno prestati s usklađivanjem razdoblja obuhvaćenog ljetnim računanjem vremena kako je utvrđeno Direktivom 2000/84/EZ i uvesti zajednička pravila kako bi se izbjeglo spriječilo da države članice svoje standardno vrijeme mijenjaju više od jednom godišnje i da, posljedično, drukčije primjenjuju različito računanje vremena slijedom izmjene godišnjih razdoblja računaju vrijeme, te kako bi se uvela obveza obavješćivanja o planiranim promjenama standardnog vremena promjenom svojeg standardnog vremena više od jednom godišnje . Cilj je ove Direktive jasno pridonijeti neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te bi se ona stoga trebala temeljiti na članku 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kako je dosljedno tumačen sudskom praksom Suda Europske unije. [Am. 15] |
|
(6a) |
Prije donošenja odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati u svakoj državi članici potrebno je održati savjetovanja i provesti studije kojima bi se u obzir uzele želje građana, geografske varijacije, regionalne razlike, standardni radni uvjeti i drugi faktori relevantni za određenu državu članicu. Stoga bi države članice trebale imati dovoljno vremena za analizu učinka prijedloga i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovu stanovništvu, uzimajući pritom u obzir dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 16] |
|
(6b) |
Zbog promjene računanja vremena koja nije povezana s izmjenom godišnjih razdoblja nastat će troškovi u vezi s prijelazom, osobito u pogledu informatičkih sustava u sektoru prometa i drugim sektorima. Kako bi se znatno smanjili troškovi u vezi s prijelazom, potrebno je razumno pripremno razdoblje za provedbu ove Direktive. [Am. 17] |
|
(7) |
Direktiva Ova Direktiva trebala bi se trebala primjenjivati od 1. travnja 2019. 2021 . pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. ožujka 2019. posljednje nedjelje u ožujku 2021 . u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme koje odgovara zimskom računanju vremena u skladu s Direktivom 2000/84/EZ trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti 27. listopada 2019. posljednje nedjelje u listopadu 2021 . u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno. Poželjno je da države članice surađuju pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2019 2021. [Am. 18] |
|
(7 a) |
Kako bi se osigurala usklađena provedba ove Direktive, države članice trebale bi međusobno surađivati te na usklađen i koordiniran način donijeti odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Stoga bi trebalo uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije. U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak svake planirane odluke o standardnom vremenu države članice na funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se izbjegli znatni poremećaji. [Am. 19] |
|
(7 b) |
Komisija bi trebala procijeniti može li predviđeno računanje vremena u različitim državama članicama znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ako na temelju te procjene države članice ne preispitaju predviđeno računanje vremena, Komisija bi trebala moći odgoditi datum početka primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog. Kako bi se osigurala pravilna primjena ove Direktive, Komisiji bi stoga trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290.UFEU-a u vezi s odgodom datuma za početak primjene ove Direktive za najviše 12 mjeseci. [Am. 20] |
|
(8) |
Provedbu ove Direktive trebalo bi pratiti. Komisija bi o rezultatima tog praćenja trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće bi se trebalo temeljiti na informacijama koje države članice Komisiji dostave dovoljno rano kako bi se izvješće moglo predstaviti u utvrđenom roku. |
|
(9) |
Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive kad je riječ o usklađenom računanju vremena, nego je to moguće bolje učiniti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje navedenih ciljeva. |
|
(10) |
Usklađeno računanje vremena trebalo bi primjenjivati u skladu s odredbama o teritorijalnom području primjene iz Ugovorâ kako je utvrđeno u članku 355. UFEU-a. |
|
(11) |
Direktivu 2000/84/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
1. Države članice svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena ne prilagođavaju izmjeni godišnjih razdoblja.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak Odstupajući od stavka 1., države članice mogu svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena prilagoditi izmjeni godišnjih razdoblja 2019., 2021. pod uvjetom da to učine 27. listopada 2019. posljednje nedjelje u listopadu te godine u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu. Države članice obavješćuju Komisiju o toj odluci u skladu s člankom 2. najkasnije do 1. travnja 2020 . [Am. 21]
Članak 2.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 1., ako država članica odluči promijeniti svoje standardno vrijeme odnosno standardna vremena na bilo kojem području pod svojom nadležnošću, Komisiju o tome obavješćuje najmanje šest mjeseci prije nego što se promjena počne primjenjivati. Ako država članica dostavi takvu obavijest, a ne povuče je najmanje šest mjeseci prije datuma previđene promjene, država članica dužna je provesti tu promjenu. Ovime se uspostavlja koordinacijski mehanizam kako bi se osigurao usklađen i koordiniran pristup računanju vremena u cijeloj Uniji . [Am. 22]
2. Komisija u roku od jednog mjeseca Koordinacijski mehanizam sastoji se od dostave obavijesti o tome izvješćuje druge po jednog predstavnika svake države članice te tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije i jednog predstavnika Komisije . [Am. 23]
2 a. Ako država članica Komisiju obavijesti o svojoj odluci u skladu s člankom 1. stavkom 2., saziva se koordinacijski mehanizam radi rasprave o potencijalnom učinku predviđene promjene i procjene tog učinka na funkcioniranje unutarnjeg tržišta u cilju izbjegavanja znatnih poremećaja. [Am. 24]
2 b. Ako na temelju procjene iz stavka 2.a Komisija smatra da će predviđena promjena znatno utjecati na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, o tome obavješćuje državu članicu koja joj je poslala obavijest. [Am. 25]
2 c. Najkasnije do 31. listopada 2020. država članica koja je poslala obavijest odlučuje o tome hoće li ustrajati u svojoj namjeri ili ne. Ako država članica koja je poslala obavijest odluči ostati pri svojoj namjeri, ona pruža temeljito objašnjenje o tome kako će ukloniti negativni učinak te promjene na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 26]
Članak 3.
1. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 2024 . , uz koji je po potrebi priložen zakonodavni prijedlog za njezinu reviziju na osnovi temeljite procjene učinka koja uključuje sve relevantne dionike . [Am. 27]
2. Države članice dostavljaju relevantne informacije Komisiji najkasnije do 30. travnja 2024. 2025 . [Am. 28]
Članak 4.
1. Države članice najkasnije do 1. travnja 2019. 2021. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Države članice primjenjuju te odredbe od 1. travnja 2019. 2021. [Am. 29]
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 4.a
1. Komisija u uskoj suradnji s koordinacijskim mehanizmom iz članka 2. pomno prati predviđeno računanje vremena diljem Unije.
2. Ako Komisija utvrdi da predviđeno računanje vremena, o kojem su je u skladu s člankom 1. stavkom 2. obavijestile države članice, može znatno i trajno narušiti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ovlaštena je za donošenje delegiranih akata kako bi se datum početka primjene ove Direktive odgodio za najviše 12 mjeseci i po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog. [Am. 30]
Članak 4. b
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4.a dodjeljuje se Komisiji počevši od [datum stupanja na snagu ove Direktive] do [datum početka primjene ove Direktive].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016 o boljoj izradi zakonodavstva.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 31]
Članak 5.
Direktiva 2000/84/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. travnja 2019. 2021 . [Am. 32]
Članak 6.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 7.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) OJ C 62, 15.2.2019., str. 305.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(3) Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena, SL L 31, 2.2.2001., str. 21.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/187 |
P8_TA(2019)0226
Zajednička pravila za unutarnje tržište električne energije ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka) (COM(2016)0864 – C8-0495/2016 – 2016/0380(COD))
(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)
(2021/C 108/19)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0864), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0495/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja mađarske Nacionalne skupštine, austrijskog Saveznog vijeća i poljskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (3), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 7. rujna 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0044/2018), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; |
|
2. |
prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
P8_TC1-COD(2016)0380
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (preinaka)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/944.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
IZJAVA KOMISIJE O DEFINICIJI SPOJNOG VODA
„Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu preinačene Direktive o unutarnjem tržištu električne energije i preinačene Uredbe o električnoj energiji kojim se definicija »spojnog voda« vraća na definiciju iz Direktive 2009/72/EZ i Uredbe (EZ) br. 714/2009. Komisija se slaže da se tržišta električne energije razlikuju od ostalih tržišta, kao što je tržište prirodnog plina, na primjer zbog toga što se na tržištima električne energije trguje proizvodima koji se trenutačno ne mogu lako skladištiti i koje proizvode vrlo raznovrsni proizvođači, uključujući postrojenja na distribucijskoj razini. Iz toga proizlazi da se povezivanje s trećim zemljama znatno razlikuje ovisno o tome je li riječ o sektoru električne energije ili plina pa da se mogu odabrati različiti regulatorni pristupi.
Komisija će dodatno ispitati učinak tog dogovora i prema potrebi dati smjernice za primjenu zakonodavstva.
Radi pravne jasnoće Komisija želi istaknuti sljedeće:
Dogovorena definicija spojnog voda u Direktivi o unutarnjem tržištu električne energije odnosi se na opremu koja povezuje elektroenergetske sustave. Tekst definicije ne pravi razliku među različitim pravnim okvirima ni različitim tehničkim okolnostima pa stoga taj tekst automatski obuhvaća sva električna povezivanja s trećim zemljama u području primjene. Kad je riječ o dogovorenoj definiciji spojnog voda u Uredbi o električnoj energiji, Komisija ističe da je za integraciju tržišta električne energije nužan visok stupanj suradnje među operatorima sustava, sudionicima na tržištu i regulatorima. Iako područje primjene primjenjivih pravila može varirati ovisno o stupnju integracije u unutarnje tržište električne energije, veće integracije trećih zemalja u unutarnje tržište električne energije, kao što je sudjelovanje u projektima tržišnog povezivanja, trebale bi se temeljiti na sporazumima kojima se zahtijeva primjena relevantnog zakonodavstva Unije.”
IZJAVA KOMISIJE O ALTERNATIVNOM RJEŠAVANJU SPOROVA
Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu članka 26. kojim se na razini EU-a želi uvesti obvezno sudjelovanje pružatelja energetskih usluga u alternativnom rješavanju sporova. Komisija izražava žaljenje zbog te odluke jer je njezinim prijedlogom taj izbor prepušten državama članicama u skladu s pristupom donesenim u Direktivi 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova te vodeći računa o načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Komisija nije zadužena za provedbu usporednih procjena pojedinačnih modela alternativnog rješavanja sporova koje su uspostavile države članice. Stoga će Komisija razmotriti ukupnu djelotvornost nacionalnih modela alternativnog rješavanja sporova u kontekstu svoje opće obveze praćenja prenošenja i djelotvorne primjene prava Unije.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/190 |
P8_TA(2019)0227
Unutarnje tržište električne energije ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka) (COM(2016)0861 – C8-0492/2016 – 2016/0379(COD))
(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)
(2021/C 108/20)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0861), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0492/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja češkog Zastupničkog doma, mađarske Nacionalne skupštine, španjolskog Parlamenta, rumunjskog Senata, rumunjskog Zastupničkog doma, njemačkog Saveznog parlamenta – Bundestaga,, Španjolskog parlamenta, francuskog Senata, mađarske Nacionalne skupštine, austrijskog Saveznog vijeća, poljskog Sejma, poljskog Senata, rumunjskog Zastupničkog doma i rumunjskog Senata podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (3), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 13. srpnja 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3 Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0042/2018), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
usvaja niže navedeno stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; |
|
2. |
prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
P8_TC1-COD(2016)0379
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka. 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjem tržištu električne energije (preinaka)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/943.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
IZJAVA KOMISIJE O DEFINICIJI SPOJNOG VODA
„Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu preinačene Direktive o unutarnjem tržištu električne energije i preinačene Uredbe o električnoj energiji kojim se definicija »spojnog voda« vraća na definiciju iz Direktive 2009/72/EZ i Uredbe (EZ) br. 714/2009. Komisija se slaže da se tržišta električne energije razlikuju od ostalih tržišta, kao što je tržište prirodnog plina, na primjer zbog toga što se na tržištima električne energije trguje proizvodima koji se trenutačno ne mogu lako skladištiti i koje proizvode vrlo raznovrsni proizvođači, uključujući postrojenja na distribucijskoj razini. Iz toga proizlazi da se povezivanje s trećim zemljama znatno razlikuje ovisno o tome je li riječ o sektoru električne energije ili plina pa da se mogu odabrati različiti regulatorni pristupi.
Komisija će dodatno ispitati učinak tog dogovora i prema potrebi dati smjernice za primjenu zakonodavstva.
Radi pravne jasnoće Komisija želi istaknuti sljedeće:
Dogovorena definicija spojnog voda u Direktivi o unutarnjem tržištu električne energije odnosi se na opremu koja povezuje elektroenergetske sustave. Tekst definicije ne pravi razliku među različitim pravnim okvirima ni različitim tehničkim okolnostima pa stoga taj tekst automatski obuhvaća sva električna povezivanja s trećim zemljama u području primjene. Kad je riječ o dogovorenoj definiciji spojnog voda u Uredbi o električnoj energiji, Komisija ističe da je za integraciju tržišta električne energije nužan visok stupanj suradnje među operatorima sustava, sudionicima na tržištu i regulatorima. Iako područje primjene primjenjivih pravila može varirati ovisno o stupnju integracije u unutarnje tržište električne energije, veće integracije trećih zemalja u unutarnje tržište električne energije, kao što je sudjelovanje u projektima tržišnog povezivanja, trebale bi se temeljiti na sporazumima kojima se zahtijeva primjena relevantnog zakonodavstva Unije.”
IZJAVA KOMISIJE O PROVEDBENIM PLANOVIMA REFORME TRŽIŠTA
Komisija uzima u obzir dogovor suzakonodavaca u pogledu članka 20. stavka 3. u kojem je propisano da države članice za koje je utvrđena zabrinutost u pogledu adekvatnosti objavljuju svoje provedbene planove s rokovima za donošenje mjera za uklanjanje svih utvrđenih regulatornih poremećaja i/ili tržišnih poremećaja u okviru procesa u vezi s državnim potporama.
Na temelju članka 108. UFEU-a Komisija ima isključivu nadležnost za ocjenjivanje spojivosti mjera državne potpore s unutarnjim tržištem. Ova uredba ne može utjecati na niti dovesti u pitanje isključivu nadležnost Komisije na temelju UFEU-a. Komisija stoga može prema potrebi dati svoje mišljenje o planovima reforme tržišta usporedno s postupkom odobravanja mehanizama za raspodjelu kapaciteta na temelju pravila o državnim potporama, ali riječ je o dva pravno odvojena procesa.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/193 |
P8_TA(2019)0228
Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (preinaka) (COM(2016)0863 – C8-0494/2016 – 2016/0378(COD))
(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)
(2021/C 108/21)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Europske Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0863), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0494/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja njemačkog Bundestaga, francuskog Senata i rumunjskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (3), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 13. srpnja 2017. upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za proračune (A8-0040/2018), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 91.
P8_TC1-COD(2016)0378
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (preinaka)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/942.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/195 |
P8_TA(2019)0229
Pripravnost na rizike u sektoru električne energije ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ (COM(2016)0862 – C8-0493/2016 – 2016/0377(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/22)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0862), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0493/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 5. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0039/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2016)0377
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/941.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/196 |
P8_TA(2019)0230
Označivanje guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (COM(2018)0296 – C8-0190/2018 – 2018/0148(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/23)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0296), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0190/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0086/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0148
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114. i članak 194. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
|
(1) |
Unija je predana izgradnji energetske unije s naprednom klimatskom politikom. Učinkovitost potrošnje goriva ključan je element okvira klimatske i energetske politike Unije do 2030. te je najvažniji čimbenik za smanjenje potražnje za energijom. |
|
(2) |
Komisija je preispitala (3) učinkovitost Uredbe (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i utvrdila potrebu za ažuriranjem njezinih odredbi i poboljšanjem učinkovitosti. |
|
(3) |
Primjereno je zamijeniti Uredbu (EZ) br. 1222/2009 novom Uredbom koja sadržava izmjene iz 2011. i te mijenja i poboljšava neke od odredaba kako bi se njihov sadržaj pojasnio i ažurirao, uzimajući u obzir tehnološki napredak u području guma postignut posljednjih godina. Međutim, s obzirom na to da se ponuda i potražnja nisu mnogo promijenile u smislu učinkovitosti potrošnje goriva, u ovoj fazi nije potrebno uvoditi izmjene u raspone razreda učinkovitosti potrošnje goriva. Štoviše, trebalo bi analizirati razloge tog izostanka promjena i čimbenike pri kupnji kao što su cijena, učinkovitost itd. [Am. 1] |
|
(4) |
Na sektor cestovnog prometa otpada trećina potrošnje energije Unije. U 2015. udio emisija iz cestovnog prometa iznosio je oko 22 % ukupnih emisija stakleničkih plinova Unije. Na gume, uglavnom zbog njihovog otpora kotrljanja, otpada 5 % do 10 % potrošnje goriva vozila. Smanjenje otpora kotrljanja guma može stoga znatno doprinijeti učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prometu, a time i smanjenju emisija i dekarbonizaciji sektora cestovnog prometa . [Am. 2] |
|
(4a) |
Kako bi se uspješno odgovorilo na izazov smanjenja emisija CO2 u cestovnom prometu, države članice trebale bi u suradnji s Komisijom osigurati poticaje za inovacije u području novog tehnološkog procesa za sigurne gume učinkovite potrošnje goriva razreda C1, C2 i C3. [Am. 3] |
|
(5) |
Gume karakterizira niz međusobno povezanih parametara. Poboljšanje jednog parametra poput otpora kotrljanja može imati negativan učinak na druge parametre poput prianjanja na mokroj podlozi, dok poboljšanje prianjanja na mokroj podlozi može imati negativan učinak na vanjsku buku od kotrljanja. Proizvođače guma trebalo bi poticati u optimiziranju svih parametara iznad već postignutih standarda. |
|
(6) |
Gume koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva mogu biti isplative jer uštede goriva i više nego nadoknađuju povećanje kupovne cijene guma koja proizlazi iz viših troškova proizvodnje. |
|
(7) |
Uredbom (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu otpora kotrljanja guma. Tehnološki napredak omogućio je smanjenje energetskih gubitaka zbog otpora kotrljanja guma znatno iznad tih minimalnih zahtjeva. S ciljem smanjenja utjecaja cestovnog prometa na okoliš, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i propisivanjem ažuriranih usklađenih informacija o tom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva. |
|
(7a) |
Poboljšanjem označivanja guma potrošačima će se staviti na raspolaganje relevantnije i usporedivije informacije o učinkovitosti potrošnje goriva, sigurnosti i buci, te će im se omogućiti donošenje troškovno učinkovitih i ekološki prihvatljivih odluka pri kupnji novih guma. [Am. 5] |
|
(8) |
Prometna buka predstavlja znatnu smetnju i ima štetan učinak na zdravlje. Uredbom (EZ) br. 661/2009 utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu vanjske buke od kotrljanja guma. Tehnološki napredak omogućuje smanjenje vanjske buke od kotrljanja znatno iznad tih minimalnih zahtjeva. S ciljem smanjenja prometne buke, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i dostavom usklađenih informacija o tom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma koje proizvode manju vanjsku buku kotrljanja. |
|
(9) |
Pružanjem usklađenih podataka o vanjskoj buci od kotrljanja također se olakšava provedba mjera ograničavanja prometne buke i doprinosi povećanoj svijesti o učinku guma na prometnu buku u okviru Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
|
(10) |
Uredbom (EZ) br. 661/2009 utvrđuju se minimalni zahtjevi u pogledu učinkovitosti prianjanja guma na mokroj podlozi. Tehnološki napredak omogućuje poboljšanje prianjanja na mokroj podlozi znatno iznad tih minimalnih zahtjeva, a time i smanjenje udaljenosti pri kočenju na mokrom kolniku. S ciljem poboljšanja cestovne sigurnosti, primjereno je ažurirati odredbe o označivanju guma i propisivanjem usklađenih informacija o ovom parametru potaknuti krajnje korisnike na kupnju guma visoke učinkovitosti prianjanja na mokroj podlozi. |
|
(11) |
Kako bi se osigurala usklađenost s međunarodnim okvirom, u Uredbi (EZ) br. 661/2009 upućuje se na Pravilnik UNECE-a br. 117 (7) koji sadržava važeće metode ispitivanja za otpor kotrljanja, buku i učinkovitost prianjanja guma na snijegu i mokrom kolniku. |
|
(12) |
Kako bi se poboljšala sigurnost na cestama u dijelovima Unije s hladnijom klimom i krajnjim korisnicima pružile informacije o učinkovitosti guma posebno namijenjenih za snježne i ledene uvjete, primjereno je zahtijevati da se na oznaku uključe potrebne informacije o gumama za snijeg i led. Gume za snijeg i led imaju specifične parametre koji nisu u potpunosti usporedivi s drugim tipovima guma. Kako bi se osiguralo da krajnji korisnici mogu donijeti utemeljene i informirane odluke, podaci o prianjanju na snijegu i na ledu i QR kod trebali bi se nalaziti na oznaci. Komisija bi trebala razviti raspon učinkovitosti i za prianjanje na snijegu i za prianjanje na ledu. Ti rasponi trebaju se temeljiti na Pravilniku UNECE-a br. 117 i normi ISO 19447 za snijeg i led. U svakom slučaju, logotip planine s tri vrha i snježnom pahuljom (3PMSF) trebao bi biti reljefno otisnut na gumi koja zadovoljava minimalne vrijednosti indeksa za snijeg iz pravilnika UNECE-a br. 117. Slično tomu, na gumi koja zadovoljava minimalnu vrijednost indeksa za led iz norme ISO 19447 treba se nalaziti logotip gume za led u skladu s tom normom. [Am. 6] |
|
(13) |
Abrazija guma tijekom upotrebe znatan je izvor mikroplastike koja je štetna za okoliš, a . u Komunikaciji Komisije „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” (8) navodi se potreba za rješavanjem problema nehotičnog ispuštanja mikroplastike iz guma, među ostalim mjerama informiranja kao što su označivanje guma i minimalni zahtjevi za gume. Međutim, trenutačno nije dostupna prikladna metoda ispitivanja za mjerenje Primjenom zahtjeva za označivanje u vezi sa stopom abrazije guma tako bi se ostvarile znatne koristi za zdravlje ljudi i za okoliš . Stoga bi Komisija trebala propisati razvoj te metode, uzimajući u obzir sve najsuvremenije međunarodno dostupne ili predložene norme ili propise kao i rezultate industrijskih istraživanja kako bi se u najkraćem roku uspostavila prikladna metoda ispitivanja. [Am. 7] |
|
(14) |
Obnovljene gume znatan su dio tržišta guma za teška vozila. Obnavljanje guma produljuje njihov vijek trajanja i doprinosi ispunjavanju ciljeva kružnog gospodarstva kao što je smanjenje količine otpada. Primjena zahtjeva za označivanje na te gume dovela bi do znatnih ušteda energije. Međutim, s obzirom da ne postoji prikladna metoda ispitivanja učinkovitosti obnovljenih guma, ovom Uredbom trebalo bi osigurati njihovo buduće uključivanje. |
|
(15) |
Oznaku energetske učinkovitosti u skladu s Uredbom (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kojom se proizvodi s obzirom na potrošnju energije svrstavaju u razrede od A do G prepoznaje više od 85 % potrošača Unije , kao jasan i transparentan alat za informiranje, i dokazano je učinkovita u promicanju učinkovitijih proizvoda. Oznaka na gumi treba zadržati isti dizajn u mjeri u kojoj je to moguće, uz uvažavanje specifičnosti parametara guma. [Am. 8] |
|
(16) |
Dostavljanje usporedivih podataka o parametrima guma u obliku standardne oznake vjerojatno će utjecati na odluke krajnjih kupaca o njihovoj kupnji u korist sigurnijih , održivijih i tiših guma koje omogućuju učinkovitiju potrošnju goriva. To će pak, s druge strane, vjerojatno potaknuti proizvođače guma da poboljšaju te parametre, što bi utrlo put održivijoj potrošnji i proizvodnji. [Am. 9] |
|
(17) |
Potreba za boljom informiranošću o učinkovitosti potrošnje goriva guma i ostalim parametrima bitna je svim krajnjim potrošačima, uključujući kupce zamjenskih guma, kupce guma postavljenih na nova vozila, upravitelje voznih parkova i prometna poduzeća, koji ne mogu lako usporediti parametre različitih marki guma u nedostatku režima označivanja i usklađenog ispitivanja. Stoga je primjereno zahtijevati označivanje guma isporučenih s vozilima u svakom trenutku. |
|
(18) |
Trenutačno su oznake izričito obvezne za gume za automobile (gume razreda C1) i kombije (gume razreda C2), ali ne i za teška vozila (gume razreda C3). Gume razreda C3 troše više goriva i imaju veću godišnju kilometražu od guma razreda C1 i C2 te je stoga njihov potencijal za smanjenje potrošnje goriva i emisija znatan. |
|
(19) |
Potpuno uključivanje guma razreda C3 u područje primjene ove Uredbe također je u skladu s Komisijinim prijedlogom uredbe o praćenju emisija CO2 i potrošnje goriva novih teških vozila (10) i o izvješćivanju o tim parametrima te s Komisijinim prijedlogom o standardima za emisije CO2 za teška vozila (11). |
|
(20) |
Brojni krajnji korisnici donose odluke o kupnji guma bez pristupa gumama i stoga ne mogu vidjeti oznake na njima. U svim takvim situacijama oznaka bi se trebala pokazati krajnjem korisniku prije donošenja konačne odluke o kupnji. Prikaz oznake na gumama na prodajnom mjestu, kao i u tehničkim promidžbenim materijalima, trebao bi osigurati da distributeri kao i potencijalni krajnji korisnici dobiju usklađene informacije o relevantnim parametrima guma u trenutku i na mjestu donošenja odluke o kupnji. |
|
(21) |
Neki krajnji korisnici odabiru gume prije dolaska na prodajno mjesto ili ih kupuju putem narudžbe poštom ili interneta. Kako bi se osiguralo da ti krajnji korisnici mogu donijeti informiranu odluku na temelju usklađenih informacija o učinkovitosti potrošnje goriva guma, prianjanja na mokroj podlozi, vanjskoj buci od kotrljanja i drugih parametara, oznake bi trebalo prikazati u svim tehničkim promidžbenim materijalima, uključujući i objavama takvog materijala na internetu. |
|
(22) |
Potencijalnim krajnjim korisnicima trebalo bi osigurati informacije s objašnjenjem svake sastavnice oznake i njezinog značaja. Te bi podatke trebalo osigurati u tehničkom promidžbenom materijalu, primjerice na internetskim stranicama dobavljača. Tehničkim promidžbenim materijalom ne bi se trebalo smatrati oglase na reklamnim panoima, u novinama, časopisima ili reklame na radiju ili televiziji. [Am. 10] |
|
(23) |
Učinkovitost potrošnje goriva, prianjanje na mokroj podlozi, vanjska buka i drugi parametri koji se odnose na gume trebali bi se izmjeriti pouzdanim, točnim i ponovljivim metodama koje uzimaju u obzir općenito priznate najmodernije metode mjerenja i izračuna. U najvećoj mogućoj mjeri takve metode bi trebale odražavati ponašanje prosječnog potrošača i biti stabilne kako bi se njima suzbilo namjerno i nenamjerno zaobilaženje mjera. Oznake na gumama trebaju odražavati komparativnu učinkovitost guma u stvarnoj uporabi, u okviru ograničenja zbog potrebe za pouzdanim, točnim i ponovljivim laboratorijskim ispitivanjem kako bi se krajnjim korisnicima omogućila usporedba različitih guma i ograničili troškovi ispitivanja za proizvođače. |
|
(24) |
Važno je da se dobavljači i distributeri pridržavaju odredaba o označivanju guma kako bi se osigurali jednaki tržišni uvjeti u Uniji. Države članice trebale bi stoga pratiti takvo pridržavanje pomoću tržišnog nadzora i redovitih naknadnih kontrola, u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (12). |
|
(25) |
Gume je potrebno uvrstiti u bazu podataka o proizvodima uspostavljenu Uredbom (EU) 2017/1369 kako bi se olakšalo praćenje sukladnosti te osigurao koristan alat za krajnje korisnike i dodatni načini za distributere da primaju informacijske listove proizvoda. Uredbu (EU) 2017/1369 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način. |
|
(26) |
Ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu tržišnog nadzora i obveze dobavljača da provjere usklađenost proizvoda, dobavljači bi potrebne informacije o sukladnosti proizvoda trebali staviti na raspolaganje u elektroničkom obliku u bazi podataka o proizvodima. |
|
(27) |
Kako bi krajnji korisnici imali povjerenje u oznake na gumi, druge slične oznake ne bi smjele biti dopuštene. Iz istog razloga ne bi smjele biti dopuštene dodatne oznake, znakovi, simboli ili natpisi koji bi mogli zavarati ili zbuniti krajnje korisnike u pogledu parametara koji su obuhvaćeni oznakom na gumi. |
|
(28) |
Sankcije primjenjive za povrede ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. |
|
(29) |
Kako bi se promicala energetska učinkovitost, ublažavanje klimatskih promjena i zaštita okoliša, države članice trebale bi biti u mogućnosti stvoriti poticaje za upotrebu energetski učinkovitih proizvoda. Države članice slobodno odlučuju o naravi tih poticaja. Takvi poticaji trebali bi biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama i ne bi smjeli predstavljati neopravdane tržišne prepreke. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ishod bilo kojeg budućeg postupka za dodjelu državne potpore koji može biti pokrenut u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u odnosu na takve poticaje. |
|
(30) |
Kako bi se izmijenio sadržaj i format oznake, uveli zahtjevi u pogledu obnovljenih guma, guma za snijeg ili led, abrazije i kilometraže, a Prilozi prilagodili tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlaštenje za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 12] |
|
(30a) |
Podaci o kilometraži i abraziji guma, nakon što bude dostupna odgovarajuća metoda ispitivanja, bit će koristan alat za informiranje potrošača o izdržljivosti, vijeku trajanja i nehotičnom oslobađanju mikroplastike za gume koje kupuju. Informacije o kilometraži korisnicima bi omogućile i da donesu utemeljenu odluku o gumama s duljim vijekom trajanja, čime bi se doprinijelo zaštiti okoliša, te bi im se istodobno omogućilo da procijene dugoročne troškove uporabe guma. Stoga bi se parametri učinkovitosti u vezi s kilometražom i abrazijom trebali dodati podacima na oznaci kada relevantna i svrsishodna metoda ispitivanja koja se može reproducirati postane dostupna u pogledu primjene ove Uredbe. Valja nastaviti s istraživanjem i razvojem novih tehnologija u tom području. [Am. 13] |
|
(31) |
Nije potrebno ponovno označivati gume koje su već stavljene na tržište prije datuma primjene zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom. |
|
(32) |
U cilju jačanja povjerenja u oznaku i osiguravanja točnosti, informacije koje dobavljači unesu na oznaku u pogledu vrijednosti za otpor kotrljanja, prianjanje na mokroj podlozi , prianjanje na snijegu i buku trebaju podlijegati homologacijskom postupku na temelju Uredbe (EZ) br. 661/2009. [Am. 14] |
|
(32a) |
Veličina oznake treba ostati ista kao ona utvrđena u Uredbi (EZ) br. 1222/2009. Podaci o prianjanju na snijegu i na ledu i kod QR trebaju se uvrstiti na oznaku. [Am. 15] |
|
(33) |
Komisija bi trebala provesti ocjenjivanje ove Uredbe. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., evaluacija bi se trebala temeljiti na pet kriterija, i to učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti za EU te bi trebala osigurati temelj za procjene učinaka mogućih dodatnih mjera. |
|
(34) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti, gospodarske i ekološke učinkovitosti cestovnog prometa pružanjem informacija krajnjim korisnicima kako bi im se omogućio odabir sigurnijih i tiših guma učinkovitije potrošnje goriva, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer se oni zbog usklađenog regulatornog okvira i jednakih tržišnih uvjeta za proizvođače mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Uredba je i dalje odgovarajući pravni instrument jer se njome nameću jasna i detaljna pravila kojima se državama članicama onemogućuje različito prenošenje te se time osigurava viši stupanj usklađenosti u cijeloj Uniji. Usklađenim regulatornim okvirom na razini Unije umjesto na razini države članice smanjuju se troškovi dobavljača, osiguravaju jednaki tržišni uvjeti za sve i osigurava slobodno kretanje robe na unutarnjem tržištu. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(35) |
Uredbu (EZ) br. 1222/2009 stoga bi trebalo staviti izvan snage, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Cilj i predmet
1. Cilj je ove Uredbe poboljšati sigurnost, zaštitu zdravlja te gospodarsku promicati održive i sigurne gume učinkovite potrošnje goriva i ekološku učinkovitost cestovnog prometa promicanjem sigurnih guma učinkovite potrošnje goriva niskih razina buke, koje bi mogle pridonijeti smanjenju utjecaja na okoliš i zdravlje, istodobno poboljšavajući sigurnost i niskih razina buke gospodarsku učinkovitost cestovnog prometa . [Am. 16]
2. Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za osiguravanje usklađenih podataka o parametrima guma pomoću označivanja, omogućujući krajnjim korisnicima donošenje informirane odluke pri kupnji guma.
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na gume razreda C1, C2 i C3 koje se stavljaju na tržište . [Am. 17]
2. Ova se Uredba primjenjuje i na obnovljene gume nakon što se u Priloge delegiranim aktom u skladu s člankom 12. doda prikladna metoda ispitivanja za mjerenje učinkovitosti takvih guma.
3. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
|
(a) |
terenske profesionalne gume; |
|
(b) |
gume namijenjene za ugradnju samo na vozila koja su prvi put registrirana prije 1. listopada 1990.; |
|
(c) |
rezervne gume za privremenu uporabu tipa T; |
|
(d) |
gume kategorije brzine manje od 80 km/h; |
|
(e) |
gume nazivnog promjera naplatka do 254 mm ili 635 mm ili više; |
|
(f) |
gume opremljene dodatnim napravama za povećanje trenja, poput guma s čavlima; |
|
(g) |
gume namijenjene za ugradnju samo na vozila predviđena isključivo za utrke. |
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„gume razreda C1, C2 i C3” znači razredi guma definirani u članku 8. Uredbe (EZ) br. 661/2009.; |
|
2. |
„obnovljena guma” znači rabljena guma obnovljena zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom; |
|
3. |
„rezervna guma za privremenu uporabu tipa T” znači rezervna guma za privremenu uporabu konstruirana za korištenje pri većem tlaku zraka nego obične ili ojačane gume; |
|
4. |
„oznaka” znači grafički dijagram, u tiskanom ili elektroničkom obliku, uključujući oblik naljepnice, koji sadržava simbole u svrhu pružanja informacija krajnjim korisnicima o učinkovitosti guma ili serije guma u odnosu na parametre utvrđene u Prilogu I.; |
|
5. |
„prodajno mjesto” znači lokacija gdje se gume izlažu ili pohranjuju te nude za prodaju krajnjim korisnicima, uključujući autosalone s obzirom na gume ponuđene za prodaju krajnjim korisnicima koje nisu ugrađene na vozila; |
|
6. |
„tehnički promidžbeni materijal” znači dokumentacija, u tiskanom ili elektroničkom obliku, koju proizvodi dobavljač radi dopune oglasnih materijala s barem tehničkim informacijama u skladu s Prilogom V.; |
|
7. |
„informacijski list proizvoda” znači standardni dokument koji sadržava informacije utvrđene u Prilogu IV., u tiskanom ili elektroničkom obliku; |
|
8. |
„tehnička dokumentacija” znači dokumentacija dovoljna za omogućivanje tijelima za nadzor tržišta procjene točnosti oznake i informacijskog lista proizvoda, uključujući informacije utvrđene u Prilogu III.; |
|
9. |
„baza podataka o proizvodima” znači baza podataka uspostavljena u skladu s Uredbom (EU) br. 1369/2017 koja se sastoji se od dijela dostupnoga javnosti koji je usmjeren na potrošače, u kojem su informacije o pojedinačnim parametrima proizvoda dostupne elektronički, internetskog portala za dostupnost i dijela koji se odnosi na usklađenost, s jasno utvrđenim zahtjevima u pogledu dostupnosti i sigurnosti; |
|
10. |
„prodaja na daljinu” znači ponuda za prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu putem poštanske narudžbe, kataloga, interneta, telemarketinga ili bilo koje druge metode pri kojoj se može očekivati da potencijalni krajnji korisnik ne može vidjeti izloženi proizvod; |
|
11. |
„proizvođač” znači svaku fizičku ili pravnu osobu koja proizvodi proizvod ili za koju se proizvod osmisli ili proizvede te koja stavlja taj proizvod na tržište pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom; |
|
12. |
„uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja na tržište Unije stavlja proizvod iz treće zemlje; |
|
13. |
„ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je proizvođač pisanim putem ovlastio da u njegovo ime obavlja određene zadaće; |
|
14. |
„dobavljač” znači proizvođač s poslovnim nastanom u Uniji, ovlašteni zastupnik proizvođača koji nema poslovni nastan u Uniji, ili uvoznik koji proizvod stavlja na tržište Unije; |
|
15. |
„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u lancu opskrbe, osim dobavljača ili uvoznika, koja stavlja gumu na raspolaganje na tržištu; |
|
16. |
„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači isporuka proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti, bilo s plaćanjem ili bez plaćanja; |
|
17. |
„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije; |
|
18. |
„krajnji korisnik” znači potrošač, upravitelj voznog parka ili poduzeće za cestovni promet, koje kupuje ili za kojeg se očekuje da će kupiti gumu; |
|
19. |
„parametar” znači parametar gume utvrđen u Prilogu I. kao što je otpor kotrljanja, prianjanje na mokroj podlozi, vanjska buka kotrljanja, snijeg, ili led, kilometraža ili abrazija koji ima znatan učinak na okoliš, cestovnu sigurnost ili zdravlje tijekom upotrebe; [Am. 18] |
|
20. |
„tip gume” znači verzija gume čije sve jedinice imaju iste tehničke karakteristike relevantne za oznaku i informacijski list proizvoda te imaju istu identifikacijsku oznaku modela; |
Članak 4.
Odgovornosti dobavljača guma
1. Dobavljači besplatno osiguravaju da gume razreda C1, C2 i C3 stavljene na tržište: [Am. 19]
|
(a) |
imaju, za svaku pojedinu gumu, oznaku sukladnu Prilogu II. u obliku naljepnice s navedenim informacijama i razredom za svaki parametar utvrđen u Prilogu I. i informacijskim listom proizvoda kako je utvrđen u Prilogu IV.; ili [Am. 20] |
|
(b) |
imaju, za svaku seriju s jednom ili više istovjetnih guma, oznaku u tiskanom obliku sukladnu Prilogu II. s navedenim informacijama i razredom za svaki parametar utvrđen u Prilogu I. i informacijski list proizvoda kako je utvrđen u Prilogu IV. |
2. U slučaju guma koje se reklamiraju ili prodaju na internetu, dobavljači stavljaju oznaku na raspolaganje i osiguravaju prikaz naljepnice da je oznaka pri kupnji vidljiva u blizini cijene i pristup da se može pristupiti informacijskom listu proizvoda. Oznaka se može prikazati s pomoću ugniježđene slike, nakon klika mišem, pomicanja miša, širenja zaslona na dodir ili korištenjem sličnih tehnika. [Am. 21]
3. Dobavljači osiguravaju da svaki vizualni oglas za određeni tip gume, uključujući oglase prikazane na internetu, sadržava oznaku. [Am. 22]
4. Dobavljači osiguravaju da sav tehnički promidžbeni materijal za određeni tip gume, uključujući materijal prikazan na internetu, prikazuje oznaku i ispunjava zahtjeve iz Priloga V. [Am. 23]
5. Dobavljači osiguravaju da se sve vrijednosti, povezani razredi , identifikacijska oznaka modela i sve dodatne informacije o učinkovitosti koje prijave na oznaci za bitne parametre utvrđene u Prilogu I. podliježu postupku homologacije tipa u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 , kao i parametri tehničke dokumentacije iz Priloga III., dostave homologacijskim tijelima prije stavljanja gume na tržište . Homologacijsko tijelo potvrđuje primitak dokumentacije od dobavljača i provjerava dokumentaciju . [Am. 24]
6. Dobavljači osiguravaju točnost oznaka i informacijskih listova proizvoda koje dostavljaju.
7. Dobavljači na zahtjev stavljaju tehničku dokumentaciju na raspolaganje nadležnim tijelima država članica na zahtjev ili ovlaštenim trećim stranama , u skladu s Prilogom III. [Am. 25]
8. Dobavljači surađuju s tijelima za nadzor tržišta i odmah poduzimaju mjere za ispravljanje bilo kakvog slučaja nepridržavanja zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi za koji su odgovorni, na vlastitu inicijativu ili kad to zahtijevaju tijela za nadzor tržišta.
9. Dobavljači ne dostavljaju ni izlažu druge oznake, znakove, simbole ili natpise koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe, ako bi to moglo zavarati ili zbuniti krajnje korisnike u pogledu bitnih parametara.
10. Dobavljači ne dostavljaju ni prikazuju oznake koje oponašaju oznake predviđene u okviru ove Uredbe.
Članak 5.
Odgovornosti dobavljača guma u odnosu na bazu podataka o proizvodima
1. S učinkom od 1. siječnja 2020. devet mjeseci nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu], dobavljači , prije stavljanja gume na tržište gume proizvedene poslije tog datuma, dobavljači u bazu podataka o proizvodima unose informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbe (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama , uz iznimku izmjerenih tehničkih parametara modela .
2. U slučaju stavljanja guma na tržište da su gume proizvedene između [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu] i 31. prosinca 2019 devet mjeseci minus jedan dan nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu] ., dobavljač do 30. lipnja 2020. u roku od 12 mjeseci nakon [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu] u bazu podataka o proizvodima unosi informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbe Uredbi (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama , uz iznimku izmjerenih tehničkih parametara modela .
2.a U slučaju stavljanja guma na tržište prije [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu], dobavljač u bazu podataka o proizvodima može unijeti informacije utvrđene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2017/1369 u vezi s tim gumama.
3. Do trenutka unosa informacija navedenih u stavcima 1. i 2. u bazu podataka o proizvodima dobavljači stavljaju na raspolaganje elektroničku verziju tehničke dokumentacije radi pregleda u roku od deset dana od zaprimanja zahtjeva tijelâ za nadzor tržišta.
4. Guma u pogledu koje su izvršene promjene koje su relevantne za oznaku ili informacijski list proizvoda smatra se novim tipom gume. Dobavljač u bazi podataka navodi kad jedinice nekog tipa gume više ne stavlja na tržište.
5. Nakon što je posljednja jedinica tipa gume stavljena na tržište, dobavljač zadržava informacije o tom tipu gume u dijelu baze podataka o proizvodima koji se odnosi na usklađenost tijekom razdoblja od pet godina. [Am. 58]
Članak 6.
Odgovornosti distributera guma
1. Distributeri osiguravaju da:
|
(a) |
gume na prodajnom mjestu imaju oznaku u skladu s Prilogom II. u obliku naljepnice koju osiguravaju dobavljači u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a), istaknutu na jasno vidljivom mjestu; ili [Am. 26] |
|
(b) |
prije prodaje gume koja pripada seriji od jedne ili više istovjetnih guma, oznaka iz članka 4. stavka 1. točke (b) prikazuje se krajnjem korisniku i jasno postavlja u neposrednoj blizini gume na prodajnom mjestu; |
|
(ba) |
oznaka je zalijepljena izravno na gumu i u cijelosti čitljiva te ništa ne ometa njezinu vidljivost. [Am. 28] |
2. Distributeri osiguravaju da svaki vizualni oglas za određeni tip gume, uključujući oglase prikazane na internetu, sadržava oznaku. [Am. 29]
3. Distributeri osiguravaju da sav tehnički promidžbeni materijal za određeni tip gume, uključujući materijal prikazan na internetu, prikazuje oznaku i ispunjava zahtjeve iz Priloga V. [Am. 30]
4. Distributeri osiguravaju da ako gume ponuđene na prodaju nisu vidljive krajnjem korisniku, krajnji korisnici dobiju kopiju oznake prije prodaje.
5. Distributeri osiguravaju da u slučaju prodaje na daljinu u papirnatom obliku mora biti vidljiva oznaka i da krajnji korisnik može pristupiti informacijskom listu proizvoda putem besplatnog web-mjesta ili zatražiti tiskani primjerak tog lista.
6. Distributeri koji prodaju na daljinu u obliku telemarketinga moraju obavijestiti krajnje korisnike o razredima bitnih parametara na oznaci i da korisnici mogu pristupiti cjelovitoj oznaci i informacijskom listu proizvoda putem besplatnog web-mjesta ili zatražiti tiskani primjerak tog lista.
7. U slučaju guma koje se izravno reklamiraju ili prodaju na internetu, distributeri stavljaju oznaku na raspolaganje i osiguravaju prikaz naljepnice da je oznaka pri kupnji u blizini cijene, kao i pristup i da se može pristupiti informacijskom listu proizvoda. Oznaka se može prikazati s pomoću ugniježđene slike, nakon klika mišem, pomicanja miša, širenja zaslona na dodir ili korištenjem sličnih tehnika. [Am. 31]
Članak 7.
Odgovornosti dobavljača vozila i distributera vozila
Kad krajnji korisnici namjeravaju kupiti novo vozilo, dobavljači i distributeri vozila osiguravaju im prije prodaje oznake guma koje se isporučuju s vozilom, kao i relevantne tehničke promidžbene materijale.
Članak 8.
Metode ispitivanja i mjerenja
Informacije koje treba osigurati u skladu s člancima 4., 6. i 7. o parametrima navedenima na oznaci dobivaju se primjenom metoda ispitivanja i mjerenja u skladu s metodama ispitivanja iz Priloga I. i postupka postupkom usklađivanja laboratorija iz Priloga VI. [Am. 32]
Članak 9.
Postupak provjere
Države članice ocjenjuju sukladnost deklariranih razreda za svaki bitan parametar naveden u Prilogu I. u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VII.
Članak 10.
Obveze država članica
1. Države članice na svojim državnim područjima ne smiju sprječavati stavljanje na tržište ni puštanje u rad guma koje su usklađene s ovom Uredbom.
2. Države članice ne osiguravaju poticaje za gume ispod razreda B u pogledu učinkovitosti potrošnje goriva ili prianjanja na mokroj podlozi u smislu Priloga I. dijela A odnosno B. Oporezivanje i fiskalne mjere ne predstavljaju poticaje u smislu ove Uredbe.
2.a Države članice moraju se pobrinuti za to da nacionalna tijela za nadzor tržišta uspostave sustav rutinskih i ad hoc inspekcija prodajnih mjesta u svrhu osiguranja sukladnosti s ovom Uredbom. [Am. 33]
3. Države članice utvrđuju pravila o sankcijama i mehanizmima za izvršavanje primjenjivima na kršenja ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
4. Do 1. lipnja 2020. države članice obavješćuju Komisiju o pravilima iz stavka 3. o kojima Komisija nije bila prethodno obaviještena te bez odgađanja obavješćuju Komisiju o svakoj njihovoj naknadnoj izmjeni.
Članak 11.
Nadzor nad tržištem Unije i kontrola proizvoda koji ulaze na tržište Unije
1. Na proizvode obuhvaćene ovom Uredbom i relevantnim delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe primjenjuju se [članci od 16. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008/Uredbe o sukladnosti i provedbi predložene u okviru COM(2017)0795].
2. Komisija potiče i podupire suradnju i razmjenu informacija o tržišnom nadzoru vezanom za označivanje proizvoda između nacionalnih tijela država članica koja su odgovorna za nadzor tržišta ili zadužena za kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije te između tih tijela i Komisije, osobito tješnjim uključivanjem stručne skupine za označivanje guma i upravnu suradnju u području nadzora tržišta.
3. Opći programi nadzora tržišta država članica uspostavljeni u skladu s [člankom 13. Uredbe (EZ) br. 765/2008/Uredbe o poštovanju i provedbi predložene u okviru COM(2017)0795] uključuju mjere s ciljem osiguravanja učinkovitog izvršavanja ove Uredbe te ih treba ojačati . [Am. 34]
Članak 11.a
Obnovljene gume
Komisija do … [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] donosi delegirane akte u skladu s člankom 13. kako bi se ova Uredba nadopunila uvođenjem novih zahtjeva za informacije u pogledu obnovljenih guma u priloge, pod uvjetom da je dostupna odgovarajuća i izvediva metoda. [Am. 35]
Članak 12.
Delegirani akti
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 13. s ciljem:
|
(a) |
uvođenja izmjena sadržaja i oblika oznake; |
|
(aa) |
uvođenja parametara i zahtjeva za informacije u pogledu prianjanja guma na snijegu i ledu; [Am. 37] |
|
(ab) |
uvođenja prikladne metode ispitivanja za mjerenje učinkovitosti prianjanja guma na snijegu i ledu; [Am. 38] |
|
(b) |
uvođenja zahtjeva za informacije ili parametre u Priloge, osobito za kilometražu i abraziju, pod uvjetom da su dostupne odgovarajuće metode ispitivanja; [Am. 39] |
|
(c) |
prilagodbi vrijednosti, metoda izračuna i zahtjeva iz Priloga tehničkom napretku. |
U okviru pripreme delegiranih akata Komisija, prema potrebi, ispituje izgled i sadržaj oznaka za određene skupine proizvoda gume s predstavnicima skupina kupaca Unije kako bi se osiguralo da oni jasno razumiju te oznake. [Am. 40]
Članak 13.
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [unesite datum stupanja ove Uredbe na snagu]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 14.
Evaluacija i izvješće
Komisija do 1. lipnja 2026 2022 . provodi evaluaciju ove Uredbe , uz procjenu učinka i anketu potrošača, i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješću se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe. [Am. 41]
U tom se izvješću ocjenjuje koliko je učinkovito ovom Uredbom te delegiranim aktima donesenima na temelju ove Uredbe krajnjim korisnicima omogućen odabir učinkovitijih guma, uzimajući u obzir njezin utjecaj na poslovanje, potrošnju goriva, emisije stakleničkih plinova i , aktivnosti nadzora tržišta i osviještenost potrošača . Također se ocjenjuju troškovi i koristi neovisne i obvezne provjere informacija navedenih na oznaci koju provodi treća strana, uzimajući također u obzir iskustva sa širim okvirom Uredbe (EZ) br. 661/2009. [Am. 42]
Članak 15.
Izmjena Uredbe (EU) 2017/1369
U članku 12. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/1369 točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
|
„(a) |
potporu tijelima za nadzor tržišta u obavljanju njihovih zadaća na temelju ove Uredbe i relevantnih delegiranih akata, što uključuje njihovo izvršavanje, i u skladu s Uredbom (EU) [unesite upućivanje na ovu uredbu]”. |
Članak 16.
Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009
Uredba (EZ) br. 1222/2009 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.
Članak 17.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. lipnja 2020. .. [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 43]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 280.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(3) COM(2017)0658.
(4) Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (SL L 342, 22.12.2009., str. 46.).
(5) Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
(6) Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).
(7) SL L 307, 23.11.2011., str. 3.
(8) COM(2018)0028.
(9) Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
(10) COM(2017)0279.
(11) Upućivanje se dodaje nakon donošenja prijedloga.
(12) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
PRILOG I.
Ispitivanje, razvrstavanje i mjerenje parametara guma
Dio A: Razredi učinkovitosti potrošnje goriva
Razred učinkovitosti potrošnje goriva mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju koeficijenta otpora kotrljanja (RRC) prema niže navedenom rasponu od „A” do „G” i izmjeriti u skladu s Prilogom 6. Pravilniku UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te uskladiti u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VI.
Ako je tip gume homologiran za više od jednog razreda gume (npr. C1 i C2), raspon razvrstavanja koji se koristi za određivanje razreda učinkovitosti potrošnje goriva tog tipa gume trebao bi biti istovjetan onome koji se primjenjuje na najviši razred gume (npr. C2, a ne C1). [Am. 44]
F razred za C1, C2, C3 gume više se ne stavlja na tržište nakon potpune primjene zahtjeva za homologaciju iz Uredbe (EZ) br. 661/2009 te je na oznaci prikazan sivom bojom. [Am. 45]
|
gume razreda C1 |
gume razreda C2 |
gume razreda C3 |
|||
|
RRC u kg/t |
Razred energetske učinkovitosti |
RRC u kg/t |
Razred energetske učinkovitosti |
RRC u kg/t |
Razred energetske učinkovitosti |
|
RRC ≤ 5,4 6,5 |
A |
RRC ≤ 4,4 5,5 |
A |
RRC ≤ 3,1 4,0 |
A |
|
5,5 6,6 ≤ RRC ≤ 6,5 7,7 |
B |
4,5 5,6 ≤ RRC ≤ 5,5 6,7 |
B |
3,2 4,1 ≤ RRC ≤ 4,0 5,0 |
B |
|
6,6 7,8 ≤ RRC ≤ 7,7 9,0 |
C |
5,6 6,8 ≤ RRC ≤ 6,7 8,0 |
C |
4,1 5,1 ≤ RRC ≤ 5,0 6,0 |
C |
|
7,8 ≤ RRC ≤ 9,0 prazno |
D |
6,8 ≤ RRC ≤ 8,0 prazno |
D |
5,1 ≤ RRC ≤ 6,0 prazno |
D |
|
9,1 ≤ RRC ≤ 10,5 |
E |
8,1 ≤ RRC ≤ 9,2 |
E |
6,1 7,1 ≤ RRC ≤ 7,0 8,0 |
E |
|
10,6 ≤ RRC ≥ 10,6 12,0 |
F |
9,3 ≤ RRC ≥ 9,3 10,5 |
F |
RRC ≥ 7,1 8,1 |
F |
[Am. 46]
Dio B: Razredi prianjanja na mokroj podlozi
|
1. |
Razred prianjanja na mokroj podlozi mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G) prema niže navedenom rasponu od „A” do „G”, izračunati u skladu s točkom 2. i izmjeriti u skladu s Prilogom 5. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 47] |
|
1.a |
F razred za C1, C2, C3 gume više se ne stavlja na tržište nakon potpune primjene zahtjeva za homologaciju iz Uredbe (EZ) br. 661/2009 te je na oznaci prikazan sivom bojom. [Am. 48] |
|
2. |
Izračun indeksa prianjanja na mokroj podlozi (G)
G = G(T) – 0,03 gdje je: G(T) = indeks prianjanja na mokroj podlozi gume kandidata u jednom ispitnom ciklusu
[Am. 49] |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dio C: Razredi i izmjerena vrijednost vanjske buke kotrljanja [Am. 50]
Izmjerena Vrijednost vanjske buke kotrljanja (N) mora se navesti u decibelima i izračunati u skladu s Prilogom 3. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 51]
Razred vanjske buke kotrljanja mora se odrediti i prikazati na oznaci na temelju graničnih vrijednosti u skladu s graničnim vrijednostima (LV) navedenih u dijelu C Priloga II. Uredbi (EZ) faze 2 navedenima u Pravilniku UNECE-a br. 661/2009 kako slijedi: 117. [Am. 52]
N u dB
Razred vanjske buke kotrljanja
N ≤ LV – 6 3
LV – 6 3 < N ≤ LV – 3
N ≤ LV – 3
[Am. 53]
Dio D: Prianjanje na snijegu
Učinkovitost na snijegu ispituje označava se u skladu s Prilogom 7. Pravilniku UNECE-a br. 117. [Am. 54]
Guma koja ispunjava minimalne vrijednosti indeksa za snijeg utvrđene u . Pravilniku UNECE-a br. 117 klasificira se kao zimska guma i ikona u nastavku dodaje može se dodati na oznaku. [Am. 55]
Dio E: Prianjanje na ledu
Učinkovitost na ledu ispituje označava se u skladu s normom ISO 19447. [Am. 56]
Guma koja ispunjava minimalne vrijednosti indeksa za led utvrđene u normi ISO 19447 i koja je homologirana na temelju učinkovitosti na snijegu iz Pravilnika UNECE-a br. 117 klasificira se kao guma za led i ikona u nastavku dodaje može se dodati na oznaku. [Am. 57]
PRILOG II.
Oblik oznake
1. OZNAKE
|
1.1. |
Na oznakama su navedene sljedeće informacije u skladu s ilustracijama u nastavku.
|
2. IZGLED OZNAKE
|
2.1. |
Oznaka izgleda kako je prikazana na donjoj slici:
|
|
2.2. |
Oznaka mora biti najmanje 90 mm široka i 130 mm visoka. Ako se oznaka tiska u većem formatu, njezin sadržaj svejedno mora ostati proporcionalan gornjim specifikacijama. |
|
2.3. |
Oznaka mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:
|
|
2.4. |
Razred gume mora biti naveden na oznaci u obliku propisanom na ilustraciji iz točke 2.1. |
PRILOG III.
Tehnička dokumentacija
Tehnička dokumentacija iz članka 4. stavka 7. uključuje sljedeće:
|
(a) |
naziv i adresu dobavljača; |
|
(b) |
ime i potpis osobe koja je ovlaštena obvezati dobavljača; |
|
(c) |
trgovački naziv ili zaštitni znak dobavljača; |
|
(d) |
model gume; |
|
(e) |
dimenzije gume, indeks opterećenja i kategorija brzine; |
|
(f) |
upućivanja na primijenjene metode mjerenja. |
PRILOG IV.
Informacijski list proizvoda
Informacije u informacijskom listu proizvoda za gume moraju biti navedene u brošuri proizvoda ili drugoj literaturi priloženoj uz proizvod i uključivati sljedeće:
|
(a) |
naziv ili zaštitni znak dobavljača; |
|
(b) |
identifikacijsku oznaku modela dobavljača; |
|
(c) |
razred učinkovitosti potrošnje goriva za gumu u skladu s Prilogom I.; |
|
(d) |
razred prianjanja na mokroj podlozi gume u skladu s Prilogom I.; |
|
(e) |
razred vanjske buke kotrljanja i decibela u skladu s Prilogom I.; |
|
(f) |
je li guma zimska; |
|
(g) |
je li guma za led. |
PRILOG V.
Podaci koji se navode u tehničkom promidžbenom materijalu
|
1. |
Informacije o gumama u tehničkim promidžbenim materijalima moraju se navesti redoslijedom utvrđenim kako slijedi:
|
|
2. |
Podaci navedeni u točki 1. moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:
|
|
3. |
Dobavljači na svojim internetskim stranicama također moraju staviti na raspolaganje sljedeće:
|
PRILOG VI.
Postupak usklađivanja laboratorija u pogledu mjerenja otpora kotrljanja
1. DEFINICIJE
Za potrebe postupka usklađivanja laboratorija, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„referentni laboratorij” znači laboratorij, dio mreže laboratorija čiji je naziv u svrhu postupka usklađivanja objavljen u Službenom listu Europske unije, koji ima sposobnost postizanja točnosti ispitnih rezultata utvrđenih u odjeljku 3. na referentnom stroju; |
|
2. |
„laboratorij kandidat” znači laboratorij koji sudjeluje u postupku usklađivanja, a nije referentni laboratorij; |
|
3. |
„guma za usklađivanje” znači guma koja se ispituje za svrhe provođenja postupka usklađivanja; |
|
4. |
„komplet guma za usklađivanje” znači komplet od pet ili više guma za usklađivanje na jednom stroju; |
|
5. |
„dodijeljena vrijednost” znači teoretska vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja (RRC) jedne gume za usklađivanje, kako je izmjerio teoretski reprezentativni laboratorij mreže referentnih laboratorija, koja se upotrebljava za postupak usklađivanja; |
|
6. |
„stroj” znači svako vreteno za ispitivanje guma putem jedne određene metode za mjerenje. Primjerice, dva vretena na istom bubnju ne smatraju se jednim strojem. |
2. OPĆE ODREDBE
2.1. Načelo
Koeficijent otpora kotrljanja (RRCm, l ) izmjeren (m) u referentnom laboratoriju (l) usklađuje se s dodijeljenim vrijednostima mreže referentnih laboratorija.
Koeficijent otpora kotrljanja RRCm, c izmjeren (m) u laboratoriju kandidatu (c) usklađuje se kroz jedan referentni laboratorij iz mreže po njegovom izboru.
2.2. Zahtjevi za odabir guma
Komplet od pet ili više guma za usklađivanje odabire se za postupak usklađivanja u skladu s niže navedenim kriterijima. Komplet guma odabire se za gume razreda C1 i C2 zajedno, te jedan komplet za gume razreda C3.
|
(a) |
Komplet guma za usklađivanje odabire se tako da obuhvaća raspon različitih RRC-ova za gume razreda C1 i C2 zajedno, ili za gume razreda C3. U svakom slučaju, razlika između najvišeg RRCm kompleta guma i najnižeg RRCm kompleta guma, prije i poslije usklađivanja, mora iznositi najmanje:
|
|
(b) |
RRCm u laboratoriju kandidatu ili referentnom laboratoriju (RRCm, c ili RRCm, l ) na temelju deklariranih vrijednosti RRC-a za svaku gumu za usklađivanje iz kompleta mora biti raspoređen ravnomjerno. |
|
(c) |
Vrijednosti indeksa opterećenja moraju primjereno obuhvaćati skupinu guma koju je potrebno ispitati, pri čemu se osigurava da vrijednosti sile otpora kotrljanja također obuhvaćaju skupinu guma koju je potrebno ispitati. |
Svaka se guma za usklađivanje prije upotrebe provjerava i zamjenjuje:
|
(a) |
ako njeno stanje ne omogućava njenu uporabu za daljnja ispitivanja; i/ili |
|
(b) |
ako su odstupanja RRCm, c ili RRCm, l veća od 1,5 posto u odnosu na ranija mjerenja nakon korekcije za možebitno odstupanje stroja. |
2.3. Metoda mjerenja
Referentni laboratorij mjeri svaku gumu za usklađivanje četiri puta i zadržava posljednja tri rezultata za daljnju analizu, u skladu s točkom 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te primjenjujući uvjete utvrđene u točki 3. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama.
Laboratorij kandidat mjeri svaku gumu za usklađivanje (n + 1) puta s tim da je n određen u odjeljku 5. i zadržava posljednjih n rezultata za daljnju analizu, u skladu s točkom 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama te primjenjujući uvjete utvrđene u točki 3. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama.
Svaki put kada se mjeri guma za usklađivanje, iz stroja se odstranjuje sklop guma/kotač, te se cjelokupni postupak ispitivanja određen u točki 4. Priloga 6. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama ponovno provodi ispočetka.
Laboratorij kandidat ili referentni laboratorij izračunava:
|
(a) |
izmjerenu vrijednost svake gume za usklađivanje kako je određeno u Prilogu 6. točkama 6.2. i 6.3. Pravilnika UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama (tj. korigirano za temperaturu od 25 oC i promjer bubnja veličine 2 m); |
|
(b) |
srednju vrijednost tri (za referentne laboratorije) ili n (za laboratorije kandidate) posljednje izmjerenih vrijednosti svake gume za usklađivanje; i |
|
(c) |
standardno odstupanje (σm) prema sljedećoj jednadžbi: 
pri čemu je: i brojač od 1 do p za gume za usklađivanje; j brojač od 2 do n + 1 za n zadnjih ponovljenih mjerenja za određenu gumu za usklađivanje; n + 1 broj ponovljenih mjerenja guma (n + 1 = 4 za referentne laboratorije i n + 1 ≥ 4 za laboratorije kandidate); p broj guma za usklađivanje (p ≥ 5). |
2.4. Formati podataka koji se upotrebljavaju za izračune i rezultate
|
— |
Izmjerene vrijednosti RRC-a korigirane za promjer bubnja i temperaturu zaokružuju se na dva decimalna mjesta. |
|
— |
Zatim se provodi izračun sa svim znamenkama: nema dodatnih zaokruživanja, osim u konačnim jednadžbama usklađivanja. |
|
— |
Sve vrijednosti standardnih odstupanja prikazuju se na tri decimalna mjesta. |
|
— |
Sve vrijednosti RRC-a prikazuju se na dva decimalna mjesta. |
|
— |
Svi koeficijenti usklađivanja (A1l, B1l, A2c i B2c zaokružuju se i prikazuju na četiri decimalna mjesta. |
3. ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA REFERENTNE LABORATORIJE I ODREĐIVANJE DODIJELJENIH VRIJEDNOSTI
Dodijeljene vrijednosti svake gume za usklađivanje određuje mreža referentnih laboratorija. Svake dvije godine mreža ocjenjuje stabilnost i valjanost dodijeljenih vrijednosti.
Svaki referentni laboratorij koji sudjeluje u mreži mora ispunjavati specifikacije Priloga 6. Pravilniku UNECE br. 117 i njegovih kasnijih izmjena te ima standardno odstupanje (σm) kako slijedi:
|
(a) |
ne veće od 0,05 kg/t za gume razreda C1 i C2; i |
|
(b) |
ne veće od 0,05 kg/t za gume razreda C3. |
Svaki referentni laboratorij u mreži mjeri u skladu s odjeljkom 2.3. komplete guma za usklađivanje koji su sukladni specifikaciji iz odjeljka 2.2.
Dodijeljena vrijednost svake gume za usklađivanje prosjek je izmjerenih vrijednosti koje su dostavili referentni laboratoriji iz mreže za tu gumu za usklađivanje.
4. POSTUPAK ZA USKLAĐIVANJE REFERENTNOG LABORATORIJA S DODIJELJENIM VRIJEDNOSTIMA
Svaki laboratorij kandidat (l) usklađuje se s svakim novim kompletom dodijeljenih vrijednosti te uvijek nakon znatne promjene strojeva ili bilo kakvog odstupanja podataka o kontrolnoj gumi stroja.
Pri usklađivanju se na svim pojedinačnim podacima upotrebljava tehnika linearne regresije. Koeficijenti regresije, A1 l i B1l, izračunavaju se na sljedeći način:
pri čemu je:
RRC dodijeljena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja;
RRCm, l je pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio referentni laboratorij (l) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja).
5. ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA LABORATORIJE KANDIDATE
Laboratoriji kandidati ponavljaju postupak usklađivanja najmanje jednom svake dvije godine te uvijek nakon znatne promjene strojeva ili bilo kakvog odstupanja podataka o kontrolnoj gumi stroja.
Uobičajeni komplet od pet različitih guma, koje su sukladne specifikaciji iz odjeljka 2.2. mjeri se u skladu s odjeljkom 2.3. u laboratoriju kandidatu i nakon toga u jednom referentnom laboratoriju. Na zahtjev laboratorija kandidata može se ispitati više od pet guma za usklađivanje.
Laboratorij kandidat mora dostaviti komplet guma za usklađivanje odabranom referentnom laboratoriju.
Laboratorij kandidat (c) mora ispunjavati specifikacije Priloga 6. Pravilniku UNECE br. 117 i njegovih kasnijih izmjena te po mogućnosti imati standardno odstupanje (am) kako slijedi:
|
(a) |
ne veće od 0,075 kg/t za gume razreda C1 i C2; i |
|
(b) |
ne veće od 0,06 kg/t za gume razreda C3. |
Ako je standardno odstupanje (σm) laboratorija kandidata veće od gornjih vrijednosti pri četiri mjerenja, od kojih se tri posljednja mjerenja upotrebljavaju za izračune, tada se broj n+1 ponovljenih mjerenja povećava prema sljedećoj jednadžbi za cijelu seriju:
n+1 = 1+(σm/γ)2, zaokruženo na najbliži veći cijeli broj
pri čemu je:
γ = 0,043 kg/t za gume razreda C1 i C2
γ = 0,035 kg/t za gume razreda C3.
6. POSTUPAK ZA USKLAĐIVANJE LABORATORIJA KANDIDATA
Svaki referentni laboratorij (i) koji sudjeluje u mreži izračunava funkciju linearne regresije svih pojedinačnih podataka laboratorija kandidata (c). Koeficijenti regresije, A2c i B2c, izračunavaju se na sljedeći način:
gdje je:
RRCm, l pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio referentni laboratorij (l) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja)
RRCm, c je pojedinačna izmjerena vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja koju je izmjerio laboratorij kandidat (c) (uključujući korekcije za temperaturu i promjer bubnja).
Ako je vrijednost koeficijenta determinacije R2 niža od 0,97, laboratorij kandidat ne usklađuje se.
Usklađeni RRC guma koje ispituje laboratorij kandidat izračunava se prema sljedećoj jednadžbi:
PRILOG VII.
Postupak provjere
Usklađenost deklariranih razreda učinkovitosti potrošnje goriva, prianjanja na mokroj podlozi i vrijednosti vanjske buke od kotrljanja s ovom Uredbom te usklađenost s ovom Uredbom dodatnih informacija o učinkovitosti na oznaci, procjenjuje se za svaki tip gume ili svaku grupu guma koju odredi dobavljač, u skladu s jednim od sljedećih postupaka:
|
(a) |
prvo se ispituje jedna guma ili jedan komplet guma:
|
|
(b) |
ako označeni razredi ili vrijednosti proizlaze iz rezultata ispitivanja homologacije dobivenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 ili Pravilnikom UNECE-a br. 117 i njegovim kasnijim izmjenama, države članice mogu koristiti mjerne podatke dobivene na temelju ispitivanja sukladnosti proizvodnje guma. |
Pri ocjenjivanju mjernih podataka dobivenih iz ispitivanja sukladnosti proizvodnje moraju se uzeti u obzir odstupanja utvrđena u tablici 1.
Tablica 1.
|
Mjereni parametar |
Dopuštena odstupanja pri provjeri |
|
Koeficijent otpora kotrljanja (učinkovitost potrošnje goriva) |
Usklađena izmjerena vrijednost ne smije biti veća od gornje granice (najviši RRC) deklariranog razreda za više od 0,3 kg/1 000 kg. |
|
Vanjska buka kotrljanja |
Izmjerena vrijednost ne smije biti veća od nazivne vrijednosti N za više od 1 dB(A). |
|
Prianjanje na mokroj podlozi |
Izmjerena vrijednost G(T) ne smije biti manja od donje granice (najmanja vrijednost G) deklariranog razreda. |
|
Prianjanje na snijegu |
Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od minimalnog indeksa učinkovitosti na snijegu. |
|
Prianjanje na ledu |
Izmjerena vrijednost ne smije biti manja od minimalnog indeksa učinkovitosti na ledu. |
PRILOG VIII.
Korelacijska tablica
|
Uredba (EZ) br. 1222/2009 |
Ova Uredba |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. stavak 1. |
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 1. stavak 2. |
|
Članak 2. stavak 1. |
Članak 2. stavak 1. |
|
Članak 2. stavak 2. |
Članak 2. stavak 2. |
|
Članak 3. stavak 1. |
Članak 3. stavak 1. |
|
Članak 3. stavak 2. |
Članak 3. stavak 2. |
|
— |
Članak 3. stavak 3. |
|
Članak 3. stavak 3. |
Članak 3. stavak 4. |
|
Članak 3. stavak 4. |
Članak 3. stavak 5. |
|
— |
Članak 3. stavak 6. |
|
Članak 3. stavak 5. |
Članak 3. stavak 7. |
|
— |
Članak 3. stavak 8. |
|
— |
Članak 3. stavak 9. |
|
Članak 3. stavak 6. |
Članak 3. stavak 10. |
|
Članak 3. stavak 7. |
Članak 3. stavak 11. |
|
Članak 3. stavak 8. |
Članak 3. stavak 12. |
|
Članak 3. stavak 9. |
Članak 3. stavak 13. |
|
Članak 3. stavak 10. |
Članak 3. stavak 14. |
|
Članak 3. stavak 11. |
Članak 3. stavak 15. |
|
— |
Članak 3. stavak 16. |
|
Članak 3. stavak 12. |
Članak 3. stavak 17. |
|
Članak 3. stavak 13. |
Članak 3. stavak 18. |
|
— |
Članak 3. stavak 19. |
|
Članak 4. |
Članak 4. |
|
Članak 4. stavak 1. |
Članak 4. stavak 1. |
|
Članak 4. stavak 1. točka (a) |
Članak 4. stavak 1. točka (b) |
|
Članak 4. stavak 1. točka (b) |
Članak 4. stavak 1. točka (b) |
|
Članak 4. stavak 2. |
— |
|
— |
Članak 4. stavak 2. |
|
— |
Članak 4. stavak 3. |
|
Članak 4. stavak 3. |
Članak 4. stavak 4. |
|
Članak 4. stavak 4. |
Članak 4. stavak 6. |
|
— |
Članak 4. stavak 5. |
|
— |
Članak 4. stavak 6. |
|
— |
Članak 4. stavak 7. |
|
— |
Članak 4. stavak 8. |
|
— |
Članak 4. stavak 9. |
|
— |
Članak 5. |
|
Članak 5. |
Članak 6. |
|
Članak 5. stavak 1. |
Članak 6. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 1. točka (a) |
Članak 6. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 5. stavak 1. točka (b) |
Članak 6. stavak 1. točka (b) |
|
— |
Članak 6. stavak 2. |
|
— |
Članak 6. stavak 3. |
|
Članak 5. stavak 2. |
Članak 6. stavak 4. |
|
Članak 5. stavak 3. |
— |
|
— |
Članak 6. stavak 5. |
|
— |
Članak 6. stavak 6. |
|
— |
Članak 6. stavak 7. |
|
Članak 6. |
Članak 7. |
|
Članak 7. |
Članak 8. |
|
Članak 8. |
Članak 9. |
|
Članak 9. stavak 1. |
Članak 10. stavak 1. |
|
Članak 9. stavak 2. |
— |
|
Članak 10. |
Članak 10. stavak 2. |
|
Članak 11. |
Članak 12. |
|
— |
Članak 12. točka (a) |
|
— |
Članak 12. točka (b) |
|
— |
Članak 12. točka (c) |
|
Članak 11. točka (a) |
— |
|
Članak 11. točka (b) |
— |
|
Članak 11. točka (c) |
Članak 12. točka (d) |
|
Članak 12. |
Članak 11. |
|
— |
Članak 11. stavak 1. |
|
— |
Članak 11. stavak 2. |
|
— |
Članak 11. stavak 3. |
|
— |
Članak 13. |
|
Članak 13. |
— |
|
Članak 14. |
— |
|
— |
Članak 14. |
|
Članak 15. |
— |
|
— |
Članak 15. |
|
— |
Članak 16. |
|
Članak 16. |
Članak 17. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/231 |
P8_TA(2019)0231
Autorska prava na jedinstvenom digitalnom tržištu ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2016)0593 – C8-0383/2016 – 2016/0280(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/24)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0593), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0383/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3., članak 53. stavak 1. i članke 62. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. siječnja 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 20. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja te mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za kulturu i obrazovanje te Odbora za građanske poslove, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0245/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2016)0280
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/790.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
IZJAVA KOMISIJE O ORGANIZATORIMA SPORTSKIH DOGAĐANJA
„Komisija prepoznaje važnost organizatora sportskih događanja i njihove uloge u financiranju sportskih aktivnosti u Uniji. S obzirom na društvenu i gospodarsku dimenziju sporta u Uniji, Komisija će ocijeniti izazove s kojima se suočavaju organizatori sportskih događanja u digitalnom okruženju, a posebno pitanja povezana s nezakonitim emitiranjem sportskih programa na internetu.”
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/234 |
P8_TA(2019)0232
Ugovori o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja (COM(2015)0634 – C8-0394/2015 – 2015/0287(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/25)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0634), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0394/2015), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2016. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja u skladu s člankom 55. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0375/2017), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2015)0287
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/770.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/236 |
P8_TA(2019)0233
Ugovori o prodaji robe ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o izmijenjenom Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o prodaji robe, izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2009/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2017)0637 – C8-0379/2017 – 2015/0288(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/26)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0635) i izmijenjeni prijedlog (COM(2017)0637), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0379/2017), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje francuskog Senata, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2016. (1) i od 15. veljače 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0043/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2015)0288
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/771.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/238 |
P8_TA(2019)0234
Ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) (COM(2018)0143 – C8-0123/2018 – 2018/0069(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/27)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0143), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0123/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 6. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0381/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0069
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/982.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
Izjava Komisije o rekreacijskom ribolovu
Komisija podsjeća da je jedan od ciljeva utvrđenih u Ministarskoj deklaraciji MedFish4Ever, donesenoj u ožujku 2017., da se što je prije moguće, a najkasnije do 2020., utvrdi skup osnovnih pravila kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje rekreacijskim ribolovom na Sredozemlju.
U skladu s tim ciljem srednjoročna strategija Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) za razdoblje 2017.–2020. među mjerama koje se provode na području GFCM-a sadržava procjenu učinaka rekreacijskog ribolova i razmatranje najboljih mjera upravljanja za reguliranje tih aktivnosti. U tom kontekstu unutar GFCM-a osnovana je radna skupina za rekreacijski ribolov radi izrade usklađene regionalne metodologije za ocjenu rekreacijskog ribolova.
Komisija će i dalje ulagati napore unutar GFCM-a kako bi se ostvario cilj utvrđen u Deklaraciji MedFish4Ever.
Izjava Komisije o crvenom koralju
Komisija podsjeća da su mjere očuvanja donesene u okviru regionalnog prilagodljivog plana upravljanja za iskorištavanje crvenog koralja u Sredozemnome moru [Preporuka GFCM/41/2017/5] privremene. Te će mjere, koje uključuju mogućnost uvođenja ograničenja ulova, Znanstveni savjetodavni odbor GFCM-a ocijeniti u 2019. kako bi ih GFCM revidirao na svojem 43. godišnjem zasjedanju (studeni 2019.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/241 |
P8_TA(2019)0235
Usklađivanje obveza izvješćivanja u području politike o okolišu ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 (COM(2018)0381 – C8-0244/2018 – 2018/0205(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/28)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0381), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak114., članak 192. stavak 1. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija predala prijedlog Parlamentu (C8-0244/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za pravna pitanja (A8-0324/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2); |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 99.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 23. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0399).
P8_TC1-COD(2018)0205
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okolišem te o izmjeni uredaba (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 te Direktive Vijeća 86/278/EEZ
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1010.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/243 |
P8_TA(2019)0236
Posebna pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ u pogledu roka za provedbu posebnih pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine s poboljšanim aerodinamičkim radnim učinkom, energetskom učinkovitošću i sigurnošću (COM(2018)0275 – C8-0195/2018 – 2018/0130(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/29)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0275), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0195/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0042/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0130
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Odluke (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ u pogledu roka za provedbu posebnih pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine s poboljšanim aerodinamičkim radnim značajkama, boljom energetskom učinkovitošću i poboljšanim sigurnosnim značajkama
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2019/984.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/245 |
P8_TA(2019)0237
Referentne vrijednosti za niske emisije ugljika i referentne vrijednosti za pozitivan ugljični učinak ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak (COM(2018)0355 – C8-0209/2018 – 2018/0180(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/30)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0355), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0209/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 13. ožujka 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0483/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0180
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/2089.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/247 |
P8_TA(2019)0238
Posebne odredbe za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja (COM(2018)0374 – C8-0229/2018 – 2018/0199(COD))
(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)
(2021/C 108/31)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0374), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 178., članak 209. stavak 1., članak 212. stavak 2. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0229/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0470/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3); |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 116.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 137.
(3) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima 16. siječnja 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0021).
P8_TC1-COD(2018)0199
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 26. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 178., članak 209. stavak 1., članak 212. stavak 2. i članak 349.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) propisuje se da je cilj Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom te člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba pridonijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja određenim kategorijama regija, među kojima se posebno navode pogranične regije ruralnih područja, područja zahvaćenih industrijskom tranzicijom, regija s niskom gustoćom naseljenosti te otočnih i planinskih regija . [Am. 1] |
|
(2) |
U Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se zajedničke odredbe za EFRR te određene druge fondove, a u Uredbi (EU) [novi EFRR] Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se odredbe koje se odnose na posebne ciljeve i područje primjene potpore iz EFRR-a. Sada je potrebno donijeti posebne odredbe povezane s ciljem „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), u okviru kojeg jedna ili više država članica ostvaruje i njihove regije ostvaruju prekograničnu suradnju u pogledu djelotvornog programiranja, uključujući odredbe o tehničkoj pomoći, praćenju, evaluaciji, komunikaciji, prihvatljivosti, upravljanju i kontroli te financijskom upravljanju. [Am. 2] |
|
(3) |
Kako bi se podržao skladan i kooperativan razvoj državnih područja Unije na različitim razinama i kako bi se smanjile postojeće razlike , iz EFRR-a bi se trebalo poduprijeti prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju, pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interrega). Pritom bi trebalo uzeti u obzir načela višerazinskog upravljanja i partnerstva te osnažiti pristupe usmjerene na konkretna područja. [Am. 3] |
|
(3a) |
Različitim sastavnicama Interrega trebalo bi pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja kako je opisano u Programu održivog razvoja do 2030. donesenom u rujnu 2015. [Am. 4] |
|
(4) |
Cilj komponente prekogranične suradnje trebao bi biti rješavanje zajedničkih izazova zajednički utvrđenih u pograničnim regijama te iskoristiti neiskorišteni potencijal rasta u pograničnim područjima, što je pokazano u Komunikaciji Komisije „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (6) („Komunikacija o graničnim regijama”). Slijedom toga, Stoga bi prekogranična sastavnica suradnja trebala bi biti ograničena na obuhvaćati suradnju na kopnenim ili granicama, a prekogranična suradnja na pomorskim granicama trebala bi biti integrirana u transnacionalnu , ne dovodeći u pitanje novu sastavnicu za suradnju najudaljenijih regija . [Am. 5] |
|
(5) |
Sastavnica prekogranične suradnje trebala bi uključivati i suradnju između jedne ili više država članica odnosno njihovih regija i jedne ili više zemalja odnosno regija ili drugih područja izvan Unije. Uključivanje unutarnje i vanjske prekogranične suradnje u ovu Uredbu trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem i usklađivanjem primjenjivih odredbi za programska tijela u državama članicama, kao i za partnerska tijela i korisnike izvan Unije u usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020. [Am. 6] |
|
(6) |
Cilj sastavnice transnacionalne suradnje i pomorske suradnje trebao bi biti jačanje suradnje djelovanjem kojim se omogućava integriran teritorijalni razvoj povezan s prioritetima kohezijske politike Unije te bi trebao uključivati i pomorsku prekograničnu suradnju ,uz puno poštovanje načela supsidijarnosti . Transnacionalna suradnja trebala bi obuhvaćati veća državna transnacionalna područja na kopnu Unije, dok bi pomorska suradnja trebala obuhvaćati i, prema potrebi, područja oko morskih bazena i integrirati prekograničnu suradnju na pomorskim granicama tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost za nastavak provedbe prethodne pomorske prekogranične suradnje unutar šireg okvira pomorske suradnje, osobito definiranjem obuhvaćenog područja, posebnih ciljeva takve suradnje, zahtjeva za projektno partnerstvo i uspostavom potprograma i posebnih odbora za upravljanje koja su geografski izvan područja koja su obuhvaćena prekograničnim programima . [Am. 7] |
|
(7) |
Na temelju iskustva s prekograničnom i transnacionalnom suradnjom tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u najudaljenijim regijama, gdje kombinacija obje sastavnice unutar jednog programa po području suradnje nije rezultirala dovoljnim pojednostavnjenjem za programska tijela i korisnike, potrebno je uspostaviti posebnu dodatnu sastavnicu najudaljenijih regija kako bi se najudaljenijim regijama omogućila najdjelotvornija i najjednostavnija suradnja sa susjednim s trećim zemljama, prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju, uzimajući u obzir njihove posebnosti . [Am. 8] |
|
(8) |
Na temelju pozitivnog iskustva s programima međuregionalne suradnje u okviru Interrega , s jedne strane, i izostanka takve suradnje u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., sastavnica međuregionalne suradnje trebala bi biti dodatno usmjerena na povećanje djelotvornosti kohezijske politike. Ta bi sastavnica stoga trebala biti ograničena na dva programa: jedan kojim će se omogućiti sve vrste s druge strane, međuregionalna suradnja između gradova i regija, putem razmjene iskustva, inovativni pristupi i izgradnja razvoja kapaciteta za programe u okviru oba cilja te promicati Europske (Europska teritorijalna suradnja i Ulaganje za rast i radna mjesta) važna je sastavnica za pronalazak zajedničkih rješenja u području kohezijske politike i uspostavu trajnih partnerstava. Stoga je potrebno nastaviti provoditi postojeće programe, osobito promicanje suradnje na temelju projekata, uključujući promicanje Europskih grupacija grupacije za teritorijalnu suradnju („EGTS-i”) koje su uspostavljene ili će se uspostaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (7) , i drugi za poboljšanje analize razvojnih trendova. Suradnju na temelju projekata diljem Unije trebalo bi integrirati u novu sastavnicu ulaganja u međuregionalne inovacije i usko povezati s provedbom Komunikacije Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” (8) , osobito kako bi se podržale tematske platforme za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija ili poljoprivredno-prehrambeni sektor. Konačno, integrirani teritorijalni razvoj usmjeren na funkcionalna urbana područja ili urbana područja trebao bi niti koncentriran unutar programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i u jednom popratnom instrumentu – „Europska urbana inicijativa”. Dva programa u okviru sastavnice međuregionalne suradnje trebaju obuhvaćati cijelu Uniju i biti otvoreni za sudjelovanje trećih zemalja , kao i makroregionalne strategije . [Am. 9] |
|
(8a) |
Nova inicijativa za ulaganja u međuregionalne inovacije trebala bi se temeljiti na pametnoj specijalizaciji i upotrebljavati se za potporu tematskim platformama za pametnu specijalizaciju u područjima kao što su energetika, industrijska modernizacija, kružno gospodarstvo, socijalne inovacije, zaštita okoliša ili poljoprivredno-prehrambeni sektor te kao pomoć onima koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije da se okupe kako bi povećali inovacije te na europsko tržište donijeli inovativne proizvode, procese i ekosustave. Dokazi upućuju na to da i dalje postoje trajni sustavni propusti u fazi ispitivanja i provjere valjanosti demonstracije novih tehnologija (npr. ključne omogućavajuće tehnologije), osobito kada je inovacija rezultat integracije komplementarnih regionalnih specijalizacija kojima se stvaraju inovativni vrijednosni lanci. Taj je propust osobito presudan u fazi između probnog izvođenja i potpunog uvođenja inovacija na tržište. U nekim strateškim tehnološkim i industrijskim područjima MSP-ovi trenutačno ne mogu računati na izvrsnu i otvorenu, povezanu paneuropsku demonstracijsku infrastrukturu. Dva programa u okviru inicijative za međuregionalnu suradnju trebala bi obuhvaćati cijelu Europsku uniju i biti otvoreni za sudjelovanje PZP-ova, trećih zemalja, njihovih regija i organizacija za regionalnu integraciju i suradnju, osobito najudaljenijih regija susjednih zemalja. Trebalo bi poticati sinergije između ulaganja u međuregionalne inovacije i drugih relevantnih programa EU-a, kao što su programi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, Obzora 2020., Strategije za digitalno tržište u Europi i programa jedinstvenog tržišta jer će se njima povećati učinak ulaganja i osigurati bolja vrijednost za građane. [Am. 10] |
|
(9) |
Potrebno je utvrditi zajedničke objektivne kriterije za određivanje prihvatljivih regija i područja. U tu bi se svrhu utvrđivanje prihvatljivih regija i područja na razini Unije trebalo temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9). [Am. 11] |
|
(10) |
Potrebno je nastaviti podupirati ili, po potrebi, uspostaviti suradnju u svim njezinim dimenzijama sa susjednim trećim zemljama Unije jer je takva suradnja važan alat politike regionalnog razvoja te treba biti na korist regijama država članica koje graniče s trećim zemljama. S tim bi se ciljem iz EFRR-a iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, IPA-e (10), NDICI-ja (11) i OCTP-a (12) trebali podržavati programi u okviru prekogranične suradnje, transnacionalne suradnje i pomorske suradnje, suradnje najudaljenijih regija i međuregionalne suradnje. Potpora iz EFRR_a i iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebala bi se temeljiti na uzajamnosti i proporcionalnosti. Međutim, za IPA III CBC i NDICI CBC, potpora iz EFRR-a trebala bi se dopuniti barem jednakim iznosima u okviru IPA III CBC-a i NDICI CBC-a, podložno maksimalnom iznosu utvrđenom u odgovarajućem pravnom aktu, odnosno najviše 3 % financijske omotnice u okviru programa IPA-e III i najviše 4 % financijske omotnice zemljopisnog programa za susjedstvo na temelju članka 4. stavka 2. točke (a) NDICI-ja. [Am. 12] |
|
(10a) |
Trebalo bi posvetiti posebnu pozornost regijama koje postaju nove vanjske granice Unije kako bi se zajamčio odgovarajući kontinuitet programa suradnje koji su u tijeku. [Am. 13] |
|
(11) |
Pomoć iz IPA-e III trebala bi uglavnom biti usmjerena na pomaganje korisnicima IPA-e u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava te promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, socijalne uključenosti i nediskriminacije , te regionalnog i lokalnog razvoja . Pomoć iz IPA-e trebala bi se i dalje upotrebljavati za pružanje potpore korisnicima IPA-e u pogledu unapređenja regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući provedbu makroregionalnih strategija Unije. Osim toga, pomoć iz IPA-e trebala bi se dodjeljivati i za rješavanje pitanja sigurnosti, migracija i upravljanja granicama, osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti, razmjenu relevantnih informacija, poboljšanje granične kontrole i provođenje zajedničkih napora u borbi protiv nezakonite migracije i krijumčarenja migranata. [Am. 14] |
|
(12) |
U pogledu pomoći iz NDICI-ja, Unija bi trebala razviti poseban odnos sa susjednim zemljama s ciljem uspostavljanja područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljenog na vrijednostima Unije i obilježenog bliskim i mirnim odnosima koji se temelje na suradnji. Ovom Uredbom i NDICI-jem stoga je potrebno podržati unutarnje i vanjske aspekte relevantnih makroregionalnih strategija. Te su inicijative strateški važne i daju smislene političke okvire za produbljivanje odnosa s partnerskim zemljama i među njima na temelju načela uzajamne odgovornosti, zajedničkih obveza i odgovornosti. |
|
(12a) |
Razvijanje sinergije s vanjskim djelovanjem Unije i njezinim razvojnim programima također bi trebalo osigurati maksimalan učinak uz istodobno zadovoljavanje načela usklađenosti politika radi razvoja, kako je predviđeno člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Postizanje usklađenosti svih politika Unije ključno je za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. [Am. 15] |
|
(13) |
Važno je i dalje pratiti ulogu ESVD-a i Komisije u pripremi strateških programa i programa Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja kako je utvrđeno Odlukom Vijeća 2010/427/EU (13). |
|
(14) |
S obzirom na posebnu situaciju najudaljenijih regija Unije, potrebno je donijeti mjere u pogledu poboljšanja uvjeta pod kojima te regije mogu imati pristup strukturnim fondovima. Slijedom toga, neke bi odredbe ove Uredbe trebalo prilagoditi posebnostima najudaljenijih regija kako bi pojednostavila i potaknula suradnju njihova suradnja s njihovim susjedima trećim zemljama i PZP-ovima , uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (14). [Am. 16] |
|
(14a) |
Uredbom se predviđa mogućnost da PZP-ovi sudjeluju u programima Interrega. Treba uzeti u obzir posebnosti i izazove PZP-ova kako bi im se omogućio djelotvoran pristup i sudjelovanje. [Am. 17] |
|
(15) |
Potrebno je utvrditi sredstva dodijeljena za svaku od različitih sastavnica Interrega, uključujući udio svake države članice u ukupnim iznosima za prekograničnu suradnju, transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju, suradnju najudaljenijih regija i međuregionalnu suradnju te potencijal dostupan državama članicama u pogledu fleksibilnosti među tim sastavnicama. U usporedbi s programskim razdobljem 2014. – 2020., potrebno je smanjiti udio za prekograničnu suradnju, povećati udio za transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju zbog integracije pomorske suradnje te stvoriti novu sastavnicu suradnje najudaljenijih S obzirom na globalizaciju, suradnju usmjerenu na poticanje ulaganja za stvaranje više radnih mjesta i rast te zajednička ulaganja s drugim regijama trebala bi, međutim, odrediti i zajednička obilježja i ambicije regija , a ne nužno granice pa bi stoga trebalo osigurati dostatna dodatna sredstva za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije kako bi se odgovorilo na uvjete na globalnom tržištu . [Am. 18] |
|
(16) |
Za najučinkovitiju upotrebu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja trebalo bi uspostaviti mehanizam za organizaciju vraćanja takve potpore u slučajevima kada programe vanjske suradnje nije moguće donijeti ili ih treba obustaviti, uključujući s trećim zemljama koje ne primaju potporu ni iz kojeg financijskog instrumenta Unije. Tim bi se mehanizmom trebali nastojati postići optimalno funkcioniranje programa i najveća moguća koordinacija među tim instrumentima. |
|
(17) |
Doprinosi iz EFRR-a u okviru Interrega trebali bi biti namijenjeni posebnim ciljevima u okviru ciljeva kohezijske politike. Međutim, popis posebnih ciljeva u okviru različitih tematskih ciljeva trebao bi se prilagoditi posebnim potrebama Interrega utvrđivanjem dodatnih posebnih ciljeva u okviru cilja politike „socijalno osjetljivija Europe kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava” kako bi se omogućile intervencije poput ESF-a. |
|
(18) |
U kontekstu jedinstvene i posebne okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, trebala bi se nastaviti nastavlja se provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te bi se trebao nastaviti rad iz prethodnih programa između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, nužno je osigurati da se, u slučajevima kad taj program djeluje kao potpora miru i pomirenju, doprinosi iz EFRR-a mogu dodjeljivati i za promicanje socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti i suradnje u predmetnim regijama, posebice putem mjera za promicanje kohezije među zajednicama. S obzirom na posebnosti tog programa, njime je potrebno upravljati na integrirani način, tako da se doprinos Ujedinjene Kraljevine integrira u program kao vanjski namjenski prihod. Nadalje, neka od pravila o odabiru operacija iz ove Uredbe ne bi se trebala primjenjivati na taj program kad je riječ o operacijama za potporu miru i pomirenju. [Am. 19] |
|
(19) |
Ovom bi se Uredbom trebala dodati dva cilja specifična za Interreg: jedan kojim se podržava cilj specifičan za Interreg o jačanju institucijskih kapaciteta, pospješivanju pravne i administrativne suradnje, osobito u pogledu primjene Komunikacije o graničnim regijama, pojačavanju suradnje između građana i institucija te razvoju i koordinaciji makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, te drugi kojim se rješavaju posebna pitanja vanjske suradnje kao što su sigurnost, zaštita, upravljanje graničnim prijelazima i migracije. |
|
(20) |
Glavni dio potpore Unije trebao bi biti usmjeren na ograničen broj ciljeva politike kako bi se maksimalno povećao utjecaj Interrega. Potrebno je ojačati sinergiju i komplementarnost sastavnica programa INTERREG. [Am.20] |
|
(21) |
Odredbe o pripremi, odobravanju i izmjeni programa Interrega te o teritorijalnom razvoju, odabiru operacija, praćenju i evaluaciji, programskim tijelima, reviziji operacija te o transparentnosti i komunikaciji potrebno je prilagoditi posebnostima programa Interrega u usporedbi s odredbama iz Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Te bi posebne odredbe trebale ostati jednostavne i jasne kako bi se izbjeglo prekomjerno reguliranje i dodatno administrativno opterećenje za države članice i korisnike. [Am. 21] |
|
(22) |
Odredbe o kriterijima za operacije koje će se uzeti u obzir kao stvarno zajedničke i kooperativne, o partnerstvu u okviru operacije Interrega te o obvezama glavnog partnera kako su utvrđene tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. potrebno je zadržati. Međutim, Partneri u Interregu trebali bi surađivati u sve četiri dimenzije (razvoj, provedba, zapošljavanje pogledu razvoja i provedbe te zapošljavanja osoblja i financiranje), ili financiranja, ili jednog i drugog, odnosno, u okviru suradnje najudaljenijih regija, u tri od četiri dimenzije jer bi trebalo biti jednostavnije kombinirati potporu iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja na razini programa i na razini operacija. [Am. 22] |
|
(22a) |
Projekti „od građana za građane” i manji projekti važan su i uspješan instrument u okviru programa prekogranične suradnje u cilju svladavanja graničnih i prekograničnih prepreka i poticanja kontakta među ljudima na lokalnoj razini, čime se postiže integracija pograničnih područja i njihovih stanovnika. Projekti „od građana za građane” i manji projekti provode se u brojnim područjima, kao što su, među ostalim, kultura, sport, turizam, opće obrazovanje i strukovno osposobljavanje, gospodarstvo, znanost, zaštita okoliša i ekologija, zdravstvena skrb, promet i mali infrastrukturni projekti, administrativna suradnja i aktivnosti informiranja. Kao što je navedeno i u mišljenju Europskog odbora regija pod nazivom „Projekti ‘od građana za građane’ i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje” (15) , takvim se projektima nudi velika europska dodana vrijednost te se uvelike pridonosi općem cilju programa prekogranične suradnje. [Am. 23] |
|
(23) |
Potrebno je pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte koji se provode od uspostave Interrega, ali Od uvođenja Interrega projekti „od građana za građane” i mali projekti uglavnom se podupiru s pomoću fondova za male projekte ili sličnih instrumenata, koji, međutim, nikada nisu bili obuhvaćeni posebnim odredbama. Kao što je navedeno i u Mišljenju Odbora regija pod nazivom „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje” (16) , takvi fondovi za male projekte imaju važnu ulogu u izgradnji povjerenja između građana i institucija, nude veliku europsku dodanu vrijednost te uvelike pridonose općem cilju programa prekogranične suradnje jer omogućavaju svladavanje graničnih prepreka te integraciju pograničnih područja i njihovih stanovnika. te je stoga potrebno pojasniti pravila kojima se uređuju fondovi za male projekte . Kako bi se zadržale dodana vrijednost i koristi od projekata „od građana za građane” i manjih projekata, ujedno u pogledu lokalnog i regionalnog razvoja te kako bi se upravljanje financiranjem malih projekata pojednostavnilo za krajnje primatelje, koji često nisu navikli na podnošenje zahtjeva za sredstva Unije, upotreba pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova i primjena fiksnih iznosa trebale bi biti obvezne ispod određenog praga. [Am. 24] |
|
(24) |
Zbog sudjelovanja više od jedne države članice, a time i viših administrativnih troškova, među ostalim za regionalne kontaktne točke (poznate i pod nazivom antene), koje su važni kontakti za podnositelje projektnih zahtjeva i subjekte koji provode projekte, a time i izravna poveznica sa zajedničkim tajništvima odnosno tijelima, ali osobito osobito u pogledu kontrole i prijevoda, gornja granica rashoda za tehničku pomoć trebala bi biti viša od one u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. Kako bi se nadoknadili veći administrativni troškovi, države članice trebale bi se poticati da, kad god je to moguće, smanje administrativno opterećenje u pogledu provedbe zajedničkih projekata. Osim toga, za programe Interrega s ograničenom podrškom Unije ili programe vanjske prekogranične suradnje trebao bi se dodijeliti određeni minimalni iznos za tehničku pomoć kako bi se osiguralo dostatno financiranje za učinkovitost mjera tehničke pomoći. [Am. 25] |
|
(25) |
U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu. |
|
(25a) |
Kad je riječ o smanjenju administrativnog opterećenja, Komisija, države članice i regije trebale bi usko surađivati radi iskorištavanja odgovarajućih poboljšanih pravila za sustav upravljanja i kontrole programa Interrega iz članka 77. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 26] |
|
(26) |
Na temelju iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., potrebno je nastaviti sa sustavom uvođenja jasne hijerarhije pravila o prihvatljivosti rashoda, uz zadržavanje načela pravila o prihvatljivosti rashoda koja će se uspostaviti na razini Unije ili za program Interrega u cjelini kako bi se izbjegle eventualne proturječnosti ili nedosljednosti između različitih uredbi te između uredbi i nacionalnih pravila. Dodatna pravila koja je donijela jedna država članica i koja bi se primjenjivala samo na korisnike u toj državi članici trebala bi biti ograničena na strogi minimum. U ovu bi Uredbu posebice trebalo uključiti odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 481/2014 (17) donesene za programsko razdoblje 2014. – 2020. |
|
(27) |
Potrebno je potaknuti Države članice da dodjeljuju trebale bi, prema potrebi, delegirati funkcije upravljačkog tijela nekom novom ili, ako je to primjenjivo, postojećem EGTS-u ili da stvore stvoriti takvu grupaciju, kao i druge prekogranične pravne osobe, odgovornu za upravljanje potprogramom, ili integriranim teritorijalnim ulaganjem ili jednim ili više fondova za male projekte, ili za djelovanje kao jedini partner. Države članice trebale bi omogućavati regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima iz različitih država članica da uspostave grupacije za suradnju s pravnom osobnošću i uključuju lokalna i regionalna nadležna tijela u svoj rad. [Am. 27] |
|
(28) |
Kako bi se nastavio lanac plaćanja uspostavljen za programsko razdoblje 2014. – 2020., npr. od Komisije do glavnog partnera preko tijela za ovjeravanje, potrebno je taj lanac plaćanja nastaviti u okviru računovodstvene funkcije. Potporu Unije potrebno je isplatiti glavnom partneru, osim bi to dovelo do dvostruke naknade za konverziju u euro i natrag u drugu valutu ili obrnuto između glavnog partnera i ostalih partnera. Ako nije drukčije navedeno, glavni partner treba zajamčiti da ostali partneri dobiju ukupan iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije u cijelosti i unutar roka dogovorenog sa svim partnerima, pridržavajući se istog postupka kao glavni partner. [Am. 28] |
|
(29) |
U skladu s [člankom 63. stavkom 9.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] u sektorskim pravilima potrebno je uzeti u obzir potrebe programa europske teritorijalne suradnje (Interrega), posebice u pogledu revizijske funkcije. Odredbe o godišnjem revizorskom mišljenju, godišnjem izvješću o kontroli i reviziji operacije stoga bi trebalo pojednostavniti i prilagoditi programima u kojima sudjeluje više od jedne nego jedna država članica. [Am. 29] |
|
(30) |
Potrebno je uspostaviti jasan lanac financijske odgovornosti u pogledu povrata uslijed nepravilnosti od jedinog partnera ili od ostalih partnera putem glavnog partnera i upravljačkog tijela do Komisije. Potrebno je osigurati odgovornost država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja (PZP-ova), za slučaj ako dobivanje povrata od jedinog partnera ili ostalih partnera ili glavnog partnera nije uspjelo, što znači da država članica nadoknađuje taj iznos upravljačkom tijelu. Slijedom toga, u programima Interrega nisu predviđeni nenadoknadivi iznosi na razini korisnika. Međutim, Potrebno je , međutim, pojasniti pravila u slučaju da država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ne nadoknadi taj iznos upravljačkom tijelu. Potrebno je pojasniti i obveze glavnog partnera u pogledu povrata. Konkretno Nadalje, odbor za praćenje trebao bi uspostaviti i dogovoriti postupke povezane s povratima. Međutim , upravljačko tijelo ne bi trebalo imati mogućnost prisiliti glavnog partnera da pokrene sudski postupak u drugoj zemlji. [Am. 30] |
|
(30a) |
Primjereno je poticati na financijsku disciplinu. Ujedno bi pri opozivu proračunskih obveza trebalo uzeti u obzir složenost programa Interrega i njihove provedbe. [Am. 31] |
|
(31) |
Kako bi se u državama članicama i trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima primijenio uglavnom zajednički skup pravila, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova, osim ako se u posebnom poglavlju ove Uredbe utvrde posebna pravila. Za tijela programa Interrega mogu postojati odgovarajuća usporediva tijela u trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima. Početak prihvatljivosti rashoda trebao bi biti povezan s potpisivanjem sporazuma o financiranju od strane relevantne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a. Javna nabava za korisnike u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u treba slijediti pravila za vanjsku nabavu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) [novi FR-Omnibus] Europskog parlamenta i Vijeća (18). Potrebno je utvrditi postupke za sklapanje sporazuma o financiranju sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om, kao i sporazuma između upravljačkog tijela i svake treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u pogledu potpore iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ili u slučaju prijenosa dodatnog doprinosa od treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a u program Interrega, osim nacionalnog sufinanciranja. |
|
(32) |
Iako bi se programi Interrega u kojima sudjeluju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi trebali provoditi u okviru podijeljenog upravljanja, suradnja najudaljenijih regija može se provoditi u okviru neizravnog upravljanja. Posebnim bi se pravilima trebao utvrditi način primjene za primjenu tih programa u cjelini ili djelomično u okviru neizravnog upravljanja. [Am. 32] |
|
(33) |
S obzirom na iskustva tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. u pogledu velikih infrastrukturnih projekata u programima prekogranične suradnje u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, potrebno je pojednostavniti postupke. Međutim, Komisija treba zadržati određena prava u vezi s odabirom takvih projekata. |
|
(34) |
Komisiji je potrebno dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje i izmjenu popisa programa Interrega te ukupnog iznosa iz potpore Unije za svaki program Interrega, te za donošenje odluka o odobravanju programa Interrega i njihovih izmjena. Te provedbene ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (19). Iako su ti akti općeg karaktera, trebalo bi upotrebljavati savjetodavni postupak jer se njima samo tehnički provode odredbe. |
|
(35) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za donošenje ili izmjenu programa Interrega, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Međutim, kad je to primjenjivo, za programe vanjske prekogranične suradnje trebali bi se, kad je to primjenjivo, poštovati odborski postupci uspostavljeni na temelju uredbi (EU) [IPA III] i [NDICI] s obzirom na prvu odluku o odobrenju tih programa. [Am. 33] |
|
(36) |
Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene Priloga o predlošku za programe Interrega. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u izradi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci u državama članicama te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave izradom delegiranih akata. |
|
(36a) |
Promicanje Europske teritorijalne suradnje važan je prioritet kohezijske politike Unije. Potpora malim i srednjim poduzećima za troškove nastale u projektima europske teritorijalne suradnje već je obuhvaćena skupnim izuzećem u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 (20) (Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER)). Posebne odredbe o regionalnim potporama za ulaganja poduzeća svih veličina također su uvrštene u Smjernice o regionalnim državnim potporama za razdoblje 2014. – 2020. (21) i u odjeljak Uredbe o općem skupnom izuzeću koji se odnosi na regionalne potpore. U svjetlu stečenog iskustva, potpora za projekte europske teritorijalne suradnje trebala bi imati ograničene učinke na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama, te bi stoga Komisija trebala biti u mogućnosti proglasiti takvu potporu spojivom s unutarnjim tržištem te da financiranje osigurano kao potpora projekata ETS-a može biti obuhvaćeno skupnim izuzećem. [Am. 34] |
|
(37) |
Budući da cilj ove Uredbe – poticanje suradnje među državama članicama te između država članica i trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova – ne mogu u dovoljnoj mjeri postići države članice, već se može bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
ODJELJAK I.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I SASTAVNICE INTERREGA
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom propisuju pravila za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u svrhu poticanja suradnje među državama članicama i njihovim regijama unutar Unije te između država članica , njihovih regija i susjednih trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili prekomorskih zemalja i područja (dalje u tekstu „PZP”) ili regionalnih organizacija za integraciju i suradnju, odnosno skupine trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije . [Am. 35]
2. Ovom se Uredbom propisuju i odredbe potrebne za osiguranje djelotvornog programiranja, uključujući za tehničku pomoć, praćenje, evaluaciju, komunikaciju, prihvatljivost, upravljanje i kontrolu, kao i financijsko upravljanje programima u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (dalje u tekstu „programi Interrega”) koji dobivaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj ('EFRR').
3. Kad je riječ o potpori iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) te financijskim sredstvima za sve PZP-ove u razdoblju 2021. – 2027. koji su Odlukom Vijeća (EU) XXX (OCTP) uspostavljeni kao programi Interrega (navedena tri instrumenta zajednički: „instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja”), ovom se Uredbom definiraju dodatni posebni ciljevi, kao i integracija tih sredstava u programe Interrega, kriteriji prihvatljivosti za treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ove i njihove regije te određena posebna pravila provedbe.
4. U pogledu potpore iz EFRR-a i instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (zajednički nazvanih „fondovi Interrega”) programima Interrega, ovom se Uredbom definiraju ciljevi specifični za Interreg, kao i organizacija, kriteriji prihvatljivosti država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova i njihovih regija, financijski resursi te kriteriji njihove dodjele.
5. Uredba (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i Uredba (EU) [novi EFRR] primjenjuju se na programe Interrega, osim ako je tim uredbama i ovom Uredbom posebno propisano drugačije ili ako se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] mogu primijeniti samo na cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”.
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka [2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Primjenjuju se i sljedeće definicije:
|
1. |
„Korisnik IPA-e” znači zemlja ili područje navedeno u Prilogu I. Uredbe (EU) [IPA III]; |
|
2. |
„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica Unije i ne prima potporu iz fondova Interrega; |
|
3. |
„partnerska zemlja” znači korisnik IPA-e ili zemlja ili područje koje je obuhvaćeno „susjednim zemljopisnim područjem” navedenim u Prilogu I. Uredbi (EU) [NDICI] i Ruska Federacija, te koje dobiva potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja; |
|
4. |
„prekogranično pravno tijelo” znači pravno tijelo , uključujući euroregiju osnovano u skladu sa zakonima jedne od zemalja sudionica programa Interrega, pod uvjetom da ga osnivaju teritorijalna tijela ili druga tijela iz najmanje dvije zemlje sudionice. [Am. 36] |
|
(4a) |
„organizacija za regionalnu integraciju i suradnju” znači skupina zemalja ili regija s istog zemljopisnog područja čiji je cilj ostvariti blisku suradnju u pogledu pitanja od zajedničkog interesa. [Am. 37] |
2. Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „državu članicu”, to se tumači kao „država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu”, a kad se odredbe odnose na „svaku državu članicu” ili „države članice”, to se tumači kao „države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u predmetnom programu Interrega”.
Za potrebe ove Uredbe, kad se odredbe Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] odnose na „fondove” kako su navedeni u [članku 1. stavku 1. točki (a)] te Uredbe ili na „EFRR”, to se tumači kao da obuhvaća i odgovarajući instrument Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Članak 3.
Sastavnice cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)
U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja podupiru sljedeće sastavnice:
|
1. |
prekograničnu suradnju između susjednih regija radi promicanja integriranog i skladnog regionalnog razvoja (sastavnica 1): [Am. 38]
|
|
2. |
transnacionalnu suradnju i pomorsku suradnju na većim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne programske partnere u državama članicama, trećim zemljama i partnerskim zemljama te u Grenlandu i PZP-ovima , s ciljem postizanja višeg stupnja teritorijalne integracije („sastavnica 2”; kad se odnosi samo na transnacionalnu suradnju: „sastavnica 2A”; kad se odnosi samo na pomorsku suradnju: „sastavnica 2B”); [Am. 41] |
|
3. |
međusobnu suradnju najudaljenijih regija i njihovu suradnju sa susjednim trećim zemljama ili partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili organizacijama za regionalnu integraciju i suradnju ili nekoliko njih, kako bi se olakšala njihova regionalna integracija i ujednačen razvoj u njihovu susjedstvu („sastavnica 3”); [Am. 42] |
|
4. |
međuregionalnu suradnju radi jačanja djelotvornosti kohezijske politike („sastavnica 4”) promicanjem:
|
|
5. |
ulaganja u međuregionalne inovacije komercijalizacijom i povećanjem međuregionalnih inovacijskih projekata koji imaju potencijal za poticanje razvoja europskih lanaca vrijednosti („sastavnica 5”). [Am. 48] |
ODJELJAK II.
GEOGRAFSKI OPSEG
Članak 4.
Geografski opseg za prekograničnu suradnju
1. Kad je riječ o prekograničnoj suradnji, regije koje primaju potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 3 duž svih unutarnjih i vanjskih kopnenih ili pomorskih granica s trećim zemljama ili partnerskim zemljama , ne dovodeći u pitanje moguće prilagodbe radi osiguravanja dosljednosti i kontinuiteta programskih područja uspostavljenih za programsko razdoblje od 2014. do 2020 . [Am. 49]
2. Regije na pomorskim granicama koje su povezane morem fiksnom vezom također primaju potporu u okviru prekogranične suradnje. [Am. 50]
3. Programi Interrega za unutarnju prekograničnu suradnju mogu obuhvaćati regije u Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini koje su ekvivalentne regijama razine NUTS 3 te Lihtenštajn, Andoru, i Monako i San Marino . [Am. 51]
4. Kad je riječ o vanjskoj prekograničnoj suradnji, regije koje trebaju primati potporu iz instrumenta IPA III ili NDICI regije su razine NUTS 3 u odgovarajućoj partnerskoj zemlji ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja duž svih kopnenih i pomorskih granica između država članica i partnerskih zemalja koje ispunjavaju uvjete u okviru IPA-e III ili NDICI-ja. [Am. 52]
Članak 5.
Geografski opseg za transnacionalnu i pomorsku suradnju [Am. 53]
1. Kad je riječ o transnacionalnoj i pomorskoj suradnji, regije koje trebaju primiti potporu iz EFRR-a regije su Unije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju susjedna funkcionalna područja, ne dovodeći u pitanje potencijalne prilagodbe potrebne za osiguravanje usklađenosti i kontinuiteta takve suradnje u većim koherentnim područjima na temelju programskog razdoblja od 2014. do 2020. te uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena. [Am. 54]
2. Programi Interrega za transnacionalnu i pomorsku suradnju mogu obuhvaćati: [Am. 55]
|
(a) |
regije u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj i Ujedinjenoj Kraljevini te Lihtenštajn, Andoru, Monako i San Marino; |
|
(b) |
Grenland PZP-ovi koji primaju potporu iz OCTP-a ; [Am. 56] |
|
(c) |
Farske otoke; |
|
(d) |
regije partnerskih zemalja u okviru IPA-e III ili NDICI-ja; |
bez obzira na to primaju li potporu iz proračuna EU-a.
3. Regije, treće zemlje ili , partnerske zemlje ili PZP-ovi iz stavka 2. regije su razine NUTS 2 ili, u izostanku razvrstavanja prema NUTS-u, ekvivalentna područja. [Am. 57]
Članak 6.
Geografski opseg za suradnju koja uključuje najudaljenije regije
1. Kad je riječ o suradnji koja uključuje najudaljenije regije, iz EFRR-a se podupiru sve regije navedene u članku 349. prvom stavku UFEU-a.
2. Programi Interrega za najudaljenije regije mogu obuhvaćati susjedne partnerske zemlje koje primaju potporu iz NDICI-ja ili , PZP-ove koji primaju potporu iz OCTP-a , organizacije za regionalnu suradnju ili kombinaciju dvaju ili svih triju navedenih subjekata ili oboje. [Am. 58]
Članak 7.
Geografski opseg za međuregionalnu suradnju i ulaganja u međuregionalne inovacije [Am. 59]
1. Za bilo koji program Interrega u okviru sastavnice 4 ili za ulaganja u međuregionalne inovacije u okviru sastavnice 5 cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a , uključujući najudaljenije regije . [Am. 60]
2. Programi Interrega u okviru sastavnice 4 mogu obuhvaćati sve ili dio trećih zemalja, partnerskih zemalja, drugih područja ili PZP-ova iz članaka 4., 5. i 6. bez obzira na to primaju li potporu iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Sudjelovanje trećih zemalja u tim programima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda. [Am. 61]
Članak 8.
Popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu
1. Za potrebe članaka 4., 5. i 6., Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis programskih područja Interrega koja će dobiti potporu, raščlanjeno za svaku sastavnicu i svaki program Interrega. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.
Vanjski prekogranični programi Interrega navode se kao „programi Interrega IPA III CBC”, odnosno „programi Interrega CBC za susjedstvo”.
2. Provedbeni akt iz stavka 1. sadržava i popis regija Unije razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za dodjelu sredstava iz EFRR-a za prekograničnu suradnju na svim unutarnjim granicama te vanjskim granicama obuhvaćenima instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja, kao i popis regija razine NUTS 3 koje su uzete u obzir za potrebe dodjele u okviru sastavnice 2B iz članka 9. stavka 3. točke (a). [Am. 62]
3. Na popisu iz stavka 1. nalaze se i regije trećih ili partnerskih zemalja ili područja izvan Unije koji ne primaju potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
ODJELJAK III.
SREDSTVA I STOPE SUFINANCIRANJA
Članak 9.
Sredstva EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)
1. Sredstva iz EFRR-a za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 8 430 000 000 11 165 910 000 EUR (u cijenama iz 2018.) od ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz EFRR-a, ESF-a plus i Kohezijskog fonda za programsko razdoblje 2021.–2027. i navedena u [članku 102. 103. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 64]
2. Sredstva 10 195 910 000 EUR (91,31 %) od sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se kako slijedi: [Am. 65]
|
(a) |
52,7 % (tj. ukupno 4 440 000 000 EUR 7 500 000 000 EUR (67,16 % ) za prekograničnu suradnju (sastavnica 1); [Am. 66] |
|
(b) |
31,4 % (odnosno ukupno 2 649 900 000 EUR 1 973 600 880 EUR (17,68 % ) za transnacionalnu i pomorsku suradnju (sastavnica 2); [Am. 67] |
|
(c) |
3,2 % (odnosno ukupno 270 100 000 EUR 357 309 120 EUR (3,2 % ) za suradnju najudaljenijih regija (sastavnica 3); [Am. 68] |
|
(d) |
1,2 % (tj. ukupno 100 000 000 EUR 365 000 000 EUR (3,27 % ) za međuregionalnu suradnju (sastavnica 4); [Am. 69] |
|
(e) |
11,5 % (odnosno ukupno 970 000 000 EUR) za ulaganja u međuregionalne inovacije (sastavnica 5). [Am. 70] |
3. Komisija svaku državu članicu obavješćuje o udjelu ukupnih iznosa za sastavnice 1, 2 i 3, raščlanjeno po godinama.
Broj stanovnika u regijama navedenima u nastavku upotrebljava se kao kriterij za raščlanjivanje po državi članici:
|
(a) |
regije razine NUTS 3 za sastavnicu 1 i regije razine NUTS 3 za sastavnicu 2B navedene u članku 8. stavku 2. provedbenog akta; [Am. 71] |
|
(b) |
regije razine NUTS 2 za sastavnice 2A i 3 sastavnicu 2 . [Am. 72] |
|
(ba) |
regije razina NUTS 2 i 3 za sastavnicu 3. [Am. 73] |
4. Svaka država članica može prenijeti najviše 15 % primljenih sredstava za svaku od sastavnica 1, 2 i 3 iz jedne sastavnice u drugu ili više drugih sastavnica.
5. Na temelju iznosa o kojima se obavještava u skladu sa stavkom 3., svaka država članica obavještava Komisiju o tome je li i na koji je način iskoristila opciju prijenosa predviđenu stavkom 4. te o posljedičnoj raspodjeli svojeg udjela među programima Interrega u kojima sudjeluje država članica.
5.a 970 000 000 EUR (8,69 %) od proračunskih sredstava iz stavka 1. dodjeljuju se za novu inicijativu za ulaganja u međuregionalne inovacije iz članka 15.a (novi).
Ako do 31. prosinca 2026. Komisija nije iskoristila sva raspoloživa sredstva iz stavka 1. za projekte odabrane u okviru te inicijative, preostala neiskorištena sredstva razmjerno se preraspodjeljuju na sastavnice od 1 do 4. [Am. 74]
Članak 10.
Odredbe o financiranju iz više fondova
1. Komisija donosi provedbeni akt u kojem se utvrđuje višegodišnji strateški dokument s obzirom na vanjske prekogranične programe Interrega koji primaju potporu iz EFRR-a i NDICI-ja ili IPA-e III. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.
Kad je riječ o programima Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i NDICI-ja, u tom se provedbenom aktu utvrđuju elementi iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) [NDICI].
2. Komisija i predmetne države članice utvrđuju doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe Interrega koji će primiti potporu i iz financijske omotnice u okviru IPA-e III za prekograničnu suradnju („IPA III CBC”) ili iz financijske omotnice u okviru NDICI-ja za prekograničnu suradnju za susjedno zemljopisno područje („NDICI CBC”). Doprinos iz EFRR-a utvrđen za svaku državu članicu ne preraspodjeljuje se naknadno među predmetnim državama članicama.
3. Potpora iz EFRR-a dodjeljuje se za pojedinačne vanjske prekogranične programe Interrega pod uvjetom da IPA III CBC i NDICI CBC osiguravaju barem jednakovrijedne iznose u okviru relevantnog strateškog programskog dokumenta. Ta jednakovrijednost Taj doprinos podliježe maksimalnom iznosu utvrđenom u zakonodavnom aktu programa IPA III ili NDICI. [Am. 75]
Međutim, ako revizija relevantnog strateškog programskog dokumenta u okviru programa IPA III ili NDICI dovede do smanjenja odgovarajućeg iznosa za preostale godine, svaka predmetna država članica odabire između sljedećih opcija:
|
(a) |
zatražiti mehanizam iz članka 12. stavka 3.; |
|
(b) |
nastaviti program Interrega uz preostalu potporu iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a; ili |
|
(c) |
kombinirati opcije (a) i (b). |
4. Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za vanjske prekogranične programe Interrega upisuju se u odgovarajuće proračunske linije za proračunske aktivnosti 2021.
5. Ako je Komisija dodijelila posebna financijska sredstva kako bi pomogla partnerskim zemljama ili regijama na temelju Uredbe (EU) [NDICI] ili PZP-ima na temelju Odluke Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili objema u cilju jačanja njihove suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije u skladu s [člankom 33. stavkom 2.] Uredbe (EU) [NDICI] ili člankom 87. [Odluke o OCTP-u] ili oba, EFRR može doprinijeti i u skladu s ovom Uredbom, prema potrebi i na temelju uzajamnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz NDICI-ja ili OCTP-a ili oba, aktivnostima koje provodi partnerska zemlja ili regija ili bilo koji drugi subjekt u okviru Uredbe (EU) [NDICI], zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru [Odluke o PZP-ima] ili jedna od najudaljenijih regija Unije, osobito u okviru programa Interrega koji zajednički obuhvaćaju sastavnice 2, 3 ili 4 ili u okviru mjera suradnje iz članka 60. uspostavljenih i provedenih u skladu s ovom Uredbom.
Članak 11.
Popis sredstava za programe Interrega
1. Komisija na temelju informacija koje dostavljaju države članice sukladno članku 9. stavku 5. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje popis svih programa Interrega i prikazuje ukupni iznos potpore iz EFRR-a po programu i, po potrebi, ukupna potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Taj provedbeni akt donosi se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 63. stavka 2.
2. Taj provedbeni akt sadržava i popis iznosa prenesenih u skladu s člankom 9. stavkom 5. navedenih prema državi članici i prema instrumentu Unije za financiranje vanjskog djelovanja.
Članak 12.
Povrat sredstava i obustava
1. Godišnji doprinos iz EFRR-a za vanjske prekogranične programe EFRR-a za koji Komisiji do 31. ožujka predmetne godine nije podnesen ni jedan program i koji nije preusmjeren za neki drugi program podnesen u istoj kategoriji vanjskih prekograničnih programa Interrega, dodjeljuje se 2022. i 2023. za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.
2. Ako do 31. ožujka 2024. budu i dalje postojali vanjski prekogranični programi Interrega koji nisu podneseni Komisiji, cjelokupni doprinos iz EFRR-a iz članka 9. stavka 5. za te programe za preostale godine do 2027. koji nije preusmjeren na neki drugi vanjski prekogranični program Interrega koji također prima potporu iz programa IPA III CBC ili NDICI CBC, dodjeljuje se za unutarnje prekogranične programe Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.
3. Svaki vanjski prekogranični program Interrega koji je već odobrila Komisija obustavlja se ili mu se smanjuju dodijeljena sredstva u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima, osobito ako:
|
(a) |
ni jedna od partnerskih zemalja obuhvaćenih predmetnim programom Interrega nije potpisala odgovarajući sporazum o financiranju unutar rokova utvrđenih u skladu s člankom 57.; |
|
(b) |
u propisno opravdanim slučajevima, kada nije moguće provesti program Interrega prema planu zbog problema u odnosima zemalja sudionica. [Am. 76] |
U takvim slučajevima, doprinos iz EFRR-a naveden u stavku 1. koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni ili godišnjim obrocima koji su potpuno ili djelomično izvršeni i opozvani tijekom iste proračunske godine te nisu ponovno raspoređeni u drugi vanjski prekogranični program Interrega koji prima potporu i iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, dodjeljuje se unutarnjim prekograničnim programima Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica ili sudjeluju predmetne države članice.
4. U pogledu programa Interrega u okviru sastavnice 2 koji je Komisija već odobrila, sudjelovanje partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a obustavlja se ako je ispunjen jedan od uvjeta navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka stavka 3. ovog članka. [Am. 77]
Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, preostale partnerske zemlje sudionice, trebaju zatražiti jedno od sljedećeg:
|
(a) |
da se program Interrega u cijelosti obustavi, posebice ako se njegovi glavni zajednički razvojni izazovi ne mogu ostvariti bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a ; [Am. 78] |
|
(b) |
da se iznos sredstava dodijeljenih tom programu Interrega smanji, u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima; |
|
(c) |
da se program Interrega nastavi bez sudjelovanja te partnerske zemlje ili Grenlanda PZP-a . [Am. 79] |
Ako je iznos dodijeljen za program Interrega smanjen u skladu s točkom (b) drugog podstavka u ovom stavku, doprinos iz EFRR-a koji odgovara godišnjim obrocima koji još nisu izvršeni dodjeljuje se za neki drugi program Interrega u okviru sastavnice 2 u kojem sudjeluje jedna ili više predmetnih država članica ili, ako država članica sudjeluje samo u jednom programu Interrega u okviru sastavnice 2, za jedan ili više unutarnjih prekograničnih programa Interrega u kojima sudjeluje predmetna država članica.
5. Doprinos iz IPA-e III, NDICI-ja ili OCTP-a koji je smanjen u skladu s ovim člankom koristi se u skladu s Uredbama (EU) [IPA III] i [NDICI] ili Odlukom Vijeća [PZP].
6. Kad treća zemlja, ili partnerska zemlja ili PZP-ovi koji doprinose programu Interrega s nacionalnim sredstvima koja ne predstavljaju nacionalno sufinanciranje potpore iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja smanji taj doprinos tijekom provedbe programa Interrega, bilo globalno ili u pogledu već odabranih zajedničkih mjera te nakon primanja dokumenta iz članka 22. stavka 6., država članica sudionica ili države članice sudionice trebaju zatražiti primjenu jedne od opcija navedenih u drugom podstavku stavka 4 ovog članka . [Am. 80]
Članak 13.
Stope sufinanciranja
Stopa sufinanciranja na razini svakog programa Interrega ne smije biti veća od 70 80 %, osim ako se u pogledu vanjskih prekograničnih programa Interrega ili programa Interrega u okviru sastavnice 3 utvrdi veći postotak u Uredbama (EU) [IPA III], [NDICI] ili u Odluci Vijeća (EU) [OCTP], odnosno u bilo kojem aktu donesenom na temelju njih. [Am. 81]
POGLAVLJE II.
Ciljevi specifični za Interreg i tematska koncentracija
Članak 14.
Ciljevi specifični za Interreg
1. EFRR, u okviru svog područja primjene definiranog u članku [4.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja doprinose ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] kroz zajedničke aktivnosti u okviru programa Interrega.
2. U slučaju programa PEACE PLUS, kad djeluje kao potpora miru i pomirenju, EFRR, kao posebnom cilju u okviru cilja politike 4, pridonosi i promicanju socijalne, gospodarske i regionalne stabilnosti u predmetnim regijama, posebice putem mjera kojima se promiče kohezija među zajednicama. Zaseban prioritet podupire taj poseban prioritet.
3. Osim posebnih ciljeva za EFRR, kako je navedeno u članku [2.] Uredbe (EU) [novi EFRR], EFRR i, ako je primjenjivo, instrumenti Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu pridonijeti pridonose i posebnim ciljevima u okviru cilja politike 4 kako slijedi: [Am. 82]
|
(a) |
jačanjem djelotvornosti tržišta rada i poboljšanjem pristupa kvalitetnom prekograničnom zapošljavanju; |
|
(b) |
poboljšanjem pristupa obrazovanju i kvalitete obrazovanja, osposobljavanjem i cjeloživotnim učenjem preko granica s ciljem podizanja razine obrazovanja i stečenih vještina radi njihova priznavanja preko granica; |
|
(c) |
unapređenjem jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama zdravstvene skrbi preko granica; |
|
(d) |
poboljšanjem dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi preko granica; |
|
(e) |
promicanjem socijalne uključenosti i rješavanjem problema siromaštva, uključujući pospješivanje jednakih mogućnosti i borbu protiv diskriminacije preko granica. |
4. U okviru sastavnica 1, 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenat Unije za financiranje vanjskog djelovanja može se podupirati i cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”, posebice sljedećim mjerama:
|
(a) |
za programe Interrega u okviru sastavnica 1 i 2B 2 : [Am. 83]
|
|
(b) |
za programe Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3: povećanjem institucijskog kapaciteta javnih tijela i dionika s ciljem provedbe makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena; |
|
(c) |
za vanjske prekogranične programe Interrega te programe Interrega u okviru sastavnica 2 i 3 koji primaju potporu iz fondova za Interreg, kao dodatak točkama (a) i (b): izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem mjera u okviru kojih dolazi do izravnog kontakta među ljudima, unapređenjem održive demokracije te podupiranjem dionika iz civilnog društva u njihovoj ulozi u reformiranju postupaka i demokratskoj tranziciji. |
5. U okviru vanjskih prekograničnih programa Interrega i programa Interrega u okviru sastavnica 1., 2 i 3, iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja mogu se davati doprinosi i vanjskom cilju specifičnom za Interreg „Sigurnija i zaštićenija Europa”, posebice mjerama u područjima upravljanja prelascima granica, mobilnosti i upravljanja migracijama, uključujući zaštitu te gospodarsku i socijalnu integraciju migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom . [Am. 85]
Članak 15.
Tematska koncentracija
1. Najmanje 60 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru drugih prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za najviše tri cilja politike utvrđena u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2. Dodatnih Do 15 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći za svaki program Interrega u okviru sastavnica 1, 2 i 3, dodjeljuje se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”ili i do 10 % može biti dodijeljeno za vanjski cilj specifičan za Interreg „sigurnija i zaštićenija Europa”. [Am. 86]
3. Ako program Interrega u okviru sastavnice 2A 1 ili 2 podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena , ukupna sredstva dodijeljena najmanje 80 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, dijelom instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za ciljeve pridonosi se ostvarenju ciljeva te strategije. [Am. 87]
4. Ako program Interrega u okviru sastavnice 2B podupire makroregionalnu strategiju ili strategiju morskog bazena, najmanje 70 % sredstava dodijeljenih iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuje se za ciljeve te strategije. [Am. 88]
5. Za programe Interrega u okviru sastavnice 4, ukupna sredstva dodijeljena iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja u okviru prioriteta osim tehničke pomoći dodjeljuju se za cilj specifičan za Interreg „bolje upravljanje Interregom”.
Članak 15.a
Ulaganja u međuregionalne inovacije
1. Sredstva iz članka 9. stavka 5.a (novi) dodjeljuju se za novu inicijativu za međuregionalna ulaganja u inovacije koja je namijenjena:
|
(a) |
komercijalizaciji i povećanju zajedničkih inovacijskih projekata kojima se može potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti; |
|
(b) |
okupljanju istraživača, poduzeća, organizacija civilnog društva i javnih uprava koji su uključeni u strategije pametne specijalizacije i socijalne inovacije utvrđene na nacionalnoj ili regionalnoj razini; |
|
(c) |
pilot-projektima za utvrđivanje ili ispitivanje novih rješenja za regionalni i lokalni razvoj na temelju strategija pametne specijalizacije; ili |
|
(d) |
razmjenama iskustava u pogledu inovacija kako bi se iskoristilo iskustvo stečeno u području regionalnog ili lokalnog razvoja. |
2. Radi pridržavanja načela europske teritorijalne kohezije, s približno jednakim udjelom financijskih sredstava, ta se ulaganja usmjeravaju na stvaranje veza između manje razvijenih regija i vodećih regija povećanjem kapaciteta regionalnih inovacijskih ekoloških sustava u manje razvijenim regijama za uključivanje u postojeći ili novi lanac vrijednosti EU-a ili poboljšanje svojeg položaja u njemu, kao i kapaciteta za sudjelovanja u partnerstvima s drugim regijama.
3. Komisija provodi ta ulaganja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Pri definiranju dugoročnog programa rada i s time povezanih pozia na podnošenje prijedloga podupire ju stručna skupina.
4. Za ulaganja u međuregionalne inovacije cijelo područje Unije prima potporu iz EFRR-a. Sudjelovanje trećih zemalja u tim ulaganjima dopušteno je ako te zemlje pridonose financiranju u obliku vanjskih namjenskih prihoda. [Am. 89]
POGLAVLJE III.
Izrada programa
ODJELJAK I.
PRIPREMA, ODOBRAVANJE I IZMJENA PROGRAMA INTERREGA
Članak 16.
Priprema i podnošenje programa Interrega
1. Cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) provodi se kroz programe Interrega s podijeljenim upravljanjem, s izuzetkom sastavnice 3, koja se nakon savjetovanja s dionicima može provesti u cijelosti ili djelomično s neizravnim upravljanjem, i sastavnice 5, koja se provodi s izravnim ili neizravnim upravljanjem. [Am. 90]
2. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju pripremaju program Interrega u skladu s predloškom navedenim u Prilogu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.[Am. 91]
3. Države članice sudionice pripremaju program Interrega u suradnji s programskim partnerima iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. U pripremi programa Interrega, kojima se obuhvaćaju makroregionalne strategije ili strategije morskog bazena, države članice i programski partneri trebali bi uzeti u obzir tematske prioritete relevantnih makroregionalnih strategija i strategija morskog bazena te se savjetovati s relevantnim dionicima. Države članice i programski partneri uspostavljaju mehanizam ex ante procjene kako bi se osiguralo okupljanje svih dionika na makroregionalnoj razini i razini morskog bazena, tijela programa ETS-a, regija i zemalja na početku programskog razdoblja radi zajedničkog donošenja odluka o prioritetima svakog programa. Ti su prioriteti, prema potrebi, usklađeni s akcijskim planovima makroregionalnih strategija ili strategija morskog bazena. [Am. 92]
Treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-ovi, ako je primjenjivo, također bi trebali uključiti programske partnere jednake onima navedenima u tom članku.
4. Država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu dužna je Komisiji podnijeti program jedan ili više programa Interrega do [datuma stupanja na snagu uz dodatak od devet dvanaest mjeseci] u ime svih država članica sudionica, i ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja, ili PSP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju . [Am. 93]
Međutim, država članica koja je domaćin potencijalnom upravljačkom tijelu podnosi program Interrega koji obuhvaća potporu iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja najkasnije šest dvanaest mjeseci nakon što Komisija donese relevantan strateški programski dokument na temelju članka 10. stavka 1. ili, prema potrebi, na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 94]
5. Prije podnošenja programa Interrega Komisiji, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi, pisanim putem potvrđuju suglasnost s njegovim sadržajem. Ta suglasnost uključuje obvezu svih država članica sudionica i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova da osiguraju sufinanciranje potrebno za provedbu programa Interrega i, ako je primjenjivo, obvezu financijskog doprinosa trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.
Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju programa Interrega koji obuhvaćaju najudaljenije regije i treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ove, predmetne države članice konzultiraju se s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima prije nego program Interrega podnesu Komisiji. U tom slučaju, suglasnost sa sadržajem programa Interrega i mogućim doprinosom trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova može se umjesto toga izraziti u službeno odobrenim zapisnicima sa savjetodavnih sastanaka s trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima ili s rasprava organizacija za regionalnu suradnju.
6. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 62. kako bi se izmijenio Prilog radi prilagodbe promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za njegove elemente koji nisu ključni.
Članak 17.
Sadržaj programa Interrega
1. U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se zajednička strategija doprinosa programa ciljevima politike utvrđenima u [članku 4. stavku 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i ciljevima specifičnima za Interreg navedenima u članku 14. stavcima 4. i 5. ove Uredbe te način priopćavanja rezultata te strategije.
2. Svaki program Interrega sastoji se od prioriteta.
Svaki prioritet odgovara jedinstvenom cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg ili tehničkoj pomoći. Prioritet koji odgovara cilju politike ili, ako je primjenjivo, jednom ili oba cilja specifična za Interreg sastoji se od jednog ili dva posebna cilja. Više prioriteta može odgovarati istom cilju politike ili cilju specifičnom za Interreg.
3. U opravdanim slučajevima i u dogovoru s Komisijom, Kako bi se povećala učinkovitost provedbe programa te kako bi se postigle operacije većeg opsega, predmetna država članica može odlučiti u programe Interrega prenijeti najviše [x] 20 % iznosa koji je dodijeljen iz EFRR-a za odgovarajući program u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za tu istu regiju. Svaka država članica prethodno obavješćuje Komisiju o namjeri iskorištavanja opcije prijenosa te obrazlaže tu odluku. Preneseni iznos predstavlja zasebni prioritet ili zasebne prioritete. [Am. 95]
4. U okviru svakog programa Interrega utvrđuju se:
|
(a) |
programsko područje (uključujući njegovu kartu kao zaseban dokument); |
|
(b) |
sažetak glavnih zajedničkih ciljeva, osobito uzimajući u obzir: [Am. 96]
|
|
(c) |
obrazloženje za odabrane ciljeve politike i ciljeve specifične za Interreg, odgovarajuće prioritete , posebne ciljeve i oblike potpore uz, prema potrebi, pojašnjenje poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi; [Am. 99] |
|
(d) |
za svaki prioritet osim tehničke pomoći, posebni ciljevi; |
|
(e) |
za svaki posebni cilj:
|
|
(f) |
za prioritet tehničke pomoći, planirana upotreba u skladu s člancima [30.], [31.] i [32.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i relevantne vrste intervencija; |
|
(g) |
plan financiranja koji sadrži sljedeće tablice (bez ikakve podjele po državi članici sudionici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, osim ako je drugačije određeno):
|
|
(h) |
mjere poduzete kako bi se u pripremu programa Interrega uključili relevantni programski partneri iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji tog programa; |
|
(i) |
predviđeni pristup komunikaciji i vidljivosti programa Interrega, uključujući planiranje njegovih ciljeva, ciljnu publiku, komunikacijske kanale, prisutnost na socijalnim medijima, predviđeni proračun i relevantne pokazatelje za praćenje i evaluaciju. |
5. Informacije iz stavka 4. trebaju se dostaviti kako slijedi:
|
(a) |
s obzirom na tablice navedene u točki (g) i u pogledu potpore iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, sredstva su određena kako slijedi:
|
|
(b) |
s obzirom na tablicu iz stavka 4. točke (g) podtočke ii., ona treba sadržavati iznose samo za razdoblje od 2021. do 2025. [Am. 104] |
6. U pogledu stavka 4. točke (e) podtočke vi. i stavka 4. točke (f), vrste intervencije temelje se na nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
7. U okviru programa Interrega potrebno je:
|
(a) |
utvrditi upravljačko tijelo, tijelo za reviziju i tijelo kojem će Komisija izvršavati plaćanja; |
|
(b) |
utvrditi postupak za osnivanje zajedničkog tajništva i, prema potrebi, za potporu upravljačkim strukturama u državama članicama ili trećim zemljama ; [Am. 105] |
|
(c) |
odrediti raspodjelu obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija. |
8. Upravno tijelo obavješćuje Komisiju o svim promjenama informacija iz stavka 7. točke (a), bez zahtjeva za izmjenom programa.
9. Odstupajući od stavka 4., sadržaj programa Interrega u okviru sastavnice 4 prilagođava se specifičnom karakteru tih programa Interrega, osobito u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
informacije iz točke (a) nisu potrebne; |
|
(b) |
informacije koje se traže u točkama (b) i (h) navode se kao kratki pregled; |
|
(c) |
za svaki posebni cilj u okviru bilo kojeg prioriteta osim tehničke pomoći navode se sljedeće informacije:
|
Članak 18.
Odobravanje programa Interrega
1. Komisija na potpuno transparentan način procjenjuje svaki program Interrega i njegovu usklađenost s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi EFRR] i ovom Uredbom te, u slučaju potpore iz jednog od instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i prema potrebi, njegovu dosljednost s višegodišnjim strateškim dokumentom izrađenim na temelju članka 10. stavka 1. ove Uredbe ili relevantnim strateškim programskim okvirom izrađenim na temelju odgovarajućeg temeljnog akta jednog od tih instrumenata ili više njih. [Am. 106]
2. Komisija može navesti svoje primjedbe u roku od tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela program Interrega.
3. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje ili zemlje partneri, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju revidiraju program Interrega uzimajući u obzir primjedbe Komisije. [Am. 107]
4. Komisija putem provedbenog akta donosi odluku o odobrenju programa Interrega najkasnije šest mjeseci tri mjeseca od datuma kad je država članica koja je domaćin mogućem upravljačkom tijelu podnijela taj program revidiranu inačicu tog programa . [Am. 108]
5. Kad je riječ o vanjskim prekograničnim programima Interrega, Komisija donosi svoje odluke u skladu sa stavkom 4. nakon savjetovanja s „Odborom IPA-e III” u skladu s člankom [16.] Uredbe (EU) [IPA III] i „Odborom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” u skladu s člankom [36.] Uredbe (EU) [NDICI].
Članak 19.
Izmjena programa Interrega
1. Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU)…/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa Interrega zajedno s izmijenjenim programom, u kojem se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva. [Am. 109]
2. Komisija ocjenjuje usklađenost te izmjene s Uredbom (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Uredbom (EU) [novi ERDF] i ovom Uredbom te donosi primjedbe u roku od tri mjeseca mjesec dana od podnošenja izmijenjenog programa. [Am. 110]
3. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, ili PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju preispituju izmijenjeni program Interrega te uzimaju u obzir primjedbe Komisije. [Am. 111]
4. Komisija odobrava izmjenu programa Interrega najkasnije šest mjeseci tri mjeseca nakon što ga država članica podnese. [Am. 112]
5. Nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima i u skladu s člankom 6. Uredbe (EU)…/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama], država članica tijekom programskog razdoblja može prenijeti iznos od najviše 5 10 % prvotno dodijeljenih sredstava za prioritet i najviše 3 5 % programskog proračuna za drugi prioritet u okviru istog programa Interrega. [Am. 113]
Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine.
Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa Interrega. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Upravljačko tijelo Komisiji dostavlja izmijenjenu tablicu iz članka 17. stavka 4. točke (g) podtočke ii.
6. Odobrenje Komisije nije potrebno za ispravke administrativne ili formalne naravi koji ne utječu na provedbu tog programa Interrega. Upravljačko tijelo obavještava Komisiju o takvim ispravcima.
ODJELJAK II.
TERITORIJALNI RAZVOJ
Članak 20.
Integrirani teritorijalni razvoj
Za programe Interrega, relevantna urbana, lokalna ili druga teritorijalna tijela ili tijela nadležna za izradu teritorijalnih ili lokalnih razvojnih strategija kako su navedene u članku [22.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili za odabir operacija koje će se podupirati u okviru tih strategija kako je navedeno u [članku 23. stavku 4.] te Uredbe ili za oboje, prekogranične su pravne osobe ili EGTS-i.
Prekogranična pravna osoba ili EGTS koji provodi integrirano teritorijalno ulaganje na temelju članka [24.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili drugi teritorijalni alat iz članka [22.] točke (c) te uredbe može biti i jedini korisnik u skladu s člankom 23. stavkom 5. ove Uredbe, pod uvjetom da unutar prekogranične pravne osobe ili EGTS-a postoji razdvajanje funkcija.
Članak 21.
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice („CLLD”) iz članka [22.] točke (b) Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] može se provoditi u okviru programâ Interrega pod uvjetom da relevantne lokalne akcijske skupine čine predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, u kojima ni jedna interesna skupina ne kontrolira donošenje odluka, i najmanje dvije zemlje sudionice, od kojih je barem jedna država članica.
ODJELJAK III.
OPERACIJE I FONDOVI ZA MALE PROJEKTE
Članak 22.
Odabir operacija Interrega
1. Operacije Interrega u skladu sa strategijom i ciljevima programa odabire odbor za praćenje uspostavljen u skladu s člankom 27.
Taj odbor za praćenje može postaviti jedan ili, osobito u slučaju potprograma, više odbora za upravljanje koji djeluju pod njegovom nadležnošću za odabir operacija. Odbori za upravljanje primjenjuju načelo partnerstva iz članka 6. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaćaju partnere iz svih država članica sudionica. [Am. 114]
Kad se cijela operacija ili dio operacije provodi izvan programskog područja [unutar ili izvan Unije], za odabir te operacije potrebno je izričito upravljačkog tijela u odboru za praćenje ili, ako je primjenjivo, odboru za upravljanje.
2. Za potrebe odabira operacija odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke, osigurava ravnopravnost spolova te uzima u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravila te načelo održivog razvoja i politiku Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a.
Kriterijima i postupcima osigurava se da prioriteti operacija budu odabrani s ciljem maksimalnog iskorištavanja financijskih sredstava Unije za postizanje ciljeva programa Interrega i provedbu dimenzije suradnje operacija u okviru programa Interrega, kako je navedeno u članku 23 stavcima 1. i 4.
3. Upravljačko će se tijelo savjetovati s Komisijom i uzeti u obzir njezine komentare priopćuje Komisiji kriterije za odabir prije početnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje ili, po potrebi, odboru za upravljanje. Isto vrijedi i za sve naknadne izmjene tih kriterija. [Am. 115]
4. Pri izboru operacija, Prije nego što odbor za praćenje ili, po potrebi, odbor za upravljanje izabere operacije, upravljačko tijelo treba: [Am. 116]
|
(a) |
osigurati da odabrane operacije budu u skladu s programom Interrega i pružiti djelotvoran doprinos postizanju njegovih posebnih ciljeva; |
|
(b) |
osigurati da odabrane operacije ne budu u sukobu s odgovarajućim strategijama uspostavljenima na temelju članka 10. stavka 1. ili u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja; |
|
(c) |
osigurati da odabrane operacije predstavljaju najbolji odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva; |
|
(d) |
provjeriti raspolaže li korisnik potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za pokrivanje troškova operacije i održavanja; |
|
(e) |
osigurati da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22) podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća (23); |
|
(f) |
ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, provjeriti poštuje li se primjenjivo pravo; |
|
(g) |
osigurati da odabrane operacije budu u okviru predmetnog fonda Interreg i povezane s određenom vrstom intervencije; |
|
(h) |
osigurati da operacije ne uključuju aktivnosti koje su bile dio operacije podložne premještanju u skladu s člankom [60.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili koje bi značile prijenos produktivne aktivnosti u skladu s [člankom 59. stavkom 1. točkom (a)] te uredbe. |
|
(i) |
osigurati da se na odabrane operacije ne odnosi obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede na temelju članka 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost izdataka ili uspješnost operacija; |
|
(j) |
osigurati da na promjenu klime budu prilagođena ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina. |
5. Odbor za praćenje ili, ako je primjenjivo, odbor za upravljanje odobrava metodologiju i kriterije koji se primjenjuju za odabir operacija Interrega, uključujući sve njihove izmjene, ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točku (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u pogledu CLLD-a i članka 24. ove Uredbe.
6. Upravljačko tijelo za svaku operaciju Interrega glavnom ili jedinom partneru dostavlja dokument u kojem su navedeni uvjeti potpore za tu operaciju Interrega, uključujući posebne zahtjeve u pogledu proizvoda ili usluga koje je potrebno isporučiti, njezin plan financiranja, vremenski rok za izvršenje i, prema potrebi, metodu utvrđivanja troškova operacija i uvjeta isplate bespovratnih sredstava.
Tim se dokumentom utvrđuju i obveze glavnog partnera u pogledu povrata u skladu s člankom 50. Te obveze određuje Odbor za praćenje određuje i dogovara postupke povezane s povratima . Međutim, glavni partner koji se nalazi u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u različitom od partnera nije dužan izvršiti povrat putem sudskog postupka. [Am. 117]
Članak 23.
Partnerstvo unutar operacija Interrega
1. Operacije odabrane u okviru sastavnica 1, 2 i 3 uključuju dionike iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a , od kojih najmanje jedan treba biti korisnik iz države članice. [Am. 118]
Korisnici koji primaju potporu iz nekog od fondova Interrega i partneri koji ne primaju financijsku potporu iz tih fondova (korisnici i partneri zajednički nazvani „partneri”) čine partnerstvo u operaciji Interrega.
2. Operacija Interrega može se provoditi u jednoj zemlji ili PZP-u pod uvjetom da su učinci i koristi za programsko područje navedeni u zahtjevu za tu operaciju. [Am. 119]
3. Stavak 1. ne primjenjuje se na operacije u okviru programa PEACE PLUS kad program djeluje kao potpora miru i pomirenju.
4. Partneri surađuju u razvoju, i provedbi i financiranju operacija Interrega te , kao i u zapošljavanju osoblja za te operacije te njihovu financiranju. Pritom se teži ograničenju broja partnera na najviše deset po operaciji Interrega . [Am. 120]
Za operacije Interrega koje su dio programa Interrega u okviru sastavnice 3, partneri iz najudaljenijih regija i trećih zemalja, partnerskih zemalja partnera ili PZP-ova trebaju surađivati samo u tri dvije od četiri dimenzije navedene u prvom podstavku. [Am. 121]
5. Ako postoje dva ili više partnera, svi partneri imenuju jednog od njih kao glavnog partnera.
6. Prekogranična pravna osoba ili EGTS može biti jedini partner operacije koja je dio programa Interrega u okviru komponenti 1, 2 i 3 pod uvjetom da njegovi članovi uključe partnere iz najmanje dvije zemlje sudionice ili PZP-a . [Am. 122]
Prekogranična pravna osoba ili EGTS treba imati članove iz najmanje tri zemlje sudionice programa Interrega u okviru sastavnice 4.
Pravna osoba koja provodi financijski instrument ili fond fondova, prema potrebi, može biti jedini partner u operaciji Interrega, bez primjene zahtjeva u pogledu njezina sastava navedenih u stavku 1.
7. Jedini partner treba biti registriran u državi članici koja sudjeluje u programu Interrega.
Međutim, ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 23., jedini partner može biti registriran u državi članici koja ne sudjeluje u tom programu. [Am. 123]
Članak 24.
Fondovi za male projekte
1. Ukupni doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za fond jedan ili više fondova za male projekte u okviru određenog programa Interrega ne smije prelaziti 20 000 000 EUR ili 15 20 % ukupnog iznosa dodijeljenog za taj program Interrega, koji god iznos je niži te u slučaju programa Interrega za prekograničnu suradnju iznosi najmanje 3 % ukupnog iznosa . [Am. 124]
Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).
2. Korisnik fonda za male projekte treba biti prekogranična pravna osoba ili EGTS tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje ili fizička osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu . [Am. 125]
3. Dokumentom kojim se utvrđuju uvjeti za potporu fondu za male projekte, osim elemenata utvrđenih u članku 22. stavku 6., utvrđuju se i elemente potrebni kako bi se osiguralo da korisnik:
|
(a) |
uspostavi nediskriminirajući i transparentni postupak odabira; |
|
(b) |
primijeni objektivne kriterije za odabir malih projekata, čime se izbjegavaju sukobi interesa; |
|
(c) |
procijeni zahtjeve za potporu; |
|
(d) |
odabere projekte i utvrdi iznos potpore za svaki mali projekt; |
|
(e) |
bude odgovoran za provedbu operacije i da na svojoj razini zadrži sve popratne dokumente potrebne za revizijski trag u skladu s Prilogom [XI.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; |
|
(f) |
učini javno dostupnim popis krajnjih primatelja koji imaju koristi od operacije. |
Korisnik osigurava da krajnji primatelji ispunjavaju zahtjeve iz članka 35.
4. Odabir malih projekata ne predstavlja prijenos zadataka s upravljačkog tijela na posredničko tijelo kako se navodi u [članku 65. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
5. Troškovi osoblja i drugi izravni troškovi prema kategorijama troška iz članaka od 39. do 42. te neizravni troškovi nastali na razini korisnika za upravljanje fondom ili fondovima za male projekte ne smiju premašiti 20 % ukupnih prihvatljivih troškova odgovarajućeg fonda ili fondova za male projekte. [Am. 126]
6. Ako javni doprinos malom projektu ne prelazi iznos od 100 000 EUR, doprinos iz EFRR-a ili, ako je primjenjivo, instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja, treba biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope, osim za projekte u kojima potpora predstavlja državnu pomoć. [Am. 127]
Ako ukupni troškovi nijedne operacije ne prelaze 100 000 EUR, iznos potpore za jedan ili više malih projekata može se odrediti na temelju nacrta proračuna koji na pojedinačnoj osnovi utvrđuje i prethodno odobrava tijelo zaduženo za odabir operacije. [Am. 128]
Ako se koristi financiranje uz primjenu paušalne stope, kategorije troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa mogu se nadoknaditi u skladu s [člankom 48. stavkom 1. točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Članak 25.
Zadaće glavnog partnera
1. Glavni partner treba:
|
(a) |
s drugim partnerima utvrditi aranžmane u sporazumu koji sadrži odredbe kojima se, među ostalim, jamči dobro financijsko upravljanje odgovarajućim fondom Unije dodijeljenim za aktivnost Interrega, uključujući i mehanizme za povrat neopravdano isplaćenih iznosa; |
|
(b) |
preuzeti odgovornost za osiguravanje provedbe cjelokupne operacije Interrega; |
|
(c) |
osigurati da su rashodi svih partnera nastali tijekom provedbe operacije Interrega, da odgovaraju aktivnostima o kojima su se usuglasili svi partneri te da su u skladu s dokumentom upravljačkog tijela na temelju članka 22. stavka 6. |
2. Ako u aranžmanima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. točkom (a) nije drugačije navedeno, glavni partner treba osigurati da ostali partneri što je prije moguće i u cijelosti te unutar vremenskog razdoblja koje su zajednički dogovorili svi partneri i u skladu s jednakim postupkom koji se primjenjuje na glavnog partnera dobiju cjelokupni iznos doprinosa iz odgovarajućeg fonda Unije. Nikakav se iznos ne smije odbiti ni zadržati niti se smije naplatiti posebna naknada ili druga naknada s jednakim učinkom koji bi smanjio taj iznos za druge partnere. [Am. 129]
3. Svaki korisnik u državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u koji sudjeluje koja sudjeluje u programu Interrega može biti imenovan glavnim partnerom. [Am. 130]
Međutim, države članice, treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu se dogovoriti da kao glavni partner može biti imenovan partner koji ne prima potporu iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 131]
ODJELJAK IV.
TEHNIČKA POMOĆ
Članak 26.
Tehnička pomoć
1. Tehnička pomoć za svaki program Interrega nadoknađuje se na temelju paušalne stope primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. za 2021. i 2022. na godišnje obroke pretfinanciranja iz članka 49. stavka 2. točaka (a) i (b) ove Uredbe, a za naredne godine na prihvatljive rashode uključene u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s [člankom 85 stavkom 3. točkama (a) ili (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], prema potrebi. [Am. 132]
2. Postotak doprinosa iz EFRR-a ili instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za tehničku pomoć koji se nadoknađuje utvrđuje se kako slijedi:
|
(a) |
za programe Interrega u okviru unutarnje prekogranične suradnje za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a: 6 7 %; [Am. 133] |
|
(b) |
za vanjske prekogranične programe Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a: 10 %; |
|
(c) |
za programe Interrega u okviru sastavnica 2, 3 i 4, za EFRR i, prema potrebi, za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja: 7 8 %. [Am. 134] |
3. Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno između 30 000 000 EUR i 50 000 000 EUR, iznos dobiven na temelju postotka za tehničku pomoć povećava se za dodatan iznos od 500 000 EUR. Komisija taj iznos dodaje prvom međuplaćanju.
4. Za programe Interrega za koje je ukupno dodijeljeno manje od 30 000 000 EUR, iznos potreban za tehničku pomoć izražen u eurima i postotak dobiven na temelju njega utvrđuju se u Odluci Komisije kojom se odobrava predmetni program Interrega.
POGLAVLJE IV.
Praćenje, evaluacija i komunikacija
ODJELJAK I.
PRAĆENJE
Članak 27.
Odbor za praćenje
1. Države članice i, kad je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, i PZP-ovi ili organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u određenom programu uspostavljaju, u dogovoru s upravljačkim tijelom, odbor za praćenje provedbe odgovarajućeg programa Interrega („odbor za praćenje”) u roku od tri mjeseca od datuma kad je državama članicama dostavljena odluka Komisije o prihvaćanju programa Interrega. [Am. 135]
2. Odborom za praćenje predsjeda predstavnik države članice koja je domaćin upravljačkom tijelu ili predstavnik upravljačkog tijela.
Ako se poslovnikom odbora za praćenje predviđa rotirajuće predsjedanje, odborom za praćenje može predsjedati i predstavnik treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, uz supredsjedanje s predstavnikom države članice ili upravljačkog tijela, i obratno. [Am. 136]
3. Svaki član odbora za praćenje ima pravo glasa.
4. Svaki odbor za praćenje na svojoj prvoj sjenici donosi svoj poslovnik.
Poslovnik odbora za praćenje i, ako je primjenjivo, odbora za upravljanje sprečava svaku situaciju sukoba interesa prilikom odabira operacija Interrega.
5. Odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje i preispituje sva pitanja koja se odnose na napredak programa prema ostvarenju njegovih ciljeva.
6. Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje poslovnik odbora za praćenje , sažetak podataka i sve podatke i informacija kao i sve odluke podijeljene s odborom za praćenje. [Am. 137]
Članak 28.
Sastav odbora za praćenje
1. O sastavu odbora za praćenje svakog programa Interrega dogovaraju se mogu se dogovarati države članice i, po potrebi, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u tom programu tako da se osigura nastoji postići uravnotežena zastupljenost relevantnih tijela, posredničkih tijela i predstavnika programskih partnera iz članka [6.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] iz država članica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova. [Am. 138]
U sastavu odbora za praćenje uzima se u obzir broj država članica sudionica, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u predmetnom programu Interrega. [Am. 139]
Odbor za praćenje uključuje i predstavnike regija i lokalne samouprave te drugih tijela koja su zajednički uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući i EGTS. [Am. 140]
2. Upravljačko tijelo na internetskim stranicama iz članka 35. stavka 2. objavljuje popis članova tijela ili nadležnih tijela koja su imenovana članovima odbora za praćenje. [Am. 141]
3. Predstavnici Komisije sudjeluju mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu. [Am. 142]
3.a Predstavnici tijela koja su uspostavljena na cijelom programskom području ili obuhvaćaju dio njega, uključujući EGTS, mogu sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu. [Am. 143]
Članak 29.
Funkcije odbora za praćenje
1. Odbor za praćenje analizira:
|
(a) |
napredak u provedbi programa i u postizanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti programa Interrega; |
|
(b) |
sva pitanja koja utječu na uspjeh programa Interrega i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja; |
|
(c) |
s obzirom na financijske instrumente, elemente ex ante procjene navedene u [članku 52. stavku 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i strateškom dokumentu iz članka [53. stavka 2.] te uredbe; |
|
(d) |
napredak ostvaren u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnje djelovanje u pogledu nalaza; |
|
(e) |
provedbu aktivnosti povezanih s komunikacijom i vidljivošću, |
|
(f) |
napredak u provedbi operacija Interrega od strateške važnosti i, po potrebi, velikih infrastrukturnih projekata; |
|
(g) |
kad je relevantno, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije i korisnike i, prema potrebi, predlaže sve dodatne mjere potpore . [Am. 144] |
2. Pored svojih zadaća u pogledu odabira operacija navedenih u članku 22., odbor za praćenje odobrava:
|
(a) |
metodologiju i kriterije za odabir operacija, uključujući sve njihove promjene, nakon savjetovanja s Komisijom obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 22. stavkom 2. ove Uredbe , ne dovodeći u pitanje [članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; [Am. 145] |
|
(b) |
plan evaluacije i njegove izmjene; |
|
(c) |
svaki prijedlog upravljačkog tijela za izmjenu programa Interrega, uključujući za prijenos u skladu s člankom 19. stavkom 5.; |
|
(d) |
završno izvješće o uspješnosti. |
Članak 30.
Preispitivanje
1. Komisija može organizirati preispitivanje radi provjere uspješnosti programa Interrega.
Preispitivanje se može provesti u pisanom obliku.
2. Na zahtjev Komisije, u roku od jednog tri mjeseca upravljačko tijelo stavlja joj na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 29. stavku 1.: [Am. 146]
|
(a) |
napretku u provedbi programa i postizanju ključnih etapa i ciljeva, bilo kakvim pitanjima koja utječu na uspjeh odgovarajućeg programa Interrega i mjerama poduzetima za njihovo rješavanje; |
|
(b) |
napretku postignutom u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnjem djelovanju u pogledu nalaza; |
|
(c) |
napretku u izgradnji administrativnih kapaciteta javnih tijela i korisnika. |
3. Ishod preispitivanja evidentira se u dogovorenom zapisniku.
4. Upravljačko tijelo poduzima daljnje mjere u pogledu pitanja koja je iznijela Komisija i u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama.
Članak 31.
Prijenos podataka
1. Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, i 30. rujna i 30. studenoga svako upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji dostavlja kumulativne podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe te jednom godišnje podatke u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe za odgovarajući program Interrega u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu [VII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 147]
Za prijenos podataka upotrebljavaju se postojeći sustavi za izvještavanje podataka u mjeri u kojoj je dokazana njihova pouzdanost tijekom prethodnog programskog razdoblja. [Am. 148]
Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 2022., a posljednji do 31. siječnja 2030.
2. Podaci iz stavka 1. raščlanjuju se za svaki prioritet prema posebnom cilju i odnose se na:
|
(a) |
broj odabranih operacija Interrega, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz odgovarajućeg fonda Interrega i ukupne prihvatljive rashode partnera upravljačkog tijela, sve raščlanjeno po vrstama intervencija; |
|
(b) |
vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije Interrega i vrijednosti ostvarene dovršenim operacijama Interrega. [Am. 149] |
3. Za financijske instrumente dostavljaju se i podaci o:
|
(a) |
prihvatljivim rashodima po vrsti financijskog proizvoda; |
|
(b) |
iznosu troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi; |
|
(c) |
iznosu, po vrsti financijskog proizvoda, privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz fondove; |
|
(d) |
kamatama i ostaloj dobiti nastaloj na temelju potpore iz fondova Interrega za financijske instrumente kako je navedeno u članku 54. Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te vraćenim sredstvima koja se mogu pripisati potpori iz fondova Interrega kako je navedeno u članku 56. te uredbe. |
4. Podaci podneseni u skladu s ovim člankom moraju biti ažurirani na kraju mjeseca koji prethodi mjesecu dostave.
5. Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2. objavljuje sve podatke dostavljene Komisiji.
Članak 32.
Konačno izvješće o uspješnosti
1. Svako upravljačko tijelo dužno je do 15. veljače 2031. Komisiji dostaviti završno izvješće o uspješnosti odgovarajućeg programa Interrega.
Završno izvješće o uspješnosti dostavlja se primjenom predloška utvrđenog u skladu s člankom [38. stavkom 5.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2. U završnom izvješću o uspješnosti ocjenjuje se postizanje ciljeva programa na temelju elemenata navedenih u članku 29., uz iznimku stavka 1. točke (c) u tom članku.
3. Komisija pregledava završno izvješće o uspješnosti te u roku od pet mjeseci od dana primitka završnog izvješća o uspješnosti obavješćuje upravljačko tijelo o svojim primjedbama. Ako se daju takve primjedbe, upravljačko tijelo pruža sve potrebne informacije koji se odnose na te primjedbe i, prema potrebi, u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama. Komisija obavješćuje državu članicu o prihvaćanju izvješća.
4. Upravljačko tijelo objavljuje konačno izvješće o uspješnosti na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2.
Članak 33.
Pokazatelji za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)
1. Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu [I.] Uredbi (EU) [novi EFRR] i, prema potrebi, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe , koji su se pokazali najprimjerenijima za mjerenje napretka u ostvarenju ciljeva programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te člankom 17. stavkom 3 4 . točkom (d e ) podtočkom ii. i člankom 31. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe. [Am. 150]
1.a Prema potrebi i u slučajevima koje je opravdalo upravljačko tijelo, pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se zajedno s pokazateljima odabranima u skladu sa stavkom 1. [Am. 151]
2. Za pokazatelje ostvarenja polazne vrijednosti iznose nula. Ključne faze utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti za 2029. kumulativni su.
ODJELJAK II.
EVALUACIJA I KOMUNIKACIJA
Članak 34.
Evaluacija tijekom programskog razdoblja
1. Upravljačko tijelo provodi evaluaciju , najviše jedanput godišnje, svakog programa Interrega. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe odgovarajućeg programa Interrega. [Am. 152]
2. Uz to, upravljačko tijelo do 30. lipnja 2029. provodi evaluaciju za svaki program Interrega radi ocjene njegova učinka.
3. Upravljačko tijelo povjerava evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.
4. Upravljačko tijelo osigurava nastoji osigurati potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije. [Am. 153]
5. Upravljačko tijelo sastavlja plan evaluacije kojim se može obuhvatiti više od jednog programa Interrega.
6. Upravljačko tijelo odboru za praćenje podnosi plan evaluacije najkasnije godinu dana nakon odobrenja odgovarajućeg programa Interrega.
7. Upravljačko tijelo na internetskim stranicama navedenima u članku 35. stavku 2 objavljuje sve evaluacije.
Članak 35.
Odgovornosti upravljačkih tijela i partnera s obzirom na transparentnost i komunikaciju
1. Svako upravljačko tijelo dužno je imenovati službenika za komunikaciju za svaki program Interrega pod njegovom nadležnošću.
2. U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa Interrega upravljačko tijelo osigurava postojanje internetskih stranica na kojima su dostupne informacije o svakom programu Interrega pod njegovom nadležnošću, uključujući ciljeve programa, aktivnosti, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća.
3. Primjenjuje se članak [44. stavci od 2. do 7 6 .] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] o odgovornostima upravljačkog tijela. [Am. 154]
4. Svaki partner u operaciji Interrega ili svako tijelo koje provodi financijski instrument navodi potporu iz fonda Interrega, uključujući sredstva koja se ponovno koriste za financijske instrumente u skladu s člankom [56.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], za operaciju Interrega na sljedeći način:
|
(a) |
davanjem kratkog opisa operacije Interrega na službenim internetskim stranicama partnera, ako takve stranice postoje; taj opis treba biti razmjeran razini potpore iz fonda Interrega, uključivati njezine ciljeve i rezultate te je u njemu potrebno istaknuti financijsku potporu Unije; |
|
(b) |
davanjem izjave kojom se potpora iz fonda Interrega ističe na vidljiv način putem dokumenata i komunikacijskih materijala koji se odnose na provedbu operacije Interrega i namijenjeni su javnosti ili sudionicima; |
|
(c) |
postavljanjem pločica ili plakata na lokaciji koja je lako vidljiva javnosti čim započne fizička provedba operacije Interrega koja uključuje fizička ulaganja ili nabavu opreme čija je ukupna vrijednost veća od 100 000 50 000 EUR; [Am. 155] |
|
(d) |
za operacije Interrega koje nisu obuhvaćene točkom (c), postavljanjem najmanje jednog javno dostupnog tiskanog plakata ili i, ako je moguće, elektroničkog zaslona najmanje veličine A3 A2 koji sadrži informacije o operaciji Interrega i na kojem se ističe potpora iz fonda Interrega; [Am. 156] |
|
(e) |
za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni troškovi premašuju 10 000 000 5 000 000 EUR, organiziranjem komunikacijskog događanja te pravovremenim uključivanjen Komisije i odgovornog upravljačkog tijela. [Am. 157] |
Termin „Interreg” koristi se uz amblem Unije u skladu s člankom [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
5. Kad je riječ o fondovima i financijskim instrumentima za male projekte, korisnik osigurava da krajnji korisnici ispune zahtjeve utvrđene u stavku 4. točki (c).
6. Ako korisnik ne ispuni svoje obveze iz članka [42.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili stavaka 1. i 2. u ovom članku, država članica ovog članka ili ne ispravi propuste na vrijeme, upravljačko tijelo primjenjuje financijsku korekciju otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju. [Am. 158]
POGLAVLJE V.
Prihvatljivost
Članak 36.
Pravila o prihvatljivosti rashoda
1. Cijela aktivnost Interrega ili njezin dio može se provoditi izvan države članice, uključujući i izvan Unije, pod uvjetom da se tom aktivnošću Interrega doprinosi ciljevima odgovarajućeg programa Interrega.
2. Ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti propisana u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] ili u ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi zajedničkom odluku u odboru za praćenje utvrđuju samo dodatna pravila o prihvatljivosti rashoda za program Interrega u pogledu kategorija rashoda koje nisu obuhvaćene tim odredbama. Ta dodatna pravila odnose se na programsko podruje kao cjelinu.
Međutim, ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, ta se dodatna pravila donose prije objave prvog poziva na podnošenje prijedloga. U svim se ostalim slučajevima ta dodatna pravila donose prije odabira prvih operacija.
3. Za pitanja koja nisu obuhvaćena pravilima o prihvatljivosti utvrđenima u člancima [od 57. do 62.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], člancima [4. i 6.] Uredbe (EU) [novi EFRR] i ovom poglavlju, uključujući akte donesene na temelju njih, ili u pravilima utvrđenima u skladu sa stavkom 4., primjenjuju se nacionalna pravila države članice i, ako je primjenjivo, trećih zemalja, partnerskih zemalja i PZP-ova u kojima nastanu rashodi.
4. U slučaju razlike u mišljenju između upravljačkog tijela i tijela za reviziju u pogledu prihvatljivosti operacije Interrega odabrane u okviru odgovarajućeg programa Interrega, prevladava mišljenje upravljačkog tijela, uzimajući u obzir mišljenje odbora za praćenje.
5. PZP-ovi ne ispunjavaju uvjete za potporu iz EFRR-a u okviru programâ Interrega, ali mogu u tim programima sudjelovati prema uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.
Članak 37.
Opće odredbe o prihvatljivosti kategorija troškova
1. Države članice sudionice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi mogu se u odboru za praćenje programa Interrega dogovoriti da izdaci koji spadaju u jednu ili više kategorija iz članaka od 38. do 43. nisu prihvatljivi u okviru jednog ili više prioriteta određenog programa Interrega.
2. Svi izdaci koji su prihvatljivi u skladu s ovom Uredbom, a koje plaća korisnik ili se plaćaju u ime korisnika, trebaju biti povezani s troškovima pokretanja ili pokretanja i provedbe operacije ili dijela operacije.
3. Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
|
(a) |
novčane kazne, financijske sankcije i izdaci za pravne sporove i parnice; |
|
(b) |
troškovi poklona, osim onih troškova koji ne premašuju 50 EUR po poklonu i u svrhu su promicanja, komunikacije, promidžbe ili informiranja; |
|
(c) |
troškovi povezani s fluktuacijom deviznog tečaja. |
Članak 38.
Troškovi osoblja
1. Troškovi osoblja sastoje se od bruto troškova zapošljavanja osoblja partnera Interrega na jedan od sljedećih načina:
|
(a) |
na puno radno vrijeme; |
|
(b) |
na nepuno radno vrijeme s fiksnim postotkom odrađenog vremena na mjesečnoj razini; |
|
(c) |
na nepuno radno vrijeme s fleksibilnim brojem radnih sati mjesečno; ili |
|
(d) |
na osnovi satnice. |
2. Izdaci za troškove osoblja ograničavaju se na sljedeće:
|
(a) |
isplatu plaća povezanih s aktivnostima koje subjekt ne bi izvršavao kad se ne bi provodila predmetna operacija, određenih ugovorom o radu, odlukom o imenovanju (oboje dalje u tekstu „dokument o zaposlenju”) ili zakonom, a koje su povezane s odgovornostima utvrđenima u opisu radnog mjesta predmetnog člana osoblja; |
|
(b) |
bilo koje druge troškove koji su izravno povezani s isplatama plaća, koje je stvorio i koje plaća poslodavac, primjerice poreze na zapošljavanje i socijalno osiguranje, uključujući mirovine kako su obuhvaćeni Uredbom (EZ) 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (24) pod sljedećim uvjetima:
|
U pogledu točke (a), isplate fizičkim osobama koje rade za partnera Interrega na temelju ugovora koji nije ugovor o zaposlenju ili radu mogu se smatrati isplatama plaća i taj se ugovor može smatrati dokumentom o zaposlenju.
3. Troškovi osoblja mogu se nadoknaditi:
|
(a) |
u skladu s [člankom 48. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] (dokazuje se dokumentom o zaposlenju i platnim listama); ili |
|
(b) |
u okviru pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova kako su navedene u [članku 48. stavku 1. prvom podstavku točkama od (b) do (e)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili |
|
(c) |
kao paušalna stopa u skladu s [člankom 50. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] izravni troškovi osoblja za operaciju mogu se izračunati po paušalnoj stopi od najviše 20 % izravnih troškova koji nisu izravni troškovi osoblja te operacije, pri čemu se od države članice ne traži da provodi bilo kakve izračune radi utvrđivanja primjenjive stope . [Am. 159] |
4. Troškovi osoblja koji se odnose na osobe koje na operaciji rade na nepuno radno vrijeme izračunavaju se kao:
|
(a) |
fiksni postotak bruto troškova zaposlenja u skladu s [člankom 50. stavkom 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; ili |
|
(b) |
fleksibilni udio bruto troškova zaposlenja, u skladu s brojem sati odrađenih u okviru operacije koji se razlikuje od mjeseca do mjeseca, na temelju sustava bilježenja vremena kojim se obuhvaća 100 % radnog vremena zaposlenika. |
5. Za zadatke u okviru nepunog radnog vremena iz stavka 4. točke (b), naknada troškova osoblja obračunava se na temelju satnice koja se određuje na sljedeći način:
|
(a) |
dijeljenjem najnovijih dokumentiranih mjesečnih bruto troškova zaposlenja mjesečnim radnim vremenom utvrđenim u dokumentu o zaposlenju, izraženo u satima dotične osobe u skladu s primjenjivim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu i članku 50. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) …/…[nova Uredba o zajedničkim odredbama ; ili [Am. 160] |
|
(b) |
dijeljenjem najnovijih dokumentiranih godišnjih bruto troškova zaposlenja s 1 720 sati u skladu s [člankom 50. stavcima 2., 3. i 4.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. |
6. Troškovi osoblja povezani s osobama koje u skladu s dokumentom o zaposlenju rade na temelju satnice prihvatljivi su ako se na broj sati stvarno provedenih u radu na operaciji primijeni iznos satnice dogovoren u dokumentu o zaposlenju na temelju sustava bilježenja radnog vremena. Ako još nisu uključeni u dogovorenu satnicu, troškovi osoblja iz članka 38. stavka 2. točke (b) mogu se dodati toj satnici, u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom. [Am. 161]
Članak 39.
Uredski i administrativni troškovi
Uredski i administrativni troškovi ograničeni su na 15 % ukupnih izravnih troškova operacije i na sljedeće elemente: [Am. 162]
|
(a) |
najam uredskih prostora; |
|
(b) |
osiguranje i poreze koji se odnose na zgrade u kojima se nalazi osoblje i na uredsku opremu (npr. osiguranje od požara, krađe); |
|
(c) |
komunalne usluge (npr. električna energija, grijanje, voda); |
|
(d) |
uredski materijal; |
|
(e) |
opće računovodstvo unutar organizacije korisnika; |
|
(f) |
arhiv; |
|
(g) |
održavanje, čišćenje i popravke; |
|
(h) |
zaštitu; |
|
(i) |
informacijske sustave; |
|
(j) |
komunikaciju (npr. telefon, telefaks, internet, poštanske usluge, posjetnice); |
|
(k) |
bankovne naknade za otvaranje jednog ili više računa i upravljanje njima ako je za provedbu operacije potrebno otvaranje odvojenog računa; |
|
(l) |
naknade za transnacionalne financijske transakcije. |
Članak 40.
Putni troškovi i troškovi smještaja
1. Putni troškovi i troškovi smještaja ograničeni su na sljedeće elemente:
|
(a) |
putne troškove (npr. karte, putno osiguranje i osiguranje automobila, gorivo, kilometražu automobila, cestarine i parkirališne naknade); |
|
(b) |
troškove obroka; |
|
(c) |
troškove smještaja; |
|
(d) |
troškove izdavanja viza; |
|
(e) |
dnevnice, |
bez obzira na to jesu li ti troškovi nastali i plaćeni unutar ili izvan programskog područja.
2. Za elemente koji su navedeni u stavku 1. točkama od (a) do (d) i obuhvaćeni dnevnicama neće se isplaćivati dodatna naknada uz dnevnicu.
3. Putni troškovi i troškovi smještaja vanjskih stručnjaka i pružatelja usluga pripadaju troškovima za vanjske stručnjake i usluge iz članka 41.
4. Izravno plaćanje izdataka za troškove iz ovog članka koje je stvorio zaposlenik korisnika potkrepljuje se dokazom da je korisnik tom zaposleniku nadoknadio troškove. Ta se kategorija troškova može upotrebljavati za troškove putovanja osoblja u okviru operacije i drugih dionika u svrhu provedbe i promidžbe operacije i programa Interrega. [Am. 163]
5. Putni troškovi i troškovi smještaja za operaciju mogu se izračunati na temelju paušalne stope od najviše 15 % izravnih troškova osim izravnih troškova osoblja u okviru te operacije. [Am. 164]
Članak 41.
Troškovi vanjskih stručnjaka i troškovi usluga
Troškovi vanjskih stručnjaka i usluga uključuju, ali nisu ograničeni su na sljedeće usluge i stručno znanje koje pruža javna ili privatna pravna osoba ili fizička osoba koja nije korisnik operacije , uključujući sve partnere : [Am. 165]
|
(a) |
studije ili istraživanja (npr. evaluacije, strategije, projektne sažetke, projektne planove, priručnike); |
|
(b) |
osposobljavanje; |
|
(c) |
prijevode; |
|
(d) |
razvoj, izmjene i ažuriranja informacijskih sustava i internetskih stranica; |
|
(e) |
promicanje, komunikaciju, oglašavanje ili informiranje povezano s operacijom ili programom suradnje; |
|
(f) |
financijsko upravljanje; |
|
(g) |
usluge povezane s organizacijom i provedbom događaja ili sastanaka (uključujući najam, usluge cateringa ili usmeno prevođenje); |
|
(h) |
sudjelovanje u događajima (npr. pristojbe za registraciju); |
|
(i) |
usluge pravnog savjetovanja i bilježničke usluge, usluge tehničkih i financijskih stručnjaka, ostale savjetodavne i računovodstvene usluge; |
|
(j) |
prava intelektualnog vlasništva; |
|
(k) |
provjere na temelju [članka 68. stavka 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 45. stavka 1. ove Uredbe; |
|
(l) |
troškove računovodstvene funkcije na razini programa na temelju članka [70.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i članka 46. ove Uredbe; |
|
(m) |
troškove revizije na razini programa na temelju članaka [72.] i [75.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te članaka 47. i 48. ove Uredbe; |
|
(n) |
pružanje jamstava koja daje banka ili druga financijska institucija kad se to zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom ili u programskom dokumentu koji je donio odbor za praćenje; |
|
(o) |
putovanje i smještaj vanjskih stručnjaka, govornika, predsjedatelja sjednica i pružatelja usluga; [Am. 166] |
|
(p) |
ostalo posebno stručno znanje i usluge potrebne u okviru operacija. |
Članak 42.
Troškovi opreme
1. Troškovi opreme koju je korisnik operacije kupio, unajmio ili zakupio, osim onih obuhvaćenih člankom 39., uključuju, ali nisu ograničeni su na sljedeće: [Am. 167]
|
(a) |
uredsku opremu; |
|
(b) |
IT hardver i softver; |
|
(c) |
namještaj i pribor; |
|
(d) |
laboratorijsku opremu; |
|
(e) |
strojeve i instrumente; |
|
(f) |
alat ili uređaje; |
|
(g) |
vozila; |
|
(h) |
ostalu posebnu opremu potrebnu za operacije. |
2. Troškovi kupnje rabljene opreme mogu biti prihvatljivi pod sljedećim uvjetima:
|
(a) |
ako za tu svrhu nije primljena pomoć iz fondova Interrega ni fondova navedenih u [članku 1. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; |
|
(b) |
ako ta cijena ne premašuje općeprihvatljivu cijenu na predmetnom tržištu; |
|
(c) |
ako ta roba ima tehnička svojstva potrebna za operaciju te je u skladu s primjenjivim normama i standardima. |
Članak 43.
Troškovi infrastrukture i radova
Troškovi infrastrukture i radova ograničeni su na sljedeće:
|
(a) |
kupnju zemljišta u skladu s [člankom 58. stavkom 1. točkom (b) ] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]; [Am. 168] |
|
(b) |
građevinske dozvole; |
|
(c) |
građevni materijal; |
|
(d) |
troškove rada; |
|
(e) |
specijalizirane intervencije (npr. sanaciju tla, razminiranje). |
POGLAVLJE VI.
Tijela programa Interrega, upravljanje, kontrola i revizija
Članak 44.
Tijela programa Interrega
1. Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje, i PZP-ovi i organizacije za regionalnu integraciju i suradnju koji sudjeluju u programu Interrega imenuju za potrebe članka [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] jedinstveno upravljačko tijelo i jedinstveno tijelo za reviziju. [Am. 169]
2. Upravljačko tijelo i tijelo za reviziju mogu biti smješteni su u istoj državi članici. [Am. 170]
3. U pogledu programa PEACE PLUS, kad je Posebno tijelo za programe EU-a utvrđeno kao upravljačko tijelo, smatra se smještenim u državi članici.
4. Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu imenovati jedan EGTS kao upravljačko tijelo tog programa.
5. Kad je riječ o programu Interrega u okviru sastavnice 2B ili sastavnice 1, ako potonja obuhvaća duge granice s heterogenim razvojnim izazovima i potrebama, države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega mogu definirati potprogramska područja. [Am. 171]
6. Ako upravljačko tijelo imenuje posredničko tijelo jedno ili više posredničkih tijela u okviru programa Interrega u skladu s [člankom 65. stavkom 3.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], predmetno posredničko tijelo ili više njih izvršava te zadaće u više država članica sudionica odnosno u svojim državama članicama ili, ako je primjenjivo, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u. [Am. 172]
Članak 45.
Funkcije upravljačkog tijela
1. Upravljačko tijelo programa Interrega izvršava funkcije utvrđene u člancima [66.], [68.] i [69.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], osim zadatka odabira operacija iz članka 66. stavka 1. točke (a) i članka 67. te plaćanja korisnicima iz članka 68. stavka 1. točke (b). Te se funkcije izvršavaju na cijelom području obuhvaćenom tim programom, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII. ove Uredbe.
1.a Odstupajući od članka 87. stavka 2. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama], Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 100 % iznosa navedenih u zahtjevu za plaćanje, što proizlazi iz primjene stope sufinanciranja programa na ukupne prihvatljive rashode ili na javni doprinos, prema potrebi. [Am. 173]
1.b Ako upravljačko tijelo ne izvrši provjere u skladu s člankom 68. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama], u cijelom programskom području, svaka država članica određuje tijelo ili osobu odgovornu za obavljanje takve provjere u vezi s korisnicima na svojem državnom području. [Am. 174]
1.c Odstupajući od članka 92. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama], programi Interrega ne podliježu godišnjem poravnanju računa. Poravnanje računa obavlja se na kraju programskog razdoblja, na temelju konačnog izvješća o uspješnosti. [Am. 175]
2. Upravljačko tijelo nakon savjetovanja s državama članicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima koji sudjeluju u programu Interrega, osniva zajedničko tajništvo, s osobljem koje odražava partnerstvo u programu.
Zajedničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu i odboru za praćenje u izvršavanju njihovih funkcija. Zajedničko tajništvo pruža potencijalnim korisnicima informacije o mogućnostima financiranja u okviru programa Interrega i pomaže korisnicima i partnerima u provedbi operacija.
3. Odstupajući od [članka 70. stavka 1. točke (c)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], svaki od partnera preračunava izdatke plaćene u drugoj valuti u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije u mjesecu tijekom kojeg je taj izdatak dostavljen na provjeru upravljačkom tijelu u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (a)] te Uredbe.
Članak 46.
Računovodstvena funkcija
1. Države članice i, ako je primjenjivo, treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dogovaraju aranžmane za obavljanje računovodstvene funkcije.
2. Računovodstvena funkcija sastoji se od zadaća navedenih u [članku 70. stavku 1. točkama (a) i (b)] Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te obuhvaća i plaćanja koja izvršava Komisija i općenito plaćanja glavnom partneru u skladu s [člankom 68. stavkom 1. točkom (b)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Članak 47.
Funkcije tijela za reviziju
1. Tijelo za reviziju programa Interrega izvršava funkcije predviđene ovim člankom i člankom 48. na cijelom području obuhvaćenom tim programom Interrega, podložno odstupanjima navedenima u Poglavlju VIII.
Međutim, država članica sudionica može odrediti kada će se tijelu za reviziju pridružiti revizor iz te države članice sudionice.
2. Tijelo za reviziju programa Interrega odgovorno je za provođenje revizija sustava i revizija operacija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju i da su izdaci uključeni u račune koji se dostavljaju Komisiji zakoniti i pravilni.
3. Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire zajednički uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju provodi revizije operacija koje je odabrala Komisija kako bi Komisiji pružilo neovisno jamstvo da sustavi upravljanja i kontrole djelotvorno funkcioniraju.
4. Revizijski se rad obavlja u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.
5. Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje revizorsko mišljenje u skladu s [člankom 63. stavkom 7.] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVI.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] i na temelju obavljenog revizijskog rada kojim je obuhvaćena svaka od sljedećih sastavnica:
|
(a) |
cjelovitost, istinitost i točnost računa; |
|
(b) |
zakonitost i pravilnost izdataka uključenih u račune dostavljene Komisiji; |
|
(c) |
sustav upravljanja i kontrole programa Interrega. |
Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., godišnjim revizorskim mišljenjem obuhvaćaju se samo sastavnice iz točaka (a) i (c) prvog podstavka.
Na zahtjev države članice koja je domaćin predmetnom upravljačkom tijelu Komisija iznimno može pomaknuti rok s 15. veljače na 1. ožujka.
6. Tijelo za reviziju svake godine do 15. veljače nakon završetka obračunske godine sastavlja i dostavlja Komisiji godišnje izvješće o kontroli u skladu s [člankom 63. stavkom 5. točkom (b)] Uredbe [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te, podržavajući revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka i navodeći sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, ukupnu stopu pogrešaka i stopu preostale pogreške za rashode uključene u račune koji se podnose Komisiji.
7. Ako je program Interrega uključen u populaciju iz koje Komisija odabire uzorak na temelju članka 48. stavka 1., tijelo za reviziju sastavlja godišnje izvješće o kontroli iz stavka 6. ovog članka kojim se ispunjavaju zahtjevi iz [članka 63. stavka 5. točke (b)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] služeći se predloškom iz Priloga [XVII.] Uredbi (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te koji podupire revizorsko mišljenje iz stavka 5. ovog članka.
To izvješće sadržava sažetak nalaza, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, rezultate revizija operacija koje je provelo tijelo za reviziju u odnosu na zajednički uzorak iz članka 48. stavka 1. i financijske ispravke koje primjenjuju tijela programa Interrega za svaku pojedinačnu nepravilnost koju je tijelo za reviziju otkrilo u pogledu tih operacija.
8. Tijelo za reviziju Komisiji dostavlja izvješća o reviziji sustava neposredno nakon zaključenja kontradiktornog postupka s relevantnim subjektima nad kojima se provodi revizija.
9. Komisija i tijelo za reviziju sastaju se redovito, barem jednom godišnje, osim ako je dogovoreno drukčije, kako bi analizirali revizijsku strategiju, godišnje izvješće o kontroli i revizorsko mišljenje, kako bi koordinirali svoje revizijske planove i metode te kako bi razmijenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na unapređenje sustava upravljanja i kontrole.
Članak 48.
Revizija operacija
1. Komisija odabire zajednički uzorak operacija (ili drugih jedinica uzorkovanja) koristeći metodu statističkog uzorkovanja za revizije operacija koje trebaju provesti tijela za reviziju programâ Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a ili instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja u odnosu na svaku obračunsku godinu.
Zajednički uzorak mora biti reprezentativan za sve programe Interrega koji čine populaciju.
U svrhu odabira ovog zajedničkog uzorka Komisija može stratificirati skupine programa Interrega u skladu s njihovim posebnim rizicima.
2. Programska tijela Komisiji najkasnije do 1. rujna nakon završetka svake obračunske godine dostavljaju informacije potrebne za odabir zajedničkog uzorka.
Te se informacije podnose u standardiziranom elektroničkom obliku te trebaju biti potpune i usklađene s izdacima prijavljenima Komisiji za referentnu obračunsku godinu.
3. Ne dovodeći u pitanje zahtjev provođenja revizije iz članka 47. stavka 2., tijela za reviziju programâ Interrega obuhvaćenih zajedničkim uzorkom ne provode dodatne revizije operacija u okviru tih programa, osim ako Komisija to zatraži u skladu sa stavkom 8. ovog članka ili ako je tijelo za reviziju utvrdilo posebne rizike.
4. Komisija na vrijeme, općenito najkasnije do 1. listopada nakon kraja obračunske godine, obavješćuje tijela za reviziju predmetnih programa Interrega o odabranom zajedničkom uzorku kako bi ta tijela mogla izvršiti revizije operacija.
5. Predmetna tijela za reviziju dostavljaju informacije o rezultatima tih revizija, kao i o svim financijskim korekcijama koje se poduzimaju u odnosu na otkrivene pojedinačne nepravilnosti najkasnije u godišnjim izvješćima o kontroli koja se dostavljaju Komisiji u skladu s člankom 47. stavcima 6. i 7.
6. Nakon procjene rezultata revizija operacija odabranih u skladu sa stavkom 1., Komisija izračunava globalnu ekstrapoliranu stopu pogreške s obzirom na programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, u svrhu vlastitog postupka osiguranja.
7. Ako je globalna ekstrapolirana stopa pogreške iz stavka 6. viša od 2 3,5 % ukupnih izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija izračunava globalnu stopu preostale pogreške, uzimajući u obzir financijske ispravke koje primjenjuju nadležna tijela programa Interrega za pojedinačne nepravilnosti koje su otkrivene revizijama operacija odabranih u skladu sa stavkom 1. [Am. 176]
8. Ako je globalna stopa preostale pogreške iz stavka 7. viša od 2 3,5 % izdataka prijavljenih za programe Interrega uključene u populaciju iz koje je odabran zajednički uzorak, Komisija utvrđuje je li potrebno zatražiti da tijelo za reviziju određenog programa Interrega ili skupine programa Interrega na koju se to najviše odnosi da obavi dodatni revizijski rad kako bi dodatno evaluirala stopu pogreške i ocijenila potrebne korektivne mjere za programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti. [Am. 177]
9. Na temelju procjene rezultata dodatnog revizijskog rada zatraženog u skladu sa stavkom 8., Komisija može zatražiti dodatne financijske ispravke koji će se primjenjivati na programe Interrega na koje se odnose otkrivene nepravilnosti. U tom slučaju, programska tijela programa Interrega izvršavaju potrebne financijske ispravke u skladu s člankom [97.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
10. Svako tijelo za reviziju programa Interrega za koji informacije iz stavka 2. nedostaju ili su nepotpune ili nisu dostavljene do roka utvrđenog u stavku 2. prvom podstavku provodi zasebno uzorkovanje za pojedini program Interrega u skladu s člankom [73.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
POGLAVLJE VII.
Financijsko upravljanje
Članak 49.
Plaćanja i pretfinanciranje
1. Potpora iz EFRR-a i, ako je primjenjivo, potpora iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja za svaki program Interrega plaća se u skladu s člankom 46. stavkom 2. na jedinstveni račun bez nacionalnih podračuna.
2. Komisija uplaćuje pretfinanciranje na temelju ukupne potpore iz svakog fonda Interrega, kako je utvrđeno odlukom o odobravanju svakog programa Interrega iz članka 18., ovisno o raspoloživim sredstvima, u godišnjim obrocima kako slijedi, a prije 1. srpnja od 2022. do 2026. ili, u godini donošenja odluke, najkasnije 60 dana nakon donošenja te odluke:
|
(a) |
2021.: 1 3 %; [Am. 178] |
|
(b) |
2022.: 1 2,25 %; [Am. 179] |
|
(c) |
2023.: 1 2,25 %; [Am. 180] |
|
(d) |
2024.: 1 2,25 %; [Am. 181] |
|
(e) |
2025.: 1 2,25 %; [Am. 182] |
|
(f) |
2026.: 1 2,25 %. [Am. 183] |
3. Kad se za vanjske prekogranične programe Interrega dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a, pretfinanciranje za sve fondove koji podupiru takav program Interrega provodi se u skladu s Uredbom (EU) [IPA III] ili [NDICI] ili bilo kojim aktom donesenim na temelju njih. [Am. 184]
Iznos pretfinanciranja može se isplatiti u dvije rate, prema potrebi, u skladu s proračunskim potrebama.
Ukupni iznos uplaćen kao pretfinanciranje potrebno je Komisiji nadoknaditi ako se u roku od 24 mjeseca 36 mjeseci od dana kad Komisija uplati prvi obrok iznosa pretfinanciranja ne pošalje zahtjev za plaćanje u okviru prekograničnog programa Interrega. Takva nadoknada smatra se internim namjenskim prihodom te se na temelju nje ne smanjuje potpora iz EFRR-a, IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a za program. [Am. 185]
Članak 50.
Povrati
1. Upravljačko tijelo osigurava da se svaki iznos isplaćen kao rezultat nepravilnosti nadoknadi od glavnog ili jedinog partnera. Partneri glavnom partneru vraćaju sve nepropisno plaćene iznose.
2. Ako glavni partner ne uspije osigurati povrat od ostalih partnera ili ako upravljačko tijelo ne uspije osigurati povrat od glavnog jedinog partnera, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP na čijem se području nalazi predmetni partner ili je, u slučaju EGTS-a, ondje registriran, nadoknađuje upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni tom partneru. Upravljačko tijelo odgovorno je za nadoknadu predmetnih iznosa u opći proračun Unije, u skladu s raspodjelom obveza među državama članicama sudionicama, trećim zemljama, partnerskim zemljama ili PZP-ovima kako je utvrđeno u programu Interrega.
3. Nakon što država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nadoknadi upravljačkom tijelu sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru, moguće je nastaviti ili pokrenuti postupak povrata od tog partnera u skladu s nacionalnim pravom. U slučaju uspješnog povrata, država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP može koristiti te iznose kao nacionalno sufinanciranje predmetnog programa Interrega. Država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nemaju obveze izvješćivanja prema programskim tijelima, odboru za praćenje ili Komisiji u pogledu takvih nacionalnih povrata.
4. Ako država članica, treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP nisu upravljačkom tijelu nadoknadili sve iznose koji su nepropisno plaćeni partneru u skladu sa stavkom 3., ti iznosi podliježu nalogu za povrat sredstava koji izdaje dužnosnik za ovjeravanje i koji se izvršava, kad je to moguće, nadoknađivanjem iznosa koji pripada državi članici, trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u okviru naknadnih isplata u isti program Interrega ili, u slučaju treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, u okviru naknadnih plaćanja za programe u okviru odgovarajućeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja. Takav povrat nije financijska korekcija i ne umanjuje iznos potpore iz EFRR-a ili bilo kojeg instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja za odgovarajući program Interrega. Povratni iznos predstavlja namjenski prihod u skladu s [člankom 177. stavkom 3.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].
POGLAVLJE VIII.
Sudjelovanje trećih zemalja ili partnerskih zemalja, ili PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega s podijeljenim upravljanjem [Am. 186]
Članak 51.
Primjenjive odredbe
Poglavlja od I. do VII. i poglavlje X. primjenjuju se na sudjelovanje trećih zemalja, partnerskih zemalja, i PZP-ova ili organizacija za regionalnu integraciju i suradnju u programima Interrega, podložno posebnim odredbama navedenima u ovom poglavlju. [Am. 187]
Članak 52.
Tijela programa Interrega i njihove funkcije
1. Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopustit će upravljačkom tijelu tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu teritoriju ili imenovati nacionalno tijelo kao kontaktnu točku za upravljačko tijelo ili nacionalnog kontrolora za obavljanje poslova provjere upravljanja kako je navedeno u [članku 68. stavku 1. točki (a)] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama] na svojem teritoriju.
2. Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega dopuštaju tijelu za reviziju tog programa da obavlja svoje funkcije na njihovu području ili imenuju nacionalno tijelo za reviziju koje je funkcionalno neovisno o nacionalnom tijelu.
3. Treće zemlje, partnerske zemlje i PZP-ovi koji sudjeluju u programu Interrega delegiraju mogu delegirati osoblje u zajedničko tajništvo tog programa ili , u dogovoru s upravljačkim tijelom, osnivaju podružnicu zajedničkog tajništva na svojem području, ili oboje. [Am. 188]
4. Nacionalno tijelo ili tijelo koje je ekvivalentno službeniku za komunikaciju programa Interrega kako se navodi u članku 35. stavku 1. podupire može podupirati upravljačko tijelo i partnere u odgovarajućoj trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u u pogledu zadaća iz članka 35. stavaka od 2. do 7. [Am. 189]
Članak 53.
Metode upravljanja
1. Vanjski prekogranični programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a i IPA III CBC-a ili NDICI CBC-a provode se u okviru podijeljenog upravljanja u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili partnerskoj zemlji sudionici.
Program PEACE PLUS provodi se u okviru podijeljenog upravljanja i u Irskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini.
2. Programi Interrega u okviru sastavnica 2 i 4 u kojima se kombiniraju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se pod podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji ili sudionici, partnerskoj zemlji sudionici , PZP-u sudioniku ili, u odnosu na sastavnicu 3, bilo kojem PZP-u, bez obzira na to dodjeljuje li se tom PZP-u ili ne dodjeljuje potpora u okviru jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja. [Am. 190]
3. Programi Interrega u okviru sastavnice 3 za koje se dodjeljuju doprinosi iz EFRR-a i jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja provode se na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
s podijeljenim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije ; [Am. 191] |
|
(b) |
s podijeljenim upravljanjem samo u državama članicama i bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u , ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije, u pogledu rashoda EFRR-a izvan Unije za jednu ili više operacija, dok se doprinosima iz jednog ili više instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja upravlja putem neizravnog upravljanja; [Am. 192] |
|
(c) |
s neizravnim upravljanjem u državama članicama i u bilo kojoj trećoj zemlji sudionici ili PZP-u ili skupini trećih zemalja koje su dio regionalne organizacije . [Am. 193] |
Ako se cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili dio njega provodi pod neizravnim upravljanjem, potreban je prethodni dogovor između država članica i predmetnih regija te se primjenjuje se članak 60. [Am. 194]
3.a Zajednički pozivi na podnošenje prijedloga kojima se mobilizira financiranje u okviru bilateralnih ili multinacionalnih programa NDICI-ja i programa ETS-a mogu se objaviti uz odobrenje odgovarajućih upravljačkih tijela. U sadržaju poziva utvrđuje se njegovo zemljopisno područje primjene te njegov očekivani doprinos ciljevima odgovarajućih programa. Upravljačka tijela odlučuju o tome primjenjuju li se pravila u pogledu NDICI-ja ili ETS-a na poziv za podnošenje prijedloga. Tijela mogu odlučiti da imenuju glavno upravljačko tijelo odgovorno za zadaće upravljanja i kontrole povezane s pozivom. [Am. 195]
Članak 54.
Prihvatljivost
1. Odstupajući od [članka 57. stavka 2.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama], rashodi su prihvatljivi za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja ako ih je stvorio partner ili privatni partner u poslovima JPP-a u pripremi i provedbi operacija Interrega nakon 1. siječnja 2021. godine i ako su plaćeni nakon datuma kad je sklopljen sporazum o financiranju s predmetnom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om.
Međutim, rashodi za tehničku pomoć kojima upravljaju programska tijela smještena u državi članici prihvatljivi su od 1. siječnja 2021., čak i kad se plaćaju za radnje koje se provode u korist trećih zemalja, partnerskih zemalja ili PZP-ova.
2. Ako se u programu Interrega operacije odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga, takvi pozivi mogu uključivati zahtjeve za doprinos iz instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja, čak i ako su objavljeni prije potpisivanja odgovarajućeg ugovora o financiranju, a operacije su možda već odabrane i prije tih datuma.
Međutim, upravljačko tijelo ne može dostaviti dokument iz članka 22. stavka 6. prije tih datuma.
Članak 55.
Veliki infrastrukturni projekti
1. Programi Interrega iz ovog odjeljka mogu poduprijeti „velike infrastrukturne projekte”, odnosno operacije koje obuhvaćaju skup radova, aktivnosti ili usluga namijenjenih za ispunjavanje nedjeljive funkcije precizne prirode u svrhu postizanja jasno utvrđenih ciljeva od zajedničkog interesa i provedbe ulaganja koja omogućavaju prekogranični učinak i koristi i čiji je proračunski udio od najmanje 2 500 000 EUR namijenjen stjecanju infrastrukture.
2. Svaki korisnik koji provodi veliki infrastrukturni projekt ili njegov dio dužan je primijeniti mjerodavna pravila javne nabave.
3. Kad je odabir jednog ili više velikih infrastrukturnih projekata na dnevnom redu sjednice odbora praćenje ili, ako je primjenjivo, sjednice odbora za upravljanje, upravljačko tijelo najkasnije dva mjeseca prije datuma sjednice Komisiji dostavlja konceptualni sažetak za svaki takav projekt. Konceptualni sažetak ima najviše tri stranice pet stranica te se u njemu s jedne strane navode ime, lokacija, proračun, glavni partner i partneri te glavni ciljevi i rezultati svakog takvog projekta , a s druge strane pouzdan poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je nastavak provedbe tog projekta ili tih projekata, ako je potrebno, osiguran i bez financiranja sredstvima Interrega . Ako se Komisiji do navedenog roka ne dostavi konceptualni sažetak za jedan ili više velikih infrastrukturnih projekata, Komisija može zatražiti da predsjedatelj odbora za praćenje ili odbora za upravljanje isključi predmetne projekte iz dnevnog reda sjednice. [Am. 196]
Članak 56.
Javna nabava
1. Ako je za provedbu operacije potrebno da korisnik ugovori uslugu ili sklopi ugovore o opskrbi ili radovima, primjenjuju se sljedeća pravila:
|
(a) |
ako je korisnik ugovorno tijelo ili ugovorni subjekt u smislu prava Unije koje se primjenjuje na postupke javne nabave, primjenjuju se nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe doneseni u vezi sa zakonodavstvom Unije; |
|
(b) |
ako je korisnik javno tijelo partnerske zemlje u okviru IPA-e III ili NDICI-ja čije se sufinanciranje prenosi na upravljačko tijelo, mogu se primijeniti nacionalni zakoni, propisi i administrativne odredbe, pod uvjetom da to dopušta ugovor o financiranju i da je ugovor dodijeljen ponudi koja nudi najbolju vrijednost za novac ili, ako je primjereno, ponudi koja nudi najpovoljniju cijenu, izbjegavajući bilo kakav sukob interesa. |
2. Za dodjelu robe, radova ili usluga u svim se slučajevima osim onih navedenih u stavku 1. primjenjuju postupci javne nabave iz članaka [178.] i [179.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] i poglavlja 3. of Priloga I. (točke od 36. do 41.) toj uredbi.
Članak 57.
Financijsko upravljanje
Odluke Komisije kojima se odobravaju programi Interrega za koje se dodjeljuje potpora i iz instrumenta Unije za financiranje vanjskog djelovanja ispunjavaju uvjete nužne za donošenje odluka o financiranju u smislu [članka 110. stavka 2.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].
Članak 58.
Sklapanje sporazuma o financiranju u okviru podijeljenog upravljanja
1. Da bi se program Interrega proveo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u, u skladu s člankom [112. stavkom 4.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] sklapa se sporazum o financiranju između Komisije, koja predstavlja Uniju, i svake treće zemlje ili partnerske zemlje sudionice ili PZP-a, zastupljenih u skladu s njihovim nacionalnim pravnim okvirom.
2. Svi sporazumi o financiranju sklapaju se najkasnije 31. prosinca godine koja slijedi nakon godine kad je izvršena prva proračunska obveza i smatraju se sklopljenima na dan kad ih potpiše posljednja stranka.
Svaki sporazum o financiranju stupa na snagu bilo na dan:
|
(a) |
kad ga potpiše posljednja stranka; ili |
|
(b) |
kad treća ili partnerska zemlja ili PZP dovrši postupak potreban za ratifikaciju u skladu s nacionalnim pravnim okvirom te o tome obavijesti Komisiju. |
3. Ako je programom Interrega obuhvaćeno više od jedne treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, obje stranke potpisuju najmanje jedan ugovor o financiranju prije tog datuma. Ostale treće zemlje, partnerske zemlje ili zemlje PZP-ovi mogu potpisati svoje odgovarajuće ugovore o financiranju najkasnije 30. lipnja druge godine nakon godine u kojoj je izvršena prva proračunska obveza.
4. Država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu odgovarajućeg programa Interrega:
|
(a) |
može također potpisati sporazum o financiranju; ili |
|
(b) |
istog dana sa svakom trećom zemljom, partnerskom zemljom ili PZP-om koji sudjeluju u tom programu Interrega potpisuje provedbeni sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u pogledu provedbe i financijskog upravljanja. |
Prilikom prosljeđivanja potpisanog primjerka sporazuma o financiranju ili primjerka provedbenog sporazuma Komisiji, država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu kao zasebni dokument šalje i popis planiranih velikih infrastrukturnih projekata kako je definirano u članku 55., uz navođenje njihovog izglednog imena, lokacije, proračuna i glavnog partnera.
5. Provedbeni sporazum potpisan u skladu sa stavkom 4. točkom (b) treba obuhvatiti najmanje sljedeće elemente:
|
(a) |
detaljne aranžmane za plaćanje; |
|
(b) |
financijsko upravljanje; |
|
(c) |
vođenje evidencije; |
|
(d) |
obveze izvješćivanja; |
|
(e) |
provjere, kontrole i reviziju; |
|
(f) |
nepravilnosti i povrate. |
6. Ako država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu programa Interrega odluči u skladu sastavkom 4. točkom (a) potpisati sporazum o financiranju, taj sporazum o financiranju smatra se sredstvom za provedbu proračuna Unije u skladu s Financijskom uredbom, a ne međunarodnim sporazumom kako se navodi u člancima od 216. do 219. UFEU-a.
Članak 59.
Doprinos treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a, osim sufinanciranja
1. Ako treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP prenese upravljačkom tijelu financijski doprinos za program Interrega, osim u smislu sufinanciranja potpore Unije za taj program Interrega, pravila o tom financijskom doprinosu sadržana su u sljedećim dokumentima:
|
(a) |
ako država članica potpiše sporazum o financiranju na temelju članka 58. stavka 4. točke (a), u odvojenom provedbenom sporazumu koji su potpisale država članica koja je domaćin upravljačkom tijelu i treća zemlja, partnerska zemlja ili PZP ili koji su izravno potpisali upravljačko tijelo i nadležno tijelo u trećoj zemlji, partnerskoj zemlji ili PZP-u; |
|
(b) |
ako država članica potpiše provedbeni sporazum na temelju članka 58. stavka 4. točke (b), u jednom od sljedećeg:
Za potrebe točke (b) podtočke i. u prvom podstavku. dijelovima provedbenog sporazuma mogu se, prema potrebi, obuhvatiti i preneseni financijski doprinos i potpora Unije za program Interrega. |
2. Provedbeni sporazum iz stavka 1. treba sadržavati barem elemente koji se odnose na sufinanciranje treće zemlje, partnerske zemlje ili PZP-a navedeno u članku 58. stavku 5.
Nadalje, njime se utvrđuje i:
|
(a) |
iznos dodatnog financijskog doprinosa; |
|
(b) |
namjeravana uporaba i uvjeti za njegovo korištenje, uključujući uvjete za podnošenje zahtjeva za taj dodatni doprinos. |
3. Kad je riječ o programu PEACE PLUS, financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine za aktivnosti Unije u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s [člankom 21. stavkom 2. točkom (e)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] dio je proračunskih odobrenih sredstava za naslov 2 „Kohezija i vrijednosti”, gornju granicu „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija”
Taj je doprinos predmet posebnog sporazuma o financiranju s Ujedinjenom Kraljevinom u skladu s člankom 58. Komisija, Ujedinjena Kraljevina i Irska stranke su tog posebnog sporazuma o financiranju.
On se potpisuje prije početka provedbe programa, čime se Posebnom tijelu za programe EU-aomogućava da primijeni sve zakonodavstvo EU-a za provedbu tog programa.
POGLAVLJE IX.
Posebne odredbe za izravno ili neizravno upravljanje
Članak 60.
Suradnja najudaljenijih regija
1. Ako se , nakon savjetovanja s dionicima, cjelokupni program Interrega u okviru sastavnice 3 ili njegov dio provodi pod neizravnim upravljanjem u skladu s člankom 53. stavkom 3. točkom (b) ili (c) ove Uredbe , provedbene zadaće povjeravaju se jednom od tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], osobito ako se ono nalazi u državi članici sudionici, uključujući upravljačko tijelo predmetnog programa Interrega. [Am. 197]
2. U skladu s [člankom 154. stavkom 6. točkom (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus], Komisija može odlučiti da ne zatraži ex-ante procjenu iz stavaka 3. i 4. tog članka kada su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] povjereni upravljačkom tijelu programa Interrega za najudaljenije regije utvrđenom u skladu s člankom 37. stavkom 1. ove Uredbe i člankom [65.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
3. Ako su zadaci provedbe proračuna iz [članka 62. stavka 1. prvog podstavka točke (c)] Uredbe [FR-Omnibus] povjereni organizaciji iz države članice, primjenjuje se članak [157.] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus].
4. Ako program ili djelovanje koji se sufinancira iz jednog ili više instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja provodi treća zemlja, partnerska zemlja, PZP ili bilo koje od ostalih tijela navedenih u [članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c)] Uredbe (EU, Euratom) [FR-Omnibus] ili na koja se upućuje u Uredbi (EU) [NDICI] ili Odluci Vijeća [Odluka o PZP-ima] ili oboje, primjenjuju se relevantna pravila tih instrumenata, osobito poglavlja I., III. i V. u naslovu II. Uredbe (EU) [NDICI].
Članak 61.
Ulaganja u međuregionalne inovacije
Na inicijativu Komisije može se iz EFRR-a dodijeliti potpora za ulaganja u međuregionalne inovacije, kako je navedeno u članku 3. točki 5., tako da se povežu istraživači, poduzeća, civilno društvo i javne uprave uključeni u strategije pametne specijalizacije uspostavljene na nacionalnoj ili regionalnoj razini. [Am. 198]
Članak 62.
Izuzeće od obveze izvješćivanja u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a
Komisija može proglasiti da su potpore koje se dodjeljuju u korist projekata koji se podupiru u okviru cilja Europska teritorijalna suradnja EU-a spojive s unutarnjim tržištem i da ne podliježu obvezi obavještavanja iz članka 108. stavka 3. UFEU-a. [Am. 199]
POGLAVLJE X.
Završne odredbe
Članak 62.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 16. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji od [jednog dana nakon objave = datuma stupanja na snagu] do 31. prosinca 2027.
3. Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 16. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave navedene odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. To ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 16. stavkom 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za [dva mjeseca].
Članak 63.
Odborski postupak
1. Komisiji pomaže odbor osnovan u skladu s člankom [108. stavkom 1.] Uredbe (EU) [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Taj odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 64.
Prijelazne odredbe
Uredba (EU) br. 1299/2013 ili svaki akt donesen na temelju nje nastavlja se primjenjivati na programe i operacije za koje se dodjeljuje potpora iz EFRR-a u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020.
Članak 65.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 116.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 137.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019.
(4) [Referentni dokument]
(5) [Referentni dokument]
(6) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” – COM(2017)0534, 20.9.2017.
(7) Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).
(8) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija„Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, COM(2017) 376 final, 18.7.2017.
(9) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
(10) Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L xx, str. y.).
(11) Uredba (EU) XXX o uspostavljanju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (SL L xx, str. y.).
(12) Odluka Vijeća (EU) XXX o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose Europske unije s jedne strane i Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane (SL L xx, str. y.).
(13) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje) (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).
(14) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci „Snažnije i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”, COM(2017)0623, 24.10.2017.
(15) Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38.).
(16) Mišljenje Europskog odbora regija – „Projekti „od građana za građane” i manji projekti u sklopu programa prekogranične suradnje”, 12. srpnja 2017. (SL C 342, 12.10.2017., str. 38.).
(17) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 481/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim pravilima o prihvatljivosti izdataka za programe suradnje (SL L 138, 13.5.2014., str. 45.).
(18) [Referentni dokument]
(19) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(20) Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(21) Smjernice za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020. (SL C 209, 23.7.2013., str. 1.).
(22) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(23) Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
(24) Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).
PRILOG
PREDLOŽAK ZA PROGRAME INTERREGA
|
CCI |
[15 znakova] |
|
Naslov |
[255] |
|
Verzija |
|
|
Prva godina |
[4] |
|
Posljednja godina |
[4] |
|
Prihvatljivo od |
|
|
Prihvatljivo do |
|
|
Broj odluke Komisije |
|
|
Datum odluke Komisije |
|
|
Broj odluke o izmjeni programa |
[20] |
|
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni programa |
|
|
NUTS regije obuhvaćene programom |
|
|
Sastavnica Interrega |
|
1. Strategija programa: glavni razvojni izazovi i rješenja prema politici
|
1.1. |
Programsko područje (nije potrebno za programe u okviru sastavnice 4 Interrega)
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (a), članak 17. stavak 9. točka (a)
|
|
1.2. |
Sažetak glavnih zajedničkih izazova, u kojem se uzimaju u obzir gospodarske, društvene i teritorijalne razlike te zajedničke potrebe za ulaganjem i koji je usklađen s drugim oblicima potpore, lekcijama naučenima na temelju prethodnih iskustava te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena u slučajevima kad je programsko područje u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno jednom ili više strategija.
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (b), članak 17. stavak 9. točka (b)
|
|
1.3. |
Obrazloženje odabira ciljeva politike i ciljeva specifičnih za Interreg, odgovarajućih prioriteta, posebnih ciljeva i oblika potpore, uz obrazloženje, prema potrebi, poveznica koje nedostaju u prekograničnoj infrastrukturi
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (c) Tablica 1.
|
2. Prioriteti [300]
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točke (d) i (e)
2.1. Naslov prioriteta (ponavlja se za svaki prioritet)
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (d)
|
Polje za unos teksta: [300] |
|
|
2.1.1. |
Posebni cilj (ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj, za prioritete osim tehničke pomoći)
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) |
|
2.1.2. |
Povezane vrste djelovanja, uključujući popis planiranih operacija od strateške važnosti, te njihov očekivani doprinos tim posebnim ciljevima te makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena, prema potrebi
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka i., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka ii.
Popis planiranih operacija od strateške važnosti
Za programe u okviru stavnice 4 Interrega Upućivanje: članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka i. Definicija jedinstvenog korisnika ili ograničenog popisa korisnika te postupak dodjele bespovratnih sredstava
|
2.1.3. Pokazatelji
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka ii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iii.
Tablica 2.: Pokazatelji ostvarenja
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Oznaka [5] |
Pokazatelj |
Mjerna jedinica [255] |
Ključna etapa (2024.) [200] |
Konačna ciljna vrijednost (2029.) [200] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Oznaka |
Pokazatelj |
Mjerna jedinica |
Osnovica |
Referentna godina |
Konačna ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka |
Napomene |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2.1.4. Glavne ciljne skupine
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iii., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka iv.
|
Polje za unos teksta [7 000 ] |
2.1.5. Ciljana posebna područja, uključujući planiranu upotrebu ITI-ja, CLLD-a ili drugih teritorijalnih alata
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka iv.
|
Polje za unos teksta [7 000 ] |
2.1.6. Planirana upotreba financijskih instrumenata
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka v.
|
Polje za unos teksta [7 000 ] |
2.1.7. Indikativna raščlamba sredstava programa EU-a prema vrsti intervencije
Upućivanje: Članak 17. stavak 4. točka (e) podtočka vi., članak 17. stavak 9. točka (c) podtočka v.
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije
|
Prioritet br. |
Fond |
Posebni cilj |
Oznaka |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja
|
Prioritet br. |
Fond |
Posebni cilj |
Oznaka |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
|
Prioritet br. |
Fond |
Posebni cilj |
Oznaka |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
2.T. Prioritet tehničke pomoći
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (f) ETS
|
Polje za unos teksta [8 000 ] |
|
Prioritet br. |
Fond |
Oznaka |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
3. Financijski plan
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g)
3.1. Odobrena financijska sredstva po godini
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g) podtočka i., članak 17. stavak 5. točka (a) podtočke i. – iv.
Tablica 7.
|
Fond |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Ukupno |
|
EFRR |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IPA III CBC (1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
CBC za susjedstvo (2) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IPA III (3) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NDICI (4) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OCTP Grenland (5) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OCTP (6) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fondovi Interrega (7) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
3.2. Ukupna odobrena financijska sredstva po fondu i nacionalnom sufinanciranju
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (g) podtočka ii., članak 17. stavak 5. točka (a) podtočke i. – iv., članak 17. stavak 5. točka (b)
Tablica 8. (*1)
|
Broj cilja politike ili tehnička pomoć |
Prioritet |
Fond (ako je primjenjivo) |
Osnova za izračun potpore EU-a (ukupne ili javne) |
Doprinos EU-a (a) |
Nacionalni doprinos (b)=(c)+(d) |
Indikativna raščlamba nacionalnog doprinosa |
Ukupno (e)=(a)+(b) |
Stopa sufinanciranja (f)=(a)/(e) |
Doprinosi trećih zemalja (za informaciju) |
|
|
Nacionalni javni (c) |
Nacionalni privatni (d) |
|||||||||
|
|
Prioritet 1. |
EFRR |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IPA III CBC (8) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
CBC za susjedstvo (9) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
IPA III (10) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
NDICI (11) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
OCTP Grenland (12) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
OCTP (13) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Fondovi Interrega (14) |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
Prioritet 2. |
(fondovi kako je prethodno navedeno) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
Svi fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EFRR |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IPA III CBC |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
CBC za susjedstvo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IPA III |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NDICI |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OCTP Grenland |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OCTP |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fondovi Interrega |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
Svi fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
|
4. Mjere poduzete kako bi se relevantni programski partneri uključili u pripremu programa Interrega te uloga tih programskih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (h)
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
5. Pristup komunikaciji i vidljivosti za program Interrega, uključujući planirani proračun
Upućivanje: članak 17. stavak 4. točka (i)
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
6. Provedbene odredbe
6.1. Programska tijela
Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (a)
Tablica 10.
|
Programska tijela |
Ime ustanove [255] |
Osoba za kontakt [200] |
Adresa e-pošte [200] |
|
Upravljačko tijelo |
|
|
|
|
Nacionalno tijelo (za programe s trećim zemljama sudionicama, ako je primjenjivo) |
|
|
|
|
Tijelo za reviziju |
|
|
|
|
Skupina revizorskih predstavnika (za programe s trećim zemljama sudionicama, ako je primjenjivo) |
|
|
|
|
Tijelo kojemu Komisija izvršava isplate |
|
|
|
6.2. Postupak za osnivanje zajedničkog tajništva
Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (b)
|
Polje za unos teksta [3 500 ] |
6.3. Raspodjela obveza među državama članicama sudionicama i, ako je primjenjivo, trećim zemljama i PZP-ovima, u slučaju financijskih ispravaka koje nametne upravljačko tijelo ili Komisija
Upućivanje: članak 17. stavak 7. točka (c)
|
Polje za unos teksta [10 500 ] |
(1) Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(2) Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(3) Sastavnice 2 i 4
(4) Sastavnice 2 i 4
(5) Sastavnice 2 i 4
(6) Sastavnice 3 i 4
(7) EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4
(8) Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(9) Sastavnica 1, vanjska prekogranična suradnja
(10) Sastavnice 2 i 4
(11) Sastavnice 2 i 4
(12) Sastavnice 2 i 4
(13) Sastavnice 3 i 4
(14) EFRR, IPA III, NDICI ili OCTP, ako je jedinstveni iznos u okviru sastavnica 2 i 4
(*1) Prije preispitivanja u sredini razdoblja ova tablica sadržava iznose samo za godine 2021. – 2025.
DODACI
|
— |
Karta programskog područja |
|
— |
Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa |
|
— |
Financiranje koje nije povezano s troškovima |
|
Dodatak 1.: |
Karta programskog područja |
|
Dodatak 2.: |
Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa |
Nadoknada prihvatljivih izdataka koju Komisija isplaćuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(članak 88. Uredbe o zajedničkim odredbama)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Aktualna inačica |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Procijenjeni udio ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava u okviru prioriteta na koji će se primijeniti pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova, u % (procjena) |
Vrsta/vrste operacije |
Ime/Imena odgovarajućeg pokazatelja |
Mjerna jedinica za taj pokazatelj |
Vrsta pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova (standardni raspon jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa) |
Odgovarajući standardni rasponi jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa |
||
|
|
|
|
Oznaka |
Opis |
Oznaka |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
B. Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)
Je li upravljačko tijelo imalo potporu vanjskog poduzeća da bi utvrdilo pojednostavnjene troškove u nastavku?
Ako jest, navedite o kojem se vanjskom poduzeću radi:Vrste operacije:
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
C. Izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa
|
1. |
Izvor podataka upotrijebljenih za izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa (tko je proizveo, prikupio i zabilježio podatke; gdje su podaci pohranjeni; krajnji datumi; potvrđivanje itd.).
|
|
2. |
Navedite zašto su predloženi metoda i izračun relevantni za tu vrstu operacije.
|
|
3. |
Navedite kako su izvršeni izračuni, posebice uključujući sve pretpostavke s obzirom na kvalitetu ili količine. Prema potrebi, trebalo bi upotrijebiti i ovom prilogu dodati statističke dokaze i referentne vrijednosti u formatu kojim se Komisija može koristiti.
|
|
4. |
Objasnite kako ste osigurali da su u izračun standardnog raspona jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa uključeni samo prihvatljivi rashodi.
|
|
5. |
Procjena jednog ili više tijela za reviziju s obzirom na metodologiju izračuna te iznose i aranžmane kojima se osiguravaju provjera, kvaliteta, prikupljanje i pohrana podataka.
|
Dodatak 3.: Financiranje koje nije povezano s troškovima
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Aktualna inačica |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Iznos obuhvaćen financiranjem koji nije povezan s troškovima |
Vrsta/vrste operacije |
Uvjeti koji moraju biti ispunjeni ili rezultati koji moraju biti ostvareni |
Ime/Imena odgovarajućeg pokazatelja |
Mjerna jedinica za taj pokazatelj |
|
|
|
|
|
|
|
Oznaka |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupan obuhvaćen iznos |
|
|
|
|
|
|
|
B. Pojedinosti prema vrsti operacije (popuniti za svaku vrstu operacije)
Vrste operacije:
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
Privremeni rezultati |
Datum |
Iznosi |
||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
Navedite tijelo odgovorno / tijela odgovorna za te aranžmane. |
|
||||||||||
(1) Za jednu vrstu operacije moguće je nekoliko komplementarnih pokazatelja (primjerice jedan pokazatelj ostvarenja i jedan pokazatelj rezultata). U tim se slučajevima polja od 1.3. do 1.11. trebaju popuniti za svaki indikator.
Srijeda, 27. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/309 |
P8_TA(2019)0295
Sredstva za posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu sredstava za posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih (COM(2019)0055 – C8-0041/2019 – 2019/0027(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/32)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0055), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0041/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 22. ožujka 2019. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za proračune (A8-0085/2019), |
|
A. |
budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
P8_TC1-COD(2019)0027
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu sredstava za posebnu dodjelu za Inicijativu za zapošljavanje mladih
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/711.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/310 |
P8_TA(2019)0296
Opći aranžmani za trošarine *
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Vijeća o općim aranžmanima za trošarine (preinaka) (COM(2018)0346 – C8-0381/2018 – 2018/0176(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje – preinaka)
(2021/C 108/33)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Vijeću (COM(2018)0346), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0381/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (1), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 22. veljače 2019. upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 78.c Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0117/2019), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
odobrava Prijedlog Komisije prilagođen prema preporukama savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije; |
|
2. |
poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio; |
|
3. |
traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/311 |
P8_TA(2019)0297
Proizvodi na koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza ili smanjenja poreza „octroi de mer” *
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o izmjeni Odluke br. 940/2014/EU u pogledu proizvoda na koje se mogu primjenjivati izuzeća od poreza ili smanjenja poreza „octroi de mer” (COM(2018)0825 – C8-0034/2019 – 2018/0417(CNS))
(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)
(2021/C 108/34)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2018)0825), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0034/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0112/2019), |
|
1. |
prihvaća Prijedlog Komisije; |
|
2. |
poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio; |
|
3. |
traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/312 |
P8_TA(2019)0298
Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (COM(2018)0460 – C8-0275/2018 – 2018/0243(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/35)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0460), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 209., 212. i članak 322. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0275/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 13. prosinca 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (2) |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018. (3) |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj u skladu sa člankom 55. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0173/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 45, 4.2.2019., str. 1.
P8_TC1-COD(2018)0243
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 209. i 212. te članak 322. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),
budući da:
|
(1) |
Opći cilj programa „Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” (dalje u tekstu „Instrument”) trebao bi biti očuvanje i promicanje pružanje financijskog okvira za potporu očuvanja i promicanja vrijednosti , načela i temeljnih interesa Unije diljem svijeta kako bi se postigli ciljevi i ostvarila načela u skladu s ciljevima i načelima vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5., članku 8. i članku 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). [Am. 1] |
|
(2) |
U skladu s člankom 21. UEU-a, Unija osigurava usklađenost među različitim područjima svojeg vanjskog djelovanja, kao i između njih i svojih drugih politika te nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim područjima međunarodnih odnosa. Širok raspon djelovanja koji se omogućuje ovom Uredbom trebao bi pridonijeti ciljevima utvrđenima u tom članku UEU-a. |
|
(2a) |
U skladu s člankom 21. UEU-a primjena ove Uredbe mora se voditi načelima vanjskog djelovanja Unije, odnosno demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, jednakošću i solidarnošću te poštovanjem načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. Ovom se Uredbom nastoji doprinijeti ostvarivanju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, uključujući politike Unije povezane s ljudskim pravima te ciljevima navedenima u Strateškom okviru i akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju. Djelovanje Unije trebalo bi dati prednost poštovanju Opće deklaracije o ljudskim pravima. [Am. 2] |
|
(3) |
U skladu s člankom 8. UEU-a, Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave područja blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obilježen bliskim i miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji. Ovom se Uredbom pridonosi tom cilju. |
|
(3a) |
U skladu s člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Unija i države članice trebale bi podupirati suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture. Ovom bi se Uredbom trebalo pridonijeti ciljevima utvrđenima u tom članku. [Am. 3] |
|
(4) |
Smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva primarni je cilj politike razvojne suradnje Unije, kako je utvrđeno u članku 208. UFEU-a . Politika razvojne suradnje Unije ujedno pridonosi ostvarenju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, posebice podupiranju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva, kao što je utvrđeno u članku 21. stavku 2. točki (d) Ugovora o Europskoj uniji UEU-a, kao i očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti, kao što je utvrđeno u članku 21 . stavku 2. točki (c) UEU-a. [Am. 4] |
|
(5) |
Unija osigurava dosljednost razvojne politike kao što je propisano člankom 208. UFEU-a. Unija bi u politikama koje će vjerojatno utjecati na zemlje u razvoju u obzir trebala uzeti ciljeve razvojne suradnje, a to će biti ključan element strategije za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030. koji su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015. (5). Dosljednost politika za održivi razvoj ugrađena je u Program održivog razvoja do 2030., a da bi se to osiguralo potrebno je uzeti u obzir učinke svih politika na održivi razvoj i to na svim razinama: nacionalnoj razini, na razini unutar Unije, na razini drugih zemalja, kao i na globalnoj razini. Politike razvojne suradnje Unije i država članica trebale bi se dopunjavati i uzajamno jačati. [Am. 5] |
|
(6) |
Ovim se Instrumentom osigurava djelovanje za potporu tim ciljevima i politikama vanjskog djelovanja, a on se nadovezuje na djelovanje koje je imalo potporu u okviru Uredbe (EU) br. 233/2014 (6); Unutarnjeg sporazuma o 11. Europskom razvojnom fondu (ERF) (7) i Provedbene uredbe (8); Uredbe (EU) br. 232/2014 (9); Uredbe (EU) br. 230/2014 (10); Uredbe (EU) br. 235/2014 (11); Uredbe (EU) br. 234/2014 (12); Uredbe (Euratom) br. 237/2014 (13); Uredbe (EU) br. 236/2014 (14); Odluke br. 466/2014/EU; Uredbe (EZ, Euratom) br. 480/2009 (15) i Uredbe (EU) 2017/1601 (16). |
|
(7) |
Globalni razlog za djelovanje je težnja globalnom poretku za globalnim poretkom koji se temelji na propisima i vrijednostima te vodi načelom višestranosti, a u središtu mu je rad Ujedinjenih naroda. Program do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama (17) (dalje u tekstu: Pariški sporazum) i Akcijski plan iz Addis Abebe (18) odgovor su međunarodne zajednice na globalne izazove i kretanja u području održivog razvoja i promicanje mirnih, pravednih i uključivih društava, uz istodobno rješavanje problema klimatskih promjena i rad na očuvanju oceana i šuma . Program održivog razvoja do 2030., s ciljevima održivog razvoja kao osnovom, transformativni je okvir za iskorjenjivanje siromaštva i postizanje globalnog održivog razvoja. Primjenjuje se univerzalno kao sveobuhvatan zajednički okvir za djelovanje koje se primjenjuje na Uniju, njezine države članice i partnere. U njemu se uravnotežuju gospodarske i socijalne dimenzije gospodarska, socijalna, kulturna i obrazovna dimenzija održivog razvoja i dimenzija zaštite okoliša, a pritom se uvažava temeljna međusobna povezanost ciljeva. Program Cilj Programa održivog razvoja do 2030. osmišljen je tako jest da se nikoga ne zapostavi te se programom nastoji prvo obuhvatiti one koji su najzapostavljeniji . Njegova će se provedba pomno uskladiti s drugim relevantnim međunarodnim obvezama Unije. Djelovanjima Djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi se temeljiti na načelima i ciljevima zadanima u Programu do 2030., Pariškom sporazumu i Akcijskom planu iz Addis Abebe te bi njima trebalo doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja, a posebno bi trebalo uvažiti poveznice između ciljeva održivog razvoja i integriranog djelovanja kojima se mogu stvoriti dodatne koristi i dosljedno ispuniti višestruki ciljevi bez dovođenja u pitanje drugih ciljeva . [Am. 6] |
|
(8) |
Provedba Primjena ove Uredbe trebala bi se temeljiti na pet načela utvrđenih u Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije („Globalna strategija”) (19) koja je radi unaprjeđivanja vrijednosti i interesa EU-a predstavljena 19. lipnja 2016. kao vizija i okvir Unije za ujedinjeno i odgovorno vanjsko djelovanje u suradnji s partnerima. Unija bi trebala jačati partnerstva, promicati politički dijalog i zajedničke odgovore na izazove od globalnog značaja. Djelovanje Unije trebalo bi podupirati njezine temeljne interese , načela i vrijednosti u svim aspektima, uključujući promicanje demokracije i ljudskih prava, doprinošenje iskorjenjivanju siromaštva, očuvanje mira, sprječavanje sukoba, posredovanje i poslijeratnu obnovu, uključujući žene u svim fazama, osiguravanje nuklearne sigurnosti, jačanje međunarodne sigurnosti, suzbijanje rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja te pomoć narodima, zemljama i regijama koji se suočavaju s prirodnim katastrofama ili katastrofama koje je uzrokovao čovjek, stvaranje uvjeta za međunarodni pravni okvir za zaštitu osoba raseljenih zbog klimatskih promjena, poticanje uključivoga kvalitetnog obrazovanja, potporu poštenoj i održivoj trgovačkoj politici koja se temelji na propisima i vrijednostima kao alatu za razvoj te poboljšanje vladavine prava i ljudskih prava , gospodarsku i kulturnu diplomaciju i gospodarsku suradnju, promicanje inovacija, digitalnih rješenja i tehnologija , zaštitu kulturne baštine posebno u područjima u sukobu, suočavanje s globalnim prijetnjama javnom zdravlju te promicanje međunarodne dimenzije politika Unije. U okviru promicanja svojih temeljnih interesa, načela i vrijednosti, Unija bi trebala slijediti i promicati načela poštovanja visokih društvenih i radnih standarda i standarda zaštite okoliša, pa i s obzirom na klimatske promjene, vladavine prava, međunarodnog prava , pa i u pogledu humanitarnog i međunarodnog ljudskih prava o ljudskim pravima . [Am. 7] |
|
(9) |
Novi europski konsenzus Primjena ove Uredbe trebala bi se temeljiti i na europskom konsenzusu o razvoju („Konsenzus”) (20) potpisan je , potpisanom 7. lipnja 2017., a koji pruža okvir za zajednički pristup razvojnoj suradnji Unije i njezinih država članica radi provedbe Programa do 2030. i Akcijskog plana iz Addis Abebe. Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv diskriminacije i nejednakosti, jačanje otpornosti i načelo da se nikoga ne zapostavi u središtu su politike razvojne suradnje , zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena trebali bi biti činiti temelj primjene ove Uredbe . [Am. 8] |
|
(9 a) |
Uz Program UN-a do 2030., Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Akcijski plan iz Addis Abebe, Globalnu strategiju EU-a, Europski konsenzus o razvoju te europsku politiku susjedstva, koji čine primarni politički okvir, primjena ove Uredbe trebala bi se voditi sljedećim dokumentima i njihovim budućim revizijama:
|
|
(10) |
U svrhu promicanja novog međunarodnog okvira uspostavljenog Programom održivog razvoja do 2030., Globalnom strategijom i Konsenzusom, ovom Uredbom treba težiti povećanju dosljednosti i osiguranju djelotvornosti vanjskog djelovanja Unije tako da se njezini napori usmjere s pomoću pojednostavnjenog instrumenta radi bolje provedbe različitih politika vanjskog djelovanja. |
|
(11) |
U skladu s Globalnom strategijom i Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa (2015.–2030.), koji je donesen 18. ožujka 2015., trebalo bi uvažiti potrebu da se odgovaranje na krize i ograničavanje kriza zamijeni strukturiranijim i dugoročnijim pristupom kojim se djelotvornije odgovara na nestabilne situacije, prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek te produljene krize. Potreban je zajednički pristup smanjenju rizika, prevenciji, ublažavanju i pripremi te veći naglasak na ta područja; nužni su i daljnji napori za poboljšanje brzog odgovora i trajnog oporavka. Ova Uredba stoga bi trebala pridonijeti jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja u obliku djelovanja za brzi odgovor ( 2015.–2030.), koji je donesen 18. ožujka 2015 (21) , trebalo bi uvažiti potrebu da se odgovaranje na krize i ograničavanje kriza zamijeni strukturiranijim i dugoročnijim preventivnim pristupom kojim se djelotvornije odgovara na nestabilne situacije, prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek te produljene krize. Potreban je zajednički pristup smanjenju rizika, prevenciji, ublažavanju i pripremi te veći naglasak na ta područja; nužni su i daljnji napori za poboljšanje brzog odgovora i trajnog oporavka. Ova Uredba stoga bi trebala pridonijeti jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja, posebno u obliku djelovanja za brzi odgovor, kao i relevantnih geografskih i tematskih programa, istodobno osiguravajući odgovarajuću predvidljivost, transparentnost i odgovornost te usklađenost, dosljednost i komplementarnost s humanitarnom pomoći i potpunu usklađenost s međunarodnim humanitarnim pravom, te bez ometanja pružanja humanitarne pomoći u skladu s načelima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti u izvanrednim stanjima i kontekstima nakon izvanrednog stanja. [Am. 10] |
|
(12) |
U skladu s međunarodnim obvezama Unije u području djelotvornog razvoja, koje su preuzete u Busanu 2011. i obnovljene tijekom foruma na visokoj razini u Nairobiju 2016. i na koje se podsjeća u Konsenzusu, u okviru kontekstu službene razvojne suradnje Unije trebalo pomoći i u svim načinima pružanja potpore, Unija bi trebala primjenjivati načela djelotvornog razvoja, odnosno, zemlje u razvoju trebale bi preuzeti odgovornost za razvojne prioritete; ujedno bi se trebalo usredotočiti na rezultate, uključiva razvojna partnerstva te uzajamnu transparentnost i odgovornost , uz načela prilagođivanja i usklađivanja . [Am. 11] |
|
(13) |
U skladu s ciljevima održivog razvoja, ova Uredba trebala bi pridonijeti pojačanom praćenju i izvješćivanju s naglaskom na rezultate, a to će obuhvatiti realizaciju, ishode i učinke u zemljama partnerima koje imaju koristi od vanjske financijske pomoći Unije. Kao što je dogovoreno u Konsenzusu, očekuje se da će se najmanje 20 % službene razvojne pomoći koja se financira u okviru ove Uredbe trebalo bi utrošiti na socijalno uključivanje i ljudski razvoj, uključujući usredotočujući se na osnovne socijalne usluge, kao što su zdravstvo, obrazovanje, prehrana, voda, sanitarni i higijenski uvjeti te socijalna zaštita, uzimajući u obzir jednakost spolova i osnaživanje žena i prava djeteta kao horizontalna pitanja . [Am. 12] |
|
(14) |
Kad god je to moguće i primjereno, Kako bi se poboljšala stvarna odgovornost i transparentnost proračuna Unije , Komisija bi trebala uspostaviti jasne mehanizme praćenja i evaluacije kako bi se osigurala učinkovita procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe. Potrebno je pratiti i procjenjivati rezultate vanjskog djelovanja Unije na temelju unaprijed definiranih, transparentnih i mjerljivih pokazatelja specifičnih za pojedine zemlje i prilagođenih posebnostima i ciljevima Instrumenta te, po mogućnosti, utemeljenih na okviru rezultata zemlje partnera. Komisija bi trebala redovito pratiti svoja djelovanja i preispitivati napredak te davati rezultate na uvid javnosti, posebno u obliku godišnjeg izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 13] |
|
(15) |
Ova Uredba trebala bi pridonijeti zajedničkom cilju Unije, a to je pružanje službene razvojne pomoći u iznosu 0,7 % bruto nacionalnog dohotka u okviru Programa održivog razvoja do 2030. Ta bi se obveza trebala temeljiti na jasnom planu Unije i država članica za uspostavljanje rokova i modaliteta za njezino ostvarenje. U tom smislu, najmanje 92 % 95 % financijskih sredstava u okviru ove Uredbe trebalo bi doprinositi djelovanjima osmišljenima tako da ispunjavaju kriterije za službenu razvojnu pomoć koje je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD-DAC). [Am. 14] |
|
(16) |
Kako bi se resursi osigurali u područjima u kojima su najpotrebniji, posebno za najmanje razvijene zemlje i zemlje u nestabilnoj situaciji i sukobima, ova Uredba trebala bi pridonijeti zajedničkom cilju da se 0,20 % bruto nacionalnog dohotka Unije namijeni najmanje razvijenim zemljama u vremenskom okviru Programa do 2030. Ta bi se obveza trebala temeljiti na jasnom planu EU-a i država članica za uspostavljanje rokova i modaliteta za njezino ostvarenje. [Am. 15] |
|
(16a) |
U skladu s postojećim obvezama iz Akcijskog plana EU-a za ravnopravnost spolova II., najmanje 85 % programa financiranih iz službene razvojne pomoći, i geografskih i tematskih, trebalo bi imati ravnopravnost spolova kao glavni ili bitan cilj, kako je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a. Obvezno preispitivanje potrošnje trebalo bi osigurati da bitan dio tih programa ima ravnopravnost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica kao glavni cilj. [Am. 16] |
|
(16b) |
U ovoj Uredbi posebna bi se pozornost trebala posvetiti djeci i mladima koji će pridonijeti ostvarenju Programa do 2030. U vanjskom djelovanju Unije u okviru ove Uredbe posebna pozornost trebala bi se usmjeriti na njihove potrebe i osnaživanje, a ulaganjem u ljudski razvoj i socijalnu uključenost pridonijet će se ostvarenju njihova potencijala kao ključnih pokretača promjene. [Am. 17] |
|
(16c) |
Zemlje supsaharske Afrike najvećim dijelom nastanjuju adolescenti i mladi. Svaka zemlja trebala bi odlučivati o svojoj demografskoj politici. No dinamici demografije trebalo bi se pristupiti globalno kako bi se sadašnjim i budućim generacijama osigurala sredstva da u potpunosti ostvare svoj potencijal na održivi način. [Am. 18] |
|
(17) |
Uredba bi trebala odražavati potrebno usmjerenje na strateške prioritete, i u geografskom smislu – europsko susjedstvo, Afrika i zapadni Balkan te zemlje koje su u nestabilnoj situaciji i najviše im je potrebna pomoć, osobito najmanje razvijene zemlje, i po tematskim područjima – sigurnost, područjima – održivi razvoj , iskorjenjivanje siromaštva, demokracija i ljudska prava, vladavina prava, dobro upravljanje, sigurnost, sigurne, propisne i zakonite migracije, smanjenje nejednakosti, ravnopravnost spolova, rješavanje problema uništavanja okoliša, klimatske promjene i ljudska prava globalne prijetnje javnom zdravlju . [Am. 19] |
|
(17a) |
Ovom Uredbom trebalo bi doprinijeti stvaranju otpornosti države i društva u području globalnog javnog zdravlja rješavanjem globalnih prijetnji javnom zdravlju, jačanjem zdravstvenih sustava, ostvarenjem univerzalnog zdravstvenog osiguranja, sprječavanjem i borbom protiv zaraznih bolesti te pomaganjem u osiguravanju pristupačnih lijekova i cjepiva za sve. [Am. 20] |
|
(18) |
Poseban odnos razvijen sa susjednim zemljama Unije u skladu s člankom 8. UEU-a trebalo bi očuvati i poboljšati primjenom ove Uredbe. Ovom Uredbom trebalo bi pridonijeti jačanju otpornosti država i društava u susjedstvu Unije, slijedeći angažman u Globalnoj strategiji. Trebalo bi poduprijeti provedbu europske politike susjedstva u skladu s preispitivanjem iz 2015., te provedbu regionalnih okvira za suradnju, kao što su prekogranična suradnja i vanjski aspekti relevantnih makroregionalnih strategija i politika te strategija i politika za pomorske bazene u istočnom i južnom susjedstvu, uključujući Sjevernu dimenziju i regionalnu suradnju na Crnom moru . Te inicijative pružaju dodatne političke okvire za produbljivanje odnosa sa zemljama partnerima kao i njihovih međusobnih odnosa, koji se zasnivaju na načelima uzajamnih obveza te zajedničke odgovornosti. [Am. 21] |
|
(19) |
Cilj europske politike susjedstva, kako je revidirana 2015. (22), u skladu je s glavnim političkim prioritetima Unije, a to su produbljenje demokracije, promicanje ljudskih prava i podupiranje vladavine prava, stabilizacija susjednih zemalja i jačanje otpornosti, posebno poticanjem gospodarskog razvoja promicanjem političkih, gospodarskih i socijalnih reformi . Kako bi se ostvario taj cilj, u okviru provedbi revidirane europske politike susjedstva u okviru ove Uredbe naglasak je stavljen na četiri bi trebalo staviti na sljedeća prioritetna područja, odnosno dobro upravljanje, demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava, s posebnim naglaskom na daljnji angažman civilnog društva; gospodarski socioekonomski razvoj, uključujući borbu protiv nezaposlenosti mladih kao i obrazovanje i održivost okoliša; sigurnost; migraciju i mobilnost, uključujući suzbijanje temeljnih uzroka nezakonite migracije nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja te pružanje potpore narodima, zemljama i regijama koji se suočavaju s pojačanim migracijskim pritiskom . Ovom bi se Uredbom trebala podupirati provedba sporazuma o pridruživanju Unije i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama u susjedstvu. . Europska politika susjedstva temelji se na diferencijaciji i poboljšanoj međusobnoj odgovornosti, pri čemu se uvažavaju različite razine sudjelovanja te se odražavaju interesi svake zemlje u pogledu prirode i usmjerenosti njezina partnerstva s Unijom. Pristup koji se temelji na uspješnosti jedno je od ključnih načela europske politike susjedstva. U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka u jednoj od zemalja partnera, potporu bi trebalo prekinuti. Financiranje u susjedstvu ključni je pokretač u rješavanju zajedničkih izazova, kao što su nezakonite migracije i klimatske promjene, te u širenju prosperiteta, sigurnosti i stabilnosti putem gospodarskog razvoja i boljeg upravljanja. Potrebno je poboljšati vidljivost pomoći Unije u susjednom području. [Am. 22] |
|
(20) |
Ova bi Uredba trebala poduprijeti provedbu moderniziranog sporazuma o pridruživanju sa zemljama Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) te omogućiti daljnji razvoj snažnih veza u kontekstu ključnih i zajedničkih globalnih pitanja između EU-a i njegovih partnera u AKP-u. Posebno, ovom Uredbom trebalo bi poduprijeti nastavak uspostavljene suradnje između Unije i Afričke unije u skladu sa Zajedničkom strategijom Afrika-EU , uključujući sudjelovanje Afrike i Unije u promicanju prava djece, kao i osnaživanja europske i afričke mladeži, i nadovezati se na budući sporazum EU-a i AKP-a nakon 2020., uključujući u okviru kontinentalnog pristupa Africi , i uzajamno korisno partnerstvo ravnopravnih strana između EU-a i Afrike . [Am. 23] |
|
(20a) |
Ovom se Uredbom također treba pridonijeti aspektima vanjskih odnosa Unije koji su povezani s trgovinom, kao što su suradnja s trećim zemljama u pogledu dužne pažnje u lancu opskrbe za kositar, tantal i zlato, Proces Kimberley, Pakt o održivosti, provedba obveza na temelju Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (23) (Uredba o OSP-u), suradnja u okviru zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šumarstva (FLEGT) i inicijative u okviru strategije Pomoć za trgovinu kako bi se zajamčila usklađenost i uzajamna potpora između trgovinske politike EU-a i razvojnih ciljeva i djelovanja. [Am. 24] |
|
(21) |
Unija bi trebala tražiti najučinkovitiji način uporabe dostupnih resursa kako bi poboljšala učinak svojeg vanjskog djelovanja. U tu svrhu trebalo bi osigurati dosljednost , usklađenost i komplementarnost među instrumentima za financiranje vanjskog djelovanja Unije, a to su posebno Instrument pretpristupne pomoći III. (24), Instrument za humanitarnu pomoć (25), Odluka o prekomorskim zemljama i područjima (26), Europski instrument za nuklearnu sigurnost kojim će se dopuniti Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na temelju Ugovora o Euratomu (27), zajednička vanjska i sigurnosna politika te novopredloženi Europski instrument mirovne pomoći (28) koji se financira izvan proračuna EU-a; trebalo bi stvoriti i sinergije s drugim politikama i programima Unije uključujući skrbničke fondove te politike i programe država članica EU-a . To obuhvaća dosljednost i komplementarnost s makrofinancijskom pomoći, gdje je to relevantno. Kako bi se maksimalno povećao učinak kombiniranih intervencija za postizanje zajedničkog cilja, ovom bi se Uredbom trebalo omogućiti kombinirano financiranje s drugim programima Unije, tako dugo dok se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. [Am. 25] |
|
(22) |
Financijskim sredstvima koja se dodjeljuju u okviru ove Uredbe trebalo bi financirati djelovanje u okviru međunarodne dimenzije programa Erasmus i Kreativna Europa , a provedba bi se trebala odvijati u skladu s Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (Uredbom o Erasmusu) (29) i Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (Uredbom o Kreativnoj Europi) (30) . [Am. 26] |
|
(22a) |
Trebalo bi ojačati međunarodnu dimenziju programa Erasmus + kako bi se povećale mogućnosti za mobilnost i suradnju pojedinaca i organizacija iz slabije razvijenih zemalja u svijetu, i to podupiranjem izgradnje kapaciteta u trećim zemljama, razvoja vještina i kontakata na osobnoj razini, istovremeno nudeći veći broj mogućnosti za suradnju i mobilnost s razvijenim zemljama i zemljama rastućeg gospodarstva. [Am. 27] |
|
(22b) |
S obzirom na važnost razmatranja obrazovanja i kulture u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i strategijom EU-a za međunarodne kulturne odnose, ovom bi se Uredbom trebalo doprinijeti jamčenju uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja, promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, poticati međunarodne kulturne odnose i potvrđivati ulogu kulture u promicanju europskih vrijednosti djelovanjem s namjenom i ciljem koje je osmišljeno kako bi imalo jasan učinak na ulogu Unije na svjetskoj sceni. [Am. 28] |
|
(23) |
U okviru ove Uredbe trebalo bi financirati djelovanje uglavnom u okviru geografskih programa kako bi se maksimalno povećao učinak pomoći Unije i kako bi se njezino djelovanje približilo zemljama i narodima partnerima , pri čemu se pruža potpora tematskim prioritetima kao što su ljudska prava, civilno društvo i održivost . Ciljevi u okviru geografskih i tematskih programa trebali bi međusobno biti usklađeni i dosljedni, te bi ih . Taj bi načelni pristup trebalo dopuniti tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, gdje je to relevantno. Potrebno je osigurati učinkovitu komplementarnost među geografskim, tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor. Kako bi se u obzir uzele specifičnosti svakog programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a unije radi dopune odredbi ove Uredbe utvrđivanjem strategije Unije, prioritetnih područja, detaljnih ciljeva, očekivanih rezultata, specifičnih pokazatelja uspješnosti i specifične financijske raspodjele za svaki program. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (31) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 29] |
|
(24) |
U skladu s Konsenzusom, Unija i njezine države članice trebale bi poboljšati zajedničko programiranje kako bi objedinjavanjem resursa i kapaciteta povećale zajednički učinak. Zajedničko programiranje trebalo bi se temeljiti na angažmanu zemalja partnera, odobrenim sredstvima i preuzimanju odgovornosti. Unija i njezine države članice trebale bi, kada je to primjereno, nastojati poduprijeti zemlje partnere kroz zajedničku provedbu primjenu . Zajednička primjena trebala bi biti uključiva i otvorena svim partnerima Unije koji prihvaćaju zajedničku viziju i mogu joj doprinijeti, a to uključuje agencije i razvojne financijske institucije država članica, lokalna tijela, privatni sektor, civilno društvo i akademsku zajednicu. [Am. 30] |
|
(24a) |
U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka, ljudskih prava i vladavine prava u jednoj od zemalja partnera, potpora se delegiranim aktom može djelomično ili potpuno prekinuti. Pri donošenju odluka Komisija bi trebala uzeti u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 31] |
|
(24b) |
Ova Uredba trebala bi ponovno potvrditi nuklearnu sigurnost kao važan dio vanjskog djelovanja Unije i olakšati postizanje ciljeva suradnje koji su navedeni u Uredbi (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (32) (Uredbi EINS). Stoga, u slučaju da zemlja partner opetovano ne poštuje osnovne standarde nuklearne sigurnosti, kao što su odredbe relevantnih međunarodnih konvencija u okviru Međunarodne agencije za atomsku energiju, Konvencije iz Espoa i Aarhuške konvencije i njihovih naknadnih izmjena, Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i njegovih dodatnih protokola, obveze provedbe testiranja otpornosti na stres i povezanih mjera, te ciljevi suradnje navedeni u Uredbi EINS, treba razmotriti pomoć dotičnoj zemlji na temelju ove Uredbe, te ona može biti u potpunosti ili djelomično suspendirana. [Am. 32] |
|
(25) |
U provedbi primjeni ove Uredbe trebale bi se dosljedno odražavati i uvrstiti vrijednosti demokracije i ljudskih prava i temeljnih sloboda , uključujući zaštitu djece, manjina, osoba s invaliditetom i pripadnika zajednice LGBTI, te jednakost spolova i osnaživanje žena i djevojčica , a pomoć Unije u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju te organizacije civilnog društva trebala lokalne vlasti trebale bi imati posebnu dopunsku i dodatnu ulogu zbog svoje globalne prirode i neovisnosti djelovanja o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ. Unija bi pritom trebala posvetiti posebnu pozornost zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene te gdje je nepoštovanje tih prava i sloboda posebno izraženo i sustavno, kao i situacijama u kojima je prostor za civilno društvo u opasnosti. Pomoć Unije u okviru ove Uredbe trebala bi biti oblikovana na takav način da omogući potporu civilnom društvu, te suradnju i partnerstvo s njime u pogledu osjetljivih pitanja ljudskih prava i demokracije, pružajući fleksibilnost i potrebnu reaktivnost radi reagiranja na promjenjive okolnosti, potrebe korisnika ili razdoblja krize i prema potrebi pridonoseći izgradnji kapaciteta civilnoga društva. U takvim slučajevima, politički prioriteti trebali bi biti promicanje poštovanja međunarodnog prava i pružanje sredstava djelovanja lokalnom civilnom društvu i drugim relevantnim dionicima u području ljudskih prava kako bi pridonijeli radu koji se provodi u vrlo teškim okolnostima. Ova Uredba također treba otvoriti mogućnost da organizacije civilnog društva primaju male iznose bespovratnih sredstava na način koji je brz i učinkovit kad je to potrebno, posebno u najtežim situacijama, kao što su one obilježene nestabilnošću, krizom i napetostima između zajednica. [Am. 33] |
|
(25a) |
U skladu s člancima 2., 3. i 21. UEU-a i člankom 8. UFEU-a, provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima ravnopravnosti spolova, osnaživanja žena i djevojčica te bi se njome trebalo nastojati štititi i promicati prava žena u skladu s Akcijskim planom za ravnopravnost spolova II, zaključcima Vijeća o ženama, miru i sigurnosti od 10. prosinca 2018., Istanbulskom konvencijom Vijeća Europe i ciljem 5. Programa održivog razvoja do 2030. [Am. 34] |
|
(25b) |
Ovom bi Uredbom trebalo obuhvatiti i isticati promicanje prava žena i ravnopravnosti spolova na svjetskoj razini, pa i podupiranjem organizacija koje rade na promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava (pristup kvalitetnim i dostupnim informacijama, obrazovanju i uslugama) i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije, kao i uviđanjem i postupanjem u skladu s bliskim vezama između pitanja mira, sigurnosti, razvoja i ravnopravnosti spolova. Taj rad trebao bi biti usklađen s relevantnim međunarodnim i europskim načelima i konvencijama te promicati njihovu provedbu. [Am. 35] |
|
(26) |
Organizacije civilnog društva trebale bi obuhvatiti širok raspon dionika s različitim višestrukim ulogama i ovlastima, odnosno sve nedržavne, neprofitne, nestranačke i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih političkih, kulturnih, društvenih , vjerskih, okolišnih ili gospodarskih ciljeva i ideala ili radi pozivanja vlasti na odgovornost . Riječ je o urbanim, ruralnim, formalnim i neformalnim organizacijama koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Druga tijela ili akteri koji nisu posebno isključeni ovom Uredbom trebali bi se moći financirati kada je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva ove Uredbe. [Am. 36] |
|
(26a) |
U skladu s Konsenzusom za razvoj, Unija i njezine države članice trebale bi poticati sudjelovanje organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti u doprinošenju održivom razvoju i provedbi ciljeva održivog razvoja, među ostalim u sektorima demokracije, vladavine prava, temeljnih sloboda i ljudskih prava, socijalne pravde i kao pružatelja osnovnih socijalnih usluga najugroženijim narodima. Trebali bi prepoznati višestruke uloge organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti, pritom lokalnih vlasti kao promicatelja teritorijalnog pristupa razvoju, uključujući postupak decentralizacije, sudjelovanje, nadzor i odgovornost. Unija i njezine države članice trebale bi promicati prostor za djelovanje organizacija civilnog društva i okružje u kojem se ono omogućuje te dodatno povećati svoju potporu za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti kako bi se osnažilo njihovo sudjelovanje u procesu održivog razvoja te unaprijedio politički, socijalni i gospodarski dijalog, među ostalim i putem programa za sredstva za civilno društvo.[Am. 37] |
|
(26b) |
Unija podupire organizacije civilnog društva i promiče njihovo veće strateško sudjelovanje u svim vanjskim instrumentima i programima, uključujući geografske programe i djelovanja za brzi odgovor iz ove Uredbe, u skladu sa zaključcima Vijeća od 15. listopada 2012. na temu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europe i civilnog društva u području vanjskih odnosa”. [Am. 38] |
|
(27) |
Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ovaj Instrument koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (33) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. |
|
(28) |
Uredba odražava važnost borbe protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša i borbe protiv gubitka biološke raznolikosti, u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma , Konvencije o biološkoj raznolikosti i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a trebala bi pridonijeti uključivanju klimatskih i ekoloških pitanja u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja da se s 25 % 50 % proračunskih rashoda Unije podupre ostvarivanje klimatskih ciljeva i potpomoći djelovanja s jasnim i odredivim dodatnim koristima za sve sektore . Očekuje se da će se na djelovanja za ostvarivanje klimatskih ciljeva , upravljanje okolišem i zaštitu okoliša, biološku raznolikost i suzbijanje dezertifikacije u okviru ove Uredbe utrošiti 25 % 45 % njezine ukupne financijske omotnice , od čega bi 30 % ukupne financijske omotnice trebalo dodijeliti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih . Tijekom provedbe primjene ove Uredbe utvrdit će se relevantna djelovanja, a ukupni doprinos iz Uredbe trebao bi biti dio relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. Djelovanje Unije u tom području trebalo bi pogodovati poštovanju Pariškog sporazuma i konvencija iz Rija, a ne doprinositi uništenju okoliša ili stvarati štetu u okolišu ili klimi. U djelovanjima i mjerama koje pridonose ispunjenju cilja u pogledu klime poseban se naglasak stavlja na potporu prilagodbi klimatskim promjenama u siromašnim, iznimno ugroženim zemljama te se uzima u obzir odnos između klime, mira i sigurnosti, osnaživanja žena i borbe protiv siromaštva. Ovom Uredbom trebalo bi pridonijeti održivom gospodarenju prirodnim resursima i promicati održivo i sigurno rudarenje, upravljanje šumama i poljoprivredu. [Am. 39] |
|
(29) |
Ključno je dodatno pojačati suradnju Suradnja u području migracija sa zemljama partnerima kako bi se zakonitim migracijama dobro upravljalo, sa svim pripadajućim koristima, a nezakonite se migracije suzbijale može dovesti do uzajamne koristi od propisnih, sigurnih i odgovornih migracija i do suzbijanja nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja . Takva suradnja trebala bi pridonijeti olakšavanju sigurnih i zakonitih putova za migracije i azil, osiguranju pristupa međunarodnoj zaštiti, otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije, i prisilnog raseljavanja , angažiranju u odnosima s dijasporama, poboljšanju upravljanja granicama i naporima u borbi protiv rješavanju nezakonite migracije, trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i aktivnostima u pogledu sigurnog, dostojanstvenog i održivog vraćanja, ponovnog prihvata i reintegracije gdje je to relevantno, na način kojim se uzimaju u obzir sukobi i na temelju međusobnog preuzimanja obveza i punog poštovanja humanitarnih obveza i obveza u pogledu ljudskih prava u okviru međunarodnog prava i prava Unije . Stoga bi djelotvorna suradnja trećih zemalja s Unijom u ovom području trebala biti integrirana u opća načela ove Uredbe. Važna je povećana dosljednost između migracijske politike i politike razvojne suradnje kako bi se osiguralo da se razvojnom pomoći podupiru zemlje partneri u djelotvornijem borbi protiv siromaštva i nejednakosti, promicanju prava i sloboda te u pridonošenju propisnom, sigurnom i odgovornom upravljanju migracijom migracijama . Ova bi Uredba trebala pridonijeti koordiniranom, holističkom i strukturiranom pristupu migraciji, maksimalnom povećanju sinergija i iskorištavanju utjecaja koji Unija ima pozitivnom utjecaju migracija i mobilnosti na razvoj .. [Am. 40] |
|
(30) |
Ovom bi se Uredbom, zajedno s migracijskom politikom i razvojnim politikama Unije, Uniji trebalo omogućiti da odgovori na izazove, potrebe i prilike u vezi s migracijom. U tu se svrhu, kako bi se u najvećoj mjeri migracijama doprinijelo razvoju, ne dovodeći u pitanje nepredviđene okolnosti, novonastale izazove ili nove potrebe , očekuje da će se 10 % najviše 10 % financijske omotnice namijeniti otklanjanju temeljnih uzroka nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja te potpori pojačanom angažmanu za omogućavanje sigurne, uredne, propisne i odgovorne migracije te provedbi planiranih i dobro upravljanih politika migracije i upravljanju migracijama, uključujući zaštitu izbjeglica i prava migranata na temelju međunarodnog prava i prava Unije u okviru ciljeva ove Uredbe. Ovom bi Uredbom trebalo doprinijeti rješavanju problema odljeva mozgova i pomoći u pružanju potpore za potrebe raseljenih osoba i zajednica domaćina, posebno pružanjem pristupa osnovnim uslugama i mogućnostima za život. [Am. 41] |
|
(30a) |
Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i usluge dokazani su pokretači održivog razvoja i uključivog rasta. One mogu biti od presudne važnosti za poboljšanje života građana čak i u najsiromašnijim zemljama, posebice osnaživanjem položaja žena i djevojčica, jačanjem demokratskog upravljanja i transparentnosti, te povećanjem produktivnosti i stvaranja radnih mjesta. Međutim, povezivost i pristupačnost i dalje su problem diljem regija i unutar njih zbog velikih razlika između zemalja s višim dohotkom i zemalja s nižim dohotkom, te između gradova i ruralnih područja. Ovom Uredbom stoga bi se trebalo pomoći Uniji da dodatno integrira digitalizaciju u svoje razvojne politike. [Am. 42] |
|
(30b) |
U Programu za održivi razvoj do 2030., koji je donesen rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015., ističe se važnost promicanja mirnih i uključivih društava kao cilja održivog razvoja (16. cilj održivog razvoja) te radi postizanja ostalih ishoda razvojne politike. Ciljem održivog razvoja br. 16.a izričito se traži „jačanje relevantnih nacionalnih institucija, među ostalim putem međunarodne suradnje, za izgradnju kapaciteta na svim razinama, a posebice u zemljama u razvoju, radi sprečavanja nasilja te suzbijanja terorizma i kriminala”. [Am. 43] |
|
(30c) |
U Priopćenju sa sastanka na visokoj razini od 19. veljače 2016. Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ažurirao je smjernice u pogledu izvješćivanja o službenoj razvojnoj pomoći u području mira i sigurnosti. Financiranje djelovanja poduzetih u skladu s ovom Uredbom predstavlja službenu razvojnu pomoć kada ono ispunjava kriterije navedene u tim smjernicama u pogledu izvješćivanja ili u bilo kojim naknadnim smjernicama u pogledu izvješćivanja o kojima Odbor za razvojnu pomoć može postići dogovor. [Am. 44] |
|
(30d) |
Izgradnja kapaciteta kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj trebala bi se primjenjivati samo u iznimnim slučajevima ako se ciljevi Uredbe ne mogu ispuniti drugim aktivnostima razvojne suradnje. Pružanje potpore akterima sigurnosnog sektora u trećim zemljama, među ostalim, u izvanrednim okolnostima, vojsci, u kontekstu sprečavanja sukoba, upravljanja krizama ili u kontekstu stabilizacije ključno je za osiguravanje odgovarajućih uvjeta za iskorjenjivanje siromaštva i razvoj. Dobro upravljanje, djelotvorna demokratska kontrola i civilni nadzor nad sigurnosnim sustavom, među ostalim nad vojskom, kao i poštovanje ljudskih prava i načelâ vladavine prava ključne su karakteristike države koja dobro funkcionira u svakom kontekstu te bi ih stoga trebalo promicati putem šire potpore trećim zemljama pri reformi sigurnosnog sektora. [Am. 45] |
|
(30e) |
Ova Uredba trebala bi se temeljiti na zaključcima evaluacije koju je Komisija zatražila za lipanj 2020., uključujući opsežno javno savjetovanje s više dionika, ocjenjujući dosljednost izgradnje kapaciteta kao potporu razvoju i sigurnosti za razvoj u okviru veze između sigurnosti i razvoja koju financira Unija i njezine države članice s Globalnom strategijom i ciljevima održivog razvoja UN-a. [Am. 46] |
|
(30f) |
Unija bi također trebala promicati pristup u kojem se vodi računa o sukobima i rodnim odnosima u svim djelovanjima i programima u okviru ove Uredbe kako bi se izbjegli negativni učinci te u najvećoj mogućoj mjeri povećali pozitivni učinci. [Am. 47] |
|
(31) |
Na Uredbu bi se trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UFEU-a. Pravila su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (34)(Financijska uredba) i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja, financijske pomoći, proračunske potpore, uzajamnih fondova, financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, te se osiguravaju kontrole odgovornosti financijskih subjekata. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama i trećim zemljama s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava ključno za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a. |
|
(32) |
Oblici financiranja te načini provedbe primjene u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju potreba, preferencija i specifičnog konteksta partnera, njihove relevantnosti, održivosti i sposobnosti za usklađivanje s načelima razvojne učinkovitosti, njihove mogućnosti ostvarivanja posebnih ciljeva djelovanja i postizanja rezultata, uzimajući u obzir posebno troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nesukladnosti. Pritom bi trebalo razmotriti i primjenu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske Financijske uredbe . Na temelju ove Uredbe trebalo bi osnažiti i povećati ulogu Europske zaklade za demokraciju (EED) kao zaklade koja je putem europskih institucija ovlaštena za potporu demokraciji, civilnom društvu i ljudskim pravima diljem svijeta. EED-u bi trebalo omogućiti administrativnu fleksibilnost i mogućnosti financiranja radi isplate ciljanih bespovratnih sredstava dionicima civilnog društva u europskom susjedstvu za provedbu europske politike susjedstva, osobito ako je riječ o razvoju demokracije, ljudskim pravima, slobodnim izborima i vladavini prava. [Am. 48]. |
|
(33) |
Novi Europski fond za održivi razvoj+ nadovezuje se na prethodni Fond za održivi razvoj (35) i trebao bi tvoriti integrirani financijski paket kojim se osigurava financijski kapacitet u obliku bespovratnih sredstava, proračunskih jamstava i financijskih instrumenata diljem svijeta. EFOR plus trebao bi poduprijeti Plan za vanjska ulaganja i objediniti operacije mješovitog financiranja i proračunska jamstva obuhvaćena Jamstvom za vanjsko djelovanje, uključujući jamstva za državne rizike povezane s operacijama kreditiranja koje su se prethodno provodile u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Europske investicijske banke. Europska investicijska banka, s obzirom na svoju ulogu u skladu s Ugovorima i iskustvo u potpori politika Unije tijekom zadnjih desetljeća, trebala bi i dalje biti prirodan partner Komisiji za provedbu primjenu operacija pokrivenih Jamstvom za vanjsko djelovanje. Druge multilateralne razvojne banke ili nacionalne razvojne banke EU-a isto tako raspolažu vještinama i kapitalom koji mogu dodati znatnu vrijednost učinku razvojne pomoći Unije te stoga treba snažno promicati njihovo sudjelovanje u okviru fonda EFOR plus putem ove Uredbe. [Am. 49] |
|
(34) |
Cilj EFOR-a plus trebala bi biti potpora ulaganjima kao oblik doprinosa ciljevima održivog razvoja poticanjem održivog i uključivog gospodarskog, kulturnog i socijalnog razvoja i promicanjem socioekonomske otpornosti u zemljama partnerima s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, održivog i uključivog rasta, stvaranja sprečavanje sukoba i promicanje mirnih, pravednih i uključivih društava, održiv i uključiv gospodarski napredak, borbu protiv klimatskih promjena njihovim ublažavanjem i prilagodbom tim promjenama, borbu protiv uništenja okoliša, stvaranje pristojnih radnih mjesta u skladu s relevantnim standardima MOR-a i , gospodarskih prilika, posebno za žene, mlade i ugrožene osobe. Potrebno je staviti naglasak na pružanje uključivog, ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja te na razvoj vještina i poduzetništva, jačanjem obrazovnih i kulturnih struktura , što podrazumijeva i djecu u humanitarnim krizama i situacijama prisilnog raseljavanja. Također bi cilj trebalo biti podupiranje stabilnog investicijskog okružja, industrijalizacije, socioekonomskih sektora, kooperativa, socijalnih poduzeća, mikro, malih i srednjih poduzeća te rješavanjem specifičnih socioekonomskih temeljnih uzroka jačanje demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, čiji nedostatak često predstavlja specifične socioekonomske temeljne uzroke nezakonite migracije i prisilnog raseljavanja , u skladu s relevantnim okvirnim programskim dokumentima. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti zemljama u nestabilnoj situaciji ili sukobu, najmanje razvijenim zemljama i siromašnim zemljama s visokom stopom zaduženosti. Poseban naglasak trebalo bi staviti i na poboljšanje pružanja bitnih javnih osnovnih usluga, sigurnosti opskrbe hranom te na poboljšanje kvalitete života brzorastućeg gradskog stanovništva, pa i s pomoću odgovarajućeg, sigurnog i pristupačnog stanovanja. U okviru EFOR-a plus trebalo bi poticati profitna ili neprofitna partnerstva kao sredstva usmjeravanja ulaganja privatnog sektora prema održivom razvoju i iskorjenjivanju siromaštva. Strateško sudjelovanje organizacija civilnog društva i delegacija Unije u zemljama partnerima također bi trebalo promicati u svim fazama projektnog ciklusa kako bi se pomoglo u pronalaženju prilagođenih rješenja za promicanje socioekonomskog razvoja zajednica, stvaranja radnih mjesta i novih poslovnih prilika. Ulaganja bi se trebala temeljiti na analizi sukoba, usmjerenosti na temeljne uzroke sukoba, krhkosti i nestabilnosti, te maksimalno povećavati potencijal za promicanje mira i smanjivati na najmanju moguću mjeru rizik od pogoršavanja sukoba. [Am. 50] |
|
(35) |
U okviru EFOR-a plus trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri povećati aditivnost financiranja, ukloniti tržišne nedostatke i neoptimalna ulaganja, pružiti inovativne proizvode te potaknuti financiranje iz privatnog sektora kojim se optimizira doprinos privatnog financiranja lokalnom održivom razvoju . Uključivanje privatnog sektora u suradnju Unije s partnerskim zemljama putem EFOR-a plus trebalo bi proizvesti mjerljiv dodatni razvojni učinak kojim se potpuno poštuje okoliš te prava i egzistencija lokalnih zajednica, bez narušavanja lokalnog tržišta te i nepravednog tržišnog natjecanja s lokalnim gospodarskim dionicima. To bi trebalo biti troškovno učinkovito i temeljiti se na uzajamnoj odgovornosti i podjeli rizika i troškova. EFOR+ s obzirom na to da se temelji na odgovarajućim kriterijima odgovornosti i transparentnosti, trebao bi djelovati kao jedinstveno mjesto koje će primati prijedloge za financiranje od financijskih institucija i javnih ili privatnih ulagača te pružati širok raspon financijske potpore prihvatljivim ulaganjima. [Am. 51] |
|
(35a) |
Jamstvo EU-a za državne operacije ulaganja u javni sektor dio je EFOR-a plus. To jamstvo EU-a ne obuhvaća državne operacije ulaganja koje uključuju daljnje kreditiranje privatnog sektora ili kreditiranje subjekata ispod državne razine koji imaju pristup financiranju ispod državne razine bez državnih jamstava, kao ni kreditiranje u njihovu korist. Kako bi se EIB-u pomoglo u planiranju kapaciteta, dodjeljuje mu se minimalni zajamčeni opseg takvih državnih operacija ulaganja. [Am. 52] |
|
(36) |
Trebalo bi uspostaviti jamstvo za vanjsko djelovanje na temelju postojećeg jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja. Jamstvom za vanjsko djelovanje trebalo bi poduprijeti operacije EFOR-a plus pokrivene proračunskim jamstvima, makrofinancijsku pomoć i kredite trećim zemljama na temelju Odluke Vijeća 77/270/Euratom (36). Te operacije treba poduprijeti odobrenim sredstvima u okviru ove Uredbe, zajedno s onima u okviru Uredbe (EU) br. …/… Europskog parlamenta i Vijeća (37) (IPA III Uredba) i Uredbe EINS, koja bi trebala pokrivati i izdvajanje rezervacija i obveze koje proizlaze iz kredita za makrofinancijsku pomoć i kredita trećim zemljama na koje se upućuje u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS. Pri financiranju operacija iz EFOR-a plus trebalo bi davati prednost financiranju operacija koje imaju snažan učinak na otvaranje stvaranje pristojnih radnih mjesta i egzistencije, i čiji omjer troškova i koristi povećava održivost ulaganja te koje pružaju najviše jamstvo u pogledu održivosti te dugoročnog razvojnog učinka u cjelokupnoj lokalnoj odgovornosti . Operacije uz potporu jamstva za vanjsko djelovanje trebale bi biti popraćene dubinskom ex ante procjenom aspekata zaštite okoliša te financijskih i društvenih aspekata, kako je primjereno uključujući učinak na ljudska prava i egzistenciju pogođenih zajednica i učinak na nejednakosti i utvrđivanje načina rješavanja tih nejednakosti i u skladu sa zahtjevima za bolju regulativu te uzimajući u obzir načelo dobrovoljnog i prethodnog pristanka pogođenih zajednica u ulaganjima u zemljišta . Jamstvo za vanjsko djelovanje ne bi se trebalo koristiti za pružanje osnovnih javnih usluga – to je i dalje odgovornost države. Ex post procjene učinka trebale bi se provoditi i radi mjerenja razvojnog učinka operacija iz EFOR-a plus. [Am. 53] |
|
(37) |
Radi veće fleksibilnosti, povećanja privlačnosti za privatni sektor , promicanja poštenog tržišnog natjecanja i maksimalnog povećanja učinka ulaganja trebalo bi za prihvatljive dionike predvidjeti odstupanje od pravila vezanih uz metode izvršenja proračuna Unije, kako su utvrđena u Financijskoj uredbi. Ti prihvatljivi dionici mogla bi biti tijela kojima nije povjerena provedba javno-privatnog partnerstva, a i tijela uređena privatnim pravom zemlje partnera. [Am. 54] |
|
(38) |
Kako bi se povećao učinak Jamstva za vanjsko djelovanje, države članice i ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru trebale bi imati mogućnost davanja doprinosa u gotovini ili u obliku jamstva. Doprinos u obliku jamstva ne bi trebao premašivati 50 % iznosa operacija za koje Unija jamči. Za financijske obveze koje proizlaze iz ovog jamstva ne bi trebalo izdvojiti rezervacije, a rezervu likvidnosti trebao bi osigurati zajednički fond za rezervacije. |
|
(39) |
Vanjsko djelovanje često se provodi primjenjuje u izrazito nestabilnom okruženju u kojem je nužno brzo i neprekidno prilagođavanje na promjenjive potrebe partnera Unije i globalne izazove u području ljudskih prava i temeljnih sloboda , demokracije i dobrog upravljanja, sigurnosti i stabilnosti, klimatskih promjena i okoliša te oceana, kao i na migracijsku krizu i migracija, uključujući njezine temeljne uzroke kao što su siromaštvo i nejednakost, i učinak sve većeg broja raseljenih osoba, a posebno na zemlje u razvoju . Da bi se zadržala predvidivost, a svejedno bilo moguće brzo reagirati kad je to potrebno, financijsko izvršenje programa mora biti moguće prilagođavati. Kako bi se povećala sposobnost EU-a da reagira na nepredviđene potrebe koje nisu predviđene programima i programskim dokumentima nadovezujući se na uspješno iskustvo s Europskim razvojnim fondom, određeni predodređeni iznos ne bi trebao biti dodijeljen, nego rezerviran za nove izazove i prioritete. Taj bi iznos u opravdanim okolnostima trebalo mobilizirati u skladu s postupcima utvrđenima u ovoj Uredbi. [Am. 55] |
|
(40) |
Stoga, poštujući načelo godišnjeg određivanja proračuna Unije, ovom Uredbom trebalo bi očuvati mogućnost primjene fleksibilnih odredbi koje su već uvrštene u Financijsku uredbu za druge politike, konkretno odredbi o prijenosu i ponovnoj raspodjeli obveza, kako bi se osigurala učinkovita uporaba sredstava Unije i za građane Unije i za zemlje partnere te kako bi se ujedno maksimalno povećala dostupna sredstva Unije za intervencije u okviru vanjskog djelovanja. |
|
(41) |
U skladu s člankom 83. Odluke Vijeća …/… (PZP-ovi), osobe i subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje u okviru ove Uredbe, podložno pravilima i ciljevima Uredbe i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Štoviše, trebalo bi poticati suradnju u područjima zajedničkog interesa između zemalja partnera i prekomorskih zemalja i područja kao i najudaljenijih regija Unije prema članku 349. UFEU-a. |
|
(42) |
Kako bi se povećala demokratska odgovornost zemalja partnera u pogledu njihovih razvojnih procesa i održivosti vanjske pomoći, Unija bi trebala promicati, kada je to prikladno, uporabu institucija, resursa, stručnosti te sustava i postupaka zemalja partnera za sve aspekte projektnog ciklusa za suradnju , istodobno osiguravajući lokalne resurse i stručnost te punu uključenost lokalnih vlasti i civilnog društva . Unija bi također trebala pružiti programe osposobljavanja o tome kako podnijeti zahtjev za financiranje iz Unije za službenike lokalnih tijela i organizacije civilnog društva kako bi im se pomoglo da povećaju prihvatljivost i uspješnost svojih projekata. Ti bi se programi trebali provoditi u predmetnim zemljama, biti dostupni na jeziku te zemlje i dopunjivati uspostavljene programe za učenje na daljinu kako bi se osiguralo ciljano osposobljavanje koje odgovara potrebama određene zemlje. [Am. 56] |
|
(43) |
Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i mjere koji se navode u članku 19. tvore programe rada prema Financijskoj uredbi. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi sastoje se od skupa mjera grupiranih u jedan dokument. |
|
(44) |
U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (38), Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (39), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (40) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (41), financijski interesi Unije trebaju se štititi djelotvornim i razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (42). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije te dodijeliti Komisiji, OLAF-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Sporazumi s trećim zemljama i područjima i međunarodnim organizacijama te bilo kakav sporazum ili ugovor koji proizlazi iz provedbe ove Uredbe stoga bi trebali sadržavati odredbe kojima se Komisiju, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuje za provedbu takvih revizija, provjera i inspekcija na terenu u skladu s njihovim nadležnostima i kojima se osigurava da sve treće strane uključene u izvršavanje financiranja Unije dodjeljuju jednaka prava. |
|
(44a) |
Radi doprinosa međunarodnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza, prijevare, korupcije i pranja novca, sve financiranje u okviru ove Uredbe trebalo bi se pružati na potpuno transparentan način. Osim toga, prihvatljivi partneri ne bi smjeli podržavati aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe niti sudjelovati u operacijama financiranja ili ulaganja s pomoću instrumenta koji se nalazi u nekooperativnoj jurisdikciji ili poreznoj oazi. Partneri bi se također trebali suzdržati od bilo kakvog izbjegavanja poreza ili agresivnog poreznog planiranja. [Am. 57] |
|
(45) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu relevantnih odredaba ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (43). [Am. 58] |
|
(46) |
Kako bi se dopunili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s utvrđivanjem strategije Unije, prioritetnim područjima, detaljnim ciljevima, očekivanim rezultatima, specifičnim pokazateljima učinka i specifičnim modalitetima financijske raspodjele i suradnje za svaki geografski i tematski program te za akcijske planove i mjere koje se ne temelje na programskim dokumentima kojima se uspostavlja operativni okvir za ljudska prava, uspostavljanjem okvira za upravljanje rizikom, odlučivanjem o potrebama koje nisu obuhvaćene programima ili programskim dokumentima, odlučivanjem o obustavi pomoći, utvrđivanjem okvira pristupa koji se temelji na rezultatima, utvrđivanjem stopa rezerviranja, uspostavljanjem okvira praćenja i evaluacije te proširivanjem opsega mjera za zemlje i područja koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom. Kako bi se izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije UFEU-a u vezi sa stopama rezervacije utvrđenima u članku 26. stavku 3., s područjima suradnje i intervencije navedenim u prilozima II., prilozima II . III. i IV., prioritetnim područjima operacija iz EFOR-a plus navedenima u Prilogu V., upravljanjem fondom EFOR+ iz Priloga VI., radi revizije ili dopune pokazatelja u Prilogu VII. gdje se to smatra potrebnim te radi dopune ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i procjenu. i investicijskim područjima navedenima u Prilogu V ., kao i pokazateljima navedenima u Prilogu VII. [Am. 60] |
|
(47) |
U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (44), potrebno je evaluirati ovaj Program na temelju informacija prikupljenih s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje, a istovremeno izbjeći prekomjernu regulativu i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi, gdje je primjereno, mogu trebali bi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa na terenu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući sa stručnjacima s relevantnim dionicima , kao što su civilno društvo i stručnjaci, te da se ona provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 61] |
|
(48) |
Upućivanja na instrumente Unije iz članka 9. Odluke Vijeća 2010/427/EU (45) , koji se zamjenjuju ovom Uredbom, treba smatrati upućivanjima na ovu Uredbu, a Komisija bi trebala osigurati provedbu ove Uredbe Zbog širokog raspona i područja primjene ove Uredbe te kako bi se osigurala usklađenost načela , ciljeva i troškova u okviru ove Uredbe i drugih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja, kao što je Uredba EINS, ili instrumenti koji su neodvojivo povezani s vanjskim politikama, primjerice Uredba IPA III, horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih službi Komisije i ESVD-a , a kojom predsjedava potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili predstavnik tog ureda trebala bi biti odgovorna za vođenje, koordinaciju i upravljanje politikama, programima, ciljevima i djelovanjima u skladu s ulogom EEAS-a, kako je predviđeno tom odlukom ovom Uredbom kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu vanjskog financiranja Unije . Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije trebala bi jamčiti ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Za sva djelovanja, uključujući djelovanja za brzi odgovor i izvanredne mjere pomoći, i tijekom cijelog ciklusa programiranja, planiranja i primjene instrumenta, Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, utvrđenima na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Svi prijedlozi odluka trebali bi biti pripremljeni u skladu s postupcima Komisije te se podnose Komisiji na usvajanje. [Am. 61] |
|
(48a) |
Primjena ove Uredbe trebala bi, kada je to relevantno, nadopunjavati mjere koje Unija donese u svrhu ostvarenja ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike u okviru glave V. drugog poglavlja UEU-a i mjere donesene u okviru dijela petog UFEU-a te bi trebala biti usklađena s njima. [Am. 62] |
|
(49) |
Ovdje predviđena djelovanja trebaju strogo pratiti uvjete i postupke utvrđene restriktivnim mjerama Unije. [Am. 63] |
|
(49a) |
Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, programiranja, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. Potrebno je uspostaviti pojačan dijalog između institucija kako bi se osiguralo da Europski parlament bude u mogućnosti sustavno i neometano provoditi političku kontrolu tijekom primjene ove Uredbe, čime se povećava djelotvornost i legitimnost. [Am. 64] |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuje program „Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju” (dalje u tekstu „Instrument”).
Njome se određuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Ujedno se uspostavljaju Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) i jamstvo za vanjsko djelovanje.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(1) |
„program za pojedinu državu” znači okvirni program koji obuhvaća jednu državu; |
|
(2) |
„program za više država” znači okvirni program koji pokriva više država; |
|
(3) |
„prekogranična suradnja” znači suradnja između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja i područja uz vanjske granice Unije; |
|
(4) |
„regionalni program” znači okvirni program za više država koji obuhvaća više trećih zemalja unutar istog geografskog područja, kao što je utvrđeno u članku 4. stavku 2.; |
|
(5) |
„transregionalni program” znači okvirni program za više država koji obuhvaća više trećih zemalja iz različitih područja, kao što je utvrđeno u članku 4. stavku 2.; |
|
(6) |
„pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom 197. stavkom 2. točkom (c) Financijske uredbe; |
|
(6 a) |
„organizacije civilnog društva” znači sve nedržavne, neprofitne i nenasilne strukture u okviru kojih se građani organiziraju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i ideala, bilo političkih, kulturnih, društvenih, gospodarskih, vjerskih ili okolišnih, ili radi pozivanja vlasti na odgovornost a koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini i koje mogu uključivati i gradske i ruralne, i formalne i neformalne organizacije; u kontekstu tematskog programa o ljudskim pravima i demokraciji, „civilno društvo” obuhvaća pojedince ili skupine koje su neovisne od države i čija djelovanja pomažu u promicanju ljudskih prava i demokracije, uključujući borce za ljudska prava kako je definirano u Deklaraciji UN-a o pravima i odgovornostima pojedinaca; [Am. 65] |
|
(6 b) |
„lokalna tijela” znači ogranci državnih ili javnih tijela koji djeluju na podnacionalnoj razini (npr. razina općine, zajednice, okruga, županije, pokrajine ili regije). [Am. 66] |
|
(7) |
„investicijsko područje” znači ciljano područje za potporu jamstvom iz EFOR-a plus portfeljima ulaganja u određenim regijama, zemljama ili sektorima; |
|
(8) |
„doprinositelj” znači država članica, međunarodna financijska institucija ili javna ustanova države članice, državna agencija ili drugi javni ili privatni subjekti koji fondu za zajedničke rezerve pružaju doprinose u gotovini ili u jamstvima. [Am. 67] |
|
(8 a) |
„dodatnost” znači načelo kojim se osigurava da se potporom Jamstva za vanjsko djelovanje doprinosi održivom razvoju putem operacija koje se ne bi mogle izvršiti bez njega ili koje postižu pozitivne rezultate koji nadilaze ono što se moglo postići bez potpore, kao i poticanje financiranja iz privatnog sektora i uklanjanje tržišnih nedostataka ili ulagačkih situacija koje nisu optimalne kao i poboljšanje kvalitete, održivosti, učinka ili opsega nekog ulaganja. Tim se načelom jamči da se ulaganjem u operacije obuhvaćene Jamstvom za vanjsko djelovanje i financiranjem takvih operacija ne zamjenjuje potpora države članice, privatno financiranje ili druga financijska intervencija Unije ili međunarodna financijska intervencija te da se izbjegne istiskivanje drugih javnih ili privatnih ulaganja. Projekti koji se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje u pravilu imaju viši profil rizika od portfelja ulaganja koji podupiru prihvatljivi partneri u skladu s njihovim uobičajenim ulagačkim politikama bez Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 68] |
|
(8 b) |
„industrijalizirane zemlje” znači treće zemlje osim zemalja u razvoju koje su obuhvaćene popisom primatelja službene razvojne pomoći („ODA”) Odbora za razvojnu pomoć OECD-a („OECD-DAC”). [Am. 69] |
|
(8 c) |
„siromaštvo” znači svi uvjeti u kojima su osobe u nepovoljnom položaju te ih se u različitim društvima i lokalnim kontekstima smatra onesposobljenima. Temeljni aspekti siromaštva uključuju gospodarske, ljudske, političke, sociokulturne kapacitete i kapacitete samozaštite. [Am. 70] |
|
(8 d) |
„rodna osviještenost” znači djelovanje u cilju razumijevanja i uzimanja u obzir društvenih i kulturnih čimbenika koji su uključeni u rodno uvjetovanu isključenost i diskriminaciju u svim područjima javnog i privatnog života; [Am. 71] |
|
(8 e) |
„osviještenost u pogledu sukoba” znači djelovanje uz razumijevanje da će svaka inicijativa provedena u okruženju pogođenom sukobom djelovati na taj sukob te da će ta interakcija imati posljedice koje mogu biti pozitivne ili negativne; osviještenost u pogledu sukoba također znači osiguravanje toga da se učini sve što je moguće kako bi se djelovanjima Unije (politička djelovanja, djelovanja u području politika, vanjska pomoć) izbjegao negativan učinak i maksimalno povećao pozitivan utjecaj na dinamiku sukoba, doprinoseći time sprječavanju sukoba, strukturnoj stabilnosti i izgradnji mira. [Am. 72] |
Kada se upućuje na ljudska prava, podrazumijeva se da su time obuhvaćene i temeljne slobode; [Am. 73]
U kontekstu članka 15., „države kojima je pomoć najpotrebnija” mogu uključivati i zemlje navedene u Prilogu I. [Am. 74]
Članak 3.
Ciljevi
1. Opći cilj ove Uredbe jest uspostaviti financijski okvir koji bi Uniji omogućio očuvanje i promicanje njezinih vrijednosti , načela i temeljnih interesa Unije diljem svijeta kako bi se postigli ciljevi i ostvarila načela , u skladu s ciljevima i načelima vanjskog djelovanja Unije, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 5., članku 8. i članku 21. UEU-a te u članku 11 . i članku 208. UFEU-a . [Am. 75]
2. U skladu sa stavkom 1., specifični su ciljevi ove Uredbe sljedeći:
|
(a) |
potpora i poticanje dijaloga i suradnje s trećim zemljama i regijama u susjedstvu, supsaharskoj Africi, Aziji i na Pacifiku, te Sjevernoj i Južnoj Americi i na Karibima; |
|
(a a) |
doprinos ispunjenju međunarodnih obveza i ciljeva koje je Unija dogovorila, posebice Programa održivog razvoja do 2030., ciljeva održivog razvoja te Pariškog sporazuma; [Am. 76] |
|
(a b) |
razvoj posebnog ojačanog odnosa sa zemljama u istočnom i južnom susjedstvu Unije koji se temelji na suradnji, miru i sigurnosti, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, socioekonomskoj integraciji te zaštiti okoliša i klimatskom djelovanju; [Am. 77] |
|
(a c) |
smanjivanje, a dugoročno i iskorjenjivanje siromaštva, osobito u najmanje razvijenim zemljama; omogućavanje održivog društvenog i gospodarskog rasta; [Am. 78] |
|
(b) |
na globalnoj razini, konsolidacija i potpora demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima, organizacijama civilnog društva i lokalnim tijelima , unaprjeđivanje stabilnosti i mira , sprječavanje sukoba i promicanje pravednih i uključivih društava, jačanje multilateralizma, međunarodne pravde i odgovornosti, i rješavanje drugih globalnih i regionalnih izazova, uključujući migraciju i mobilnost klimatske promjene i degradaciju okoliša, te potreba i izazova vanjske politike, kako je navedeno u Prilogu III, uključujući promicanje izgradnje povjerenja i dobrosusjedskih odnosa ; [Am. 79] |
|
(b a) |
zaštita, promicanje i unaprjeđenje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava, kao i rodne i socijalne jednakosti, uključujući u najtežim okolnostima i hitnim situacijama u partnerstvu s civilnim društvom, uključujući borce za ljudska prava diljem svijeta; [Am. 80] |
|
(c) |
brzi odgovor na: krizne situacije, nestabilnosti i sukobe; izazove u pogledu otpornosti, povezivanje humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja te potrebe i prioritete vanjske politike [Am. 81] |
Postizanje tih ciljeva mjerit će se s pomoću relevantnih pokazatelja koji se navode u članku 31.
3. Najmanje 92 % 95 % rashoda u okviru ove Uredbe mora ispunjavati kriterije za službenu razvojnu pomoć, koje je uspostavio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Ova Uredba pridonosi postizanju zajedničkog cilja od 0,2 % bruto nacionalnog dohotka Unije za najmanje razvijene zemlje i 0,7 % bruto nacionalnog dohotka Unije u obliku službene razvojne pomoći u vremenskom okviru Programa održivog razvoja do 2030. [Am. 82]
3 a. Najmanje 20 % službene razvojne pomoći koja se financira na temelju ove Uredbe, u svim programima, geografskim i tematskim, na godišnjoj razini i za vrijeme trajanja djelovanja u okviru te pomoći, treba se namijeniti socijalnoj uključenosti i ljudskom razvoju s ciljem podupiranja i jačanja osnovnih socijalnih usluga, kao što su zdravstvene usluge, prehrana, obrazovanje i socijalna zaštita, posebno kada je riječ o marginaliziranim skupinama, osobito za žene i djecu. [Am. 83]
3 b. Najmanje 85 % programa službene razvojne pomoći, geografskih i tematskih, koji se financiraju na temelju ove Uredbe kao glavni ili važan cilj ima jednakost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica, kako ih je utvrdio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a. Glavni cilj značajnog dijela tih programa trebala bi biti jednakost spolova te prava i osnaživanje žena i djevojčica. [Am. 84]
Članak 4.
Područje primjene i struktura
1. Financiranje Unije u skladu s ovom Uredbom izvršava primjenjuje se s pomoću: [Am. 85]
|
(a) |
geografskih programa; |
|
(b) |
tematskih programa; |
|
(c) |
djelovanja za brzi odgovor. |
2. Geografski programi obuhvaćaju suradnju s jednom i više zemalja u sljedećim geografskim područjima:
|
(a) |
susjedstvo; |
|
(b) |
supsaharska Afrika; |
|
(c) |
Azija i Pacifik; |
|
(d) |
Sjeverna i Južna Amerika i Karibi. |
Geografski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje, osim kandidata i potencijalnih kandidata kako su definirani u Uredbi (EU) …/… (46) (IPA) i prekomorskih zemalja i područja kako su definirani u Odluci Vijeća …/… (EU). Također se mogu uspostaviti geografski programi kontinentalnog ili transregionalnog područja primjene, posebice panafrički program koji bi obuhvatio afričke zemlje iz točki (a) i (b) te program koji obuhvaća afričke, karipske i pacifičke zemlje iz točki (b), (c) i (d). [Am. 86]
Geografski programi za područje susjedstva mogu obuhvaćati bilo koju zemlju navedenu u Prilogu I.
Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 3., geografski programi temelje se na područjima suradnje navedenima u Prilogu II.
3. Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:
|
(a) |
ljudska prava i demokracija; |
|
(b) |
organizacije civilnog društva i lokalne vlasti ; [Am. 87] |
|
(c) |
stabilnost i mir; |
|
(d) |
globalni izazovi; |
|
(d a) |
Potrebe i prioriteti u vanjskoj politici. [Am. 88] |
Tematski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje i prekomorske zemlje i područja imaju potpuni pristup tematskim programima kako su definirani je predviđeno u Odluci Vijeća …/… (EU). Njihovo se stvarno sudjelovanje mora osigurati s obzirom na njihove posebnosti i posebne izazove s kojima se suočavaju. [Am. 89]
Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 3., tematski programi temelje se na područjima intervencije navedenima u Prilogu III.
4. Djelovanja za brzi odgovor omogućuju rano djelovanje u sljedeće svrhe:
|
(a) |
doprinos miru, stabilnosti i sprječavanje sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju, krizama i razdobljima nakon kriza; [Am. 90] |
|
(b) |
doprinos jačanju otpornosti država, uključujući lokalnih vlasti, društava, zajednica i pojedinaca i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnog djelovanja; [Am. 91] |
|
(c) |
rješavanje potreba i prioriteta u vanjskoj politici. [Am. 92] |
Djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sve treće zemlje i prekomorske zemlje i područja kako su definirani u Odluci Vijeća …/…(EU).
Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 3., djelovanja za brzi odgovor temelje se na područjima intervencije navedenima u Prilogu IV.
5. Djelovanja u okviru ove Uredbe prvenstveno se provode primjenjuju u okviru geografskih programa. [Am. 93]
Djelovanja koja se provode primjenjuju u okviru tematskih programa dopunjuju djelovanje financirano u okviru geografskih programa te se njime njima podupiru globalne i transregionalne inicijative za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva, posebno ciljeva održivog razvoja, zaštite globalnih javnih dobara navedenih u točki (aa) članka 3. stavka 2. , kao i globalna javna dobra ili rješavanje globalnih izazova. Djelovanje u okviru tematskih programa može se neovisno provoditi i kada ne postoji geografski program ili je on suspendiran, odnosno kada nema sporazuma o djelovanju s odgovarajućom zemljom partnerom, ili kada djelovanje nije moguće primjereno provesti u okviru geografskih programa. [Am. 94]
Djelovanja za brzi odgovor dopunjuju geografske i tematske programe kao i djelovanja koja financiraju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br . 1257/96 od 20. lipnja 1996. („Uredba o humanitarnoj pomoći”). Ta se djelovanja osmišljavaju i provode primjenjuju kako bi se omogućio kontinutet kontinuitet , gdje je to relevantno, u okviru geografskih ili tematskih programa. [Am. 95]
6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune ili izmjene priloga II., III. i IV.
Članak 5.
Dosljednost i komplementarnost
1. U provedbi primjeni ove Uredbe osiguravaju se dosljednost, koherentnost sinergije i komplementarnost s ostalim sa svim područjima vanjskog djelovanja Unije , uključujući ostale instrumente za financiranje vanjskog djelovanja, posebno Uredbu IPA III, kao i s mjerama donesenima u skladu s glavom V. drugim poglavljem UEU-a i dijelom petim UFEU-a, s ostalim relevantnim politikama i programima Unije, kao i dosljednost razvojnih politika. Unija uzima u obzir ciljeve razvojne politike suradnje u politikama koje primjenjuje, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju. [Am. 96]
1 a. Unija i države članice koordiniraju svoje programe potpore radi povećanja učinkovitosti i djelotvornosti njihove provedbe i sprečavanja preklapanja financiranja. [Am. 97]
1 b. Pri primjeni ove Uredbe Komisija i ESVD uzimaju se u obzir stajališta Europskog parlamenta. [Am. 98]
2. Djelovanje u okviru područja primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/96 ne financira se u okviru ove Uredbe.
3. Gdje je primjereno, djelovanja uspostavljena u okviru ove Uredbe mogu se financirati i iz drugih programa Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne financiraju isti troškovi. Ovom se Uredbom mogu financirati i mjere uspostavljene drugim programima Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne financiraju isti troškovi. U takvim slučajevima u programu rada koji obuhvaća te mjere definirat će se koji se skup pravila primjenjuje.
Članak 6.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu primjenu ove Uredbe za razdoblje 2021.–2027. iznosi 89 200 milijuna EUR u tekućim cijenama. 2021.–2027. iznosi 82 451 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (93 154 milijuna EUR u tekućim cijenama) [100 %]. [Am. 99]
2. Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:
|
(a) |
68 000 63 687 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (71 954 milijuna EUR u tekućim cijenama) [77,24 %] za geografske programe: [Am. 100]
|
|
(b) |
7 000 9 471 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (10 700 milijuna EUR u tekućim cijenama) [11,49 %] za tematske programe: [Am. 105]
|
|
(c) |
4 000 3 098 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (3 500 milijuna EUR u tekućim cijenama) [3,76 %] za djelovanja za brzi odgovor.
|
3. Iznosi navedeni u stavku 2. u skladu s člankom 15. uvećavaju se za iznos rezerve za nove izazove i prioritete u iznosu od 10 200 6 196 milijuna EUR u cijenama iz 2018. (7 000 milijuna EUR u tekućim cijenama) [7,51 %] . [Am. 112]
4. Financijska omotnica navedena u stavku 2. točki (a) odgovara najmanje 75 % financijske omotnice navedene u stavku 1.
4 a. Djelovanja iz članka 9. financiraju se do iznosa od 270 milijuna EUR. [Am. 113]
4 b. Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira i u okviru godišnjeg proračunskog postupka, nakon što se institucije zajednički dogovore o prioritetima. [Am. 114]
Članak 7.
Okvir politike
Sporazumi o pridruživanju, sporazumi o partnerstvu i suradnji, višestrani trgovinski sporazumi i drugi sporazumi kojima se uspostavlja pravno obvezujući odnos sa zemljama partnerima, preporuke i akti doneseni u tijelima uspostavljenima tim sporazumima, kao i relevantni višestrani sporazumi, zakonodavni akti Unije, zaključci Europskog vijeća i zaključci Vijeća, izjave sa sastanaka na vrhu ili i druge međunarodne izjave te zaključci sastanaka na visokoj razini sa zemljama partnerima, relevantne rezolucije i stajališta Europskog parlamenta, komunikacije Komisije ili zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjska pitanja i sigurnosnu politiku te konvencije i rezolucije Ujedinjenih naroda tvore sveobuhvatni okvir politike za provedbu primjenu ove Uredbe. [Am. 115]
Članak 8.
Opća načela
1. Unija nastoji promicati, razvijati i učvrstiti načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda na kojima je osnovana putem dijaloga i suradnje sa zemljama i regijama partnerima , djelovanja Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih foruma te u okviru svoje suradnje s organizacijama civilnog društva, lokalnim vlastima i privatnim subjektima, načela na kojima je utemeljena, odnosno demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela ravnopravnosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava . Financiranje na temelju ove Uredbe mora biti u skladu s tim načelima, kao i s obvezama Unije u skladu s međunarodnim pravom. [Am. 116]
1 a. U skladu s člancima 2. i 21. UEU-a, doprinos Unije demokraciji i vladavini prava, promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ukorijenjen je u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu. [Am. 117]
2. Primjenjuje se pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava, bilo da je riječ o civilnim i političkim ili gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kako bi se integrirala načela ljudskih prava, a nositelje prava, s naglaskom na marginalizirane i ranjive skupine, uključujući manjine, žene, djecu i mlade, starije osobe, pripadnike autohtonih naroda, pripadnike skupine LGBTI i osobe s invaliditetom, poduprlo u traženju njihovih prava, temeljnih radničkih prava i društvene uključenosti te kako bi se zemljama partnerima pomoglo u provođenju njihovih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava, a nositelje prava, s naglaskom na siromašne i ranjive skupine, poduprlo u traženju njihovih prava. Ovom se Uredbom promiču jednakost spolova i osnaživanje žena , mladih i djece, što se odnosi i na spolno i reproduktivno zdravlje i prava . [Am. 118]
3. Unija će podržati, prema potrebi, bilateralnu, regionalnu i multilateralnu suradnju i dijalog, partnerske sporazume i trostranu suradnju.
Kad je riječ o globalnim javnim dobrima i izazovima, Unija promiče multilateralni pristup temeljen na pravima i vrijednostima te u tom smislu surađuje s državama članicama, zemljama partnerima, međunarodnim organizacijama , uključujući međunarodne financijske institucije i agencije, fondove i programe UN-a, i drugim donatorima. [Am. 119]
Unija potiče suradnju s međunarodnim i regionalnim organizacijama i drugim donatorima. [Am. 120]
U odnosima sa zemljama partnerima u obzir se uzimaju njihovi dosadašnji rezultati u provedbi obveza, međunarodnih sporazuma , osobito Pariškog sporazuma i ugovornih odnosa s Unijom posebice sporazuma o pridruživanju, sporazuma o partnerstvu i suradnji kao i trgovinskih sporazuma. [Am. 121]
4. Suradnja između Unije i država članica, s jedne strane, i zemalja partnera, s druge strane, temelji se na načelima djelotvornog razvoja i promiče ta načela, gdje je primjenjivo, u svim modalitetima , konkretno: preuzimanje odgovornosti zemalja partnera za razvojne prioritete, usmjerenost na rezultate, uključiva partnerstva za razvoj, transparentnost i uzajamnu odgovornost i usklađenost s prioritetima partnerskih zemalja . Unija promiče djelotvornu i učinkovitu mobilizaciju i uporabu resursa. [Am. 122]
U skladu s načelima uključivog partnerstva, gdje je primjereno, Komisija osigurava provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima iz zemalja partnera, uključujući organizacije civilnog društva i lokalna tijela te da im je osiguran pravovremen pristup relevantnim informacijama kako bi mogli imati značajnu ulogu tijekom osmišljavanja, provedbe primjene i povezanog procesa praćenja programa. [Am. 123]
U skladu s načelom preuzimanja odgovornosti, Komisija, gdje je primjereno, prednost daje uporabi sustava provedbe primjene programa u zemljama partnerima. [Am. 124]
5. Radi promicanja komplementarnosti i učinkovitosti njihova djelovanja, Unija i države članice koordiniraju svoje politike i međusobno se savjetuju o svojim programima pomoći, uključujući i u okviru međunarodnih organizacija i međunarodnih konferencija.
6. Programima i djelovanjima u okviru ove Uredbe u politike Unije uključuju se pitanja klimatskih promjena, zaštite okoliša u skladu s člankom 11. UFEU-a, smanjenja rizika od katastrofa i pripravnosti za njih, ljudskog razvoja, sprečavanja sukoba i izgradnje mira, jednakosti spolova i osnaživanja žena, djece i mladih, nediskriminacije, obrazovanja, kulture i digitalizacije te se odgovara na poveznice između ciljeva održivog razvoja kako bi se promicala integrirana djelovanja kojima se mogu stvoriti posredne koristi i dosljedno ispuniti višestruki ciljevi. Ti se programi i djelovanja temelje na analizi kapaciteta rizika i ranjivosti, uključuju pristup za ostvarivanje otpornosti koji je usmjeren na ljude i zajednicu u obzir uzimaju sukobe. Njihovo je temeljno načelo da se nikoga ne zapostavi i da se ne čini šteta . [Am. 125]
7. Ne dovodeći u pitanje druge ciljeve vanjskog djelovanja Unije, zajedno s partnerima Unija promiče usklađeniji, holistički i strukturirani pristup migracijama i redovito procjenjuje njegovu djelotvornost , bez uvjetovanja dodjele razvojne pomoći trećim zemljama suradnjom u upravljanju migracijama i uz puno poštovanje ljudskih prava, uključujući pravo svakog pojedinca da napusti svoju zemlju podrijetla . [Am. 126]
7 a. Komisija osigurava da se mjere koje su donesene na temelju ove Uredbe u vezi sa sigurnosti, stabilnosti i mirom, posebice u pogledu izgradnje kapaciteta vojnih aktera kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, te kibersigurnosti, primjenjuju u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodna ljudska prava i humanitarno pravo. Komisija može, zajedno s partnerima korisnicima, izraditi planove za poboljšanje institucionalne i operativne usklađenosti vojnih aktera sa standardima u području transparentnosti i ljudskih prava. Komisija za svaki relevantni cilj pažljivo prati i evaluira provedbu te izvješćuje o primjeni tih mjera u skladu s člankom 31. kako bi osigurala sukladnost s obvezama u pogledu ljudskih prava. Za takve mjere Komisija provodi pristup kojim se u obzir uzimaju sukobi, što uključuje temeljitu i sustavnu ex ante analizu sukoba u koju je u potpunosti integrirana rodna analiza, uz odredbe o upravljanju rizicima iz članka 8. stavka 8. točke (b). Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kojim se ova Uredba dopunjuje uspostavljanjem operativnog okvira na temelju postojećih smjernica, kako bi se osiguralo da se ljudska prava uzimaju u obzir pri oblikovanju i primjeni mjera iz ovoga članka, posebice u pogledu sprječavanja mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka i poštovanja pravednog postupka, uključujući pretpostavku nedužnosti, pravo na pravedno suđenje i prava na obranu. [Am. 127]
8. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i s njim redovito razmjenjuje stajališta vodi smisleni dijalog o politikama, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta . [Am. 128]
8 a. Komisija redovito razmjenjuje informacije s civilnim društvom i lokalnim tijelima. [Am. 129]
8 b. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kojim se ova Uredba dopunjuje uspostavom odgovarajućeg okvira za upravljanje rizikom, što uključuje mjere procjene i ublažavanja rizika za svaki relevantni cilj Uredbe. [Am. 130]
8 c. Čitavi se instrument temelji na transparentnosti i odgovornosti, sa snažnim naglaskom na izvješćivanju i nadzoru. To uključuje transparentan sustav kontrole, uključujući izvješćivanje o primateljima sredstava te podatke o pravodobnom izvršenju plaćanja. [Am. 131]
Članak 9.
Izgradnja kapaciteta vojnih aktera kao potpora razvoju i sigurnosti za razvoj
1. U skladu s člankom 41. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, Financijska sredstva Unije u okviru ove Uredbe ne upotrebljavaju se za financiranje nabave oružja ili streljiva ni operacija koje imaju vojnu ili obrambenu svrhu. Sva oprema, usluge ili tehnologije koje se isporučuju u skladu s ovom Uredbom podliježu strogim kontrolama prijenosa navedenima u Zajedničkom stajalištu 2008/944/ZVSP, Uredbi o dvojnoj namjeni te ostalim restriktivnim mjerama Unije koje su na snazi. U skladu s Uredbom (EU) …/… [Uredba EU-a o robi koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne i mučenje], ova se Uredba ne upotrebljava za financiranje nabave bilo koje vrste opreme koja se može koristiti za mučenje, zlostavljanje ili druga kršenja ljudskih prava. [Am. 132]
2. Kako bi se doprinijelo održivom razvoju, čiji su preduvjet stabilna, mirna i uključiva društva, pomoć Unije u okviru ove Uredbe može se u izvanrednim okolnostima navedenima u stavku 4. koristiti u kontekstu šire reforme sigurnosnog sektora ili za izgradnju kapaciteta vojnih aktera u zemljama partnerima, radi provedbe razvojnih aktivnosti i sigurnosti tih aktivnosti , u skladu s krajnjim ciljem postizanja održivog razvoja . [Am. 133]
3. Pomoć na temelju ovog članka može posebice obuhvaćati osiguravanje programâ izgradnje kapaciteta kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj, uključujući obuku, mentorstvo i savjetovanje, kao i isporuku opreme, unapređenje infrastrukture i pružanje usluga izravno povezanih s tom pomoći.
4. Pomoć na temelju ovog članka pruža se samo:
|
(a) |
ako se uvjeti za odgovarajuće ostvarivanje ciljeva Unije na temelju ove Uredbe ne mogu ispuniti uz pomoć nevojnih aktera te ako su funkcioniranje državnih institucija ili zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda ugroženi, a državne institucije ne mogu se s tim nositi i |
|
(b) |
ako su dotična zemlja partner i Unija suglasne da su vojni akteri ključni za očuvanje, uspostavu ili ponovnu uspostavu uvjeta koji su ključni za održivi razvoj te da ti vojni akteri nisu umiješani u kršenje ljudskih prava ili da ne predstavljaju prijetnju funkcioniranju državnih institucija , među ostalim u krizama te u nestabilnim ili destabiliziranim kontekstima i situacijama. [Am. 134] |
5. Pomoć Unije na temelju ovog članka ne smije se koristiti za financiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera u druge svrhe osim za ostvarivanje aktivnosti povezanih s razvojem i sigurnosti takvih aktivnosti. Posebice, pomoć Unije ne smije se koristiti za financiranje:
|
(a) |
ponavljajućih vojnih rashoda, |
|
(b) |
nabave oružja i streljiva ili bilo koje druge opreme namijenjene primjeni smrtonosne sile; |
|
(c) |
obuke koja je osmišljena posebno kao doprinos povećanju borbenih kapaciteta oružanih snaga. |
6. Pri osmišljavanju i provedbi primjeni mjera na temelju ovog članka Komisija promiče odgovornost zemlje partnera. Komisija također razvija potrebne elemente i primjere dobre prakse koji su potrebni za osiguravanje srednjoročne i dugoročne održivosti i odgovornosti te promiče vladavinu prava i priznata načela međunarodnog prava. Komisija osigurava da te mjere donose izravne koristi za sigurnost stanovništva, da su one integrirane u širu politiku reforme sigurnosnog sektora koja uključuje elemente snažnog demokratskog i parlamentarnog nadzora i odgovornosti, uključujući u pogledu poboljšanja pružanja sigurnosnih usluga, te da se uklapaju u dugoročne strategije mira i razvoja osmišljene kako bi se riješili temeljni uzroci sukoba. Komisija također osigurava da mjere usmjerene na reformu vojnih snaga doprinose njihovoj većoj transparentnosti, odgovornosti i usklađenosti s ljudskim pravima osoba pod njihovom nadležnosti. Za mjere koje su namijenjene opremanju partnerskih vojnih snaga, Komisija utvrđuje vrstu opreme koja se isporučuje u kontekstu svake mjere. Komisija primjenjuje odredbe iz članka 8. stavka 8.b (novog) kako bi se zajamčilo da tu opremu koriste samo predviđeni korisnici. [Am. 135]
7. Komisija utvrđuje odgovarajuće postupke procjene rizika i postupke praćenja i poduzima, u okviru evaluacije u pogledu mjera na temelju ovog članka članka 32 . , a posebice s obzirom na srednjoročnu procjenu, zajedničke evaluacije s državama članicama. Rezultati služe kao temelj za osmišljavanje programâ i dodjelu sredstava te za dodatno unaprjeđivanje dosljednosti i komplementarnosti vanjskog djelovanja Unije. [Am. 136]
GLAVA II.
PROVEDBA PRIMJENA OVE UREDBE [AM. 137]
Poglavlje I.
Programiranje
Članak 9.a
Područje primjene geografskih programa
1. Aktivnosti suradnje Unije na temelju ovog članka primjenjuju se za aktivnosti lokalne, nacionalne, regionalne, transregionalne i kontinentalne prirode.
2. Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u članku 3., geografski programi sastavljaju se iz sljedećih područja suradnje:
|
(a) |
dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava, ljudska prava, temeljne slobode i civilno društvo; |
|
(b) |
iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i ljudski razvoj; |
|
(c) |
migracija i mobilnosti; |
|
(d) |
okoliša i klimatskih promjena; |
|
(e) |
uključivog i održivog gospodarskog rasta i pristojnih uvjeta zaposlenja; |
|
(f) |
sigurnosti, stabilnosti i mira; |
|
(g) |
partnerstva; |
3. Dodatne informacije o područjima suradnje iz stavka 2. navedene su u Prilogu II. [Am. 138]
Članak 9.b
Područje primjene tematskih programa
1. Tematski programi obuhvaćaju sljedeća područja intervencije:
|
(a) |
ljudska prava, temeljne slobode i demokracija:
|
|
(b) |
organizacije civilnog društva i lokalna tijela:
|
|
(c) |
stabilnost i mir
|
|
(d) |
Globalni izazovi
|
|
(e) |
potrebe i prioriteti u vanjskoj politici
|
2. Dodatne informacije o područjima suradnje iz stavka 3. navedene su u Prilogu III. [Am. 139]
Članak 10.
Opći pristup programiranju
1. Suradnja i intervencije u okviru ove Uredbe programiraju se, osim za djelovanja za brzi odgovor koja se navode u članku 4. stavku 4.
2. Na temelju članka 7. programiranje u okviru ove Uredbe zasniva se na sljedećem:
|
(a) |
programski dokumenti daju dosljedan okvir za suradnju između Unije i zemalja partnera ili regija, u skladu s općom svrhom i područjem primjene, ciljevima i načelima utvrđenima u ovoj Uredbi i na temelju strategije Unije prema zemlji partneru ili regiji ili na temelju tematskih strategija Unije ; [Am. 140] |
|
(b) |
Unija i njezine države članice međusobno se savjetuju u ranoj fazi procesa i tijekom čitavog procesa programiranja, a radi promicanja dosljednih, komplementarnih i usklađenih aktivnosti suradnje. Poželjno je zajedničko programiranje pri izradi nacionalnih programa. Zajedničko programiranje otvoreno je drugim donatorima ako je to relevantno; |
|
(c) |
Unija se savjetuje u ranoj fazi i tijekom čitavog procesa programiranja potiče redovite višedioničke i uključive dijaloge s ostalim donatorima i subjektima, i iz Unije i izvan Unije, uključujući predstavnike s predstavnicima civilnog društva i lokalnih vlasti, ako je to relevantno te privatnih i političkih zaklada. Europski parlament obavješćuje se o ishodima tih savjetovanja ; [Am. 141] |
|
(d) |
u okviru tematskih programa za ljudska prava i demokraciju , organizacije civilnog društva i lokalna tijela te civilno društvo, stabilnost i mir koji se navode u članku 4. stavku 3. točkama (a) (b) i (b c ), pomoć se pruža neovisno o pristanku vlada i javnih tijela trećih zemalja o kojima je riječ. U okviru tih tematskih programa uglavnom se podupiru za ljudska prava i demokraciju te organizacije civilnog društva i lokalna tijela uglavnom se podupire civilno društvo, uključujući borce za ljudska prava i novinare pod pritiskom . [Am. 142] |
Članak 11.
Načela programiranja geografskih programa [Am. 143]
-1. Pri programiranju u okviru ove Uredbe obraća se dužna pozornost ljudskim pravima, temeljnim slobodama, dobrom upravljanju i demokraciji u zemljama partnerima. [Am. 144]
-1 a. Priprema, primjena i pregled svih programskih dokumenata iz ovog članka u skladu je s načelom usklađenosti politika radi održivog razvoja i načelom učinkovitosti pomoći. [Am. 145]
-1 b. Geografski i tematski programi međusobno su komplementarni i usklađeni te stvaraju dodanu vrijednost. [Am. 146]
1. Programiranje geografskih programa temelji se na sljedećim načelima:
|
(a) |
ne dovodeći u pitanje stavak 4., djelovanja se temelje, u mjeri u kojoj je to moguće, na uključivom dijalogu između institucija Unije, država članica i predmetnih zemalja partnera, uključujući nacionalna , lokalna i lokalna regionalna tijela, civilno društvo, organizacije civilnog društva , regionalne, nacionalne i lokalne parlamente, zajednice i druge dionike, kako bi se povećalo preuzimanje demokratske odgovornosti za postupak i potakla potpora za nacionalne i regionalne strategije; [Am.147] |
|
(b) |
gdje kad god je to primjereno moguće , programsko razdoblje usklađuje se sa strateškim ciklusima zemalja partnera; [Am. 148] |
|
(c) |
programiranjem se mogu predvidjeti aktivnosti suradnje koje se financiraju iz različitih izvora navedenih u članku 6. stavku 2. i iz drugih programa Unije u skladu s njihovim temeljnim aktima. |
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., programiranjem geografskih programa osigurava se konkretan i prilagođen okvir za suradnju na temelju [Am. 149]
|
(a) |
potreba partnera utvrđenih na temelju specifičnih kriterija i dubinske analize , uzimajući u obzir stanovništvo, siromaštvo, nejednakost, ljudski razvoj, stanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije i jednakosti spolova, građanski prostor, gospodarsku ranjivost i ugroženost okoliša, kao i otpornost države i društva; [Am. 150] |
|
(b) |
sposobnosti partnera da stvore financijske resurse i pristupe im te na za mobilizaciju i učinkovitu upotrebu domaćih resursa za pružanje potpore prioritetima nacionalnog razvoja te njihovim apsorpcijskim kapacitetima; [Am. 151] |
|
(c) |
obveza partnera i njihovih rezultata, uključujući one koje su zajednički dogovorene s Unijom, te napora, koji se utvrđuju na temelju kriterija kao što su politička reforma , napredak u vladavini prava, dobrom upravljanju, ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, i gospodarski i socijalni razvoj , okolišna održivost te učinkovita upotreba pomoći ; [Am. 152] |
|
(d) |
potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u zemljama partnerima i regijama; |
|
(e) |
kapaciteta partnera i njihovoj obvezi da promiču zajedničke vrijednosti, načela i temeljne interese i vrijednosti te da podupru zajedničke ciljeve i višestrane saveze, kao i ostvarivanje prioriteta Unije. [Am. 153] |
3. Zemlje kojima je pomoć najpotrebnija, posebno najmanje razvijene zemlje, zemlje s niskim dohotkom i zemlje u krizi, postkriznom razdoblju, u situacijama nestabilnosti i ranjivosti, uključujući male otočne zemlje u razvoju, imaju prednost u postupku dodjele sredstava.
4. Suradnja s industrijaliziranim zemljama usmjerena je na promicanje Unije i zajedničkih interesa kao i zajedničkih temeljnih interesa i vrijednosti, zajedničkih ciljeva i multilateralizma . Takva se suradnja, ako je relevantno, temelji na dijalogu između Unije, uključujući Europski parlament, i država članica, uključujući civilno društvo. [Am. 154]
5. Programski dokumenti usmjereni su na rezultate i obuhvaćaju, kada god je to moguće, jasne ciljeve i pokazatelje za geografske programe temelje se na rezultatima i njima se u obzir uzimaju, mjerenje napretka i učinka pomoći Unije. Pokazatelji se mogu temeljiti , gdje je to primjereno, na međunarodno dogovoreni ciljevi i pokazatelji, dogovorenim standardima posebno oni onima za ciljeve održivog razvoja, kao i okviri okvirima za rezultate na razini država, kako bi se procijenio doprinos Unije rezultatima na razini izlaznih proizvoda, ishoda i učinka te kako bi se izvijestilo o tome. [Am. 155]
6. Pri sastavljanju programskih dokumenata za zemlje i regije u kriznom, postkriznom ili osjetljivom razdoblju, uzimaju se u obzir posebne potrebe i okolnosti predmetnih zemalja ili regija , kao i ranjivosti, rizika i kapaciteta kako bi se povećala otpornost . Pažnja se posvećuje i sprječavanju sukoba, izgradnji države i mira, postkonfliktnom pomirenju i obnovi, pripremama za katastrofe, kao i ulozi žena i pravima djece u tim procesima. Primjenjuje se pristup temeljen na ljudskim pravima i usmjeren na ljude.
Kada su zemlje ili regije partneri izravno uključene u krizu, postkriznu ili nestabilnu situaciju ili su pogođene njome, poseban naglasak stavlja se na ubrzanje koordinacije svih relevantnih sudionika kako bi se pomoglo sprječavanju nasilja i u prijelazu iz izvanrednog stanja u razvojnu fazu. [Am. 156]
7. Na temelju programa utvrđenih u članku 4. stavku 2. ove Uredbe, ova Uredba pridonosi djelovanju uspostavljenom djelovanjima uspostavljenima u okviru Uredbe Erasmus. Okvirni iznos od 2 000 000 EUR iz geografskih programa trebao bi se dodijeliti mjerama za mobilnost, suradnju i politički dijalog s nadležnim tijelima, institucijama i organizacijama zemalja partnera. Na temelju ove Uredbe sastavlja se jedinstven programski dokument za razdoblje od sedam godina koji obuhvaća sredstva iz Uredbe IPA III. Uredba Erasmus primjenjuje se na uporabu tih sredstava , istodobno osiguravajući usklađenost s Uredbom IPA III. [Am. 157]
7 a. Ova Uredba pridonosi djelovanjima uspostavljenim u okviru Uredbe Kreativna Europa. Na temelju ove Uredbe sastavlja se jedinstven programski dokument za razdoblje od sedam godina koji obuhvaća sredstva iz Uredbe IPA III. Uredba Kreativna Europa primjenjuje se na uporabu tih sredstava. [Am. 158]
Članak 12.
Programski dokumenti za geografske programe
-1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za svaku pojedinu zemlju i svaki višegodišnji program za više zemalja. U tim okvirnim odredbama:
|
(a) |
navedena su prioritetna područja među područjima utvrđenima u člancima 9.a i 15.b; |
|
(b) |
utvrđeni su posebni, detaljni i mjerljivi, ciljevi svakog programa; |
|
(c) |
utvrđeni su očekivani rezultati s mjerljivim ciljevima te jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti povezani s ciljevima; |
|
(d) |
navedena su okvirna financijska dodijeljena sredstva, kako ukupno tako i po prioritetnom području; |
|
(e) |
uspostavljaju modaliteti suradnje, uključujući doprinose Jamstvu za vanjsko djelovanje. [Am. 159] |
1. Geografski programi provode se prema ovoj Uredbi kroz višegodišnje okvirne programe za pojedinačne zemlje i za veći broj zemalja. [Am. 160]
2. Višegodišnjim okvirnim programima utvrđuju se prioritetna područja odabrana za primanje sredstava Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti i indikativna financijska raspodjela, kako ukupno tako i po prioritetnom području. 161
3. Višegodišnji okvirni programi temelje se na: [Am. 162]
|
(-a) |
izvješću u kojem se nalazi analiza potreba, sposobnosti, obveza i učinka dotične zemlje partnera ili dotičnih zemalja partnera te potencijalnog učinka financijskih sredstava Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2., kao i jedna ili više stavki navedenih u nastavku: [Am. 163] |
|
(a) |
nacionalnim ili regionalnim strategijama u obliku razvojnog plana ili sličnog dokumenta temeljenog na smislenom savjetovanju s lokalnim stanovništvom i civilnim društvom i koji je Komisija prihvatila kao temelj odgovarajućeg višegodišnjeg okvirnog programa, u trenutku donošenja potonjeg dokumenta; [Am. 164] |
|
(b) |
okvirnom dokumentu kojim se utvrđuje politika Unije prema dotičnom partneru ili partnerima, uključujući zajednički dokument Unije i država članica; [Am. 165] |
|
(c) |
zajedničkom dokumentu između Unije i dotičnih partnera u kojem se utvrđuju zajednički prioriteti. |
4. Kako bi se povećao učinak zajedničke suradnje Unije, gdje je to moguće, zajednički programski dokument zamjenjuje programske dokumente Unije i država članica. Zajednički programski dokument može zamijeniti višegodišnji okvirni program Unije pod uvjetom da je potvrđen aktom donesenim u skladu s člankom 14. i da je u skladu s člancima 10. i 11., da sadržava elemente navedene u stavku 2. ovog članka i da se u njemu iznosi podjela zaduženja između Unije i država članica. [Am. 166]
4 a. U višegodišnjim programima može biti predviđen iznos sredstava koji ne smije prijeći 5 % ukupnog iznosa i koji nije dodijeljen prioritetnom području, zemlji partneru ili skupini zemalja. Ta se sredstva dodjeljuju u skladu s člankom 21. [Am. 67]
Članak 13.
Programski dokumenti za tematske programe
-1. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za svaki posebni tematski višegodišnji program. U tim okvirnim odredbama:
|
(a) |
navode se prioritetna područja među područjima utvrđenima u članku 9.b; |
|
(b) |
utvrđeni su posebni, detaljni i mjerljivi, ciljevi svakog programa; |
|
(c) |
utvrđeni su očekivani rezultati s mjerljivim ciljevima te jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti povezani s ciljevima; |
|
(d) |
navedena su okvirna financijska dodijeljena sredstva, kako ukupno tako i po prioritetnom području; |
|
(e) |
uspostavljeni su modaliteti suradnje. [Am. 168] |
1. Tematski programi u okviru ove Uredbe provode se kroz višegodišnje okvirne programe. [Am.]169
2. U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuju se strategija Unije, prioriteti odabrani za financiranje sredstvima Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i specifični pokazatelji uspješnosti, kao i međunarodna situacija i aktivnosti glavnih partnera za određenu temu. [Am. 170]
Kada je to primjenjivo, utvrđuju se resursi i intervencijski prioriteti za sudjelovanje u globalnim inicijativama.
U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuje se okvirna ukupna financijska raspodjela po području suradnje i prioritetu. Okvirna financijska raspodjela može se dati u obliku raspona. [Am. 171]
Okvirne odredbe iz članaka 12. i 13. temelje se na izvješću u kojemu se nalazi analiza međunarodne situacije i aktivnosti glavnih partnera u pogledu dotične teme te u kojemu su navedeni očekivani rezultati programa. [Am. 172]
2 a. U višegodišnjim programima može biti predviđen iznos sredstava, koji ne smije prijeći 5 % ukupnog iznosa, koji nije dodijeljen prioritetnom području, zemlji partneru ili skupini zemalja. Ta se sredstva dodjeljuju u skladu s člankom 21. [Am. 173]
Članak 14.
Donošenje i izmjena višegodišnjih okvirnih programa [Am. 174]
1. Komisija provedbenim aktima donosi je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. radi dopune elemenata ove Uredbe koji nisu ključni uspostavom okvira za višegodišnje okvirne programe iz članaka 12. i 13. članaka 12 . i 13. putem delegiranih akata. Ti se provedbeni delegirani akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 35. stavka 2. iz članka 34. Postupak se primjenjuje i na revizije iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka kojima se znatno mijenja sadržaj višegodišnjeg okvirnog programa. [Am. 175]
2. Pri donošenju zajedničkih višegodišnjih programskih dokumenata koji se navode u članku 12., odluka Komisije delegirani akt primjenjuje se samo na doprinos Unije zajedničkom višegodišnjem programskom dokumentu. [Am. 176]
3. Višegodišnji okvirni geografski i tematski programi za geografske prestaju važiti najkasnije 30. lipnja 2025. godine. Komisija do 30. lipnja 2025. donosi nove višegodišnje programe mogu se revidirati ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu, posebno nakon krize odnosno postkriznog stanja ili ako je politički okvir koji na temelju rezultata, nalaza i zaključaka evaluacije u sredini programskog razdoblja koja se navodi u članku 7. znatno izmijenjen članku 32. [Am. 177]
4. Višegodišnji okvirni programi za tematske programe mogu se revidirati prilagođavati ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu primjenu , posebno ako je politički okvir koji se navodi u članku 7. znatno izmijenjen. Višegodišnji programi prilagođavaju se ako je zbog mobilizacije rezerve za nove izazove i prioritete potrebna izmjena okvirnih odredbi relevantnog programa. [Am. 178]
5. Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, poput kriza ili neposrednih prijetnji demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može izmijeniti višegodišnje okvirne programe navedene u člancima 12. i 13. ove Uredbe provedbenim delegiranim aktima donesenima u skladu s hitnim postupkom iz članka 35. stavka 4. članka 34 . a. [Am. 179]
Članak 15.
Rezerva za nove izazove i prioritete
1. Iznos naveden u članku 6. stavku 3. koristit će se, među ostalim u opravdanim slučajevima , uz davanje prednosti zemljama kojima je pomoć najpotrebnija te uz potpunu komplementarnost i usklađenost s aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom : [Am. 180]
|
(a) |
za osiguranje primjerenog odgovora Unije u slučaju nepredviđenih okolnosti potreba koje nisu obuhvaćene programima i programskim dokumentima; [Am. 181] |
|
(b) |
za rješavanje novih potreba ili izazova, primjerice na granicama Unije ili njezinih susjeda ili trećih zemalja u vezi s kriznim i postkriznim situacijama , koje su posljedice prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, ili migracijskim pritiskom fenomenom migracije, a posebice u vezi s prisilnim raseljavanjem ; [Am. 182] |
|
(c) |
za promicanje novih inicijativa ili prioriteta pod vodstvom Unije odnosno međunarodnih inicijativa ili prioriteta ili pružanja odgovora na njih. [Am. 183] |
2. O uporabi tih sredstava odlučuje se u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 14. i 21.
Članak 15.a
Suspenzija pomoći
1. Ne dovodeći u pitanje odredbe o obustavi pomoći u okviru sporazuma sa zemljama i regijama partnerima, u slučaju da zemlja partner opetovano ne poštuje načela demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda ili standarda nuklearne sigurnosti, Komisija je u skladu s člankom 34. ovlaštena donositi delegirane akte o izmjeni Priloga VII. dodavanjem zemlje partnera popisu zemalja partnera kojima je pomoć Unije obustavljena ili djelomično obustavljena. U slučaju djelomične obustave, navode se programi na koje se obustava primjenjuje.
2. Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, ovlaštena je, u skladu s člankom 34., donijeti delegirane akte za izmjenu Priloga VII.a kako bi ponovno uspostavila pomoć Unije.
3. U slučaju djelomične suspenzije, pomoć Unije prvenstveno se koristi za potporu organizacijama civilnog društva i nedržavnim akterima, za mjere usmjerene na promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te na potporu procesima demokratizacije i dijaloga u partnerskim zemljama.
4. Pri donošenju odluka Komisija uzima u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 184]
Poglavlje II.
Posebne odredbe za Instrument za susjedstvo
Članak 15.b
Posebni ciljevi u području susjedstva
1. U skladu s člancima 3. i 4. ciljevi pomoći Unije u skladu s ovom Uredbom u području Instrumenta za susjedstvo jesu:
|
(a) |
poboljšanje političke suradnje i odgovornosti Unije i njezinih zemalja partnera u okviru Europske politike susjedstva; |
|
(b) |
promicanje provedbe sporazuma o pridruživanju ili drugih postojećih i budućih sporazuma te zajednički dogovorenih planova za pridruživanje, prioriteta partnerstava ili jednakovrijednih dokumenata; |
|
(c) |
jačanje i učvršćivanje demokracije, izgradnje države, dobrog upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava, kao i promicanje učinkovitijeg načina provedbe reformi koje su zajednički dogovorene; |
|
(d) |
stabiliziranje Instrumenta za susjedstvo u pogledu politike, gospodarstva i sigurnosti; |
|
(e) |
jačanje regionalne suradnje, posebno u okviru Istočnog partnerstva, Unije za Mediteran i suradnje u cijelom europskom susjedstvu te prekogranične suradnje; |
|
(f) |
promicanje jačanja povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i drugih mjera s pomoću kojih se pridonosi sigurnosti u svim oblicima, sprječavanje i rješavanje sukoba, uključujući dugotrajne sukobe, potpora pogođenom stanovništvu i obnova te poštovanje multilateralizma i međunarodnog prava; |
|
(g) |
promicanje jačeg partnerstva s društvima geografski smještenima između Unije i zemalja partnera, uključujući pojačanom mobilnošću i kontaktima na osobnoj razini, osobito u vezi s kulturnim, obrazovnim, profesionalnim i sportskim aktivnostima; |
|
(h) |
jačanje suradnje u području zakonite i nezakonite migracije; |
|
(i) |
postizanje postupnog uključivanja u unutarnje tržište Unije i poboljšane sektorske i međusektorske suradnje, uključujući usklađivanjem zakonodavstava i regulatornom konvergencijom s normama Unije i drugim relevantnim međunarodnim normama, te poboljšani pristup tržištu, uključujući putem dubokih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine te povezane izgradnje institucija i ulaganja; |
|
(j) |
potpora održivom i uključivom gospodarskom i socijalnim razvoju korisnom za sve, uz poticanje stvaranja radnih mjesta i zapošljivosti, osobito za mlade; |
|
(k) |
pridonošenje provedbi Pariškog sporazuma jačanjem suradnje u području energetske sigurnosti i promicanjem obnovljive energije, održive energije i ciljeva energetske učinkovitosti; |
|
(l) |
poticanje provedbe tematskih okvira sa susjednim zemljama partnerskih zemalja susjedstva radi suočavanja sa zajedničkim izazovima, kao što su, na primjer, migracije, energija, sigurnost i zdravlje. [Am. 185] |
Članak 16.
Programski dokumenti i kriteriji za raspodjelu
1. Za zemlje partnere navedene u Prilogu I., prioritetna područja za financiranje sredstvima Unije uglavnom će se birati među onima navedenima u članku 12. stavku 3. točki (c), u skladu s područjima suradnje iz područja susjedstva, navedenima u Prilogu II.
2. Odstupajući od članka 11. stavka 2., potpora Unije u okviru geografskih programa za područje susjedstva imat će različite oblike i iznose, uzimajući u obzir sljedeće elemente u kojima se odražavaju:
|
(a) |
potrebe zemalja partnera, primjenom pokazatelja o, primjerice, stanovništvu i razini razvoja; |
|
(b) |
predanost zemalja partnera postizanju uzajamno dogovorenih ciljeva političkih, gospodarskih , ekoloških i društvenih reformi i ostvareni napredak; [Am. 186] |
|
(c) |
predanost zemalja partnera izgradnji istinske i održive demokracije i ostvareni napredak , uključujući promicanje ljudskih prava i dobrog upravljanja te podupiranje vladavine prava i borbu protiv korupcije ; [Am. 187] |
|
(c a) |
predanost multilateralizmu; [Am. 188] |
|
(d) |
partnerstvo s Unijom, uključujući razinu ambicija u pogledu tog partnerstva; |
|
(e) |
kapacitet apsorpcije i potencijalni učinak potpore Unije u okviru ove Uredbe. |
3. Potpora navedena u stavku 2. odražava se u višegodišnjim programskim dokumentima iz članka 12.
3 a. Pomoć Unije zemljama partnerima navedenima u Prilogu I. primjenjuje se u skladu s načelom sufinanciranja iz članka 190. Financijske uredbe. [Am. 189]
Članak 17.
Pristup koji se temelji na rezultatima
1. Približno Najmanje 10 % financijske omotnice utvrđene u članku 4. članku 6 . stavku 2. točki (a) prvoj alineji, kao dopuna financijskim dodjelama navedenima u članku 12. dodijelit će se zemljama partnerima navedenima u Prilogu I. radi provedbe primjene pristupa temeljenog na rezultatima. O raspodjeli na temelju rezultata odlučuje se na temelju napretka zemalja u pogledu demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, dobrog upravljanja, suradnje oko sigurnih, propisnih i zakonitih migracija, gospodarskog upravljanja i provedbe dogovorenih reformi te suradnje u području migracija. Napredak zemalja partnera procjenjuje se svake godine uz aktivno sudjelovanje civilnog društva, posebno u izvješćima o napretku zemalja koja obuhvaćaju trendove u usporedbi s prethodnim godinama . [Am. 190]
1 a. Primjena pristupa koji se temelji na rezultatima u okviru ove Uredbe podliježe redovitoj razmjeni stajališta u Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 191]
2. Pristup koji se temelji na rezultatima ne primjenjuje se na potporu civilnom društvu, osobne kontakte, uključujući suradnju između lokalnih tijela, potporu unapređenju ljudskih prava ni na mjere potpore povezane s krizom. U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka, ljudskih prava ili vladavine prava, potpora za te mjere može se povećati. se povećava, kada je to primjereno. [Am. 192]
2 a. Komisija i ESVD preispituju potporu koja se temelji na rezultatima u slučaju ozbiljnog ili kontinuiranog narušavanja demokracije, ljudskih prava ili vladavine prava. [Am. 193]
2 b. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. radi dopune ove Uredbe uspostavom metodološkog okvira pristupa koji se temelji na rezultatima. [Am. 194]
Članak 18.
Prekogranična suradnja
1. Prekogranična suradnja, kako je definirana u članku 2. stavku 3., obuhvaća suradnju duž susjednih kopnenih i morskih granica, transnacionalnu suradnju na velikim transnacionalnim područjima, pomorsku suradnju oko pomorskih bazena te međuregionalnu suradnju.
Prekogranična suradnja nastoji biti usklađena s ciljevima postojećih i budućih makroregionalnih strategija i procesima regionalne integracije. [Am. 195]
2. Područje susjedstva pridonosi programima prekogranične suradnje navedenim u stavku 1. koje sufinancira Europski fond za regionalni razvoj u okviru Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (47) (Uredba o ETS-u). Do 4 % financijske omotnice za susjedstvo okvirno će se dodijeliti za potporu tim programima.
3. Doprinosi programima prekogranične suradnje odredit će se i upotrebljavati u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o ETC-u.
4. Stopa sufinanciranja Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih rashoda programa prekogranične suradnje. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja iznosi 100 %.
5. Pretfinanciranje za prekogranične programe suradnje utvrđuje se u programu rada u skladu s potrebama trećih zemalja i područja koji sudjeluju u programu i može premašiti postotak naveden u članku 49. Uredbe o ETS-u.
6. Višegodišnji okvirni strateški dokument za prekograničnu suradnju u kojem se navode elementi iz članka 12. stavka 2. ove Uredbe donosi se u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o ETS-u.
7. Ako se prekogranični programi suradnje obustavljaju u skladu s člankom 12. Uredbe o ETS-u, preostali iznos potpore za obustavljeni program iz područja susjedstva može se iskoristiti za financiranje bilo koje druge aktivnosti iz tog područja.
POGLAVLJE III.
Akcijski planovi, mjere i provedbene metode Provedba [Am. 196]
Članak 19.
Akcijski planovi i mjere
1. Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove ili mjere. Mjere mogu biti pojedinačne, posebne, potporne ili izvanredne mjere pomoći. U akcijskim planovima i mjerama za svako se djelovanje navode njegovi ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini provedbe primjene , proračun i povezani rashodi za potporu. [Am. 197]
2. Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima koji se navode u stavcima 3. i 4.
Prema potrebi, djelovanje se može donijeti u obliku pojedinačne mjere prije ili nakon donošenja akcijskih planova. Pojedinačne mjere temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima navedenima u stavku 3. i drugim propisno obrazloženim slučajevima.
Ako se pojave nepredviđene potrebe ili okolnosti, a sredstva nije moguće dobiti iz primjerenijih izvora, Komisija može donijeti posebne mjere je u skladu s člankom 34. ovlaštena donositi delegirane akte o posebnim mjerama koje nisu predviđene temeljene na programskim dokumentima. [Am. 198]
3. Godišnji i višegodišnji akcijski planovi i posebne mjere mogu se koristiti za provedbu djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točaka točke (b) i (c). [Am. 199]
4. Komisija može donijeti izvanredne mjere pomoći za djelovanja za brzi odgovor kao što je navedeno u članku 4. stavku 4. točki (a).
Izvanredna mjera pomoći može trajati najviše 18 mjeseci, a može se produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, ukupno do najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njezinoj provedbi, pod uvjetom da se financijski iznos mjere nije povećao. [Am. 200]
U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 201]
4 a. Mjere poduzete u skladu s člankom 19. stavcima 3. i 4. mogu trajati najviše 18 mjeseci, a trajanje se može produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, do ukupnog trajanja od najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njihovu izvršenju, pod uvjetom da nije došlo do povećanja financijskog iznosa mjere.
U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije u skladu s ovim stavkom i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 202]
Članak 20.
Mjere potpore
1. Financiranje Unije može pokrivati rashode za potporu provedbi Instrumenta te za postizanje njegovih ciljeva, uključujući administrativnu potporu u vezi s aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za takvu provedbu, kao i rashode sjedišta i delegacija Unije u vezi s administrativnom potporom potrebnom za program, te za upravljanje operacijama koje se financiraju u okviru ove Uredbe, uključujući aktivnosti informiranja i komuniciranja te poslovne informatičke sustave. [Am. 203]
2. Kada rashodi za potporu nisu uvršteni u akcijske planove ili mjere koji se navode u članku 21., Komisija donosi, gdje je to primjenjivo, mjere potpore. Financiranje Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:
|
(a) |
studije, sastanke, informiranje, osvještavanje, osposobljavanje, pripremu i razmjenu stečenih iskustava i najbolje prakse, izdavaštvo i bilo koje druge administrativne rashode ili rashode nužne za programiranje djelovanja i upravljanje njime, uključujući naknadu za vanjske stručnjake; |
|
(b) |
istraživanje i inovacije i studije o relevantnim pitanjima i širenje tako dobivenih podataka; |
|
(c) |
rashode povezane s informiranjem i komuniciranjem, uključujući razvoj komunikacijskih strategija i poslovne komunikacije, kao i vidljivost političkih prioriteta Unije. |
Članak 21.
Donošenje akcijskih planova i mjera
1. Akcijski planovi i mjere donose se provedbenim aktima odlukom Komisije u skladu s postupkom ispitivanja koji se navodi u članku 35. stavku 2 Financijskom uredbom . [Am. 204]
2. Postupak iz stavka 1. ne zahtijeva se za:
|
(a) |
akcijske planove, pojedinačne mjere i mjere potpore za koje financiranje Unije ne premašuje 10 milijuna EUR; |
|
(b) |
posebne mjere, akcijske planove i mjere donesene kako bi se provela djelovanja za brzi odgovor za koja financiranje Unije ne premašuje 20 milijuna EUR; |
|
(c) |
tehničke izmjene, pod uvjetom da takve izmjene ne utječu znatno na ciljeve akcijskog plana ili dotične mjere, primjerice:
|
Za višegodišnje akcijske planove i mjere pragovi navedeni u stavku 2. točkama (a) i (b) te stavku 2. točki (c) podtočki iii. primjenjuju se na godišnjoj osnovi.
Kada se akcijski planovi i mjere donose u skladu s ovim stavkom, priopćuju se, osim izvanrednih mjera pomoći, Europskom parlamentu i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 35. u roku od mjesec dana od njihova donošenja. [Am. 205]
3. Prije donošenja ili produljenja izvanrednih mjera pomoći čiji trošak ne premašuje 20 milijuna EUR, Komisija obavješćuje Vijeće o njihovoj prirodi i ciljevima te o predviđenim financijskim iznosima. Komisija obavješćuje Vijeće prije nego što značajnije izmijeni već donesene izvanredne mjere pomoći. Komisija vodi računa o relevantnom političkom pristupu Vijeća i Europskog parlamenta pri planiranju i daljnjoj provedbi primjeni tih mjera, u interesu usklađenosti vanjskog djelovanja Unije. [Am. 206]
Komisija uredno i na vrijeme odmah obavješćuje Europski parlament o planiranju i provedbi izvanrednih mjera pomoći na temelju ovog članka, uključujući predviđene financijske iznose, te ga također obavješćuje u slučaju značajnih znatnih izmjena ili produljenja te pomoći. Što prije nakon donošenja ili znatne izmjene mjere, a najkasnije mjesec dana nakon njezina donošenja, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću dajući pregled prirode donesene mjere te razloga za njezino donošenje, njezina trajanja, proračuna i konteksta, uključujući komplementarnost te mjere s drugom aktualnom i planiranom pomoći Unije. Za izvanredne mjere pomoći Komisija navodi i hoće li, u kojem opsegu i na koji način osigurati kontinuitet politike koja se provodi izvanrednom pomoći putem srednjoročne i dugoročne pomoći u skladu s ovom Uredbom. [Am. 207]
3 a. Prije donošenja akcijskih planova i mjera koji se ne temelje na programskim dokumentima u skladu s člankom 19. stavkom 2., osim u slučajevima iz članka 19. stavaka 3. i 4., Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 34. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem posebnih ciljeva koje treba postići, očekivanih rezultata, instrumenata kojima se treba koristiti, glavnih aktivnosti i okvirnih dodijeljenih financijskih sredstava za te akcijske planove i mjere. [Am. 208]
4. U slučaju valjano utemeljenih krajnje hitnih razloga, primjerice kriza koje obuhvaćaju prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, neposredne prijetnje demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može donijeti akcijske planove i mjere ili izmjene postojećih akcijskih planova i mjera kao provedbene akte koji se odmah primjenjuju, u skladu s postupkom iz članka 35. stavka 4. [Am. 209]
5. Odgovarajuća socijalna analiza i analiza ljudskih prava i okoliša, uključujući analizu utjecaja na klimatske promjene i biološku raznolikost, poduzima se na razini djelovanja, u skladu s primjenjivim zakonodavnim aktima Unije, uključujući Direktivu 2011/92/EU (48) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivu Vijeća 85/337/EEZ (49), a uključuje, kad je primjenjivo, procjenu učinaka ekološki osjetljivih djelovanja na okoliš, posebno za veliku novu infrastrukturu. [Am. 210]
Osim toga, provodit će se ex ante procjene učinka na ljudska prava, kao i rodna, socijalna i radna procjena učinka te analiza sukoba i procjena rizika. [Am. 211]
Ako je to relevantno, strateške , društvene procjene i procjene utjecaja na okoliš u pogledu ljudskih prava upotrebljavaju se pri provedbi izvršenju sektorskih programa. Osiguravaju se sudjelovanje zainteresiranih dionika tim u procjenama utjecaja na okoliš te javni pristup rezultatima takvih procjena. [Am. 212]
Članak 21.a
Programi pomoći Europskog parlamenta
Komisija vodi dijalog s Europskim parlamentom i uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta u područjima u kojima Parlament vodi vlastite programe pomoći, kao što su izgradnja kapaciteta i promatranje izbora. [Am. 213]
Članak 22.
Metode suradnje
1. Komisija provodi financiranje u okviru ovog Instrumenta, kao što je predviđeno Financijskom uredbom, izravno ili s pomoću delegacija Unije i izvršnih agencija, ili neizravno s pomoću bilo kojeg subjekta navedenog u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
2. Financiranje u okviru ovog Instrumenta može se osigurati i u obliku doprinosa međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, primjerice onima koje su uspostavili EIB, države članice, zemlje partneri i regije ili međunarodne organizacije odnosno drugi donatori, ili kojima ti subjekti upravljaju.
3. Subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe i u članku 29. stavku(1. ove Uredbe svake godine ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja prema članku 155. Financijske uredbe. Obveze izvješćivanja za bilo koji od tih subjekata utvrđene su u okvirnom sporazumu o partnerstvu, sporazumu o doprinosima, sporazumu o proračunskim jamstvima ili financijskom sporazumu.
4. Djelovanja koja se financiraju na temelju Instrumenta mogu se provoditi s pomoću usporednog ili zajedničkog sufinanciranja.
5. U slučaju usporednog sufinanciranja, djelovanje se dijeli na više jasno određenih sastavnica, a svaku sastavnicu financiraju različiti partneri tako da se krajnja svrha financiranja uvijek može odrediti.
6. U slučaju zajedničkog sufinanciranja, ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sredstva, a ona su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja.
7. Mogući su sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:
|
(a) |
trostrani aranžmani s pomoću kojih Unija u suradnji s trećim zemljama koordinira svoju financijsku pomoć zemlji ili regiji partneru; |
|
(b) |
mjere administrativne suradnje poput povezivanja javnih institucija, lokalnih tijela, nacionalnih javnih tijela ili subjekata uređenih privatnim pravom kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i zemlji ili regiji partneru, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela; |
|
(c) |
doprinosi troškovima potrebnima za uspostavu javno-privatnog partnerstva i upravljanje njime , uključujući potporu opširnog sudjelovanja uspostavljanjem neovisnog tijela organizacije civilnog društva treće strane za procjenu i praćenje uspostavljanja javno-privatnih partnerstava ; [Am. 214] |
|
(d) |
programi potpore sektorskoj politici putem kojih Unija pruža potporu sektorskom programu zemlje partnera; |
|
(e) |
doprinosi trošku sudjelovanja zemalja u programima i djelovanjima Unije koje provode agencije i tijela Unije, kao i tijela ili osobe kojima je povjerena provedba specifičnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a; |
|
(f) |
subvencije kamatnih stopa. |
Članak 23.
Oblici financiranja EU-a Unije i načini provedbe primjene [Am. 215]
1. Oblici financiranja Unije predviđeni su Financijskom uredbom i to su posebno:
|
(a) |
bespovratna sredstva; |
|
(b) |
ugovori o nabavi za usluge, robu ili radove; |
|
(c) |
proračunska potpora; |
|
(d) |
doprinosi uzajamnim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe; |
|
(e) |
financijski instrumenti; |
|
(f) |
proračunska jamstva; |
|
(g) |
mješovito financiranje; |
|
(h) |
otpis dugova u okviru međunarodno dogovorenog sporazuma za otpis dugova; |
|
(i) |
financijska pomoć; |
|
(j) |
plaćeni vanjski stručnjaci. |
2. U radu s dionicima iz zemalja partnera Komisija uzima u obzir njihove posebnosti, uključujući potrebe i relevantan kontekst, prilikom definiranja modaliteta financiranja, vrste doprinosa, modaliteta dodjele i administrativnih odredaba za upravljanje bespovratnim sredstvima kako bi se doprlo do najšireg mogućeg raspona dionika i najbolje odgovorilo na njihove potrebe. U toj se ocjeni uzimaju u obzir uvjeti za značajno sudjelovanje i uključenost svih dionika, osobito lokalnih organizacija civilnog društva. Podupiru se posebni modaliteti u skladu s Financijskom uredbom, primjerice sporazumi o partnerstvu, ovlaštenja financijske potpore trećim stranama, izravna dodjela ili pozivi za podnošenje prijedloga uz ograničenje prihvatljivosti, jednokratni iznosi, jedinični troškovi, financiranje na temelju paušalne stope i financiranje koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Tim različitim modalitetima jamče se transparentnost, sljedivost i inovacije. Potrebno je poticati suradnju lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija kako bi se ojačao kapacitet lokalnog civilnog društva radi postizanja potpunog sudjelovanja u programima razvoja. [Am. 216]
3. Osim u slučajevima navedenim u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
dodjela u slučaju dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti braniteljima ljudskih za borce za ljudska prava u svrhu i mehanizme za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava radi financiranja hitnih mjera zaštite, gdje je to hitnoga zaštitnog djelovanja, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem , kao i za posrednike i druge aktere civilnog društva koji sudjeluju u dijalogu u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, rješavanju sukoba, pomirenju i izgradnji mira ; [Am. 217] |
|
(b) |
dodjela u slučaju dodjele bespovratnih sredstava, gdje je ako je to primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, za financiranje djelovanja u najtežim uvjetima u kojima ne bi bilo primjereno objaviti poziv na podnošenje prijedloga, uključujući situacije u kojima postoji ozbiljan nedostatak temeljnih sloboda, prijetnje demokratskim institucijama, jačanje krize, oružani sukob gdje je sigurnost ljudi najviše ugrožena, ili situacije u kojima organizacije za zaštitu ljudskih prava i branitelji ljudskih borci za ljudska prava , posrednici i drugi akteri civilnog društva, uključujući sudionike dijaloga u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, pomirenja i izgradnje mira, djeluju u najtežim uvjetima. Takva bespovratna sredstva ne prelaze 1 000 000 EUR te se dodjeljuju na najviše 18 mjeseci, a taj je rok moguće produljiti za dodatnih 12 mjeseci u slučaju stvarnih i nepredviđenih prepreka njihovoj provedbi primjeni ; [Am. 219] |
|
(c) |
u slučaju dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, globalnoj mreži studija, Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju koji organizira program europskoga magisterija iz područja ljudskih prava i demokratizacije, i njegovoj povezanoj mreži sveučilišta s poslijediplomskim programima iz područja ljudskih prava, uključujući stipendije za studente , istraživače, učitelje i branitelje ljudskih borce za ljudska prava iz trećih zemalja. [Am. 219] |
|
(c a) |
Mali projekti kako je opisano u članku 23.a (novi) [Am. 220] |
Proračunska potpora navedena u stavku 1. točki (c), uključujući onu u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima , rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj uključenosti, ljudskom razvoju i vladavini prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i zemalja partnera. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv gospodarski rast i socioekonomski razvoj od kojega koristi imaju svi, stvaranje pristojnih radnih mjesta te , uz posvećivanje posebne pozornosti mladima, smanjenje nejednakosti i iskorjenjivanje siromaštva u vezi s lokalnim gospodarstvima, okolišna i socijalna prava . [Am. 221]
Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pažljivoj ocjeni rizika i koristi. Jedna od ključnih odrednica te odluke jest procjena predanosti, rezultata i napretka zemalja partnera s obzirom na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. [Am. 222]
4. Proračunska potpora raščlanjuje se kako bi se njome bolje odgovorilo na politički, gospodarski i socijalni kontekst zemlje partnera, uzimajući u obzir situacije nestabilnosti.
Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju , sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama i razvoj jakih sustava javne nabave koji podupiru lokalni gospodarski razvoj i lokalne tvrtke . [Am. 223]
5. Isplata proračunske potpore temelji se na pokazateljima zadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva usuglašenih sa zemljom partnerom.
6. Financijski instrumenti u okviru ove Uredbe mogu biti u obliku kredita, jamstava, vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala, ulaganja ili sudjelovanja u ulaganjima te instrumenata za dijeljenje rizika, kad god je to moguće i u skladu s načelima utvrđenima u članku 209. stavku 1. Financijske uredbe pod vodstvom EIB-a, multilateralne europske financijske institucije, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralne europske financijske institucije, kao što su bilateralne banke za razvoj, možda u kombinaciji s dodatnim drugim oblicima financijske potpore iz država članica i trećih strana.
Države članice i bilo koji subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima Unije u okviru ove Uredbe.
7. Ti financijski instrumenti mogu se grupirati u mehanizme za potrebe provedbe primjene i izvješćivanja. [Am. 224]
7.a Komisija i ESVD ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama koje su u relevantnoj politici Unije određene kao nekooperativne, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija na razini Unije ili međunarodnoj razini. [Am. 225]
8. Financijskim sredstvima Unije ne generira se niti aktivira ubiranje posebnih poreza, pristojbi ili davanja.
9. Porezi, pristojbe i davanja koje nametnu zemlje partneri mogu biti prihvatljivi za financiranje u okviru ove Uredbe.
Članak 23.a
Fondovi za male projekte
1. Financiranje u okviru ove Uredbe može se pružiti „fondovima za male projekte” u cilju odabira i provedbe projekata ograničenog financijskog opsega.
2. Korisnici fondova za male projekte su organizacije civilnog društva.
3. Krajnji primatelji unutar fonda za male projekte dobivaju potporu na temelju ove Uredbe putem korisnika te provode male projekte unutar tog fonda za male projekte („mali projekt”).
4. Ako ne premašuje iznos od 50 000 EUR, javni doprinos malom projektu mora biti u obliku jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili uključivati paušalne stope. [Am. 226]
Članak 24.
Prihvatljive osobe i subjekti
1. Sudjelovanje u javnoj nabavi i postupcima dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru geografskih programa, putem organizacija civilnog društva i putem programa za globalne izazove bit će otvoreno međunarodnim organizacijama i svim ostalim pravnim subjektima koji su državljani sljedećih zemalja i područja, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u tim zemljama ili područjima:
|
(a) |
državama članicama koje su korisnici Uredbe IPA III i ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru; |
|
(b) |
zemljama partnerima iz susjedstva i Ruskoj Federaciji kada se relevantni postupak odvija u kontekstu programa na koje se upućuje u Prilogu I. i u kojima ona sudjeluje; |
|
(c) |
zemljama i područjima u razvoju, kako su navedeni na popisu primatelja službene razvojne pomoći koji je objavio OECD-DAC, a koji nisu članovi skupine G-20, te prekomorskim zemljama i područjima kako su definirani u Odluci Vijeća …/… (EU); |
|
(d) |
zemljama u razvoju, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći, koje su članice skupine G-20 te drugim zemljama i područjima ako se odgovarajući postupak odvija u kontekstu djelovanja u kojem sudjeluju, a koje financira Unija u okviru ove Uredbe; |
|
(e) |
zemljama za koje je Komisija utvrdila da vrijedi uzajamni pristup vanjskom financiranju; uzajamni pristup može se odobriti na ograničen rok od najmanje godinu dana ako neka zemlja pod istim uvjetima prihvatljivima proglasi subjekte iz Unije i iz zemalja koje su prihvatljive u skladu s ovom Uredbom Komisija odlučuje o uzajamnom pristupu i njegovu trajanju nakon savjetovanja s dotičnom zemljom primateljicom ili zemljama primateljicama; i |
|
(f) |
državama članicama OECD-a u slučaju ugovora koji se provode primjenjuju u najmanje razvijenoj zemlji ili visoko zaduženoj siromašnoj zemlji, kako su navedene na popisu primatelja službene razvojne pomoći. [Am. 227] |
2. Ne dovodeći u pitanje ograničenja vezana uz narav i ciljeve djelovanja, sudjelovanje u dodjeli ugovora o javnoj nabavi, postupcima dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru programa za ljudska prava i demokraciju te stabilnost i mir, kao i u okviru djelovanja za brzi odgovor, otvoreno je bez ograničenja.
3. Sva roba i materijali koji se financiraju u okviru ove Uredbe mogu potjecati iz bilo koje zemlje.
4. Pravila utvrđena u ovom članku ne primjenjuju se na državljanstvo fizičkih osoba i ne stvaraju ograničenja u vezi s državljanstvom za fizičke osobe koje je zaposlio prihvatljivi ugovaratelj ili, prema potrebi, podugovaratelj, ili su ugovorom na drugi način vezane uz takvog ugovaratelja ili podugovaratelja.
5. Na djelovanja koja se sufinanciraju ili provode primjenjuju uz izravno ili neizravno upravljanje s tim subjektima primjenjuju se i pravila prihvatljivosti za subjekte koji se navode u članku 62. stavku 1. točki (c) podtočkama od ii. do viii. Financijske uredbe. [Am. 228]
6. Ako donatori financiraju uzajamni fond koji je osnovala Komisija ili se on financira vanjskim namjenskim prihodima, primjenjuju se pravila prihvatljivosti iz osnivačkog akta uzajamnog fonda, odnosno iz sporazuma s donatorom.
7. Ako je riječ o djelovanjima koja se financiraju ovom Uredbom i drugim programom Unije, prihvatljivima se smatraju subjekti koji su prihvatljivi prema bilo kojem od tih programa.
8. Za djelovanja u kojima sudjeluje više zemalja prihvatljivi su pravni subjekti koji su državljani zemalja i područja na kojima se djelovanje provodi, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u tim zemljama ili područjima.
9. Pravila o prihvatljivosti iz ovog članka mogu se ograničiti s obzirom na državljanstvo, geografsku lokaciju ili pravni status podnositelja zahtjeva kada se takva ograničenja zahtijevaju zbog posebne naravi i ciljeva djelovanja te kada su potrebna radi djelotvorne provedbe primjene tog djelovanja. Ograničenja u pogledu državljanstva ne primjenjuju se na međunarodne organizacije. [Am. 229]
10. Ponuditelji, podnositelji zahtjeva i natjecatelji iz zemalja koje nisu prihvatljive mogu se smatrati prihvatljivima u slučaju hitnosti ili nedostupnosti usluga na tržištima dotičnih zemalja ili područja ili u drugim valjano opravdanim slučajevima u kojima bi primjena pravila o prihvatljivosti onemogućila ili izuzetno otežala provedbu djelovanja.
11. U svrhu promicanja lokalnih kapaciteta, tržišta i kupnji, prioritet se daje lokalnim i regionalnim ugovarateljima , pri čemu se posebna pozornost obraća na njihovo iskustvo u održivosti okoliša ili pravednoj trgovini ako je Financijskom uredbom predviđena dodjela na temelju jedne ponude. U svim drugim slučajevima sudjelovanje lokalnih i regionalnih ugovaratelja promiče se u skladu s relevantnim odredbama te uredbe. U svim se slučajevima primjenjuju kriteriji održivosti i dužne pažnje. [Am. 230]
12. U okviru programa za ljudska prava i demokraciju, bilo koji subjekt koji nije obuhvaćen definicijom pravnog subjekta iz članka 2. stavka 6. prihvatljiv je ako je to nužno za provedbu intervencija iz ovog programa.
12 a. Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ne pruža se potpora radnjama koje u skladu s analizom okoliša iz članka 21. stvaraju štetu okolišu ili klimi. Raspodjela sredstava potpuno je u skladu s Pariškim sporazumom i, općenito, europsko financiranje namijenjeno vanjskom djelovanju pridonosi dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma. Konkretno, tim se instrumentom ne pruža potpora:
|
(a) |
djelovanjima koja su neusklađena s nacionalno utvrđenim doprinosima zemalja primateljica u skladu s Pariškim sporazumom; |
|
(b) |
ulaganjima u sektorima istraživanja i proizvodnje, pohrane i prijevoza, te obrade i prodaje fosilnih goriva. [Am. 231] |
Članak 25.
Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzete obveze, ponovna plaćanja i prihodi generirani financijskim instrumentima
1. Povrh članka 12. stavka 2. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanja u okviru ove Uredbe automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze i vršiti plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti preneseni iznos.
Komisija obavješćuje informira Europski parlament i Vijeće o prenesenim odobrenim sredstvima za preuzete obveze koja su automatski prenesena, uključujući povezane iznose, u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe. [Am. 232]
2. Povrh pravila utvrđenih u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzete obveze koja odgovaraju iznosu sredstava opozvanih uslijed toga što djelovanje u potpunosti ili djelomično nije provedeno u okviru ove Uredbe ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.
Upućivanja na članak 15. Financijske uredbe u članku 12. stavku 1. točki (b) Uredbe o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira predstavljaju upućivanje na ovaj stavak u svrhu ove Uredbe.
3. Proračunske obveze za djelovanje koje traje dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe.
Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.
Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.
4. Odstupajući od članka 209. stavka 3. Financijske uredbe, vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom pripisuju se izvornoj proračunskoj liniji kao interni namjenski prihodi, nakon odbitka troškova i naknada za upravljanje. Svakih pet godina Komisija ispituje doprinos postizanju ciljeva Unije i djelotvornost postojećih financijskih instrumenata.
Poglavlje IV.
EFOR+, proračunska jamstva i financijska pomoć trećim zemljama
Članak 26.
Područje primjene i financiranje
1. Financijskom omotnicom navedenom u članku 6. stavku 2. točki (a) financiraju se Europski fond za održivi razvoj plus i jamstvo za vanjsko djelovanje financiraju se financijskom omotnicom za geografske programe koji se navode u članku 6 . stavku 2. točki (a), pri čemu se jamči da to financiranje ne šteti drugim djelovanjima koja se podupiru geografskim programima. [Am. 233]
Svrha je EFOR-a plus, kao integriranog financijskog paketa koji osigurava financijski kapacitet u na temelju metoda provedbe uspostavljenih obliku bespovratnih sredstava, jamstava i drugih financijskih instrumenata kako je utvrđeno u u članku 23. stavku 1. točkama (a), (e), (f) i (g), potpora ulaganjima i povećanje pristupa financiranju , uz povećavanje dodatnosti, pružanje inovativnih proizvoda i poticanje financiranja iz privatnog sektora, kako bi se potaknuo potaknuli održiv i uključiv gospodarski , okolišni i socijalni razvoj , industrijalizacija i stabilno investicijsko ozračje, promicala socioekonomska otpornost u cilju promicanja socioekonomske i okolišne otpornosti u zemljama partnerima s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, održiv i uključiv rast, prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, zaštitu okoliša i upravljanje njime, stvaranje pristojnih radnih mjesta, u skladu s relevantnim standardima MOR-a , osobito za ugrožene skupine, uključujući žene i mlade, gospodarske prilike, vještine i poduzetništvo, socioekonomske sektore, mikro, mala i srednja poduzeća s naglaskom na socijalna poduzeća i zadruge s obzirom na njihov potencijal za smanjenje siromaštva, nejednakosti te podupiranje ljudskih prava i egzistencije, uz pružanje potpore mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima te rješavanje specifičnih socioekonomskih temeljnih uzroka nezakonite migracije, nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja , kao i pružanja doprinosa održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, u skladu s relevantnim okvirnim programskim dokumentima 45 % sredstava izdvaja se za ulaganja koja doprinose klimatskim ciljevima, upravljanju okolišem i zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i suzbijanju dezertifikacije, od čega se 30 % ukupne financijske omotnice dodjeljuje za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih. Posebna pažnja te dodatna potpora izgradnji kapaciteta institucija, gospodarskom upravljanju i tehničkoj potpori posvetit će se zemljama u kojima su utvrđene nestabilne situacije ili sukobi, najmanje razvijenim zemljama i visoko zaduženim siromašnim zemljama. Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se uz ulaganja vlade u osnovne javne usluge, koja ostaju u njezinoj nadležnosti. [Am. 234]
2. Jamstvo za vanjsko djelovanje poduprijet će operacije iz EFOR-a plus pokrivene proračunskim jamstvima u skladu s člancima 27., 28. i 29. ove Uredbe te makrofinancijsku pomoć i kredite trećim zemljama navedenima u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS.
3. Prema Jamstvu za vanjsko djelovanje, Unija može jamčiti za operacije potpisane između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2027., u iznosu do 60 000 000 000 EUR. Ta se gornja granica preispituje u okviru izvješća o evaluaciji u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 32. [Am. 235]
4. Stopa izdvojenih rezervacija kreće se od 9 % do 50 % ovisno o vrsti operacija. Iznos od najviše 10 milijardi EUR osigurava se iz proračuna Unije s pomoću posebne proračunske linije u okviru godišnjeg proračunskog postupka ili prijenosa proračunskih sredstava. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. kako bi, u slučaju da to bude potrebno, izmijenila maksimalni iznos. [Am. 236]
Stopa izdvojenih rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje iznosi 9 % za makrofinancijsku pomoć Unije i za proračunska jamstva koja obuhvaćaju državne rizike povezane s operacijama kreditiranja.
Te se stope revidiraju svake tri dvije godine počevši od datuma primjene ove Uredbe utvrđenog u članku 40. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. za dopunu ili izmjenu tih stopa i povezanih financijskih iznosa . [Am. 237]
5. Jamstvo za vanjsko djelovanje smatra se jedinstvenim jamstvom u zajedničkom fondu za rezervacije koji je uspostavljen člankom 212. Financijske uredbe.
6. U okviru EFOR-a plus i Jamstva za vanjsko djelovanje mogu se podupirati operacije financiranja i ulaganja u zemljama partnerima u geografskim područjima koja se navode u članku 4. stavku 2. Rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje financiraju se iz proračuna relevantnih geografskih programa utvrđenih člankom 6. stavkom 2. točkom (a) i prenose se u zajednički fond za rezervacije. U geografskoj raspodjeli operacija iz EFOR-a plus u najvećoj se mogućoj mjeri odražava relativni ponder financijskih dodjela za različite regije, kako je predloženo u članku 6. stavku 2. točki (a). EFOR+ i Jamstvo za vanjsko djelovanje mogu poduprijeti i operacije za korisnike navedene u Prilogu I. Uredbi IPA III. Sredstva za te operacije u okviru EFOR-a plus i za rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje namaknut će se u okviru Uredbe IPA. Rezervacije u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje za kredite trećim zemljama navedenima u članku 10. stavku 2. Uredbe EINS financirat će se iz te Uredbe. [Am. 238]
7. Rezervacije koje se navode u članku 211. stavku 2. Financijske uredbe temelje se na ukupnim nepodmirenim obvezama Unije koje proizlaze iz svake operacije, uključujući operacije koje je Unija potpisala prije 2021. i za koje jamči. Godišnji potrebni iznosi rezervacija mogu se utvrđivati tijekom razdoblja od najviše sedam godina.
8. Saldo imovine 31. prosinca 2020. u Jamstvenom fondu EFOR-a i Jamstvenom fondu za vanjska djelovanja, koji su uspostavljeni Uredbom (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća, odnosno Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009, prenosi se u zajednički fond za rezervacije radi osiguranja rezervacija za njihove operacije u okviru istog jedinstvenog jamstva koje je predviđeno u stavku 4. ovog članka.
Članak 26.a
Ciljevi EFOR-a plus
1. Operacijama fonda EFOR+ koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje pridonosi se sljedećim prioritetnim područjima:
|
(a) |
pružanje financijskih sredstava i potpore razvoju privatnog, zadružnog i socijalnog poduzetničkog sektora s ciljem pridonošenja održivom razvoju u njegovim gospodarskim, socijalnim i okolišnim dimenzijama s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva i, prema potrebi, europskoj politici susjedstva te ciljevima utvrđenima u članku 3. Uredbe IPA III; |
|
(b) |
uklanjanje uskih grla u privatnom ulaganju, osiguravajući osobito pravnu sigurnost ulaganja; |
|
(c) |
poticanje učinka poluge za financiranje iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; |
|
(d) |
jačanje društveno-gospodarskih sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture i održive povezivosti te održive proizvodnje u cilju promicanja uključivog i održivog društveno-gospodarskog razvoja koji poštuje ljudska prava i okoliš; |
|
(e) |
pridonošenje klimatskom djelovanju te zaštiti okoliša i njegovu upravljanju; |
|
(f) |
pridonošenje rješavanju specifičnih temeljnih uzroka migracija, uključujući nezakonite migracije i prisilno raseljavanje, i pridonošenje sigurnim, propisnim i zakonitim migracijama i mobilnosti s pomoću promicanja održivog razvoja; [Am. 239] |
Članak 27.
Prihvatljivost i odabir operacija i partnerâ
1. Operacije financiranja i ulaganja prihvatljive za potporu putem Jamstva za vanjsko djelovanje dosljedne su i usklađene s politikama Unije, posebno s razvojnom politikom i europskom politikom susjedstva, kao i sa strategijama i politikama zemalja partnera te se njima rješavaju pitanja neuspjeha lokalnih tržišta ili neoptimalna ulaganja, bez nepoštenog natjecanja s lokalnim gospodarskim akterima . Njima se posebno podupiru ciljevi, opća načela i okvir politike ove Uredbe te relevantni okvirni programski dokumenti, uzimajući u obzir prioritetna područja utvrđena u Prilogu V. članku 26 . a i dodatno opisana u Prilogu V. [Am. 240]
1 a. Jamstvo za vanjsko djelovanje dodjeljuje se pod uvjetom da Komisija, u ime Unije, i prihvatljivi partner sklope sporazume o jamstvu EFOR-a. [Am. 241]
2. Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije financiranja i ulaganja kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Operacije će ujedno biti usklađene s uvjetima utvrđenima u članku 209. stavku 2. točkama od (a) do (c d ) Financijske uredbe: [Am. 242]
|
(a) |
kojima se osigurava komplementarnost s drugim inicijativama; |
|
(-a a) |
koje omogućuju financijsku i razvojnu dodatnost; [Am. 243] |
|
(-a b) |
koje podliježu javno dostupnoj participativnoj ex ante procjeni učinka na ljudska prava, društvo, okoliš i rad, kojom se utvrđuju i rješavaju rizici u tim područjima te u kojima se propisno uzimaju u obzir načela dobrovoljnog i prethodnog pristanka pogođenih zajednica u ulaganjima u zemljišta; [Am. 244] |
|
(b) |
koje su gospodarski i financijski održive, vodeći računa o mogućoj potpori privatnih i javnih partnera projektu i njihovu sufinanciranju projekta, uzimajući u obzir posebno radno okruženje i kapacitete zemalja za koje je utvrđeno da prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenih zemalja i visoko zaduženih siromašnih zemalja koje mogu imati koristi od povoljnijih uvjeta; |
|
(c) |
koje su održive s tehničkog i društvenog društveno-gospodarskog aspekta i aspekta zaštite okoliša. [Am. 245] |
|
(c a) |
koje su usmjerene na sektore i pitanja u kojima postoje jasni tržišni ili institucijski nedostaci koji sprječavaju financiranje iz privatnog sektora; [Am. 246] |
|
(c b) |
koje su strukturirane tako da pridonose pospješivanju razvoja tržišta i mobiliziranju sredstava iz privatnog sektora prema područjima u kojima postoji investicijski jaz; [Am. 247] |
|
(c c) |
koje su usredotočene na projekte koji podrazumijevaju veće rizike od onih koje su privatni zajmodavci spremni poduzeti samo u komercijalne svrhe; [Am. 248] |
|
(c d) |
kojima se ne narušavaju tržišta u partnerskim zemljama i regijama; [Am. 249] |
|
(c e) |
kojima se, ako je moguće, maksimalno povećava mobilizacija kapitala lokalnog privatnog sektora; [Am. 250] |
|
(c f) |
kojima se poštuju načela razvojne učinkovitosti kako su utvrđena u okviru Partnerstva iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju i potvrđena u Nairobiju 2016., koja uključuju preuzimanje odgovornosti, ujednačavanje, usmjerenost na rezultate, transparentnost i uzajamnu odgovornost, kao i cilj nevezane pomoći; [Am. 251] |
|
(c g) |
koje su osmišljene da ispunjavaju kriterije za službenu razvojnu pomoć koje je uspostavio OECD-DAC, uzimajući u obzir posebnosti razvoja privatnog sektora, osim operacija u industrijaliziranim zemljama koje nisu prihvatljive za službenu razvojnu pomoć; [Am. 252] |
|
(c h) |
koje se primjenjuju tako da se u cijelosti poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te međunarodno dogovorene smjernice, načela i konvencije, uključujući načela za održivo ulaganje, vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, načela Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave te konvencije i standarde Međunarodne organizacije rada, Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, načela iz Maastrichta o obvezama izvan teritorija država u području gospodarskih, društvenih i kulturnih prava te dobrovoljne smjernice FAO-a o odgovornom upravljanju korištenjem zemlje, ribarstvom i šumarstvom u kontekstu [Am. 253] |
3. Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće instrumente:
|
(a) |
kredite, uključujući kredite u lokalnoj valuti i kredite za makrofinancijsku pomoć; |
|
(b) |
jamstva; |
|
(c) |
protujamstva; |
|
(d) |
instrumente tržišta kapitala; |
|
(e) |
bilo koji drugi oblik financiranja ili kreditnog poboljšanja, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela. |
4. Prihvatljivi su partneri u svrhu Jamstva za vanjsko djelovanje partneri utvrđeni u članku 208. stavku 4. Financijske uredbe, uključujući one iz trećih zemalja koji doprinose Jamstvu za vanjsko djelovanje, uz odobrenje Komisije u skladu s člankom 28. ove Uredbe i mišljenjem strateškog odbora . K tomu, i odstupajući od članka 62. stavka 2. točke (c) Financijske uredbe, tijela uređena privatnim pravom države članice ili treće zemlje koja je pridonijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 28., koja mogu primjereno jamčiti za svoj financijski kapacitet, prihvatljiva su u svrhu Jamstva. [Am. 254]
4 a. Grupa Europske investicijske banke između ostalog:
|
(a) |
sudjeluje u upravljanju rizicima EFOR-a plus zajedno s drugim europskim financijskim institucijama vodeći računa o potrebi izbjegavanja mogućeg sukoba interesa; |
|
(b) |
jedina provodi dio investicijskog područja koji obuhvaća državne zajmove za koje će se izdvojiti najmanje 1 000 000 000 EUR iz financijskih omotnica geografskih programa, u skladu s postupcima utvrđenima u poglavljima 1. i 3. ove glave; |
|
(c) |
predstavlja prihvatljivog partnera za provedbene aktivnosti u okviru drugih investicijskih područja. [Am. 255] |
5. Prihvatljivi partneri poštuju pravila i uvjete utvrđene u članku 62. stavku 2. točki (c) Financijske uredbe. Ako je riječ o tijelima uređenima privatnim pravom države članice ili treće zemlje koja su pridonijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 28. ove Uredbe, prednost se daje onim tijelima koja pružaju na uvid informacije o okolišnim, socijalnim , poreznim i korporativnim uvjetima upravljanja. [Am. 256]
Komisija osigurava djelotvorno, učinkovito i pošteno korištenje dostupnim sredstvima među prihvatljivim partnerima, promičući istodobno suradnju među njima.
Komisija osigurava pravedno postupanje prema svim prihvatljivim partnerima i jednak pristup financiranju te osigurava da se tijekom razdoblja provedbe primjene EFOR-a plus izbjegavaju sukobi interesa. Kako bi se osigurala komplementarnost, Komisija može od prihvatljivih partnera zatražiti sve relevantne informacije o njihovim operacijama koje nisu obuhvaćene EFOR-om plus. [Am. 257]
5 a. Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati prihvatljive partnere, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice na razmjenu stajališta o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom. [Am. 258]
6. Komisija odabire prihvatljive partnere u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, uzimajući u obzir:
|
(a) |
savjete strateških i regionalnih operativnih odbora, u skladu s Prilogom VI.; |
|
(b) |
ciljeve investicijskog područja; |
|
(c) |
iskustvo i sposobnost upravljanja rizikom prihvatljivog partnera; |
|
(d) |
iznos vlastitih sredstava, kao i sufinanciranje privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje. |
|
(d a) |
načela pravednih i otvorenih postupaka provedbe natječaja. [Am. 259] |
7. Komisija uspostavlja investicijska područja za regije, određene zemlje partnere ili oboje, za određene sektore, ili određene projekte, određene kategorije krajnjih korisnika ili oboje, koji će se financirati ovom Uredbom i pokriti Jamstvom za vanjsko djelovanje do određenog fiksnog iznosa. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti investicijskih područja s ovim člankom te o detaljnim prioritetima za financiranje tih područja. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.
Izbor investicijskih područja opravdava se analizom tržišnih nedostataka i okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.
Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Instrumenti se mogu osigurati u korist zemalja partnera, uključujući zemlje koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba te u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, kao i u korist subjekata iz privatnog sektora tih zemalja partnera. [Am. 260]
8. Komisija ocjenjuje operacije koje primaju potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje s obzirom na kriterije prihvatljivosti utvrđene u stavcima 2. i 3., a kada je to moguće koriste se postojeći sustavi za mjerenje rezultata prihvatljivih Komisija utvrđuje tablicu rezultata s pokazateljima za usmjeravanje odabira projekata. Provedbeni partneri popunjavaju tablicu za sve operacije u okviru fonda EFOR+. Komisija ocjenjuje sve operacije koje se podupire Jamstvom u skladu s kriterijima prihvatljivosti navedenima u članku 27. te se koristi tablicom rezultata za provedbu neovisne provjere kvalitete dubinske analize i procjene koju su proveli provedbeni partneri na razini projekta. Ako je potrebno , Komisija traži pojašnjenje i izmjene provedbenih partnera. Komisija objavljuje tablicu za sve projekte nakon odobrenja Komisije i provedbenih partnera za korištenje Jamstva te rezultate svih jamstvenih instrumenata i individualnih projekata u okviru procjene za svako investicijsko područje jednom godišnje. [Am. 261]
9. Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 34. za dopunu ili izmjenu prioritetnih i investicijskih područja koja su navedena u Prilogu V. Prilogu V. U slučaju dopune ili izmjene investicijskih područja za određene regije, određene zemlje partnere ili oboje, za određene sektore, ili određene projekte, određene kategorije krajnjih korisnika ili oboje, koji će se financirati ovom Uredbom i upravljanje EFOR-om plus u Prilogu VI pokriti Jamstvom za vanjsko djelovanje do određenog fiksnog iznosa, Komisija uzima u obzir savjete strateškog odbora i savjetuje se s operativnim odborima .
Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti investicijskih područja s uvjetima iz članka 26.a i ovim člankom te o detaljnim prioritetima za financiranje tih područja. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.
Izbor investicijskih područja opravdava se analizom tržišnih nedostataka i okolnosti za ulaganja koje nisu optimalne. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.
Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Instrumenti se mogu osigurati u korist zemalja partnera, uključujući zemlje koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba te u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, kao i u korist subjekata iz privatnog sektora tih zemalja partnera. U zemljama koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, te u drugim zemljama kada je to opravdano, moguće je pružiti potporu ulaganjima javnog sektora koja imaju relevantne učinke na razvoj privatnog sektora. [Am. 262]
Članak 27.a
Upravljanje fondom EFOR+ i njegova struktura
1. EFOR+ sastoji se od regionalnih platformi za ulaganja uspostavljenih na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama Unije za mješovito financiranje, kojima se njihove operacije mješovitog financiranja mogu kombinirati s operacijama Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+.
2. Komisija je odgovorna za ukupno upravljanje fondom EFOR+ i Jamstvom za vanjsko djelovanje. Komisija osim toga neće nastojati provoditi opće bankarske operacije. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament radi jamčenja najviših standarda transparentnosti i financijske odgovornosti.
3. Komisiju o upravljanju fondom EFOR+ savjetuje strateški odbor, osim u slučaju operacija koje obuhvaćaju politike proširenja Unije i koje se financiraju iz instrumenta IPA III., gdje Komisiju savjetuje strateški odbor za Okvirni sporazum o ulaganju za zapadni Balkan (WBIF). Komisija ujedno blisko surađuje sa svim prihvatljivim partnerima u pogledu operativnog upravljanja Jamstvom za vanjsko djelovanje. U tu se svrhu uspostavlja tehnička radna skupina koju čine stručnjaci Komisije i prihvatljivi partneri s ciljem procjenjivanja rizika i povezanih cijena.
4. Strateški odbor savjetuje Komisiju o strateškom usmjerenju i prioritetima za ulaganja iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ i doprinosi njihovoj usklađenosti s vodećim načelima i ciljevima vanjskog djelovanja Unije, razvojne politike i europske politike susjedstva te s ciljevima iz članka 3. ove Uredbe i svrhom fonda EFOR+ utvrđenom u članku 26. Isto tako podržava Komisiju pri utvrđivanju općih investicijskih ciljeva u pogledu upotrebe Jamstva za vanjsko djelovanje kako bi se pružila potpora operacijama iz EFOR-a plus i pratila prikladna i raznolika geografska i tematska pokrivenost investicijskih područja, pridajući pritom posebnu pozornost zemljama za koje je utvrđeno da prolaze kroz nestabilnost ili sukob, najmanje razvijenim zemljama i prezaduženim siromašnim zemljama.
5. Strateški odbor podržava i opću koordinaciju, komplementarnost i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima Europskog plana ulaganja te između Europskog plana ulaganja i drugih aktivnosti Unije u području migracija i u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030., kao i s drugim programima iz ove Uredbe, drugim instrumentima financiranja i uzajamnim fondovima Unije.
6. Strateški odbor sastoji se od predstavnikâ Komisije i visokog predstavnika, svih država članica i Europske investicijske banke. Europski parlament ima status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, zemlje partneri, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Prije uključivanja novih promatrača provodi se savjetovanje sa strateškim odborom. Strateškim odborom supredsjedaju Komisija i visoki predstavnik.
7. Strateški odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje i, kada je to moguće, donosi mišljenja konsenzusom. Predsjedatelj može organizirati dodatne sastanke u bilo kojem trenutku ili na zahtjev trećine članova odbora. Ako konsenzus nije moguće postići, primjenjuje se pravo glasa kako je dogovoreno na prvom sastanku strateškog odbora i utvrđeno njegovim poslovnikom. Tim pravom glasa uzima se u obzir izvor financiranja. U poslovniku se određuje okvir u pogledu uloge promatrača. Zapisnici i dnevni redovi sastanaka strateškog odbora javno se objavljuju nakon donošenja.
8. Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje strateški odbor o postignutom napretku u pogledu primjene fonda EFOR+. Strateški odbor WBIF-a izvješćuje o ostvarenom napretku u primjeni jamstvenog instrumenta za regiju proširenja kako bi se nadopunilo to izvješćivanje. Strateški odbor redovito organizira savjetovanje s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i primjeni fonda EFOR+.
9. Iako postoje dva strateška odbora, za EFOR+ je potrebno imati jedinstveni i objedinjeni okvir za upravljanje rizicima.
10. Tijekom razdoblja primjene EFOR-a plus strateški odbor što je moguće prije usvaja i objavljuje smjernice kojima se utvrđuje način na koji će se osigurati usklađenost operacija EFOR-a plus s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u člancima 26.a i 27.
11. Strateški odbor u okviru svojeg strateškog vodstva vodi računa o relevantnim rezolucijama Europskog parlamenta te odlukama i zaključcima Vijeća.
12. Operativni odbori regionalnih investicijskih platformi pružaju potporu Komisiji na provedbenoj razini pri određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja te sastavljaju mišljenja o operacijama mješovitog financiranja i uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+. [Am. 263]
Članak 28.
Doprinos drugih donatora Jamstvu za vanjsko djelovanje
1. Države članice, treće zemlje i ostale treće stranke mogu doprinositi Jamstvu za vanjsko djelovanje.
Odstupajući od članka 218. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru mogu doprinositi u obliku jamstava ili gotovine.
Doprinosi trećih zemalja koje nisu ugovorne stranke u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru i ostalih trećih stranaka gotovinski su doprinosi koji podliježu mišljenju strateškog odbora i odobrenju Komisije. [Am. 264]
Komisija bez odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o potvrđenim doprinosima.
Na zahtjev država članica njihovi doprinosi mogu se namijeniti pokretanju djelovanja u određenim regijama, zemljama, sektorima ili postojećim investicijskim područjima. [Am. 265]
2. Doprinosi u obliku jamstva ne smiju premašivati 50 % iznosa navedenog u članku 26. stavku 2. ove Uredbe.
Doprinosi država članica i ugovornih stranaka u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru u obliku jamstva mogu se za isplate u vezi s mogućom aktivacijom jamstva aktivirati tek nakon što su sredstva iz općeg proračuna Unije, uvećana za bilo koji doprinos u gotovini, iskorištena za plaćanja aktivacija jamstva.
Svaki doprinos može se upotrijebiti za pokriće aktivacija jamstva bez obzira na namjenu. [Am. 266]
Sporazum o doprinosima sklapa se između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja, te posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja.
Članak 29.
Provedba Primjena sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje [Am. 267]
1. Komisija u ime Unije sklapa sporazume o Jamstvu za vanjsko djelovanje s prihvatljivim partnerima odabranima u skladu s člankom 27. Ti su sporazumi bezuvjetni, neopozivi, na prvi zahtjev i u korist odabranih partnera. Sporazumi mogu biti sklopljeni s konzorcijem dvaju prihvatljivih partnera ili više njih. [Am. 268]
2. Jedan sporazum o Jamstvu za vanjsko djelovanje ili više njih sklapaju se za svako investicijsko područje između Komisije i prihvatljivog partnera ili odabranih prihvatljivih partnera. K tomu, s ciljem rješavanja posebnih potreba, Jamstvo za vanjsko djelovanje može se dodjeljivati za pojedinačne operacije financiranja ili ulaganja.
Svi sporazumi o Jamstvu za vanjsko djelovanje stavljaju se, na zahtjev, na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i osjetljivih poslovnih informacija. [Am. 269]
3. Sporazumi o jamstvu za vanjsko djelovanje sadržavaju, posebno:
|
(a) |
detaljne propise o pokrivenosti, zahtjevima, prihvatljivosti, prihvatljivim partnerima i postupcima; |
|
(b) |
detaljne propise o pružanju Jamstva za vanjsko djelovanje, među ostalim njegovim aranžmanima o obuhvatu te definiranom obuhvatu portfeljâ i projekata posebnih vrsta instrumenata, kao i analizi rizika projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; |
|
(c) |
navode o ciljevima i svrsi ove Uredbe, procjenu potreba i naznaku očekivanih rezultata, uzimajući u obzir promicanje poslovne društvene odgovornosti i potrebu za jamčenjem odgovornog poslovnog ponašanja , osobito poštovanjem međunarodno dogovorenih smjernica, načela i pravnih instrumenata navedenih u članku 27. stavku 2. točki (c h) ; [Am. 270] |
|
(d) |
naknadu za jamstvo, kojom se uzima u obzir razina rizika i mogućnost djelomično subvencionirane naknade kako bi se pružili povoljniji uvjeti u osobito opravdanim slučajevima , a osobito zemljama koje prolaze kroz razdoblje nestabilnosti ili sukoba, najmanje razvijenim zemljama i prezaduženim zemljama ; [Am. 271] |
|
(e) |
zahtjeve za uporabu Jamstva za vanjsko djelovanje, uključujući uvjete plaćanja, poput posebnih rokova, kamate koju treba platiti na dospjele iznose, izdataka i troškova operacija povrata te eventualno potrebnih aranžmana u vezi s likvidnošću; |
|
(f) |
postupke u vezi s potraživanjima, što uključuje, ali nije ograničeno na pokretačke događaje i razdoblja čekanja, te postupke koji se odnose na naplatu potraživanja; |
|
(g) |
obveze transparentnog praćenja, izvješćivanja i evaluacije; [Am. 272] |
|
(h) |
jasne i dostupne postupke ulaganja žalbe za treće strane koje bi mogle biti pogođene provedbom izvršenjem projekata koje se podupire iz Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 273] |
4. Prihvatljivi partner odobrava operacije financiranja i ulaganja na temelju vlastitih pravila i postupaka i u skladu s uvjetima sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje.
5. Jamstvo za vanjsko djelovanje može obuhvaćati:
|
(a) |
za dužničke instrumente, glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, ali ne i one koji su od njega zaprimljeni u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza; |
|
(a) |
za ulaganja u vlasnički kapital, iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja; |
|
(b) |
za ostale operacije financiranja i ulaganja iz članka 27. stavka 2., upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja; |
|
(c) |
sve relevantne troškove i troškove operacija povrata povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od prihoda od povrata. |
5 a. Komisija pri sklapanju sporazumâ o Jamstvu za vanjsko djelovanje s prihvatljivim partnerima uzima u obzir:
|
(a) |
savjete i smjernice strateških i regionalnih operativnih odbora; |
|
(b) |
ciljeve investicijskog područja; |
|
(c) |
iskustvo i operativnu i financijsku sposobnost te sposobnost upravljanja rizikom prihvatljivog partnera; |
|
(d) |
iznos vlastitih sredstava, kao i sufinanciranje privatnog sektora, koje je prihvatljivi partner spreman mobilizirati za investicijsko područje. [Am. 274] |
6. Za potrebe Komisijina računovodstva, njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva Jamstvo za vanjsko djelovanje i u skladu s člankom 209. stavkom 4. Financijske uredbe, prihvatljivi partneri s kojima je sklopljen sporazum o jamstvu svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadrže informacije o:
|
(a) |
procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 80. Financijske uredbe i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS); |
|
(b) |
nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz operacija EFOR-a plus koje su povjerene prihvatljivim partnerima, i njihovih operacija financiranja i ulaganja, uz raščlambu po pojedinačnim operacijama. |
7. Prihvatljivi partneri dužni su na zahtjev Komisije dostaviti sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjavanje Komisijinih obveza u vezi s ovom Uredbom , osobito u pogledu provedbe preporuka iz ex ante procjene učinka na ljudska prava, okoliš i rad te socijalnog učinka, i drugih kriterija odabira iz članka 27 [Am. 275].
8. Komisija izvješćuje o financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima i financijskoj pomoći u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U tu svrhu prihvatljivi partneri svake godine dostavljaju informacije koje su Komisiji potrebne za ispunjavanje obveza izvješćivanja. Osim toga, Komisija podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kako je utvrđeno u članku 31. stavku 6.a. [Am. 276]
8 a. Komisija ili prihvatljivi partneri bez odgađanja obavješćuju OLAF i pružaju mu potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacija financiranja i ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom, postoje razlozi za sumnju na prijevaru, korupciju, pranje novca ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost koja može ugroziti financijske interese Unije. Komisija ili prihvatljivi partneri pružaju OLAF-u sve potrebne informacije kako bi mogao provesti cjelovitu i sveobuhvatnu istragu. [Am. 277]
Članak 29.a
Mehanizam za pritužbe i mehanizam pravne zaštite
Uzimajući u obzir moguće pritužbe trećih strana u partnerskim zemljama, uključujući zajednice i pojedince na koje utječu projekti podupirani jamstvom EFOR-a plus i Jamstvom za vanjsko djelovanje, Komisija i delegacije Europske unije na svojim internetskim stranicama objavljuju izravne poveznice na mehanizme za podnošenje pritužbi relevantnih partnera koji su sklopili sporazume s Komisijom. Komisija uspostavlja i centralizirani mehanizam EU-a za pritužbe za sve projekte u skladu s poglavljem IV. ove Uredbe radi pružanja mogućnosti izravnog primanja pritužbi u pogledu načina na koji prihvatljivi partneri obrađuju pritužbe. Komisija te informacije uzima u obzir u kontekstu buduće suradnje s tim partnerima. [Am. 278]
Članak 29.b
Isključene aktivnosti i nekooperativne jurisdikcije
1. Jamstvom za vanjsko djelovanje ne podupiru se operacije financiranja i ulaganja:
|
(a) |
koje su povezane s vojnim ili sigurnosnim sektorom; |
|
(b) |
kojima se pruža potpora razvoju nuklearne energije, osim zajmova pruženih u skladu s Uredbom EINS, i fosilnih goriva te promicanju daljnje ovisnosti gospodarstava i društava o visokim emisijama ugljika; |
|
(c) |
koje imaju znatne vanjske ekološke troškove, kao što su troškovi koji uključuju uništavanje zaštićenih područja, kritičnih staništa i kulturne baštine koji nisu obuhvaćeni provedbom nijednog plana za održiv razvoj i upravljanje; |
|
(d) |
koje dovode do kršenja ljudskih prava u zemljama partnerima, kao što je uskraćivanje zajednici prava pristupa prirodnim resursima kao što je zemlja i nadzora nad njima, doprinose prisilnom raseljavanju stanovništva ili uključuju prisilni ili dječji rad. |
2. U svojim operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partneri moraju se pridržavati primjenjivog zakonodavstva Unije i dogovorenih međunarodnih standarda i standarda Unije te stoga u okviru ove Uredbe neće podupirati projekte kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama i utaji poreza. Uz to, prihvatljivi partneri ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama navedenima u relevantnoj politici Unije o nekooperativnim jurisdikcijama, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća, ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda Unije ili međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija. Prihvatljivi partneri mogu odstupiti od ovog načela samo ako se projekt fizički provodi u jednoj od tih jurisdikcija i ako ne postoji nijedan pokazatelj da relevantna operacija pripada jednoj od kategorija navedenih u prvom podstavku ovog stavka. Pri sklapanju sporazuma s financijskim posrednicima prihvatljivi partneri prenose uvjete iz ovog članka u relevantne sporazume i zahtijevaju od financijskih posrednika da ih izvijeste o poštovanju tih uvjeta.
3. U operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivi partner primjenjuje načela i standarde utvrđene u pravu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, a posebno u Uredbi (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Direktivi (EU) 2015/849. Prihvatljivi partneri uvjetuju i izravno financiranje i financiranje putem posrednika na temelju ove Uredbe objavom informacija o stvarnom vlasništvu u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 i objavljuju podatke iz izvješća po državama, u skladu s člankom 89. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća. [Am. 279]
Članak 30.
Sudjelovanje u kapitalu razvojne banke
Omotnica za geografske programe koja se navodi u članku 6. stavku 2. točki (a) može se upotrijebiti za doprinos raspoloživom kapitalu europskih i drugih razvojnih financijskih institucija.
Poglavlje V.
Praćenje, izvješćivanje i evaluacija
Članak 31.
Praćenje i izvješćivanje
-1. Napredak u postizanju ciljeva ove Uredbe mjeri se s pomoću odgovarajućeg, transparentnog i odgovornog sustava praćenja, izvješćivanja i evaluacije, čime se u okviru primjene programa jamči odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta i Vijeća, kao i jačanje sudjelovanja svih partnera Unije, uključujući civilno društvo. [Am. 280]
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku u okviru ove Uredbe prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. članka 3 . stavka 2. navedeni su u Prilogu VII., u skladu s pokazateljima za ciljeve održivog razvoja. Vrijednosti pokazatelja 1. siječnja 2021. uzimaju se kao osnova za procjenu mjere u kojoj su ciljevi postignuti. [Am. 281]
2. Komisija redovito prati svoja djelovanja i preispituje napredak u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 3., kao i očekivanih rezultata koji obuhvaćaju realizaciju i ishode. [Am. 282]
Napredak u pogledu ostvarivanja očekivanih rezultata trebao bi se pratiti prati se na temelju jasnih, transparentnih i, kada je to primjereno, mjerljivih pokazatelja . navedenih u Prilogu VII . te u okviru praćenja i evaluacije usvojenom u skladu sa stavkom 9., kao i u skladu s odredbama o izvršenju proračuna Unije. Kako bi se pospješilo pravovremeno izvješćivanje, ograničava se broj pokazatelja koji su raščlanjeni barem po spolu i dobi . [Am. 283]
3. Zajednički okviri za rezultate uvršteni u zajedničke programske dokumente koji ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 12. stavku 4. tvore temelj prema kojem Unija i države članice zajednički prate provedbu izvršenje svoje potpore zemlji partneru. [Am. 284]
Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe izvršenja programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. [Am. 285]
4. Komisija ispituje napredak u provedbi primjeni ove Uredbe. Komisija od 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o postignutim ciljevima ove Uredbe u obliku pokazatelja koji uključuju, ali nisu ograničeni na pokazatelje navedene u Prilogu VII., kao i izvršenje proračuna Unije, i kojima se mjere ostvareni rezultati i učinkovitost Uredbe. To izvješće također se podnosi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. [Am. 286]
5. To godišnje izvješće sadržava podatke iz prethodne godine o financiranim mjerama, rezultatima praćenja i evaluacije, sudjelovanju i razini suradnje relevantnih partnera te provedbi izvršenju proračunskih obveza i odobrenih sredstava za plaćanje raščlanjenih prema zemlji, regiji i sektoru suradnje. Izvješće uključuje ocjenu ostvarenog napretka prema očekivanim rezultatima i u vezi s uključivanjem međusektorskih pitanja, kako je navedeno u članku 8. stavku 6. U njemu se procjenjuju rezultati ostvareni financijskim sredstvima Unije korištenjem, u mjeri u kojoj je to moguće, posebnih i mjerljivih pokazatelja njihove uloge u ostvarivanju ciljeva Uredbe. U izvješću se također procjenjuje, kada je to moguće i relevantno, poštovanje načela djelotvornosti razvoja, uključujući za inovativne financijske instrumente. [Am. 287]
6. Godišnje izvješće koje se priprema 2021. sadržavat će konsolidirane podatke iz godišnjih izvješća za razdoblje od 2014. do 2020. o cjelokupnom financiranju uređenom uredbama iz članka 40. članka 39 . stavka 2., uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima te raščlambu troškova po zemlji, uporabu financijskih instrumenata, obveze i plaćanja. Izvješće odražava glavna stečena iskustva i popratne aktivnosti u vezi s preporukama iz vanjskih evaluacija provedenih u proteklim godinama. Uključuje procjenu razine kapaciteta osoblja na razini sjedišta i delegacija Unije za provedbu svih ciljeva obuhvaćenih ovom Uredbom. [Am. 288]
6 a. Komisija u okviru godišnjeg izvješća podnosi detaljan izvještaj o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, i funkcioniranju EFOR-a plus, njegovu upravljanju i učinkovitom doprinosu njegovim ciljevima. Taj dio godišnjeg izvješća popraćen je mišljenjem Revizorskog suda. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:
|
(a) |
procjena rezultata koji doprinose svrsi i ciljevima EFOR-a plus utvrđenima u ovoj Uredbi; |
|
(b) |
procjena trenutačnih operacija financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene Jamstvom za vanjsko djelovanje na razini sektora, zemlje i regije te njihove usklađenosti s ovom Uredbom, među ostalim mjera rizika i njihova učinka na financijsku i gospodarsku stabilnost partnera; |
|
(c) |
procjena dodatnosti i dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i učinka operacija financiranja i ulaganja pokrivenih Jamstvom za vanjsko djelovanje na zbirnoj osnovi, među ostalim učinka na stvaranje pristojnih radnih mjesta i omogućavanja plaće dostatne za život, iskorjenjivanja siromaštva i smanjenja nejednakosti; ta procjena uključuje rodnu analizu obuhvaćenih operacija na temelju dokaza i podataka razvrstanih prema spolu, ako je to moguće, te analizu vrste privatnog sektora za koji je pružena potpora, uključujući zadruge i socijalna poduzeća; |
|
(d) |
procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu Jamstva za vanjsko djelovanje i ostvarenja ključnih pokazatelja uspješnosti za svaki podneseni prijedlog; |
|
(e) |
procjena učinka poluge koji je postignut operacijama obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje i EFOR-a plus; |
|
(f) |
financijski iznos prenesen korisnicima i procjena operacija financiranja i ulaganja svakog prihvatljivog partnera na zbirnoj osnovi; |
|
(g) |
procjena dodatnosti i dodane vrijednosti operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera te ukupnog rizika povezanog s tim operacijama; |
|
(h) |
detaljne informacije o aktiviranju Jamstva za vanjsko djelovanje, gubitcima, povratima, naplaćenim iznosima i svim drugim primljenim plaćanjima te o ukupnoj izloženosti riziku; |
|
(i) |
financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera obuhvaćenih ovom Uredbom koja je revidirao neovisni vanjski revizor; |
|
(j) |
procjenu sinergija i komplementarnosti između operacija obuhvaćenih Jamstvom za vanjsko djelovanje i drugog i trećeg stupa plana za vanjska ulaganja na temelju relevantnih postojećih izvješća, s posebnim naglaskom na napretku ostvarenom u dobrom upravljanju, uključujući borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova, poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i rodno osjetljive politike, kao i poticanje poduzetništva, lokalnog poslovnog okruženja i lokalnih financijskih tržišta; |
|
(k) |
procjena usklađenosti operacija Jamstva za vanjsko djelovanje s međunarodno dogovorenim načelima razvojne učinkovitosti; |
|
(l) |
procjena naknade za jamstva; |
|
(m) |
procjena provedbe odredbi povezanih s isključenim aktivnostima i nekooperativnim jurisdikcijama. [Am. 289] |
7. Godišnja procjena ukupnih troškova za djelovanje u vezi s klimom i bioraznolikošću koji se odnose na ciljeve iz ove Uredbe sastavlja se na temelju donesenih okvirnih programskih dokumenata. Sredstva dodijeljena u okviru ove Uredbe podliježu godišnjem sustavu praćenja koji se temelji na metodologiji OECD-a („Rio pokazatelji”), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj , uključujući pokazatelje iz Rija, ne isključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne, integriranom precizniju metodologiju, ako je dostupna, i koji je integriran u postojeću metodologiju upravljanja uspješnošću programa Unije, radi kvantifikacije rashoda djelovanja u vezi kako bi se rashodi povezani s klimom, bioraznolikošću i bioraznolikošću okolišem, ljudskim razvojem i socijalnom uključenošću te ravnopravnosti spolova i službenom razvojnom pomoći kvantificirali na razini akcijskih planova te pojedinačnih i posebnih mjera iz članka 19. i zabilježenih u ocjenama i godišnjem izvješću. Komisija procjenu prosljeđuje Europskom parlamentu u okviru godišnjeg izvješća. [Am. 290]
8. Komisija na raspolaganje stavlja informacije o razvojnoj suradnji, na temelju prepoznatih međunarodnih standarda , uključujući standarde Međunarodne organizacije rada, koristeći se okvirom za zajednički standard koji je razvila Inicijativa za transparentnost međunarodne pomoći . [Am. 291]
9. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka u pogledu postizanja ciljeva Uredbe, Komisija je ovlaštena donositi donosi delegirane akte u skladu s člankom 34. kako bi izmijenila Prilog VII. u svrhu revizije ili dopune pokazatelja gdje je to potrebno , uključujući u kontekstu revizije u sredini razdoblja, u skladu s člankom 32., te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za evaluaciju i praćenje , koji može uključivati dodatne pokazatelje uspješnosti primjenjive za svaki od određenih ciljeva ove Uredbe . [Am. 292]
Članak 32.
Preispitivanje u sredini razdoblja i evaluacija [Am. 293]
1. Privremena evaluacija Najkasnije 30. lipnja 2024. Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja o primjeni ove Uredbe. provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njezinoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe instrumenta. U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. i ispituje se doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, s pomoću pokazatelja kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i nalazi i zaključci u vezi s učinkom ove Uredbe i učinkom Europskog fonda za održivi razvoj plus i Jamstva za vanjsko djelovanje. [Am. 294]
Europski parlament može dati svoj doprinos ovoj evaluaciji. Komisija i ESVD organiziraju savjetovanje s ključnim dionicima i korisnicima, uključujući organizacije civilnog društva. Komisija i ESVD posebnu pozornost posvećuju jamčenju zastupljenosti najmarginaliziranijih skupina. [Am. 295]
Komisija ujedno evaluira učinak i učinkovitost svojeg djelovanja po područjima te učinkovitost programiranja s pomoću vanjskih evaluacija. Komisija i ESVD uzimaju u obzir prijedloge i stajališta Europskog parlamenta i Vijeća o neovisnim vanjskim evaluacijama. Gdje je to primjereno, u evaluacijama se iskorištavaju koriste načela dobre prakse OECD-DAC-a Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i nastoji se utvrditi jesu li ciljevi ispunjeni te se daju preporuke radi poboljšanja budućih djelovanja. U privremenoj evaluaciji se ocjenjuje u kojoj je mjeri Unija ostvarila ciljeve utvrđene ovom Uredbom. [Am. 296]
2. Na kraju provedbe U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja također se razmatra učinkovitost, dodana vrijednost, funkcioniranje pojednostavljene i racionalizirane strukture vanjskog financiranja, unutarnja i vanjska dosljednost i trajna relevantnost ciljeva Uredbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju. U evaluaciji se ispituje doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, a u obzir se uzimaju pokazatelji kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i nalazi i zaključci u vezi s učinkom ove Uredbe. komplementarnost i sinergije između financiranih aktivnosti, doprinos mjera dosljednom vanjskom djelovanju Unije i, po potrebi, razina do koje je javnost u zemljama primateljicama upoznata s financijskom potporom Unije, te uključuje zaključke izvješća iz članka 31. stavka 4. [Am. 297]
U završnom izvješću o evaluaciji odgovara se na pitanja o učinkovitosti, dodanoj vrijednosti, prostoru za pojednostavnjivanje, vanjskoj i unutarnjoj dosljednosti te trajnoj važnosti ciljeva ove Uredbe. [Am. 298]
Konačno izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sastavlja se u posebnu svrhu poboljšanja provedbe primjene financijskih sredstava Unije. Na temelju izvješća donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili suspenziji vrsta djelovanja provedenih u okviru ove Uredbe. [Am. 299]
Konačno Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sadrži i konsolidirane podatke iz relevantnih godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima, te sadržava raščlambu troškova po zemlji korisnici, korištenju financijskih instrumenata, obvezama i plaćanjima te geografskim i tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, uključujući sredstva rezervirana za nove izazove i prioritete . [Am. 300]
Komisija šalje svoje zaključke evaluacije i primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 35. Države članice mogu zatražiti da se o pojedinim evaluacijama raspravi u tom odboru. Rezultati rasprave uzimaju se u obzir pri oblikovanju programa i dodjeli sredstava. [Am. 301]
Komisija u odgovarajućoj mjeri uključuje sve relevantne dionike i korisnike, uključujući organizacije civilnog društva, u postupak evaluacije financijskih sredstava Unije koja se pružaju u okviru ove Uredbe i može se, prema potrebi, odlučiti na poduzimanje zajedničkih evaluacija s državama članicama i razvojnim partnerima, uz blisko sudjelovanje zemalja partnera. [Am. 302]
2 a. Komisija izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja iz stavka 2. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješću se po potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi u kojima se navode potrebne izmjene ove Uredbe. [Am. 303]
2 b. Na kraju razdoblja primjene ove Uredbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Uredbe u skladu s jednakim uvjetima kao i evaluaciju na sredini programskog razdoblja navedenu u stavku 2. ovog članka. [Am. 304]
3. U skladu sa specifičnim odredbama o izvješćivanju iz Financijske uredbe, do 31. prosinca 2025. i svake tri godine nakon toga Komisija evaluira uporabu i funkcioniranje Jamstva za vanjsko djelovanje. Komisija prosljeđuje izvješće o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću. To izvješće popraćeno je mišljenjem Revizorskog suda.
GLAVA III.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 33.
Sudjelovanje zemlje ili područja koje nije obuhvaćeno ovom Uredbom
1. U opravdanim okolnostima i ako je djelovanje koje se provodi primjenjuje globalne, transregionalne ili regionalne naravi, Komisija može odlučiti, u okviru višegodišnjih okvirnih programa ili relevantnih akcijskih planova ili mjera, proširiti područje primjene djelovanja na zemlje je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 34. s ciljem nadopunjavanja ove Uredbe dodavanjem zemalja i područja koji nisu obuhvaćeni ovom onim zemljama i područjima koja su obuhvaćena Uredbom u skladu s člankom 4. kako bi se osiguralo dosljedno i djelotvorno financiranje Unije ili kako bi se potakla regionalna ili transregionalna suradnja , u svrhu tih djelovanja . [Am. 305]
2. Komisija može uključiti određenu financijsku dodjelu kako bi zemljama i regijama partnerima pomogla da ojačaju suradnju sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenima Odlukom Vijeća Odluka o PZP-u . U tu se svrhu ovom Uredbom može pridonijeti, gdje je to primjereno i na temelju recipročnosti i proporcionalnosti u vezi s razinom financiranja iz Odluke o PZP-u i/ili Uredbe o ETS-u , djelovanjima koja provodi zemlja ili regija partner ili bilo koji drugi subjekt u okviru ove Uredbe, odnosno zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru Odluke o PZP-u ili najudaljenija regija Unije u okviru zajedničkih operativnih programa, odnosno međuregionalnim programima ili mjerama suradnje uspostavljenima i provedenima u okviru Uredbe o ETS-u . [Am. 306]
Članak 33.a
Suradnja zemalja i regija partnera sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima
1. Komisija može dodijeliti posebna financijska sredstva za pomoć zemljama i regijama partnerima u jačanju suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima obuhvaćenima Odlukom Vijeća Odluka o prekomorskim zemljama i područjima (PZP). U tu se svrhu, gdje je to primjereno i na temelju recipročnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz Odluke o PZP-u i/ili Uredbe o ETS-u, ovom Uredbom može pridonijeti aktivnostima koje provodi zemlja ili regija partner ili bilo koji drugi subjekt u okviru ove Uredbe, odnosno zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru Odluke o PZP-u ili najudaljenija regija Unije u okviru zajedničkih operativnih programa, odnosno međuregionalnim programima ili mjerama suradnje uspostavljenima i provedenima u okviru Uredbe o ETS-u.
2. Stopa sufinanciranja Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih rashoda programa ili mjere. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja iznosi 100 %. [Am. 307]
Članak 34.
Postupak delegiranja
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast donošenja delegiranih akata iz članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a., članka 8. stavka 8.b, članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3. stavka 4 ., članka 27. stavka 9., i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. daje se Komisiji tijekom razdoblja važenja ove Uredbe.
Komisija donosi delegirane akte što je prije moguće. Međutim, delegirani akti iz članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b, članka 17. stavka 4. i članka 31. stavka 9. donose se do …[šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. [Am. 308]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b, članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3., stavka 4., članka 27. stavka 9. i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti iz te odluke. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 309]
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 6., članka 8. stavka 7.a, članka 8. stavka 8.b., članka 14. stavka 1., članka 15.a, članka 17. stavka 4., članka 21. stavka 3.a, članka 26. stavka 3., stavka 4 ., članka 27. stavka 9., i članka 31. stavka 9. i članka 33. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 310]
Članak 34.a
Hitni postupak
1. Kada je to potrebno u slučaju prirodnih katastrofa, katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem ili zbog neposredne prijetnje demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama ili ako to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte te se primjenjuje postupak predviđen u stavcima 2. i 3. ovog članka.
2. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se ako nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 3.
Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.
3. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 34. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora. [Am. 311]
Članak 34.b
Demokratska odgovornost
1. Radi jačanja dijaloga između institucija Unije, posebice Europskog parlamenta, Komisije i ESVD-a, i jamčenja veće transparentnosti i odgovornosti, kao i svrsishodnosti donošenja akata i mjera Komisije, Europski parlament može pozvati Komisiju i ESVD da mu se obrate s ciljem raspravljanja o strateškim smjerovima i smjernicama za programiranje u skladu s ovom Uredbom. Tim se dijalogom ujedno potiče ukupna koherentnost svih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja u skladu s člankom 5. Taj se dijalog može održati prije nego što Komisija donese delegirane akte i izradi nacrt godišnjeg proračuna. On se može održati i ad hoc, uzimajući u obzir važna politička zbivanja, na zahtjev Europskog parlamenta, Komisije ili ESVD-a.
2. Komisija i ESVD predstavljaju Europskom parlamentu sve relevantne dokumente najmanje mjesec dana prije dijaloga. Kad je riječ o dijalogu povezanom s godišnjim proračunom, Komisija i ESVD pružaju konsolidirane informacije o svim akcijskim planovima i mjerama donesenima ili planiranima u skladu s člankom 21., informacije o suradnji po zemljama, regijama i tematskim područjima te primjeni djelovanja za brzi odgovor, novim izazovima i prioritetima te Jamstvu za vanjsko djelovanje.
3. Komisija i ESVD u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta Europskog parlamenta. Ako ne uzmu u obzir stajališta Europskog parlamenta, Komisija ili ESVD pružaju odgovarajuće obrazloženje .
4. Komisija i ESVD, posebno preko upravljačke skupine u skladu s člankom 38., odgovorni su za informiranje Europskog parlamenta o stanju primjene ove Uredbe, a osobito o aktualnim mjerama, djelovanju i rezultatima. [Am. 312]
Članak 35.
Odbor
1. Komisiji pomaže Odbor za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Ako se mišljenje odbora mora dobiti na temelju pisanog postupka, navedeni postupak završava bez rezultata kada to u roku za davanje mišljenja odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.
4. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, u vezi s njezinim člankom 5.
5. Donesena odluka ostaje na snazi u razdoblju valjanosti donesenog ili izmijenjenog dokumenta, programa djelovanja ili mjere.
6. Promatrač iz Europske investicijske banke sudjeluje u postupcima odbora u vezi s pitanjima koja se odnose na Europsku investicijsku banku. [Am. 313]
Članak 36.
Informiranje,Transparentnost , priopćavanje i promidžba objavljivanje informacija [Am. 314]
1. Korisnici financiranja Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju djelovanja i rezultata djelovanja pružajući usklađene, djelotvorne i proporcionalne prilagođene informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. Komisija je odgovorna pratiti ispunjavaju li korisnici financiranja te zahtjeve. [Am. 315]
2. Komisija provodi primjenjuje aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu ove Uredbe, njezinih djelovanja i rezultata. Financijski resursi dodijeljeni ovoj Uredbi također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako su ti prioriteti izravno povezani s ciljevima navedenima u članku 3. [Am. 316]
2 a. Komisija poduzima mjere za jačanje strateške komunikacije i javne diplomacije s ciljem pružanja informacija o vrijednostima Unije i njezinoj dodanoj vrijednosti. [Am. 317]
2 b. Komisija uspostavlja jedinstveni sveobuhvatan javan središnji elektronički repozitorij svih djelovanja koja se financiraju u skladu s ovom Uredbom, uključujući kriterije s pomoću kojih se utvrđuju potrebe partnera u procesu dodjeljivanja sredstava i jamči njegovo stalno ažuriranje, uz iznimku djelovanja za koja se smatra da bi mogla potaknuti sigurnosna ili lokalna politički osjetljiva pitanja u skladu s člankom 37. [Am. 318]
2 c. Repozitorij također uključuje informacije o svim operacijama financiranja i ulaganja, uključujući na razini pojedinaca i projekata, te ključne elemente iz svih sporazuma o jamstvu EFOR-a plus, uključujući informacije o pravnom identitetu prihvatljivih partnera, očekivanim koristima u pogledu razvoja i postupcima žalbe, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i osjetljivih poslovnih informacija. [Am. 319]
2 d. U skladu sa svojim politikama transparentnosti i pravilima Unije o zaštiti podataka i o pristupu dokumentima i informacijama, prihvatljivi partneri EFOR-a plus na svojim internetskim stranicama proaktivno i sustavno objavljuju podatke o svim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, posebno one koji se odnose na način na koji te operacije doprinose postizanju ciljeva i zahtjeva ove Uredbe. Ti se podaci raščlanjuju na razini projekta. Pri tome se uvijek jamči zaštita povjerljivih i osjetljivih poslovnih podataka. Prihvatljivi partneri u svim informacijama koje u skladu s ovom Uredbom objavljuju o operacijama financiranja i ulaganja u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje navode i informacije o potpori koju pruža Unija. [Am. 320]
Članak 37.
Odstupanje od zahtjeva vidljivosti
Zbog sigurnosnih pitanja ili osjetljivih lokalnih političkih aspekata može biti poželjno ili nužno ograničiti aktivnosti u pogledu komunikacije i vidljivosti u određenim zemljama ili područjima ili tijekom određenih razdoblja. U takvim slučajevima ciljana publika i alati, proizvodi i kanali vidljivosti koji se upotrebljavaju za promicanje danog djelovanja utvrđuju se ovisno o pojedinačnom slučaju, uz savjetovanje s Unijom i njezin pristanak. Ako je potrebna brza intervencija kao odgovor na iznenadnu krizu, nije nužno odmah iznijeti cjelovit plan za komunikaciju i ostvarenje vidljivosti. U takvim se slučajevima svejedno od početka primjereno navodi potpora Unije.
Članak 38.
Odredba o EEAS-u
Ova Uredba primjenjuje se u skladu s Odlukom 2010/427/EU. [Am. 321]
Članak 38.a
Upravljanje
Horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih usluga Komisije i ESVD-a i kojom predsjedava potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica ili predstavnik tog ureda, odgovorna je za vođenje, koordinaciju i upravljanje tim instrumentom tijekom cijelog ciklusa upravljanja kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu cjelokupnog financiranja vanjskog djelovanja EU-a. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije jamči ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Za sva djelovanja, uključujući djelovanja za brzi odgovor i izvanredne mjere pomoći, i tijekom cijelog ciklusa programiranja, planiranja i primjene instrumenta, Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, kako je utvrđeno na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Svi prijedlozi odluka pripremaju se u skladu s postupcima Komisije te se podnose Komisiji na usvajanje.
Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, programiranja, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. [Am. 322]
Članak 39.
Odredbe o stavljanju izvan snage i prijelazne odredbe
1. Odluka br. 466/2014/EU, Uredba (EZ, Euratom) br. 480/2009 i Uredba (EU) 2017/1601 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.
2. Financijskom omotnicom za ovu Uredbu mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebni radi osiguravanja prijelaza s mjera donesenih u skladu s prethodnim aktima, a to su: Uredba (EU) br. 233/2014; Uredba (EU) br. 232/2014; Uredba (EU) br. 230/2014; Uredba (EU) br. 235/2014; Uredba (EU) br. 234/2014, Uredba (Euratom) br. 237/2014, Uredba (EU) br. 236/2014, Odluka br. 466/2014/EU, Uredba (EZ, Euratom) br. 480/2009 i Uredba (EU) 2017/1601.
3. Financijska omotnica za ovu Uredbu može pokriti troškove povezane s pripremom bilo koje Uredbe koja će naslijediti ovu.
4. Odobrena se sredstva prema potrebi mogu unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 20. stavku 1. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja ne budu dovršena do 31. prosinca 2027.
Članak 40.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 323]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 45, 4.2.2019., str. 1.
(2) SL C 110, 22.3.2019., str. 163.
(3) SL C 86, 7.3.2019., str. 295.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(5) Rezolucija UN-a „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” donesena je na sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju 25. rujna 2015. (A/RES/70/1).
(6) Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.-2020. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).
(7) Interni sporazum između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji se sastaju u okviru Vijeća, o financiranju potpore Europske unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u skladu sa Sporazumom o partnerstvu AKP-EU i o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se primjenjuje dio četvrti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L210/1, 6.8.2013.).
(8) Uredba Vijeća (EU) 2015/322 od 2. ožujka 2015. o provedbi 11. europskog razvojnog fonda (SL L 58/1, 3.3.2015.).
(9) Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (SL L 77, 15.3.2014., str. 27.).
(10) Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (SL L 77, 15.3.2014., str. 1.).
(11) Uredba (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za demokraciju i ljudska prava širom svijeta (SL L 77, 15.3.2014., str. 85.).
(12) Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama (SL L 77, 15.3.2014., str. 77.).
(13) Uredba Vijeća (Euratom) br. 237/2014 od 13. prosinca 2013. o Instrumentu suradnje u području nuklearne sigurnosti (SL L 77, 15.3.2014., str. 109.).
(14) Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (SL L 77, 15.3.2014., str. 95.).
(15) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10).
(16) Uredba (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a.
(17) Potpisano u New Yorku 22. travnja 2016.
(18) Akcijski plan iz Addis Abebe s Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja donesen je 16. lipnja 2015., a Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala ga je 27. srpnja 2015. (A/RES/69/313).
(19) „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”, lipanj 2016.
(20) „Novi europski konsenzus o razvoju ‘Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost’”, Zajednička izjava Vijeća i predstavnika vlada država članica koji se sastaju u Vijeću, Europskog parlamenta i Komisije, 8. lipnja 2017.
(21) Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa donesen je 18. ožujka 2015., a Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala ga je 3. lipnja 2015. (A/RES/69/283).
(22) Zajednička Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Preispitivanje Europske politike susjedstva, 18. studenoga 2015.
(23) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).
(24) COM (2018)0465 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III).
(25) Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (SL L 163, 2.7.1996., str. 1.).
(26) COM(2018)0461 Prijedlog odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije, s jedne strane, te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o pridruživanju prekomorskih zemalja”).
(27) COM(2018)0462 Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta za nuklearnu sigurnost koji dopunjuje Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju na temelju Ugovora o Euratomu.
(28) C(2018)3800 Prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeću za odluku Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći.
(29) COM (2018)0367 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 1288/2013.
(30) COM(2018)0366 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013.
(31) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(32) Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od…o…(SL…)
(33) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(34) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(35) Uredba (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i jamstvenog fonda EFOR-a.
(36) Odluka Vijeća 77/270/Euratom od 29. ožujka 1977. o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana (SL L 88, 6.4.1977., str. 9.).
(37) Uredba (EU)…/… Europskog parlamenta i Vijeća od …o…(Sl…)
(38) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(39) Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(40) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(41) SL L 283, 31.10.2017., str. 1.
(42) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(43) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(44) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; (SL L 123, 12.5.2016., str.1.–14.).
(45) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010, str. 30.).
(46) Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (SL L)
(47) COM(2018)0374 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) uz potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja.
(48) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(49) Direktiva Vijeća od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih ili privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.–48.).
PRILOG I.
POPIS ZEMALJA I PODRUČJA U PODRUČJU SUSJEDSTVA
Alžir
Armenija
Azerbajdžan
Bjelarus
Egipat
Gruzija
Izrael
Jordan
Libanon
Libija
Republika Moldova
Maroko
okupirano palestinsko područje
Sirija
Tunis
Ukrajina
Potpora Unije u ovom području može se iskoristiti i kako bi se Ruskoj Federaciji omogućilo sudjelovanje u programima prekogranične suradnje i drugim relevantnim programima koji obuhvaćaju više zemalja , uključujući suradnju u području obrazovanja, posebice studentskih razmjena . [Am. 324]
PRILOG II.
PODRUČJA SURADNJE ZA GEOGRAFSKE PROGRAME
A. Za sve geografske regije
LJUDI
|
1. |
Dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava
|
|
2. |
Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i ljudski razvoj
|
|
3. |
Migracije i mobilnost
, mobilnost i prisilno raseljavanje [Am. 354]
Suradnjom u ovom području upravljat će se u skladu s [Fondom za azil i migracije], uz puno poštovanje načela usklađenosti politika radi razvoja. [Am. 368] |
PLANET
|
4. |
Okoliš i klimatske promjene
|
BLAGOSTANJE
|
5. |
Uključiv i održiv gospodarski rast i pristojni uvjeti zaposlenja
|
MIR
|
6. |
Mir,
sigurnost, stabilnost i mir
[Am. 408]
|
PARTNERSTVO
|
7. |
Partnerstvo
|
B. Specifično za susjedstvo
|
(a) |
Promicanje bolje političke suradnje; |
|
(b) |
promicanje provedbe sporazuma o pridruživanju ili drugih postojećih i budućih sporazuma te zajednički dogovorenih planova za pridruživanje, prioriteta partnerstava ili jednakovrijednih dokumenata; |
|
(c) |
promicanje jačeg partnerstva s društvima geografski smještenima između Unije i zemalja partnera, uključujući međuljudskim kontaktima; |
|
(d) |
jačanje regionalne suradnje, posebno u okviru Istočnog partnerstva, Unije za Mediteran i suradnje u cijelom europskom susjedstvu te prekogranične suradnje; |
|
(e) |
postizanje postupnog uključivanja u unutarnje tržište Unije i poboljšane sektorske i međusektorske suradnje, uključujući usklađivanjem zakonodavstava i regulatornom konvergencijom s normama Unije i drugim relevantnim međunarodnim normama, te poboljšani pristup tržištu, uključujući putem dubokih i sveobuhvatnih područja slobodne trgovine te povezane izgradnje institucija i ulaganja. [Am. 428] |
(1) Odluka Vijeća …/… od … o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji (SL…).
PRILOG III.
PODRUČJA INTERVENCIJE ZA TEMATSKE PROGRAME
1. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA LJUDSKA PRAVA I DEMOKRACIJU
|
— |
Promicanje temeljnih vrijednosti demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, poštovanja ljudskog dostojanstva, načela nediskriminacije, jednakosti i solidarnosti te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. [Am. 429] |
|
— |
Omogućivanje suradnje i partnerstava s civilnim društvom o pitanjima ljudskih prava i demokracije, uključujući u osjetljivim i hitnim situacijama. Na svim će se razinama razviti koherentna i sveobuhvatna strategija kako bi se ostvarili ciljevi u nastavku. [Am. 430] |
|
— |
Podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, nediskriminacija, tolerancija, pravda, odgovornost i solidarnost. Pratit će se poštuju li se ljudska prava i temeljne slobode, promicat će ih se i jačati u skladu s načelima univerzalnosti, nedjeljivosti i međuovisnosti ljudskih prava. Područje primjene programa uključuje građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Uklanjat će se manjkovi u području ljudskih prava, a istodobno jačati civilno društvo te zaštititi branitelje ljudskih prava i osnažiti njihov položaj, vodeći računa o sve užem prostoru u kojem djeluju. [Am. 431] |
|
— |
Razvijanje, jačanje i zaštita demokracije, sveobuhvatno zahvaćajući sve aspekte demokratskog upravljanja, uključujući jačanjem demokratskog pluralizma, poticanjem sudjelovanja građana i podržavanjem vjerodostojnih, uključivih i transparentnih izbornih postupaka. Demokracija će se jačati davanjem potpore glavnim stupovima demokratskih sustava, što uključuje vladavinu prava, demokratske standarde i vrijednosti, neovisne medije, odgovorne i uključive institucije, među ostalim političke stranke i parlamente, a jačat će se i borbom protiv korupcije. Promatranje izbora neizostavno je u široj potpori demokratskim procesima. U tom će kontekstu EU-ovo promatranje izbora i dalje biti glavna komponenta programa, kao i daljnje postupanje u vezi s preporukama koje se iznesu nakon EU-ovih misija promatranja izbora. [Am. 432] |
|
— |
Promicanje djelotvornog multilateralizma i strateškog partnerstva, pomoć u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih okvira u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Strateška će se partnerstva ojačati, s posebnim naglaskom na Ured Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), Međunarodni kazneni sud (MKS) i relevantne regionalne nacionalne mehanizme za ljudska prava. Nadalje, iz programa će se promicati obrazovanje i istraživanje u području ljudskih prava i demokracije, uključujući kroz Globalni kampus za ljudska prava i demokraciju. [Am. 433] |
Unija ovim programom pruža potporu za rješavanje globalnih, regionalnih, nacionalnih i lokalnih problema u području ljudskih prava i demokratizacije u suradnji s civilnim društvom u okviru sljedećih strateških područja djelovanja:
|
1 a. |
Zaštita i promicanje ljudskih prava i boraca za ljudska prava u zemljama i hitnim situacijama u kojima su ljudska prava i temeljne slobode najviše ugrožene, uključujući fleksibilno i sveobuhvatno rješavanje hitne potrebe za zaštitom boraca za ljudska prava. Naglasak se stavlja na pitanja ljudskih prava i demokracije koja se zbog svoje osjetljivosti ili hitnosti ne mogu riješiti geografskim programima ili drugim tematskim programima. U takvim slučajevima prednost ima promicanje poštovanja mjerodavnog međunarodnog prava i pružanje opipljive potpore i sredstava djelovanja lokalnom civilnom društvu koje se provodi u vrlo teškim okolnostima. Posebna pozornost također se posvećuje jačanju posebnog mehanizma zaštite boraca za ljudska prava. |
|
1 b. |
Podupiranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, doprinošenje stvaranju društava u kojima prevladavaju participacija, nediskriminacija, jednakost, socijalna pravda, međunarodna pravda i odgovornost. Uz pomoć Unije rješavaju se najosjetljivija politička pitanja kao što su smrtna kazna, mučenje, sloboda izražavanja u restriktivnim okolnostima, diskriminacija ranjivih skupina, kao i zaštita i promicanje prava djeteta (npr. u slučajevima dječjeg rada, trgovine djecom, dječje prostitucije i djece vojnika) i njome se odgovara na nove i složene izazove kao što su zaštita osoba raseljenih zbog klimatskih promjena, zahvaljujući njezinu neovisnu djelovanju i izrazitoj prilagodljivosti u pogledu načina suradnje. |
|
1 c. |
Konsolidacija i potpora demokraciji, rješavanje svih aspekata demokratskog upravljanja, uključujući jačanjem demokratskog pluralizma, poticanjem sudjelovanja građana, stvaranjem poticajnog okruženja za civilno društvo i podupiranjem vjerodostojnog, uključivog i transparentnog izbornog postupka, osobito s pomoću misija EU-a za promatranje izbora. Demokracija će se jačati davanjem potpore glavnim stupovima demokratskih sustava, što uključuje vladavinu prava, demokratske standarde i vrijednosti, neovisne medije, odgovorne i uključive institucije, među ostalim političke stranke i parlamente, kao i odgovoran sigurnosni sektor te borbu protiv korupcije. Prioritet će biti pružanje opipljive potpore i sredstava političkim akterima koji provode svoje aktivnosti u vrlo teškim okolnostima. Promatranje izbora neizostavno je u široj potpori demokratskim procesima. U tom kontekstu promatranje izbora koje provodi EU i dalje je glavna komponenta programa, kao i daljnje postupanje u vezi s preporukama koje se iznesu nakon EU-ovih misija za promatranje izbora. Drugi će naglasak biti na pružanju potpore organizacijama građana za promatranje izbora i njihovim regionalnim mrežama diljem svijeta. Kapacitet i vidljivost organizacija građana za promatranje izbora u istočnom i južnom europskom susjedstvu i odgovarajućih regionalnih organizacija platformi jačaju se posebice promicanjem održivog programa uzajamnog učenja za neovisne, nestranačke organizacije građana za promatranje izbora. Unija će nastojati poboljšati kapacitete domaćih organizacija građana za promatranje izbora, omogućiti izobrazbu glasača, medijsku pismenost, programe za praćenje provedbe preporuka domaćih i međunarodnih izbornih promatračkih misija, braniti vjerodostojnost ustanova za izbore i promatranje izbora te povjerenje u njih. |
|
1 d. |
Promicanje djelotvornog multilateralizma i strateških partnerstava, pomoć u jačanju kapaciteta međunarodnih, regionalnih i nacionalnih okvira i osnaživanje lokalnih dionika u promicanju i zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Partnerstva za ljudska prava, usmjerena na jačanje nacionalne i međunarodne arhitekture ljudskih prava, uključujući potporu multilateralizmu, s obzirom na to da su neovisnost i učinkovitost Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR), Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i relevantnih regionalnih mehanizama za ljudska prava od temeljne važnosti. Nastavlja se potpora obrazovanju i istraživanju u području ljudskih prava i demokracije, kao i promicanje akademske slobode, uključujući kroz Globalni kampus za ljudska prava i demokraciju. |
|
1 e. |
Promicanje novih međuregionalnih sinergija i umrežavanja u lokalnom civilnom društvu i između civilnog društva i drugih relevantnih tijela i mehanizama za ljudska prava kako bi se maksimiziralo dijeljenje najboljih praksi o ljudskim pravima i demokraciji i stvorila pozitivna dinamika. Naglasak će biti stavljen na zaštitu i promicanje načela univerzalnosti, utvrđivanje i dijeljenje najboljih praksi o svim ljudskim pravima, neovisno o tome jesu li ona građanska i politička ili gospodarska, socijalna i kulturna, te temeljnim slobodama, između ostalog, pri suočavanju s glavnim izazovima, uključujući održivu sigurnost, borbu protiv terorizma, nezakonite migracije i smanjivanje prostora za nevladine organizacije. Zbog toga će biti potrebni povećani napori kako bi se okupio širok raspon dionika povezanih s ljudskim pravima (npr. lokalno civilno društvo i borci za ljudska prava, pravnici, akademska zajednica, nacionalne institucije za ljudska prava i prava žena, sindikati) iz različitih zemalja i s različitih kontinenata koji zajedno mogu stvoriti pozitivan diskurs o ljudskim pravima s multiplikacijskim učinkom. |
|
1 f. |
Unija će nadalje u svojim odnosima s trećim zemljama u okviru instrumenta promicati međunarodne napore u smjeru multilateralnog sporazuma kojim se zabranjuje trgovina robom koja se koristi za mučenje i izvršenje smrtne kazne. [Am. 434] |
2. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA I LOKALNE VLASTI [Am. 435]
|
1. |
Uključivo, participativno, osnaženo i neovisno okruženje civilnog društva
i lokalnih vlasti
u zemljama partnerima [Am. 436]
|
|
2. |
Dijalog o razvojnoj politici među organizacijama civilnog društva i s njima [Am. 440]
|
|
3. |
Svijest i znanje europskih građana o pitanjima razvoja i njihov angažman
|
|
3 a. |
Pružanje osnovnih socijalnih usluga koje se pružaju stanovništvu kojem su najpotrebnije
Intervencije u zemljama partnerima kojima se podupiru ranjive i marginalizirane skupine pružanjem osnovnih socijalnih usluga kao što su zdravlje, uključujući prehranu, obrazovanje, socijalnu zaštitu i pristup sigurnoj vodi, sanitarnim objektima i higijeni, koje osiguravaju organizacije civilnog društva i lokalna tijela. [Am. 444] |
|
3 b. |
Jačanje uloge lokalnih vlasti kao aktera razvoja s pomoću:
|
3. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA STABILNOST IZGRADNJU MIRA, SPREČAVANJE SUKOBA I MIR STABILNOST [Am. 446]
|
1. |
Pomoć za sprječavanje sukoba, izgradnju mira i pripravnost za krizu
Unija će pružati tehničku i financijsku pomoć, među ostalim za mjere čiji je cilj izgradnja i jačanje kapaciteta Unije i njezinih partnera radi sprječavanja sukoba, izgradnje mira i zadovoljavanja potreba prije i poslije kriza, a pritom će blisko surađivati s Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim, regionalnim i podregionalnim organizacijama te državnim akterima i akterima civilnog društva u vezi s njihovim radom u poglavito sljedećim područjima, uključujući poseban naglasak na sudjelovanje rodnoj ravnopravnosti, osnaživanju žena te sudjelovanju mladih [Am. 447]:
|
|
2. |
Pomoć u odgovaranju na globalne i transregionalne prijetnje i prijetnje u nastajanju
Unija će pružati tehničku i financijsku pomoć kako bi podržala nastojanja svojih partnera i mjere Unije kojima se umanjuju rješavaju globalne i transregionalne prijetnje te nadolazeće prijetnje, a naglasak će biti na u sljedećim područjima: [Am. 461]
|
4. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA GLOBALNE IZAZOVE
A. LJUDI
1. Zdravlje
|
(a) |
Razvijanje ključnih elemenata djelotvornog i sveobuhvatnog zdravstvenog sustava koje je najbolje rješavati na nadnacionalnoj razini kako bi se osigurao pravedan , cjenovno pristupačan, uključiv i univerzalan pristup javnim zdravstvenim uslugama te skrbilo za spolno i reproduktivno zdravlje i zajamčila s njim povezana prava; [Am. 466] |
|
(a a) |
promicanje, pružanje i proširivanje temeljnih usluga i usluga psihološke potpore za žrtve nasilja, prije svega za žene i djecu žrtve silovanja; [Am. 467] |
|
(b) |
jačanje globalnih inicijativa koje su ključne za univerzalno zdravstveno osiguranje putem globalnog vodstva u pristupu „zdravlje u svim politikama” s kontinuumom skrbi, uključujući promicanje zdravlja od prevencije do razdoblja nakon liječenja; |
|
(c) |
zahvaćanje rješavanje pitanja globalne zdravstvene sigurnosti putem istraživanja zaraznih bolesti, među ostalim, istraživanja bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti, te njihove kontrole zaraznih , borbom protiv takvih bolesti i lažnih lijekova , prenošenje znanja u sigurne, dostupne i cjenovno pristupačne proizvode i politike koji ciljaju teret se odnose na imunizaciju, širok spektar stalnog tereta infekcija, novih bolesti i bolesti koje koji se stalno mijenja ponovno pojavljuju te epidemije i antimikrobnu rezistenciju (neprenosive bolesti, svi oblici neishranjenosti i ekološki faktori rizika) te oblikovanje globalnih tržišta radi poboljšanja pristupa osnovnim zdravstvenim proizvodima i uslugama zdravstvene skrbi, posebno u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja. [Am. 468] |
|
(c a) |
podupiranje inicijativa za poboljšanje pristupa sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima (uključujući generičke lijekove), dijagnostici i povezanim zdravstvenim tehnologijama, te iskorištavanje svih raspoloživih alata za smanjenje cijena životno važnih lijekova i dijagnostike. [Am. 469] |
|
(c b) |
poticanje dobrog zdravlja i suzbijanje zaraznih bolesti jačanjem zdravstvenih sustava i ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja, uključujući stavljanjem većeg naglaska na prevenciju i rješavanje pitanja bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem; [Am. 470] |
2. Obrazovanje
|
(a) |
Promicanje zajedničkih globalnih napora ostvarivanja međunarodno dogovorenih ciljeva u obrazovanju i borba protiv obrazovnog siromaštva kroz zajedničke globalne napore za uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama, među ostalim za sve dobne skupine, uključujući obrazovanje u ranom djetinjstvu, u hitnim i kriznim situacijama i dajući poseban prioritet jačanju besplatnih javnih obrazovnih sustava ; [Am. 471] |
|
(b) |
jačanje znanja, istraživanja i inovacija, vještina i vrijednosti putem partnerstava i saveza za aktivno građanstvo i produktivnih, obrazovanih, demokratskih uključivih i otpornih društava; [Am. 472] |
|
(c) |
podupiranje globalnog djelovanja na smanjenju svih dimenzija diskriminacije i nejednakosti, kao što je razlika između djevojčica/žena i dječaka/muškaraca, kako bi se osiguralo da svi imaju jednake mogućnosti sudjelovati u ekonomskom , političkom, i društvenom i kulturnom životu. [Am. 473] |
|
(c a) |
podupiranje napora i poboljšanje dobrih praksi aktera koje primjenjuju akteri civilnog društva te kvalitetnog obrazovanja u nestabilnim okružjima u kojima su strukture upravljanja slabe. [Am. 474] |
|
(c b) |
podupiranje mjera i promicanje suradnje u području sporta kako bi se doprinijelo osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica te ciljevima zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti iz Programa do 2030.; [Am. 475] |
3. Žene i djeca [Am. 476]
|
(a) |
Predvođenje i podupiranje lokalnih, nacionalnih i regionalnih inicijativa i globalnih nastojanja, partnerstava i saveza za iskorjenjivanje prava žena kako su utvrđena Konvencijom UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i fakultativnim protokolom uz tu Konvenciju, kako bi se uklonili svi oblici nasilja, nad ženama štetne prakse i svi oblici diskriminacije žena i djevojčica; djevojčicama; to uključuje fizičke, seksualne, psihološke, ekonomske , političke i druge oblike nasilja i diskriminacije, uključujući isključenost s kojom se žene suočavaju u raznim područjima javnog i privatnog života; [Am. 477] |
|
(a a) |
rješavanje temeljnih uzroka rodnih nejednakosti kao sredstvo za podupiranje sprečavanja sukoba i izgradnje mira; promicanje osnaživanja žena, među ostalim i njihove uloge kao aktera u razvoju i izgradnji mira; poticanje moći djelovanja, vidljivosti i sudjelovanja žena i djevojčica u društvenom, gospodarskom, političkom i civilnom životu; [Am. 478] |
|
(a b) |
promicanje zaštite i ostvarivanja prava žena i djevojčica, uključujući ekonomska, radna, socijalna i politička prava te spolno i reproduktivno zdravlje i prava, uključujući usluge, obrazovanje i potrepštine u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. [Am. 479] |
|
(b) |
promicanje novih inicijativa za jačanje sustava zaštite djece u trećim zemljama, osiguravajući da su djeca zaštićena u svim područjima od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, među ostalim promicanjem prijelaza s pružanja skrbi u ustanovama na pružanje njege u zajednici. [Am. 480] |
3 a. Djeca i mladi
|
(a) |
Promicanje novih inicijativa za jačanje sustava zaštite djece u trećim zemljama, osiguravajući da djeca imaju najbolji mogući početak u životu i da su zaštićena u svim područjima od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, među ostalim promicanjem prijelaza s pružanja skrbi u ustanovama na pružanje njege za djecu u zajednici. |
|
(b) |
promicanje pristupa osnovnim socijalnim uslugama za djecu i mlade, uključujući one najmarginaliziranije, s naglaskom na zdravlju, prehrani, obrazovanju, razvoju djece u ranom djetinjstvu i socijalnoj zaštiti te uključujući usluge spolnog i reproduktivnog zdravlja, informacija i potrepština, usluge prilagođene mladima i sveobuhvatno seksualno obrazovanje, prehranu, obrazovanje i socijalnu zaštitu; |
|
(c) |
promicanje pristupa mladih vještinama, dostojanstvenim i kvalitetnim radnim mjestima kroz obrazovanje, strukovno i tehničko osposobljavanje i pristup digitalnim tehnologijama; podupiranje poduzetništva mladih i poticanje otvaranja održivih radnih mjesta s dostojanstvenim radnim uvjetima; |
|
(d) |
promicanje inicijativa kojima se osnažuju mladi i djeca i pruža potpora politikama i djelovanjima kojima se jamče njihova uključenost i stvarno građansko i političko sudjelovanje te priznaje njihova uloga u društvu, prepoznavanje njihova stvarnog potencijala kao pozitivnih pokretača promjene u područjima kao što su mir, sigurnost, održivi razvoj, klimatske promjene, zaštita okoliša i iskorjenjivanje siromaštva. [Am. 481] |
4. Migracije , mobilnost i prisilno raseljavanje [Am. 482]
|
(a) |
Osiguranje da EU-a EU zadrži vodeću ulogu u oblikovanju globalnog programa za migracije i upravljanja prisilnim raseljavanjem u svim njegovim dimenzijama kako bi se osigurale sigurne, uredne i zakonite migracije ; [Am. 483] |
|
(b) |
usmjeravanje globalnog i međuregionalnog dijaloga o politikama i podrška tom dijalogu, uključujući razmjenu među ostalim o migracijama jug-jug i suradnju razmjeni i suradnji u području migracija i prisilnog raseljavanja; [Am. 484] |
|
(c) |
podupiranje provedbe međunarodnih obveza i obveza EU-a u pogledu migracija i prisilnog raseljavanja, uključujući u sklopu Globalnog sporazuma o migraciji i Globalnog sporazuma o izbjeglicama; |
|
(d) |
poboljšanje globalne baze dokaza, među ostalim u pogledu migracija/razvoja, i pokretanje pilot-mjera usmjerenih na razvijanje inovativnih operativnih pristupa u području migracija i prisilnog raseljavanja. |
|
(d a) |
suradnja u ovom području odvijat će se u skladu s pristupom na temelju ljudskih prava i njome će se upravljati u skladu s [Fondom za azil i migracije], uz puno poštovanje ljudskog dostojanstva i načela usklađenosti politika radi razvoja. [Am. 485] |
5. Dostojanstven rad, socijalna zaštita i nejednakost
|
(a) |
Oblikovanje globalnog programa i pružanje podrške inicijativama za integraciju snažnog stupa o jednakosti i socijalnoj pravdi u skladu s europskim vrijednostima; |
|
(b) |
pridonošenje globalnom programu o dostojanstvenom radu, posebno u globalnim lancima za sve u zdravom okružju , na temelju osnovnih radnih normi MOR-a, uključujući socijalni dijalog, plaće dostatne za život i borbu protiv dječjeg rada, posebice preko održivih i odgovornih globalnih lanaca vrijednosti , utemeljenih na horizontalnim obvezama dužne pažnje , kao i povećanje znanja o djelotvornim politikama zapošljavanja koje odgovaraju potrebama tržišta rada, uključujući strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje; [Am. 486] |
|
(b a) |
podupiranje globalnih inicijativa u vezi s poslovanjem i ljudskim pravima, među ostalim o odgovornosti korporacija za kršenja prava i pristupu pravnim lijekovima; [Am. 487] |
|
(c) |
podupiranje globalnih inicijativa o univerzalnoj socijalnoj zaštiti koje slijede načela učinkovitosti, održivosti i jednakosti; uključujući potporu kako bi se riješio problem nejednakosti i osigurala socijalna kohezija , osobito uspostavljanjem i jačanjem održivih sustava socijalne zaštite i sustava socijalnog osiguranja, i uz pomoć porezne reforme, čime se jačaju kapaciteti poreznih sustava i potiče borba protiv prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja ; [Am. 488] |
|
(d) |
nastavak istraživanja i razvoja na svjetskoj razini koji uz pomoć socijalnih inovacija jačaju socijalnu uključenost te se bave potrebama najranjivijih dijelova društva. |
6. Kultura
|
(a) |
Promicanje inicijativa za kulturnu raznolikost, i međukulturni međureligijski dijalog u svrhu miroljubivih međudruštvenih odnosa; [Am. 489] |
|
(b) |
podupiranje kulture i kreativnog i umjetničkog izražavanja kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja te jačanje suradnje kad je riječ o kulturnoj baštini , suvremenoj umjetnosti i drugim kulturnim izrazima te njihovo očuvanje; . [Am. 490] |
|
(b a) |
razvoj lokalnih obrta kao sredstva za očuvanje lokalne kulturne baštine; [Am. 491] |
|
(b b) |
jačanje suradnje u području zaštite, očuvanja i poboljšanja kulturne baštine, uključujući očuvanje osobito ranjive kulturne baštine, posebice one koja pripada manjinskim i izoliranim zajednicama i autohtonim narodima; [Am. 492] |
|
(b c) |
podupiranje inicijativa za vraćanje kulturne imovine u njezinu zemlju podrijetla ili njezin povrat u slučaju nezakonitog prisvajanja; [Am. 493] |
|
(b d) |
podupiranje kulturne suradnje s Unijom, uključujući putem razmjena, partnerstava i drugih inicijativa te priznavanje profesionalnosti autora, umjetnika i kulturnih i kreativnih subjekata; [Am. 494] |
|
(b e) |
podupiranje suradnje i partnerstava među sportskim organizacijama; [Am. 495] |
B. PLANET
1. Osiguravanje zdravog okoliša i borba protiv klimatskih promjena
|
(a) |
Jačanje globalnog upravljanja klimom i okolišem, provedba Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, konvencija iz Rija i drugih multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša; |
|
(b) |
doprinošenje vanjskoj projekciji Unijinih politika okoliša i klimatskih promjena uz potpuno poštovanje načela usklađenosti politika radi razvoja ; [Am. 496] |
|
(c) |
integracija ciljeva zaštite okoliša, klimatskih promjena i smanjenja rizika od katastrofa u politike, planove i ulaganja, uključujući putem poboljšanog znanja i informacija , među ostalim, u programima međuregionalne suradnje ili mjerama između zemalja i regija partnera s jedne strane te susjednih najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija obuhvaćenih Odlukom o PZP-ima s druge strane ; [Am. 497] |
|
(d) |
provedba međunarodnih inicijativa i inicijativa EU-a za promicanje prilagodbe na klimatske promjene, ublažavanje klimatskih promjena i promicanje razvoja s niskom razinom emisija otpornog na klimatske promjene, među ostalim provedbom nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) i strategija s niskim razinama emisija otpornih na klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa, rješavanje problema uništavanja okoliša i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja očuvanje i održivog korištenja održivo korištenje i upravljanja upravljanje kopnenim i morskim ekosustavima i obnovljivim prirodnim resursima, uključujući zemljište, zemlju vodu, oceane, ribarstvo i šume, rješavanje problema krčenja šuma, dezertifikacije, degradacije tla, nezakonite sječe i nezakonite trgovine divljom faunom i florom, suzbijanje onečišćenja i osiguravanje zdravog okoliša, rješavanje klimatskih pitanja i pitanja zaštite okoliša, promicanje učinkovite uporabe resursa, održive potrošnje i proizvodnje , integriranog upravljanja vodnim resursima te dobrog upravljanja kemikalijama i gospodarenja otpadom te podrška prijelazu na zelena kružna gospodarstva koja odlikuju otpornost na klimatske promjene i niske razine emisija; [Am. 498] |
|
(d a) |
promicanje ekološki održivih poljoprivrednih praksi, uključujući agroekologiju, kako bi se zaštitili ekosustavi i biološka raznolikost i povećala otpornost okoliša i društva na klimatske promjene, s posebnim naglaskom na podupiranju malih zemljoposjednika, radnika i obrtnika; [Am. 499] |
|
(d b) |
provođenje međunarodnih inicijativa i inicijativa Unije radi rješavanja pitanja gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja kopnenih i morskih ekosustava i povezane biološke raznolikosti, njihove održive uporabe i upravljanja. [Am. 500] |
2. Održiva energija
|
(a) |
Podržavanje globalnih nastojanja, obveza, partnerstva partnerstava i saveza, osobito uključujući održive energetske tranzicije; [Am. 501] |
|
(a a) |
promicanje energetske sigurnosti za zemlje partnere i lokalne zajednice kroz, primjerice, diversifikaciju izvora i pravaca, uzimajući u obzir pitanja nestabilnosti cijena, potencijal za smanjenje emisija, poboljšanje tržišta i poticanje energetskih, a posebno elektroenergetskih interkonekcija i trgovine; [Am. 502] |
|
(b) |
poticanje partnerskih vlada da usvoje politiku energetskog sektora i reforme tržišta kako bi se stvorilo povoljno okruženje za uključivi rast i ulaganja i povećao pristup energetskim uslugama koje su klimatski povoljne, cjenovno pristupačne, moderne, pouzdane i održive, uz snažnu usmjerenost na obnovljive izvore davanje prednosti obnovljivim izvorima energije i energetsku učinkovitost energetskoj učinkovitosti ; [Am. 503] |
|
(c) |
istraživanje, utvrđivanje, stavljanje u prvi plan na svjetskoj razini i financijsko podupiranje održivih poslovnih modela s potencijalom proširivosti i primjenjivosti u drugim područjima koji se temelje na inovativnim i digitalnim tehnologijama i zasnovani su na inovativnom istraživanju, čime se osigurava veća učinkovitost, posebno decentraliziranih pristupa pružanju pristupa energiji korištenjem obnovljivih izvora energije, uključujući u područjima u kojima su lokalni tržišni kapaciteti ograničeni. |
C. BLAGOSTANJE
1. Održiv i uključiv rast, pristojna radna mjesta i angažiranost privatnog sektora
|
(a) |
Promicanje održivih privatnih ulaganja kroz inovativne mehanizme financiranja i podjelu rizika , među ostalim, za najmanje razvijene zemlje i nestabilne države koje u suprotnome ne bi privukle takvo ulaganje i za koje se može dokazati dodatnost ; [Am. 504] |
|
(b) |
poboljšanje razvoj socijalno i ekološki odgovornog lokalnog privatnog sektora, poboljšanje poslovnog okruženja i investicijske klime, podržavanje poboljšanog javno-privatnog dijaloga i izgradnje kapaciteta mikro, konkurentnosti i otpornosti lokalnih mikropoduzeća malih i srednjih poduzeća, kao i zadruga i socijalnih poduzeća, i njihove integracije u lokalno, regionalno i globalno gospodarstvo ; [Am. 505] |
|
(b a) |
promicanje financijske uključivosti omogućavanjem pristupa korištenju financijskih usluga, kao što su mikrokrediti i štednja, mikroosiguranja i prijenos plaćanja, i njihovog učinkovitog korištenja, od strane mikropoduzeća i MSP-ova te kućanstava, posebice zapostavljenih i ranjivih skupina; [Am. 506] |
|
(c) |
podupiranje provedbe Unijine trgovinske politike i trgovinskih sporazuma o trgovini i njihove provedbe čiji je cilj održivi razvoj i poboljšanje pristupa tržištima zemalja partnera te poticanje pravedne trgovine, odgovornog ulaganja i poslovnih mogućnosti za poduzeća iz Unije, istovremeno uklanjajući prepreke pristupu tržištu i ulaganjima , kao i nastojanje da se olakša pristup klimatskih prihvatljivim tehnologijama i intelektualnom vlasništvu, osiguravajući pritom najveću moguću podjelu vrijednosti i dužnu pažnju u pogledu zaštite ljudskih prava u opskrbnim lancima te uz potpuno poštovanje usklađenosti politika radi razvoja kada je riječ o zemljama u razvoju ; [Am. 507] |
|
(d) |
promicanje djelotvorne kombinacije politika kojima se podupiru ekonomska diversifikacija, dodavanje vrijednosti, regionalna integracija te održivo zeleno i plavo gospodarstvo; |
|
(e) |
olakšavanje pristupa digitalnim tehnologijama, uključujući promicanje pristupa financiranju i financijske uključenosti; |
|
(f) |
promicanje održive potrošnje i proizvodnje, kao i inovativnih tehnologija i praksi za niskougljično, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo. |
2. Sigurnost opskrbe hranom i ishrane
|
(a) |
Podupiranje i usmjeravanje međunarodnih strategija, organizacija, mehanizama i aktera odgovornih za glavna globalna pitanja politike i okvire održive sigurnosti opskrbe hranom i ishrane i doprinošenje odgovornosti u pogledu međunarodnih obveza u vezi sa sigurnošću hrane, ishranom i održivom poljoprivredom, uključujući ciljeve održivog razvoja i Pariški sporazum ; [Am. 508] |
|
(b) |
osiguranje ravnopravnog pristupa hrani, uključujući tako da se pomogne ukloniti manjak u financiranju za prehranu; poboljšanje globalnih javnih dobara u cilju okončanja gladi i pothranjenosti; alati poput Globalne mreže za krize povezane s hranom kako bi se povećao kapacitet za odgovor na krize u vezi s hranom i ishranom u kontekstu povezanosti humanitarnog djelovanja, razvoja i mira (drugim riječima, pomoć u mobiliziranju triju stupova resursa); [Am. 509] |
|
(b a) |
poboljšanje međusektorskih napora na koordiniran i ubrzan način kako bi se povećali kapaciteti za diversificiranu lokalnu i regionalnu proizvodnju hrane, osigurala prehrambena sigurnost i sigurnost opskrbe hranom te poboljšala otpornost najranjivijih osoba, posebno u zemljama suočenima s dugotrajnim krizama ili krizama koje se ponavljaju; [Am. 510] |
|
(c) |
potvrđivanje središnje uloge koju sektor održive poljoprivrede, ribarstva i akvakulture uključujući poljoprivredu maloposjednika, stočarstvo i nomadsko stočarstvo, ima na svjetskoj razini za povećanje sigurnosti opskrbe hranom, iskorjenjivanje siromaštva, stvaranje radnih mjesta , pravedan i održiv pristup resursima i upravljanje njima, uključujući zemlju i zemljišna prava, vodu, (mikro)kredite, sjemenje koje nije zaštićeno patentom i ostale poljoprivredne čimbenike , ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih, otpornost i zdrave ekosustave; [Am. 511] |
|
(d) |
osiguravanje inovacija putem međunarodnih istraživanja i jačanje globalnog znanja i stručnosti, promicanje i jačanje lokalnih i autonomnih strategija prilagodbe, posebno kad se odnose na prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, na agrobiološku raznolikost, globalne i uključive vrijednosne lance, pravednu trgovinu, sigurnost opskrbe hranom hrane , odgovorno ulaganje te upravljanje zemljištem i prirodnim resursima. [Am. 512] |
|
(d a) |
aktivno podupiranje većeg sudjelovanja civilnog društva i organizacija poljoprivrednika u kreiranju politika i istraživačkim programima i povećanje njihova uključivanja u provedbu i ocjenjivanje vladinih programa. [Am. 513] |
D. PARTNERSTVO
|
1. |
Jačanje uloge lokalnih vlasti kao aktera razvoja putem:
|
|
2. |
Promicanje uključivih društava i dobrog ekonomskog upravljanja, uključujući pravednu i uključivu raspodjelu domaćih prihoda i borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, transparentno upravljanje javnim financijama te djelotvornu i uključivu javnu potrošnju [Am. 514] |
4 a. PODRUČJA INTERVENCIJE ZA POTREBE I PRIORITETE U VANJSKOJ POLITICI
Mjerama za potporu ciljevima iz podtočke (da) članka 4(3) podupirat će se vanjska politika Unije u svim političkim, razvojnim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima. Tim će se mjerama Uniji omogućiti da djeluje ako postoji vanjskopolitički interes ili prilika za ostvarivanje njezinih ciljeva koje je teško riješiti na drugi način. Mjerama mogu biti obuhvaćeni:
|
(a) |
potpora strategijama Unije za bilateralnu, regionalnu i međuregionalnu suradnju promicanjem dijaloga o politikama i razvojem kolektivnih pristupa i odgovora na izazove od svjetskog značaja, uključujući migracije, razvoj, klimatske promjene i sigurnosna pitanja, osobito u sljedećim područjima:
|
|
(b) |
potpora trgovinskoj politici Unije:
|
|
(c) |
doprinosi provedbi međunarodne dimenzije unutarnjih politika Unije:
|
|
(d) |
poboljšanje općeg razumijevanja djelovanja i vidljivosti Unije i njezine uloge na svjetskoj sceni:
|
PRILOG IV.
PODRUČJA INTERVENCIJE ZA DJELOVANJA ZA BRZI ODGOVOR
|
1. |
Djelovanja koja doprinose
miru,
stabilnosti i sprječavanju sukoba u hitnim situacijama, krizama u nastajanju, krizama i razdobljima nakon kriza [Am. 516]
Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (a) osmišljena su za djelotvoran odgovor Unije na sljedeće izvanredne i nepredviđene situacije:
|
|
1 a. |
Tehnička i financijska pomoć iz članka 1. može obuhvaćati sljedeće:
|
|
2. |
Djelovanja koja pridonose jačanju otpornosti i povezivanju humanitarne pomoći i razvojnih djelovanja
Djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (b) osmišljena su za djelotvorno jačanje otpornosti te povezivanje humanitarne pomoći i razvoja, što su pitanja koja se ne može mogu brzo riješiti putem geografskih i tematskih programa , osiguravajući usklađenost, dosljednost i komplementarnost s humanitarnom pomoći kako je utvrđeno u članku 5 . [Am. 520] Ta djelovanja mogu obuhvaćati sljedeće:
|
|
3. |
Djelovanja koja se odnose na potrebe i prioritete vanjske politike
Djelovanjima za brzi odgovor za potporu ciljevima iz članka 4. stavka 4. točke (c) poduprijet će se vanjska politika Unije u svim političkim, gospodarskim i sigurnosnim pitanjima. To će Uniji omogućiti da djeluje ako postoji hitan ili nezaobilazan vanjskopolitički interes ili prilika za ostvarivanje njezinih ciljeva koji zahtijevaju brzu reakciju i koje je teško riješiti na drugi način. Ta djelovanja mogu obuhvaćati sljedeće:
|
PRILOG V.
PRIORITETNA PODRUČJA ZA OPERACIJE FONDA EFOR+ OBUHVAĆENE JAMSTVOM ZA VANJSKO DJELOVANJE
Operacije Operacijama fonda EFOR+ koje ispunjavaju uvjete za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje posebno su usmjerene na sljedeća prioritetna područja doprinosi se sljedećim prioritetnim područjima : [Am. 525]
|
(a) |
osiguravanje financiranja i potpore razvoju privatnog i zadružnog , zadružnog i socijalnog poduzetničkog sektora u skladu s uvjetima propisanima u članku 209. stavku 2. [Financijska uredba], [Financijske uredbe] s ciljem pridonošenja održivom razvoju u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji te provedbi Programa do 2030., Pariškog sporazuma, i ako je primjereno, europske politike susjedstva i ciljeva utvrđenih člankom 3. Uredbe IPA III, iskorjenjivanju siromaštva, promicanju vještina i poduzetništva, rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i mladih, uz ostvarivanje i jačanje vladavine prava, dobrog upravljanja i ljudskih prava s posebnim naglaskom na lokalnim poduzećima , socijalnim poduzećima i mikro mikropoduzećima , malim i srednjim poduzećima, radi promicanja na promicanju stvaranja pristojnih dostojanstvenih radnih mjesta u skladu s relevantnim standardima MOR-a, plaća dostatnih za život i poticanja europskih poduzeća da pridonose ekonomskih mogućnosti te na poticanju doprinosa europskih poduzeća svrsi EFOR-a plus; [Am. 526] |
|
(b) |
uklanjanje uskih grla za privatna ulaganja osiguravanjem financijskih instrumenata koji mogu biti izraženi u lokalnoj valuti predmetne zemlje partnera, uključujući jamstva za prvi gubitak u portfelju, jamstva za projekte privatnog sektora poput kreditnih jamstava malim i srednjim poduzećima i jamstva za posebne rizike povezane s infrastrukturnim projektima te drugi rizični kapital; |
|
(c) |
poticanje financiranja iz privatnog sektora, s posebnim naglaskom na mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, tako što će se uklanjati poteškoće i prepreke ulaganjima; |
|
(d) |
jačanje društveno-gospodarskog sektora i područjâ te povezane javne i privatne infrastrukture i održive povezivosti, uključujući održivu energiju iz obnovljivih izvora, gospodarenje vodom i otpadom, promet, informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i okoliš, održivu uporabu prirodnih resursa, održivu poljoprivredu i plavo gospodarstvo, socijalnu infrastrukturu, zdravlje te ljudski kapital, a radi poboljšanja društveno-gospodarskog okruženja; |
|
(e) |
pridonošenje klimatskom djelovanju te zaštiti okoliša i njegovu upravljanju okolišem, čime se stvaraju koristi za klimu i okoliš, dodjeljuje 45 % sredstava za ulaganja kojima se pridonose klimatskim ciljevima, upravljanju okolišem i zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i suzbijanju dezertifikacije, od čega će se 30 % ukupne financijske omotnice namijeniti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama ; [Am. 527] |
|
(f) |
doprinošenje promicanjem održivog razvoja radi uklanjanja konkretnih glavnih uzroka nezakonitih iskorjenjivanja siromaštva i nejednakosti kao pokretača migracija, uključujući nezakonite migracije i prisilno raseljavanje, te doprinošenje sigurnim, urednim i zakonitim migracijama kroz jačanje otpornosti domaćinskih i tranzitnih zajednica te pomaganje u održivoj reintegraciji migranata koji se vraćaju u svoje zemlje podrijetla, uz posebnu pozornost posvećenu jačanju vladavine prava, dobrom upravljanju dobrog upravljanja, rodne ravnopravnosti, socijalne pravde i ljudskim pravima ljudskih prava . [Am. 528] |
Uspostavit će se sljedeća investicijska područja:
|
— |
održiva energija i održiva povezanost |
|
— |
financiranje mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća |
|
— |
održiva poljoprivreda, ruralni poduzetnici, uključujući samoopskrbnu poljoprivredu i poljoprivredu maloposjednika, nomadske stočare i ekološki prihvatljivu agroindustriju |
|
— |
održivi gradovi |
|
— |
digitalizacija za održivi razvoj |
|
— |
ljudski razvoj [Am. 529] |
P RILOG VI.
UPRAVLJANJE FONDOM EFOR+
1. Struktura fonda EFOR+
|
1. |
EFOR+ sastoji se od regionalnih platformi za ulaganja uspostavljenih na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama Unije za mješovito financiranje, kojima se njihove operacije mješovitog financiranja mogu kombinirati s operacijama Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+. |
|
2. |
Upravljanje fondom EFOR+ osigurava Komisija. |
2. Strateški odbor fonda EFOR+
|
1. |
Komisiju o upravljanju fondom EFOR+ savjetuje strateški odbor, osim u slučaju operacija koje obuhvaćaju politike proširenja EU-a i koje se financiraju iz instrumenta [IPA III.]; naime, one će imati vlastiti strateški odbor na temelju Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan (WBIF). |
|
2. |
Strateški odbor savjetuje Komisiju o strateškom usmjerenju i prioritetima za ulaganja iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+ i doprinosi njihovoj usklađenosti s vodećim načelima i ciljevima Unijina vanjskog djelovanja, razvojne politike i europske politike susjedstva te s ciljevima iz članka 3. ove Uredbe i svrhom fonda EFOR+ utvrđenom u članku 26. Usto, strateški odbor podupire Komisiju u utvrđivanju ukupnih ciljeva ulaganja kad je riječ o uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+ i prati jesu li područja za ulaganje geografski i tematski diversificirana i jesu li odgovarajuća. |
|
3. |
Strateški odbor podržava i opću koordinaciju, komplementarnost i usklađenost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima Europskog plana ulaganja te između Europskog plana ulaganja i drugih aktivnosti Unije u području migracija i u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030., kao i s drugim programima iz ove Uredbe. |
|
4. |
Strateški odbor sastoji se od predstavnikâ Komisije i Visokog predstavnika, svih država članica i Europske investicijske banke. Europski parlament ima status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, zemlje partneri, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Prije uključivanja novih promatrača provodi se savjetovanje sa strateškim odborom. Strateškim odborom supredsjedaju Komisija i Visoki predstavnik. |
|
5. |
Strateški odbor sastaje se najmanje dvaput godišnje i, kada je to moguće, donosi mišljenja konsenzusom. Predsjedatelj može organizirati dodatne sastanke u bilo kojem trenutku ili na zahtjev trećine članova odbora. Ako konsenzus nije moguće postići, primjenjuje se pravo glasa kako je dogovoreno na prvom sastanku strateškog odbora i utvrđeno njegovim poslovnikom. Tim pravom glasa uzima se u obzir izvor financiranja. U poslovniku se određuje okvir u pogledu uloge promatrača. Zapisnici i dnevni redovi sastanaka strateškog odbora javno se objavljuju nakon donošenja. |
|
6. |
Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje strateški odbor o postignutom napretku u pogledu provedbe fonda EFOR+. Strateški odbor WBIF-a izvješćuje o ostvarenom napretku u provedbi jamstvenog instrumenta za regiju proširenja kako bi se nadopunilo prethodno navedeno izvješćivanje. Strateški odbor redovito organizira savjetovanje s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i provedbi fonda EFOR+. |
|
7. |
Iako postoje dva strateška odbora, za EFOR+ je potrebno imati jedinstveni i objedinjeni okvir za upravljanje rizicima. |
3. Regionalni operativni odbori
Operativni odbori regionalnih investicijskih platformi pružaju potporu Komisiji na provedbenoj razini pri određivanju regionalnih i sektorskih investicijskih ciljeva te regionalnih, sektorskih i tematskih investicijskih područja te sastavljaju mišljenja o operacijama mješovitog financiranja i uporabi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+. [Am. 530]
PRILOG VII.
POPIS KLJUČNIH POKAZATELJA USPJEŠNOSTI
U skladu s ciljevima održivog razvoja, sljedeći popis ključnih pokazatelja uspješnosti koristi se kako bi se izmjerilo koliki dio u ostvarenju posebnih ciljeva Unije otpada na njezin vlastiti doprinos.
|
(1) |
Ocjena vladavine prava |
|
(2) |
Udio stanovništva ispod granice siromaštva na međunarodnoj razini |
|
(3) |
Broj žena u reproduktivnoj dobi, djevojčica adolescentske dobi te djece mlađe od pet godina obuhvaćenih prehrambenim programima koje podupire EU |
|
(4) |
Broj djece u dobi od jedne godine u potpunosti cijepljene sredstvima EU-a |
|
(5) |
Broj učenika upisanih u koji su završili osnovnoškolsko i/ili srednjoškolsko obrazovanje i stekli minimalne vještine u čitanju i matematici i osposobljavanje uz potporu EU-a Unije[Am. 531] |
|
(6) |
Emisije stakleničkih plinova (u kt ekvivalenta CO2) koje su smanjene ili izbjegnute uz potporu EU-a |
|
(7) |
Područja morskih, kopnenih i slatkovodnih ekosustava koja su zaštićena i/ili kojima se upravlja na održiv način uz potporu EU-a |
|
(8) |
Ostvarena financijska poluga i multiplikacijski učinak |
|
(9) |
Pokazatelj političke stabilnosti i izostanka nasilja utemeljen na polaznoj procjeni [Am. 532] |
|
(10) |
Broj postupaka povezanih s praksama zemlje partnera u području trgovine, ulaganja i poslovanja odnosno postupaka kojima se promiče vanjska dimenzija unutarnjih politika EU-a, a na koje se utjecalo potporom EU-a |
Svi Pokazatelj (4) raščlanjuje se po spolu, a pokazatelji (2), (3) i (5) raščlanjuju se po spolu kad je to potrebno i dobi . [Am. 533]
Prilog VII.a
Zemlje partneri za koje je pomoć Unije obustavljena.
[Utvrđuje ih Komisija na temelju članka 15.a.] [Am. 534]
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/409 |
P8_TA(2019)0299
Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (COM(2018)0465 – C8-0274/2018 – 2018/0247(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/36)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2018)0465), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 212. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0274/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0174/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0247
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) prestaje važiti 31. prosinca 2020. Kako bi se održala djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, trebalo bi zadržati okvir za planiranje i provedbu vanjske pomoći. |
|
(2) |
Ciljevi Cilj instrumenta pretpristupne pomoći bitno se razlikuju od općih ciljeva vanjskog djelovanja Unije jer je cilj tog instrumenta jest pripremiti korisnike navedene u Prilogu I. („korisnici”) za buduće članstvo u Uniji i pomoći im u postupku pristupanja. Stoga je nužno imati namjenski instrument , u skladu s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije, uključujući poštovanje temeljnih prava i načela, kao i zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava kako je utvrđeno člankom 21 . Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Iako specifična priroda postupka pristupanja opravdava postojanje namjenskog instrumenta za potporu proširenju i pritom osigurati njegovu komplementarnost , ciljevi i funkcioniranje tog instrumenta trebali bi biti dosljedni s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije, prije svega s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) , te ih dopunjavati . [Am. 1] |
|
(3) |
Člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) UEU- a predviđa se da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica tek kada se potvrdi da ispunjava kriterije za članstvo utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje novog člana. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva sposobnog da se nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući pridržavanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i ravnopravnost žena i muškaraca. [Am. 2] |
|
(4) |
Proces proširenja temelji se na utvrđenim kriterijima i pravednim i strogim uvjetima. Svaki se korisnik ocjenjuje na temelju vlastitih zasluga. Namjera je da se ocjenom postignutog napretka i utvrđivanjem nedostataka korisnicima navedenima u Prilogu I. pruže poticaji i smjernice za provedbu nužnih dalekosežnih reformi. Snažna posvećenost pristupu „Najprije osnovno” (5) ostaje ključna za ostvarivanje perspektive proširenja. Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja temeljeni na konačnom, uključivom i obvezujućem rješenju bilateralnih sporova ključni su elementi procesa proširenja i ključni za sigurnost i stabilnost Unije u cjelini. Napredak na putu prema pristupanju ovisi o poštovanju vrijednosti Unije svakog podnositelja zahtjeva i njegovoj sposobnosti za poduzimanje i provođenje potrebnih reformi, kako bi se njegovi politički, institucionalni, pravni, socijalni, administrativni i gospodarski sustavi uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama Unije. Pregovarački okvir postavlja zahtjeve prema kojima se mjeri napredak u pristupnim pregovorima sa svakom zemljom kandidatkinjom. [Am. 3] |
|
(4.a) |
Svaka europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica Unije tek kada se potvrdi da u potpunosti ispunjava kriterije za pristupanje utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje nove članice. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva, kao i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući postizanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije. [Am. 4] |
|
(5) |
Politika proširenja sastavni je dio vanjskog djelovanja Unije ulaganje je u mir, sigurnost i doprinosi miru, sigurnosti , blagostanju i stabilnost u Europi stabilnosti unutar i izvan granica Unije . Njome se osigurava veći broj gospodarskih i trgovinskih prilika na obostranu korist Unije i država koje žele postati članice , uz poštovanje načela postupne integracije kako bi se osigurala nesmetana preobrazba korisnika . Izgledi za članstvo u Uniji snažno utječu na preobrazbu i omogućuju pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene u njima. [Am. 5] |
|
(6) |
Europska komisija u svojoj je Komunikaciji „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (6) ponovno potvrdila čvrste, na zaslugama utemeljene izglede za članstvo zapadnog Balkana u EU-u. To je snažna poruka ohrabrenja cijelom zapadnom Balkanu i znak predanosti EU-a njegovoj europskoj budućnosti. |
|
(7) |
Pomoć bi se također trebala pružati u skladu sa s međunarodnim sporazumima koje je Unija sklopila s korisnicima navedenima u Prilogu I , među ostalim i s korisnicima . Uglavnom bi se trebala usmjeriti na pomoć tim korisnicima u jačanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformiranju pravosuđa i javne uprave, poštovanju temeljnih prava , uključujući prava manjina, i promicanju ravnopravnosti spolova rodne ravnopravnosti , tolerancije, društvene uključenosti , poštovanja međunarodnih normi u pogledu prava radnika i nediskriminacije ranjivih skupina, uključujući djecu i osobe s invaliditetom . U okviru pomoći trebalo bi također poduprijeti i ključna korisnike u pridržavanju ključnih načela i poštovanju prava kako su definirana u Europskom stupu socijalnih prava (7) , te socijalnog tržišnog gospodarstva i konvergencije prema pravnoj stečevini u području socijalnih prava . U okviru pomoći trebalo bi nastaviti podupirati njihove napore za unapređenje regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje te , kao i teritorijalnog razvoja, među ostalim i provedbom makroregionalnih strategija Unije u cilju razvijanja dobrosusjedskih odnosa i poticanja pomirenja . U okviru pomoći također bi trebalo osnažiti promicati sektorske regionalne strukture za suradnju i osnaživati njihov gospodarski i društveni razvoj i gospodarsko upravljanje , poticati gospodarsku integraciju u jedinstveno tržište Unije, uključujući carinsku suradnju, te promicati otvorenu i pravednu trgovinu, kao temelj za pametan, održiv i uključiv plan rasta, među ostalim i provedbom politike regionalnog razvoja , kohezije i uključivosti , poljoprivrednog i ruralnog razvoja, socijalnih politika i politika zapošljavanja te razvojem digitalnoga gospodarstva i društva, što je također u skladu s glavnom inicijativom Digitalna agenda za zapadni Balkan. [Am. 6] |
|
(7.a) |
Uzimajući u obzir preobražajnu narav procesa reformi tijekom procesa proširenja u zemljama kandidatkinjama, Unija bi trebala pojačati svoje napore u davanju prioriteta ključnim područjima za financiranje iz Unije, kao što su izgradnja institucija i sigurnosti, te pojačati potporu zemljama kandidatkinjama pri provedbi projekata s ciljem zaštite tih zemalja kandidatkinja od utjecaja koji dolaze izvan EU-a. [Am. 7] |
|
(7.b) |
O naporima Unije za potporu napretku reformi u zemljama kandidatkinjama putem financiranja iz IPA-e trebalo bi podrobno obavijestiti javnost u zemljama kandidatkinjama, kao i u državama članicama. Unija bi u tom pogledu trebala pojačati napore u komunikaciji i kampanjama kako bi se osigurala vidljivost sredstava IPA-e kao glavnog instrumenta mira i stabilnosti EU-a u području proširenja. [Am. 8] |
|
(7.c) |
Važnost olakšavanja i izvršenja proračuna prepoznaje se kad je riječ o izgradnji institucija, koje će zauzvrat pomoći u predviđanju mogućih sigurnosnih problema i spriječiti moguće buduće nezakonite migracijske tokove prema državama članicama. [Am. 9] |
|
(8) |
Unija bi trebala pružati potporu tranziciji prema pristupanju za dobrobit korisnika navedenih u Prilogu I., na temelju iskustava svojih država članica. Ta bi se suradnja trebala prije svega usmjeriti na razmjenu iskustava koje su države članice stekle u procesu reformi. |
|
(9) |
Bolja strateška i operativna suradnja u području reforme sektora sigurnosti i obrane između Unije i korisnika navedenih u Prilogu I. ključna je za djelotvorno i učinkovito suprotstavljanje sigurnosnim i terorističkim prijetnjama te prijetnjama u obliku organiziranog kriminala. [Am. 10] |
|
(9.a) |
Djelovanja u okviru instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom također bi trebala doprinijeti pomaganju korisnicima u postupnom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, kao i u provedbi restriktivnih mjera te širih vanjskih politika Unije u međunarodnim institucijama i na multilateralnim forumima. Komisija bi trebala poticati korisnike da podupiru globalni poredak utemeljen na pravilima i vrijednostima te da zajedno rade na promicanju multilateralizma i daljnjem jačanju međunarodnog trgovinskog sustava, uključujući reforme u okviru WTO-a. [Am. 11] |
|
(10) |
Vrlo je bitno dodatno pojačati suradnju Suradnja u odnosu na migracije području migracija, uključujući upravljanje granicama, osigurati dostupnost međunarodne zaštite, razmjenjivati relevantne informacije, jačati razvojne prednosti i njihovu kontrolu , osiguravanje pristupa međunarodnoj zaštiti , razmjena relevantnih informacija , jačanje koristi migracija, olakšavati legalne migracije za razvoj , olakšavanje zakonitih migracija i migracije migracija radne snage, jačati kontrolu granica jačanje nadzora nad granicama i nastaviti borbu protiv nezakonitih migracija, nastojanja da se spriječe i suzbiju nezakonite migracije i prisilno raseljavanje te borba protiv trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata ljudi važan su aspekt suradnje između Unije i korisnika . [Am. 12] |
|
(11) |
Jačanje vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, borbu protiv korupcije , pranja novca i organiziranog kriminala, te dobro upravljanje, uključujući reformu javne uprave, ostaju ključni izazovi za većinu korisnika navedenih u Prilogu I., pružanje potpore braniteljima ljudskih prava, kontinuirano usklađivanje u pogledu transparentnosti, javne nabave, tržišnog natjecanja, državne potpore, intelektualnog vlasništva i stranih ulaganja, ostaju ključni izazovi a neophodni su da bi se korisnici približili Uniji i poslije u potpunosti preuzeli obveze pripremili na potpuno preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. S obzirom na dugoročniju narav reformi koje se provode u tim područjima i potrebu ostvarenja rezultata, financijska pomoć u okviru ove Uredbe trebala bi što prije odgovoriti na zahtjeve postavljene korisnicima navedenima u Prilogu I se programirati kako bi se ta pitanja što prije riješila . [Am. 13] |
|
(12) |
U Parlamentarna dimenzija i dalje je ključna za proces pristupanja. Stoga bi Komisija, u skladu s načelom participativne demokracije, Komisija bi trebala poticati parlamentarni nadzor u svakom korisniku navedenom u Prilogu I. u svakoj od zemalja korisnica trebala promicati jačanje parlamentarnih kapaciteta, parlamentarni nadzor, demokratske postupke i pravednu zastupljenost. [Am. 14] |
|
(13) |
Korisnici navedeni u Prilogu I. se trebaju se bolje pripremiti za suočavanje s globalnim izazovima kao što su održivi razvoj i klimatske promjene te se uskladiti s naporima Unije u rješavanju tih pitanja. Kao odraz važnosti borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, ovaj bi program trebao pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Očekuje se da će se za mjere iz programa namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 16 % ukupne financijske omotnice tog programa. Mjerama iz programa trebalo bi nastojati pridonijeti najmanje 16 % ukupne financijske omotnice tog programa za klimatske ciljeve te težiti postizanju cilja prema kojem iznos rashoda povezanih s klimom iznosi 30 % rashoda VFO-a do 2027. Treba dati prioritet projektima u području okoliša usmjerenim na rješavanje problema prekograničnog onečišćenja. Odgovarajuće mjere utvrdit će se tijekom izrade i provedbe izvršenja programa, a ukupni doprinos tog programa trebao bi biti dio odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja. [Am. 15] |
|
(14) |
Mjerama u okviru tog instrumenta trebalo bi poduprijeti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda kao univerzalnog programa kojem su EU i njegove države članice u potpunosti posvećeni i koji su podržali svi korisnici navedeni u Prilogu I. |
|
(15) |
Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za razdoblje njegove primjene, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [referenca će se po potrebi ažurirati u skladu s novim međuinstitucionalnim sporazumom: točka 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (8), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. |
|
(16) |
Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koherentnost , dosljednost i komplementarnost svoje pomoći u okviru vanjskog financiranja , prije svega redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija tijekom različitih faza ciklusa pružanja pomoći. Također bi trebalo poduzeti potrebne korake kako bi se osigurala bolja koordinacija i komplementarnost s drugim donatorima, među ostalim i redovitim savjetovanjima. Trebalo bi pojačati ulogu Raznovrsne, neovisne organizacije civilnog društva i različite vrste i razine lokalnih vlasti trebale bi imati značajnu ulogu u programima koja provode tom procesu. U skladu s načelom uključivog partnerstva, organizacije civilnog društva trebale bi biti dio osmišljavanja, provedbe, praćenja i evaluacije programa koji se izvršavaju putem vladinih tijela vlasti, ali i kao neposrednog korisnika i biti izravni korisnici pomoći Unije. [Am. 16] |
|
(17) |
Prioritete djelovanja za ostvarenje ciljeva Za svakog korisnika trebalo bi utvrditi posebne i mjerljive ciljeve u relevantnim područjima politike koji će se podupirati u okviru ove Uredbe trebalo bi definirati , nakon čega bi trebali slijediti prioriteti za mjere za postizanje tih ciljeva u programskom okviru koji je za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije od 2021. do 2027. uspostavila Komisija utvrđuje Komisija putem delegiranih akata. Programski okvir trebalo bi utvrditi zajedno s korisnicima navedenima u Prilogu I., na temelju plana proširenja i njihovih specifičnih potreba, u skladu s općim i posebnim ciljevima definiranima ovom Uredbom i načelima vanjskog djelovanja Unije, te uzimajući u obzir relevantne nacionalne strategije i rezolucije Europskog parlamenta. To bi partnerstvo, po potrebi, trebalo uključivati nadležna tijela, kao i organizacije civilnog društva. Komisija bi trebala poticati suradnju među relevantnim dionicima i koordinaciju donatora. Programski okvir trebalo bi revidirati nakon preispitivanja u sredini razdoblja . U programskom okviru trebalo bi utvrditi područja kojima treba pružiti potporu u okviru pomoći, s indikativnom dodjelom potpore po području, uključujući procjenu rashoda povezanih s klimom. [Am. 17] |
|
(18) |
U interesu zajedničkom je interesu Unije pomoći korisnicima navedenima i korisnika pomoći u Prilogu I. u njihovim naporima za reformu nastojanjima korisnika da provedu reformu svojih političkih, pravnih i ekonomskih sustava s ciljem članstva u Uniji. Pri usmjeravanju pomoći snažan bi naglasak trebalo staviti Pomoć bi trebalo usmjeravati u skladu s pristupom na rezultate temelju uspješnosti i dati poticaj sa značajnim poticajima za djelotvorniju i učinkovitiju uporabu sredstava onima koji dokažu svoju predanost reformi učinkovitom provedbom pretpristupne pomoći i napretkom na putu prema ispunjenju kriterija za članstvo. Pomoć bi se trebala dodijeliti u skladu s načelom „pravedne dodjele” i jasnim posljedicama ako dođe do ozbiljnog pogoršanja ili ako ne bude postignut napredak u pogledu poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava. [Am. 18] |
|
(18.a) |
Komisija bi trebala uspostaviti jasne mehanizme za praćenje i evaluaciju kako bi se osiguralo da su ciljevi i mjere u pogledu različitih korisnika i dalje relevantni i izvedivi te redovito pratiti napredak. U tu bi svrhu svaki cilj trebao biti popraćen jednim ili više pokazatelja uspješnosti, kojima se procjenjuje donošenje reformi od strane korisnika i njihova konkretna provedba. [Am. 19] |
|
(19) |
Prijelaz sa sustava u kojem Komisija izravno upravlja pretpristupnim fondovima na sustav u kojem njima neizravno upravljaju korisnici navedeni u prilogu I. trebao bi biti postupan i u skladu s pojedinačnim kapacitetima navedenih korisnika. Taj bi se prijelaz trebao poništiti ili suspendirati u posebnim područjima politike ili programa u slučaju da korisnici ne ispune relevantne obveze ili ne upotrijebe sredstva Unije u skladu s utvrđenim pravilima, načelima i ciljevima. Takva odluka trebala bi uzeti u obzir sve moguće negativne ekonomske i socijalne posljedice. Pri raspodjeli pomoći i dalje bi se trebalo služiti strukturama i instrumentima koji su dokazali svoju vrijednost u pretpristupnom procesu. [Am. 20] |
|
(20) |
Unija bi trebala tražiti najdjelotvorniji način korištenja dostupnih resursa kako bi poboljšala učinak svojeg vanjskog djelovanja. Kako bi se izbjeglo preklapanje s ostalim postojećim instrumentima za vanjsko financiranje, to bi se trebalo postići usklađenošću , dosljednošću i komplementarnošću instrumenata Unije za vanjsko financiranje te stvaranjem sinergija s ostalim politikama i programima Unije. To uključuje, prema potrebi, usklađenost i komplementarnost s makrofinancijskom pomoći. [Am. 21] |
|
(21) |
Kako bi maksimirao učinak kombiniranih intervencija na postizanje zajedničkog cilja, ovom bi Uredbom trebalo moći doprinositi djelovanjima u okviru drugih programa, ako ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. |
|
(21.a) |
Ne dovodeći u pitanje proračunski postupak i odredbe o obustavi pomoći utvrđene u međunarodnim sporazumima s korisnicima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UEFU) u vezi s izmjenama Priloga I. ovoj Uredbi radi obustave ili djelomične obustave pomoći Unije. Tu bi ovlast trebalo koristiti u slučajevima dosljednog nazadovanja u pogledu ispunjavanja jednog ili više kriterija iz Kopenhagena ili kada korisnik ne poštuje načela demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda ili krši obveze preuzete u okviru relevantnih sporazuma sklopljenih s Unijom. Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, trebala bi biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o izmjeni Priloga I. kako bi ponovno aktivirala pomoć Unije. [Am. 22] |
|
(22) |
Sredstva iz ove Uredbe trebala bi se upotrebljavati za financiranje djelovanja u okviru međunarodne dimenzije programa Erasmus, čija bi provedba trebala biti u skladu s (EU) …/… („Uredbom o Erasmusu”) (9). |
|
(23) |
Na ovu bi se Uredbu trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UEFU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”) i pobliže određuju postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja, financijske pomoći, proračunske potpore, uzajamnih fondova, financijskih instrumenata i proračunskih jamstava, te predviđaju provjeru odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje EU-a. |
|
(24) |
Oblike financiranja i načine provedbe izvršavanja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neispunjenja uvjeta. To bi trebalo uključivati mogućnost uporabe paušalnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 23] |
|
(25) |
Unija bi trebala nastaviti primjenjivati zajednička pravila za provedbu vanjskog djelovanja. Pravila i postupci za provedbu primjenu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja utvrđeni su u Uredbi (EU) …/… („NDICI Uredba”) Europskog parlamenta i Vijeća. Trebalo bi utvrditi dodatne detaljne odredbe za posebne situacije, prije svega u području politike koja obuhvaća prekograničnu suradnju, poljoprivredu i ruralni razvoj. [Am. 24] |
|
(26) |
Vanjsko djelovanje često se provodi u vrlo nestabilnom okruženju i zahtijeva stalnu i brzu prilagodbu novim potrebama partnera Unije i globalnim izazovima kao što su ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje, sigurnost , obrana i stabilnost, klimatske promjene, okoliš, ekonomski protekcionizam, nezakonite migracije i prisilno raseljavanje te njihovi glavni uzroci. Pomiriti načelo predvidljivosti s potrebom da se brzo reagira na nove potrebe stoga znači prilagoditi financijsko izvršenje programa. Kako bi Unija bila spremnija odgovoriti na nepredviđene potrebe, istodobno poštujući načelo da se proračun Unije utvrđuje jedanput godišnje, u ovoj Uredbi trebalo bi zadržati mogućnost primjene fleksibilnosti koje su u Financijskoj uredbi već dopuštene za druge politike, konkretno u pogledu prijenosa viškova i preraspodjele dodijeljenih sredstava poštujući ciljeve iz ove Uredbe, kako bi se osiguralo učinkovito korištenje fondova EU-a za građane EU-a i korisnike navedene u Prilogu I. i tako u najvećoj mogućoj mjeri povećala sredstva EU-a raspoloživa za intervencije u okviru vanjskog djelovanja. Trebalo bi dopustiti dodatne oblike fleksibilnosti, kao što su preraspodjela prioriteta, provedba projekata u fazama te sklapanje većeg broja ugovora. [Am. 25] |
|
(27) |
Kao i njegov prethodnik, novi Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) trebao bi činiti integrirani financijski paket kojim se u cijelom svijetu, među ostalim i korisnicima navedenima u Prilogu I., osiguravaju financijski kapaciteti u obliku bespovratnih sredstava, proračunskih jamstava i drugih financijskih instrumenata. Upravljanje operacijama koje se provode na temelju ove Uredbe i dalje bi trebalo biti povjereno Okviru za ulaganja na zapadnom Balkanu. |
|
(28) |
Jamstvom za vanjsko djelovanje trebalo bi poduprijeti operacije u okviru fonda EFOR+, a program IPA III trebao bi pridonijeti u pogledu izdvajanja rezervacija za operacije u korist korisnika navedenih u Prilogu I., uključujući izdvajanje rezervacija i obveze koje proistječu iz zajmova za makrofinancijsku pomoć. |
|
(29) |
Važno je pobrinuti se da se programi prekogranične suradnje provode u skladu s okvirom utvrđenim u programima vanjskog djelovanja i uredbi o teritorijalnoj suradnji. U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi posebne odredbe o sufinanciranju. |
|
(29.a) |
Programi prekogranične suradnje najvidljiviji su programi Instrumenta pretpristupne pomoći, a i dobro su poznati građanima. Stoga bi se zahvaljujući njima mogla znatno poboljšati vidljivost projekata koje Unija financira u državama kandidatkinjama. [Am. 26] |
|
(30) |
Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i mjere iz članka 8. čine programe rada na temelju Financijske uredbe. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi sastoje se od skupa mjera grupiranih u jedan dokument. |
|
(31) |
U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (12), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (13) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (14), financijski interesi Unije trebaju se štititi djelotvornim i razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (15). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, po potrebi EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Korisnici navedeni u Prilogu I. također bi trebali bez odgode Komisiji prijaviti nepravilnosti, uključujući prijevare, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog zaključka te je izvješćivati o tijeku upravnih i pravnih postupaka. Radi usklađivanja s dobrom praksom u državama članicama, prijave bi se trebale dostavljati elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija. |
|
(31.a) |
Svu dodjelu sredstava na temelju ove Uredbe trebalo bi provoditi na transparentan, učinkovit, odgovoran, depolitiziran i nediskriminirajući način, između ostalog pravednom raspodjelom koja odražava potrebe regija i lokalnih općina. Komisija, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a posebno delegacije Unije, trebaju pomno pratiti ispunjavanje tih kriterija te poštuju li se pri dodjeli sredstava načela transparentnosti, odgovornosti i nediskriminacije. [Am. 27] |
|
(31.b) |
Komisija, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije, a posebno delegacije Unije i korisnici, trebali bi povećati vidljivost pretpristupne pomoći Unije kako bi se javnost obavijestila o dodanoj vrijednosti potpore Unije. Korisnici sredstava Unije trebali bi prepoznati podrijetlo sredstava Unije i osigurati njihovu odgovarajuću vidljivost. Instrument pretpristupne pomoći trebao bi doprinijeti financiranju komunikacijskih mjera kako bi promidžba rezultata pomoći Unije bila dostupna različitoj publici u zemljama korisnicama. [Am. 28] |
|
(32) |
Kako bi se u obzir uzele promjene okvira politike proširenja ili znatnije promjene u korisnicima navedenima u Prilogu I., Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UEFU-a u vezi s prilagodbom i ažuriranjem tematskih prioriteta za pomoć navedenih u Prilozima II. i III. Osobito je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (16). Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(33) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, prije svega u pogledu posebnih uvjeta i struktura za neizravno upravljanje s korisnicima navedenima u Prilogu I. i provedbe pomoći za ruralni razvoj, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s [Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća] (17) . Pri uspostavi jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u obzir bi se trebala uzeti iskustva stečena u upravljanju i provedbi prethodne pretpristupne pomoći. Te bi jedinstvene uvjete trebalo izmijeniti ako to zahtijeva razvoj događaja. [Am. 29] |
|
(34) |
Odbor osnovan na temelju ove Uredbe trebao bi biti nadležan i za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006 (18) , prema Uredbi (EU) br. 231/2014 te za provedbu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 389/2006 (19). [Am. 30] |
|
(34.a) |
Europski parlament trebao bi biti u potpunosti uključen u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. Treba uspostaviti pojačan dijalog između institucija kako bi se [Am.]osiguralo da Europski parlament bude u poziciji da sustavno i neometano provodi političku kontrolu tijekom primjene ove Uredbe, čime će se povećati i učinkovitost i legitimnost. [Am. 31] |
|
(35) |
Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu [prije od dvadesetog] dana nakon dana objave u Službenom listu Europske unije. |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se program „Instrument pretpristupne pomoći” („IPA III”).
Njome se određuju ciljevi tog programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici pomoći Unije i pravila za pružanje te pomoći.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuje se sljedeća definicija:
|
(a) |
„prekogranična suradnja” znači suradnja među državama članicama EU-a i korisnicima navedenima u Prilogu I., između dva ili više korisnika navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi ili među korisnicima navedenima u tom Prilogu . i zemljama i područjima navedenima u Prilogu I. Uredbi NDICI iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) …/… („Uredba o ETS-u”) (20). |
|
(b) |
Načelo pravedne dodjele pomoći podrazumijeva da se uz pristup koji se temelji na uspješnosti primjenjuje i korektivni mehanizam raspodjele, u slučajevima kada bi pomoć korisniku inače bila nerazmjerno niska ili visoka u usporedbi s drugim korisnicima, uzimajući u obzir potrebe zahvaćenog stanovništva i relativni napredak u pogledu reformi povezanih s otvaranjem pristupnih pregovora ili s napretkom u njemu. [Am. 32] |
Članak 3.
Ciljevi programa IPA III
1. Opći je cilj programa IPA III potpora korisnicima navedenima u Prilogu I. pri donošenju i provedbi političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i gospodarskih reformi potrebnih da bi ti korisnici postigli sukladnost s vrijednostima i pravnom stečevinom Unije i postupno se uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama Unije s ciljem članstva u Uniji, a čime bi se doprinosi njihovoj doprinijelo miru, stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu blagostanju te strateškim interesima Unije . [Am. 33]
2. Program IPA III ima sljedeće posebne ciljeve:
|
(a) |
jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava, uključujući prava manjina i djece, rodne ravnopravnosti, temeljnih prava i međunarodnog prava, civilnog društva , akademske slobode, mira i sigurnosti te poboljšanje upravljanja migracijama uključujući upravljanje granicama , poštovanja kulturne raznolikosti, nediskriminacije i tolerancije; [Am. 34] |
|
(a a) |
rješavanje pitanja prisilnog raseljavanja i nezakonitih migracija, uz jamstvo da se migracije odvijaju na siguran, uredan i pravilan način, te očuvanje 38pristupa međunarodnoj zaštiti; [Am. 35] |
|
(b) |
povećanje učinkovitosti javne uprave i pružanje potpore strukturnim reformama i dobrom upravljanju podupiranje transparentnosti, strukturnih reformi, neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije te dobrog upravljanja na svim razinama , među ostalim u području javne nabave, državne pomoći, tržišnog natjecanja, stranih ulaganja i intelektualnog vlasništva ; [Am. 36] |
|
(c) |
oblikovanje pravila, standardâ, politika i praksi korisnika navedenih u Prilogu I. u skladu s onima Unije , među ostalim u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, jačanje multilateralnog međunarodnog poretka temeljenog na pravilima te jačanje unutarnje i vanjske pomirbe i dobrosusjedskih odnosa, kao i izravnih izgradnja mira i sprječavanje sukoba, među ostalim preko izgradnje povjerenja i posredovanja, uključivog i integriranog obrazovanja, međuljudskih , slobode medija kontakata i komunikacije; [Am. 37] |
|
(d) |
jačanje gospodarskog , socijalnog i teritorijalnog socijalnog razvoja i kohezije , među ostalim putem pojačane povezivosti i regionalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja te socijalne politike i politike zapošljavanja, jačanje smanjenja siromaštva i regionalnih neravnoteža, promicanja socijalne zaštite okoliša, povećavanje otpornosti na klimatske promjene, ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo i razvoj digitalnog gospodarstva i društva. uključenosti jačanjem državnih struktura za regionalnu suradnju , malih i srednjih poduzeća, kapaciteta inicijativa u zajednici , podupiranjem ulaganja u ruralna područja i poboljšanjem poslovne i ulagačke klime; [Am. 38] |
|
(da) |
jačanje zaštite okoliša, povećanje otpornosti na klimatske promjene, ubrzanje prelaska na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika te razvoj digitalnoga gospodarstva i društva, čime se stvaraju radna mjesta, osobito za mlade; [Am. 39] |
|
(e) |
podupiranje teritorijalne i prekogranične suradnje , među ostalim, preko morskih granica, i jačanje trgovinskih i gospodarskih odnosa potpunom provedbom postojećih sporazuma s Unijom i borbom protiv regionalnih neravnoteža . [Am. 40] |
3. U skladu s posebnim ciljevima, tematski prioriteti za pružanje pomoći prema potrebama i kapacitetima korisnika navedenih u Prilogu I. utvrđeni su Prilogom II. Tematski prioriteti za prekograničnu suradnju među korisnicima navedenima i Prilogu I. utvrđeni su Prilogom III. Svaki od tih tematskih prioriteta može pridonijeti postizanju više od jednog posebnog cilja.
Članak 4.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu programa IPA III za razdoblje od 2021. do 2027. godine utvrđuje se na 13 009 976 000 EUR u cijenama iz 2018. ( 14 500 000 663 401 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 41]
2. Iznos Određeni postotak iznosa iz stavka 1. može koristi se koristiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu izvršenje programa, IPA III kao što su uključuje aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje uključuju potporu jačanju institucija i izgradnji administrativnih kapaciteta, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije i sve aktivnosti povezane s pripremom sljedećeg programa pretpristupne pomoći. u skladu s člankom 20. [Uredbe NDICI]. [Am. 42]
Članak 5.
Odredbe primjenjive na različite programe
1. U provedbi primjeni ove Uredbe osiguravaju se usklađenost, sinergija i komplementarnost s drugim područjima vanjskog djelovanja Unije i s drugim relevantnim politikama i programima Unije kao i usklađenost politika za razvoj. [Am. 43]
2. Uredba NDICI primjenjuje se na aktivnosti koje se provode izvršavaju na temelju ove Uredbe ako se na to upućuje u ovoj Uredbi. [Am. 44]
3. Program IPA III doprinosi djelovanju koje se temelji na Uredbi Erasmus (21). Uredba Erasmus primjenjuje se na korištenje tih sredstava. U tu svrhu, doprinos programa IPA III uključuje se u jedinstveni okvirni programski dokument iz članka 11. stavka 7. Uredbe NDICI i donosi u skladu s postupcima utvrđenima tom Uredbom.
4. Pomoć u okviru programa IPA III može se pružiti onoj vrsti aktivnosti predviđenoj u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (22), Europskog socijalnog fonda plus (23) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (24). t e Fonda za pravosuđe, prava i vrijednosti, na nacionalnoj razini te u prekograničnom, transnacionalnom, međuregionalnom ili makroregionalnom kontekstu . [Am. 45]
4.a Komisija namjenjuje dio sredstava iz instrumenta IPA III za pripremu korisnika navedenih u Prilogu I. za sudjelovanje u europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF), posebno u Europskom socijalnom fondu (ESF). [Am. 46]
5. EFRR (25) doprinosi programima ili mjerama utvrđenima za prekograničnu suradnju među korisnicima navedenima u Prilogu I. i državama članicama i jedne ili više država članica . Te programe i mjere donosi Komisija u skladu s člankom 16. Iznos doprinosa iz programa IPA-CBC određuje se u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o ETS-u , pri čemu maksimalni prag za doprinos instrumenta IPA III iznosi 85 % . Programima prekogranične suradnje u okviru IPA-e upravlja se u skladu s Uredbom o ETS-u. [Am. 47]
6. Program IPA III može doprinositi programima ili mjerama transnacionalne i međuregionalne suradnje koji su uspostavljeni i koji se provode u okviru Uredbe o ETS-u i u kojima sudjeluju korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.
7. Prema potrebi, drugi programi Unije mogu doprinositi djelovanju na temelju ove Uredbe u skladu s člankom 8. uz uvjet da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Ova Uredba može doprinositi i mjerama utvrđenima u okviru drugih programa Unije uz uvjet da ti doprinosi ne pokrivaju iste troškove. U takvim se slučajevima skup pravila koji je primjenjiv utvrđuje programom rada koji pokriva ta djelovanja.
8. U opravdanim okolnostima te kako bi osigurala koherentnost i učinkovitost financiranja Unije ili potaknula regionalna suradnja, Komisija može odlučiti proširiti prihvatljivost programa djelovanja i mjera iz članka 8. stavka 1. i na zemlje, područja i regije koji nisu navedeni u Prilogu I., kada su program ili mjera koje treba provoditi primijeniti globalne, regionalne ili prekogranične prirode. [Am. 48]
POGLAVLJE II.
STRATEŠKO PLANIRANJE
Članak 6.
Okvir politike i opća načela
1. Okvir politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće, sporazumi kojima se utvrđuju pravno obvezujući odnosi s korisnicima navedenima u Prilogu I. kao i relevantne rezolucije Europskog parlamenta, komunikacije Komisije ili zajedničke komunikacije Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku čine opći sveobuhvatni okvir za provedbu primjenu ove Uredbe. Komisija osigurava koherentnost između pomoći i ukupnog okvira politike proširenja.
Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije i Komisija osiguravaju koordinaciju vanjskog djelovanja i politike proširenja Unije u okviru ciljeva politika iz članka 3.
Komisija koordinira izradu programa u okviru ove Uredbe, uz odgovarajuće sudjelovanje ESVD-a.
Okvir politike proširenja temelj je za pružanje pomoći. [Am. 49]
2. Programima i djelovanjima na temelju ove Uredbe obuhvaćaju se klimatske promjene, zaštita okolišaa , ljudska prava, sprječavanje i rješavanje sukoba, migracije i prisilno raseljavanje, sigurnost, socijalna i regionalna kohezija, smanjenje siromaštva i rodna ravnopravnost, a ako je primjenjivo, posvećuje se pozornost međupovezanosti ciljeva održivog razvoja (26) radi promicanja integriranih mjera koje mogu rezultirati dodatnim koristima i ostvarivanjem više ciljeva na koherentan način. Cilj im je barem 16 % ukupne financijske omotnice utrošiti na ciljeve u području klime. [Am. 50
3. Komisija i države članice surađuju u osiguravanju koherentnosti i nastoje izbjeći izbjegavaju dupliciranje između pomoći u okviru programa IPA III i drugih vrsta pomoći koju pružaju Unija, države članice i Europska investicijska banka, a u skladu s utvrđenim načelima za jačanje operativne koordinacije i usklađivanje politika i postupaka u području vanjske pomoći te s međunarodnim načelima o učinkovitosti razvojne pomoći (27). Koordinacija uključuje redovita savjetovanja i česte razmjene informacija tijekom različitih faza ciklusa pomoći i uključive sastanke čiji je cilj koordiniranje pomoći te čini ključni element u procesima programiranja na razini Unije i država članica. Cilj pomoći trebalo bi biti jamčenje usklađenosti sa strategijom Unije za pametan, održiv i uključiv rast, djelotvornog i učinkovitog korištenja sredstava, mehanizama za načelo partnerstva i integriranog pristupa teritorijalnom razvoju. [Am. 51]
3.a Komisija djeluje u partnerstvu s korisnicima. U partnerstvu po potrebi sudjeluju nadležna nacionalna i lokalna tijela, kao i organizacije civilnog društva, što im omogućuje da imaju značajnu ulogu tijekom faza osmišljavanja, provedbe i praćenja.
Komisija potiče koordinaciju među relevantnim dionicima. Pomoć iz instrumenta IPA III jača kapacitete organizacija civilnog društva, među ostalim, i kada je riječ o izravnim korisnicima pomoći. [Am. 52]
4. Komisija u dogovoru s državama članicama poduzima i potrebne korake radi osiguranja koordinacije i komplementarnosti s multilateralnim i regionalnim organizacijama i tijelima kao što su međunarodne organizacije i financijske institucije, agencije i donatori izvan Europske unije.
POGLAVLJE III.
PROVEDBA OKVIR ZA IZRADU I IZVRŠENJE PROGRAMA [Am. 53]
Članak 7.
Okvir za izradu programa IPA
1. Pomoć u okviru programa IPA III temelji se na okviru za izradu tog programa u cilju postizanja Ova se Uredba dopunjuje okvirom za izradu programa IPA kojim se utvrđuju daljnje odredbe o načinu provedbe posebnih ciljeva iz članka 3. Okvir za izradu programa IPA utvrđuje Komisija za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije delegiranim aktima, u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
Komisija dostavlja Europskom parlamentu odgovarajuće programske dokumente pravovremeno, prije početka programskog razdoblja. U tim se dokumentima utvrđuju indikativne dodjele po tematskom okviru i, prema potrebi, po državi/regiji, a uključuju očekivane rezultate i aranžmane pomoći. [Am. 54]
1.a Europski parlament i Vijeće odobravaju godišnja odobrena sredstva u granicama višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. [Am. 55]
2. Pri izradu izradi okvira za izradu programa IPA uzimaju se u obzir relevantne rezolucije i stajališta Europskog parlamenta te nacionalne strategije i sektorske politike. [Am. 56]
Pomoć je ciljana i prilagođena specifičnoj situaciji korisnika navedenih u Prilogu I., uzimajući u obzir daljnje napore potrebne za ispunjenje kriterija za članstvo, kao i kapacitete navedenih korisnika. Pomoć se razlikuje u opsegu i intenzitetu u odnosu na potrebe, predanost reformama i napredak u provedbi tih reformi.
3. Ne dovodeći u pitanje članak stavak 4., ovog članka , Komisija delegiranim aktima usvaja okvir za izradu programa donosi Komisija provedbenim aktom. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja u odboru iz članka 16. IPA, uključujući aranžmane za provedbu načela „pravedne dodjele”, u skladu s člankom 14. Okvir za izradu programa IPA istječe najkasnije 30. lipnja 2025. Komisija do 30. lipnja 2025. donosi novi okvir za izradu programa IPA na temelju evaluacije u sredini razdoblja, vodeći računa o dosljednosti s drugim instrumentima vanjskog financiranja te uzimajući u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. Komisija također može, po potrebi, preispitati djelotvornost provedbe okvira za izradu programa IPA, posebno ako postoje bitne promjene u okviru politike iz članka 6. i uzimajući u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 57]
4. Okvir za izradu programa za prekograničnu suradnju s državama članicama donosi Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe o ETS-u.
5. Okvir za izradu programa IPA uključuje pokazatelje temelji se na jasnim i provjerljivim pokazateljima uspješnosti iz Priloga IV za procjenu napretka s obzirom na postizanje u pogledu postizanja postavljenih ciljeva koji su , među ostalim, napretka i rezultata u njemu određeni sljedećim područjima:
|
(a) |
području demokracije, vladavine prava te neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava; |
|
(b) |
području ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika manjina i ranjivih skupina; |
|
(c) |
području rodne ravnopravnosti i prava žena; |
|
(d) |
području borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala; |
|
(e) |
pomirbe, izgradnje mira, dobrosusjedskih odnosa; |
|
(f) |
području slobode medija; |
|
(g) |
području rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s obvezama utvrđenima u Pariškom sporazumu. |
Komisija u svojim godišnjim izvješćima navodi napredak u odnosu na te pokazatelje.
Pristup koji se temelji na uspješnosti u okviru ove Uredbe podliježe redovitoj razmjeni stajališta u Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 123]
Članak 7.a
Preispitivanje i evaluacija u sredini razdoblja
1. Komisija donosi novi okvir za izradu programa IPA na temelju evaluacije u sredini razdoblja. Najkasnije 30. lipnja 2024. Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja o primjeni ove Uredbe. Izvješćem o evaluaciji u sredini razdoblja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2023. i ispituje se doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe, s pomoću pokazatelja kojima se mjere ostvareni rezultati, kao i s pomoću nalaza i zaključaka u vezi s učinkom ove Uredbe.
Europski parlament može dati svoj doprinos toj evaluaciji. Komisija i ESVD organiziraju savjetovanje s ključnim dionicima i korisnicima, uključujući organizacije civilnog društva. Komisija i ESVD posebnu pozornost posvećuju jamčenju zastupljenosti najmarginaliziranijih skupina.
Komisija ujedno evaluira učinak i učinkovitost svojeg djelovanja po područjima te učinkovitost programiranja s pomoću vanjskih evaluacija. Komisija i ESVD uzimaju u obzir prijedloge i stajališta Europskog parlamenta i Vijeća o neovisnim vanjskim evaluacijama. U privremenoj evaluaciji ocjenjuje se u kojoj je mjeri Unija ostvarila ciljeve utvrđene ovom Uredbom.
2. U izvješću o evaluaciji u sredini razdoblja također se razmatra učinkovitost, dodana vrijednost, funkcioniranje pojednostavljene i racionalizirane strukture vanjskog financiranja, unutarnja i vanjska dosljednost i trajna relevantnost ciljeva ove Uredbe, komplementarnost i sinergije između financiranih aktivnosti, doprinos mjera dosljednom vanjskom djelovanju Unije i, po potrebi, razina do koje je javnost u zemljama primateljicama svjesna financijske potpore Unije.
3. Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sastavlja se u posebnu svrhu poboljšanja primjene financijskih sredstava Unije. Na temelju izvješća donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili obustavi vrsta djelovanja provedenih u okviru ove Uredbe.
4. Izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja sadrži i konsolidirane podatke iz relevantnih godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, uključujući vanjske namjenske prihode i doprinose uzajamnim fondovima, te sadržava raščlambu troškova po zemlji korisnici, korištenju financijskih instrumenata, obvezama i plaćanjima.
5. Komisija šalje svoje zaključke evaluacije i primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama. Rezultati rasprave uzimaju se u obzir pri oblikovanju programa i dodjeli sredstava.
6. Komisija uključuje sve relevantne dionike, uključujući organizacije civilnog društva, u postupak evaluacije financijskih sredstava Unije koja se pružaju u okviru ove Uredbe i može se, prema potrebi, odlučiti na poduzimanje zajedničkih evaluacija s državama članicama, uz blisko sudjelovanje korisnika.
7. Komisija podnosi izvješće o evaluaciji u sredini razdoblja iz ovog članka Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu se prema potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi u kojima se navode potrebne izmjene ove Uredbe.
8. Na kraju razdoblja primjene ove Uredbe, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Uredbe pod jednakim uvjetima kao i evaluaciju u sredini programskog razdoblja navedenu u ovom članku. [Am. 124]
Članak 7.b
Obustava pomoći
1. Ako korisnik ne poštuje načelo demokracije, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ili norme u području nuklearne sigurnosti, ili krši obveze preuzete u relevantnim sporazumima sklopljenima s Unijom ili dosljedno nazaduje u pogledu ispunjavanja jednog ili više kriterija iz Kopenhagena, Komisija je ovlaštena u skladu s člankom 14. donijeti delegirane akte o izmjeni Priloga I. ovoj Uredbi radi obustave ili djelomične obustave pomoći Unije. U slučaju djelomične obustave navode se programi na koje se obustava primjenjuje.
2. Ako Komisija utvrdi da više ne postoje razlozi za obustavu pomoći, ovlaštena je, u skladu s člankom 14., donijeti delegirane akte za izmjenu Priloga I. kako bi ponovno uspostavila pomoć Unije.
3. U slučaju djelomične obustave, pomoć Unije prvenstveno se koristi za potporu organizacijama civilnog društva i nedržavnim akterima, za mjere usmjerene na promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te na potporu procesima demokratizacije i dijaloga u partnerskim zemljama.
4. Pri donošenju odluka Komisija uzima u obzir relevantne rezolucije Europskog parlamenta. [Am. 125]
Članak 7.c
Upravljanje
Horizontalna upravljačka skupina koja se sastoji od svih relevantnih usluga Komisije i ESVD-a i kojom predsjeda potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica ili predstavnik tog ureda, odgovorna je za vođenje, koordinaciju i upravljanje tim instrumentom tijekom cijelog ciklusa upravljanja kako bi se osigurala dosljednost, učinkovitost, transparentnost i odgovornost u pogledu cjelokupnog vanjskog financiranja EU-a. Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica jamči ukupnu političku usklađenost vanjskoga djelovanja Unije. Tijekom cijelog ciklusa izrade programa, planiranja i primjene instrumenta, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica i ESVD surađuju s relevantnim članovima i službama Komisije, kako je utvrđeno na temelju prirode i ciljeva predviđenog djelovanja, nadovezujući se na njihovu stručnost. Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica, ESVD i Komisija pripremaju sve prijedloge odluka u skladu s postupcima Komisije i podnose ih na usvajanje.
Europski parlament u potpunosti je uključen u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata za vanjsko financiranje kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja. [Am. 125]
Članak 8.
Provedbene Izvršne mjere i metode [Am. 62]
1. Pomoć u okviru programa IPA III provodi izvršava se pod izravnim upravljanjem ili neizravnim upravljanjem u skladu s Financijskom uredbom putem godišnjih i višegodišnjih akcijskih planova i mjera iz glave II. poglavlja III. [Uredbe NDICI]. Glava II. poglavlje III. [Uredbe NDICI] primjenjuje se na ovu Uredbu, uz iznimku članka 24. stavka 1. [osobe i subjekti koji imaju pravo na financiranje] III.a . [Am. 63]
1.a Neizravno upravljanje može se ukinuti ako korisnik ne može ili ne želi upravljati dodijeljenim sredstvima u skladu s utvrđenim pravilima, načelima i ciljevima iz ove Uredbe. Ako se korisnik ne pridržava načela demokracije, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda ili ako krši obveze preuzete u relevantnim sporazumima sklopljenima s Unijom, Komisija u odnosu s tim korisnikom može, u određenim područjima politike ili programima, prijeći s neizravnog upravljanja na neizravno upravljanje jednoga ili više ovlaštenih subjekata koji nisu korisnik ili na izravno upravljanje. [Am. 64]
1.b Komisija vodi dijalog s Europskim parlamentom i uzima u obzir stajališta Europskog parlamenta u područjima u kojima Parlament vodi vlastite programe pomoći, kao što su izgradnja kapaciteta i promatranje izbora. [Am. 65]
2. Na temelju ove Uredbe akcijski planovi mogu se donositi za razdoblje od najviše 7 godina.
2.a Komisija redovito izvješćuje Europski parlament o pitanjima povezanima s planiranjem i provedbom mjera u skladu s ovim člankom, kao i o svim predviđenim bitnim promjenama ili dodjelama. [Am. 66]
2.b Isplata općenite ili sektorske proračunske potpore uvjetovana je zadovoljavajućim napretkom ostvarenim u postizanju ciljeva usuglašenih s korisnikom.
Komisija primjenjuje kriterije kojima se uvjetuje dodjela proračunske potpore, koji su utvrđeni u članku 23. stavku 4. Uredbe NDICI. Ona poduzima mjere za smanjenje ili obustavu financiranja Unije u obliku proračunske potpore u slučajevima sustavnih nepravilnosti u sustavima upravljanja i kontrole ili u slučaju nezadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva dogovorenih s korisnikom.
Ponovno uvođenje pomoći Komisije nakon obustave iz ovoga članka popraćeno je ciljanom pomoći nacionalnim revizijskim tijelima. [Am. 67]
Poglavlje III.a
Provedba [Am. 68]
Članak 8.a
Akcijski planovi i mjere
1. Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove ili mjere. Mjere mogu biti pojedinačne mjere, posebne mjere, mjere potpore ili izvanredne mjere pomoći. U akcijskim planovima i mjerama za svako se djelovanje navode njegovi ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini primjene, proračun i povezani rashodi za potporu.
2. Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima koji se navode u stavcima 3. i 4.
Prema potrebi, djelovanje se može donijeti u obliku pojedinačne mjere prije ili nakon donošenja akcijskih planova. Pojedinačne mjere temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima navedenima u stavku 3. i drugim propisno obrazloženim slučajevima.
Ako se pojave nepredviđene potrebe ili okolnosti, a sredstva nije moguće dobiti iz primjerenijih izvora, Komisija u skladu s člankom 34. Uredbe NDICI može donijeti delegirane akte u kojima se utvrđuju posebne mjere koje se ne temelje na programskim dokumentima.
3. Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i pojedinačne mjere mogu se koristiti za izvršavanje djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (b) [Uredbe NDICI.
4. Komisija može donijeti izvanredne mjere pomoći za djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točke (a) Uredbe NDICI.
5. Mjere poduzete u skladu s člankom 19. stavcima 3. i 4. mogu trajati najviše 18 mjeseci, a trajanje se može produljiti dva puta za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci, do ukupnog trajanja od najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njihovu izvršenju, pod uvjetom da nije došlo do povećanja financijskog iznosa mjere.
U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu izvanrednu mjeru pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U opravdanim slučajevima mogu se donijeti daljnje mjere ako je nužan kontinuitet djelovanja Unije u skladu s ovim stavkom i ako ga se ne može osigurati na druge načine. [Am. 69]
Članak 8.b
Mjere potpore
1. Financiranje Unije može pokrivati rashode za potporu izvršenja Instrumenta te za postizanje njegovih ciljeva, uključujući administrativnu potporu u vezi s aktivnostima pripreme, praćenja, nadzora, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za to izvršenje, kao i rashode sjedišta i delegacija Unije u vezi s administrativnom potporom potrebnom za program, te za upravljanje operacijama koje se financiraju u okviru ove Uredbe, uključujući aktivnosti informiranja i komuniciranja te poslovne informatičke sustave.
2. Kada rashodi za potporu nisu uvršteni u akcijske planove ili mjere iz članka 8., Komisija donosi mjere potpore, ako je to primjenjivo. Financiranje Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:
|
(a) |
studije, sastanke, informiranje, osvještavanje, osposobljavanje, pripremu i razmjenu stečenih iskustava i najbolje prakse, izdavaštvo i bilo koje druge administrativne rashode ili rashode tehničke pomoći nužne za programiranje djelovanja i upravljanje njime, uključujući naknadu za vanjske stručnjake; |
|
(b) |
istraživanje i inovacije i studije o relevantnim pitanjima i širenje tako dobivenih podataka; |
|
(c) |
rashode povezane s informiranjem i komuniciranjem, uključujući razvoj komunikacijskih strategija i poslovne komunikacije, kao i vidljivost političkih prioriteta Unije. [Am. 70] |
Članak 8.c
Donošenje akcijskih planova i mjera
1. Komisija akcijske planove i mjere donosi odlukom Komisije koja je u skladu s Financijskom uredbom.
2. Komisija vodi računa o relevantnom političkom pristupu Vijeća i Europskog parlamenta pri planiranju i daljnjoj primjeni tih akcijskih planova i mjera, u interesu usklađenosti vanjskog djelovanja Unije.
Komisija odmah obavješćuje Europski parlament o planiranju akcijskih planova i mjera na temelju ovog članka, uključujući predviđene financijske iznose, te ga također obavješćuje u slučaju znatnih izmjena ili produljenja te pomoći. Što prije nakon donošenja ili znatne izmjene mjere, a najkasnije mjesec dana nakon njezina donošenja, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću dajući pregled prirode donesene mjere te razloga za njezino donošenje, njezina trajanja, proračuna i konteksta, uključujući komplementarnost te mjere s drugom aktualnom i planiranom pomoći Unije. Za izvanredne mjere pomoći Komisija navodi i hoće li, u kojem opsegu i na koji način osigurati kontinuitet politike koja se provodi izvanrednom pomoći putem srednjoročne i dugoročne pomoći u skladu s ovom Uredbom.
3. Prije donošenja akcijskih planova i mjera koji se ne temelje na programskim dokumentima u skladu s člankom 8a. stavkom 2., osim u slučajevima iz članka 8a. stavaka 3. i 4., Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 14. kako bi nadopunila ovu Uredbu utvrđivanjem posebnih ciljeva koje treba postići, očekivanih rezultata, instrumenata kojima se treba koristiti, glavnih aktivnosti i okvirnih dodijeljenih financijskih sredstava za te akcijske planove i mjere.
4. Odgovarajuća socijalna analiza i analiza ljudskih prava i okoliša, uključujući analizu utjecaja na klimatske promjene i biološku raznolikost, poduzima se na razini djelovanja, u skladu s mjerodavnim zakonodavnim aktima Unije, uključujući Direktivu 2011/92/EU (28) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivu Vijeća 85/337/EEZ (29) , a uključuje, kad je primjenjivo, procjenu učinaka ekološki osjetljivih djelovanja na okoliš, a posebno velike nove infrastrukture.
Osim toga, provodit će se ex ante procjene učinka na ljudska prava, kao i rodna, socijalna i radna procjena učinka te analiza sukoba i procjena rizika.
Ako je to relevantno, strateške i društvene procjene utjecaja na okoliš i procjene utjecaja na okoliš u pogledu ljudskih prava upotrebljavaju se pri izvršenju sektorskih programa. Komisija osigurava sudjelovanje zainteresiranih dionika u tim procjenama utjecaja te javni pristup rezultatima takvih procjena. [Am. 127]
Članak 8.d
Metode suradnje
1. Komisija provodi financiranje u okviru ovog Instrumenta, kao što je predviđeno Financijskom uredbom, izravno ili s pomoću delegacija Unije i izvršnih agencija, ili neizravno s pomoću bilo kojeg subjekta navedenog u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
2. Financiranje u okviru ovog Instrumenta može se osigurati i u obliku doprinosa međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, primjerice onima koje su uspostavili EIB, države članice, zemlje partneri i regije ili međunarodne organizacije odnosno drugi donatori, ili kojima ti subjekti upravljaju.
3. Subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe i u članku 29. stavku 1. Uredbe NDICI svake godine ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja prema članku 155. Financijske uredbe. Obveze izvješćivanja za bilo koji od tih subjekata utvrđene su u okvirnom sporazumu o partnerstvu, sporazumu o doprinosima, sporazumu o proračunskim jamstvima ili financijskom sporazumu.
4. Djelovanja koja se financiraju na temelju ovog Instrumenta mogu se provoditi s pomoću usporednog ili zajedničkog sufinanciranja.
5. U slučaju usporednog sufinanciranja, djelovanje se dijeli na više jasno određenih komponenti od kojih svaku komponentu financiraju različiti partneri koji pružaju sufinanciranje tako da se stvarna svrha financiranja uvijek može odrediti.
6. U slučaju zajedničkog sufinanciranja, ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sredstva, a ona su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja.
7. Mogući su sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:
|
(a) |
trostrani aranžmani s pomoću kojih Unija u suradnji s trećim zemljama koordinira svoju financijsku pomoć zemlji ili regiji partneru; |
|
(b) |
mjere administrativne suradnje poput povezivanja javnih institucija, lokalnih tijela, nacionalnih javnih tijela ili subjekata uređenih privatnim pravom kojima su povjerene zadaće pružanja javnih usluga u pojedinoj državi članici i onih u zemlji ili regiji partneru, kao i mjere suradnje u kojima sudjeluju stručnjaci iz javnog sektora upućeni iz država članica te njihova regionalna i lokalna tijela; |
|
(c) |
doprinosi troškovima potrebnima za uspostavu javno-privatnog partnerstva i upravljanje njime, uključujući potporu opširnog sudjelovanja uspostavljanjem neovisnog tijela organizacije civilnog društva treće strane za procjenu i praćenje uspostavljanja javno-privatnih partnerstava; |
|
(d) |
programi potpore sektorskoj politici putem kojih Unija pruža potporu sektorskom programu zemlje partnera; |
|
(e) |
doprinosi trošku sudjelovanja zemalja u programima i djelovanjima Unije koje provode agencije i tijela Unije, kao i tijela ili osobe kojima je povjerena provedba specifičnih djelovanja u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a; |
|
(f) |
subvencije za kamatne stope. [Am. 72] |
Članak 8.e
Oblici financiranja Unije i načini primjene
1. Oblici financiranja Unije predviđeni su Financijskom uredbom i to su posebno:
|
(a) |
bespovratna sredstva; |
|
(b) |
ugovori o javnoj nabavi za usluge, robu ili radove; |
|
(c) |
proračunska potpora; |
|
(d) |
doprinosi skrbničkim fondovima koje je uspostavila Komisija, u skladu s člankom 234. Financijske uredbe; |
|
(e) |
financijski instrumenti; |
|
(f) |
proračunska jamstva; |
|
(g) |
mješovito financiranje; |
|
(h) |
otpis dugova u okviru međunarodno dogovorenog sporazuma za otpis dugova; |
|
(i) |
financijska pomoć; |
|
(j) |
plaćeni vanjski stručnjaci. |
2. U radu s dionicima iz zemalja partnera Komisija uzima u obzir njihove posebnosti, uključujući potrebe i relevantan kontekst, prilikom definiranja modaliteta financiranja, vrste doprinosa, modaliteta dodjele i administrativnih odredaba za upravljanje bespovratnim sredstvima kako bi se doprlo do najšireg mogućeg raspona dionika i najbolje odgovorilo na njihove potrebe. U toj se ocjeni uzimaju u obzir uvjeti za smisleno sudjelovanje i uključenost svih dionika, osobito lokalnih organizacija civilnog društva. Podupiru se posebni modaliteti u skladu s Financijskom uredbom, primjerice sporazumi o partnerstvu, ovlaštenja financijske potpore trećim stranama, izravna dodjela ili pozivi za podnošenje prijedloga uz ograničenje prihvatljivosti, jednokratni iznosi, jedinični troškovi, financiranje na temelju paušalne stope i financiranje koje nije povezano s troškovima, kao što je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Tim različitim modalitetima jamči se transparentnost, sljedivost i inovacije. Potrebno je poticati suradnju lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija kako bi se ojačao kapacitet lokalnog civilnog društva radi postizanja potpunog sudjelovanja u programima razvoja.
3. Osim u slučajevima navedenima u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
u slučaju dodjele bespovratnih sredstava male vrijednosti za borce za ljudska prava i mehanizme za zaštitu ugroženih boraca za ljudska prava radi financiranja hitnoga zaštitnog djelovanja, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, kao i za posrednike i druge aktere civilnog društva koji sudjeluju u dijalogu u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, rješavanju sukoba, pomirenju i izgradnji mira; |
|
(b) |
u slučaju dodjele bespovratnih sredstava, ako je primjereno bez potrebe za sufinanciranjem, za financiranje djelovanja u najtežim uvjetima u kojima ne bi bilo primjereno objaviti poziv na podnošenje prijedloga, uključujući situacije u kojima postoji ozbiljan nedostatak temeljnih sloboda, prijetnje demokratskim institucijama, jačanje krize, oružani sukob gdje je sigurnost ljudi najviše ugrožena, ili situacije u kojima organizacije za zaštitu ljudskih prava i borci za ljudska prava, posrednici i drugi akteri civilnog društva, uključujući sudionike dijaloga u vezi s kriznim situacijama i oružanim sukobima, pomirenja i izgradnje mira, djeluju u najtežim uvjetima. Takva bespovratna sredstva ne prelaze 1 000 000 EUR te se dodjeljuju na najviše 18 mjeseci, a taj je rok moguće produljiti za dodatnih 12 mjeseci u slučaju stvarnih i nepredviđenih prepreka njihovoj primjeni; |
|
(c) |
u slučaju dodjele bespovratnih sredstava namijenjenih Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, globalnoj mreži studija, Europskom međusveučilišnom centru za ljudska prava i demokratizaciju koji organizira program europskoga magisterija iz područja ljudskih prava i demokratizacije, i njegovoj povezanoj mreži sveučilišta s poslijediplomskim programima iz područja ljudskih prava, uključujući stipendije za studente, istraživače, učitelje i borce za ljudska prava iz trećih zemalja. |
|
(d) |
u slučaju malih projekata opisanih u članku 23.a Uredbe NDICI. Proračunska potpora navedena u stavku 1. točki (c), uključujući onu u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i zajedničkoj predanosti univerzalnim vrijednostima, demokraciji, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj uključenosti, ljudskom razvoju i vladavini prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i zemalja partnera. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv socioekonomski razvoj od kojega koristi imaju svi, stvaranje pristojnih radnih mjesta, uz posvećivanje posebne pozornosti mladima, smanjenje nejednakosti i iskorjenjivanje siromaštva u vezi s lokalnim gospodarstvima, okolišna i socijalna prava. Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pomnoj ocjeni rizika i koristi. Jedna od ključnih odrednica te odluke jest procjena predanosti, rezultata i napretka zemalja partnera s obzirom na demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. |
4. Proračunska potpora raščlanjuje se kako bi se njome bolje odgovorilo na politički, gospodarski i socijalni kontekst zemlje partnera, uzimajući u obzir situacije nestabilnosti.
Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju, sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama i razvoj jakih sustava javne nabave koji podupiru lokalni gospodarski razvoj i lokalne tvrtke.
5. Isplata proračunske potpore temelji se na pokazateljima zadovoljavajućeg napretka u postizanju ciljeva usuglašenih sa zemljom partnerom.
6. Financijski instrumenti u okviru ove Uredbe mogu biti u obliku kredita, jamstava, vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala, ulaganja ili sudjelovanja u ulaganjima te instrumenata za dijeljenje rizika, kad god je to moguće i u skladu s načelima utvrđenima u članku 209. stavku 1. Financijske uredbe pod vodstvom EIB-a, multilateralne europske financijske institucije, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralne europske financijske institucije, kao što su bilateralne banke za razvoj, eventualno u kombinaciji s dodatnim drugim oblicima financijske potpore iz država članica i trećih strana.
Države članice i bilo koji subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima Unije u okviru ove Uredbe.
7. Ti financijski instrumenti mogu se grupirati u mehanizme za potrebe primjene i izvješćivanja.
8. Komisija i ESVD ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama koje su u relevantnoj politici Unije određene kao nekooperativne, ili za koje se utvrdi da su visokorizične treće zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (30) , ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija na razini Unije ili međunarodnoj razini.
9. Financijskim sredstvima Unije ne generira se niti aktivira ubiranje posebnih poreza, pristojbi ili davanja.
10. Porezi, pristojbe i davanja koje nametnu zemlje partneri mogu biti prihvatljivi za financiranje u okviru ove Uredbe. [Am. 73]
Članak 8.f
Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzete obveze, ponovna plaćanja i prihodi generirani financijskim instrumentima
1. Povrh članka 12. stavka 2. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanje u okviru ove Uredbe automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze i vršiti plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije će se utrošiti preneseni iznos.
Komisija informira Europski parlament i Vijeće o odobrenim sredstvima koja su automatski prenesena, uključujući povezane iznose, u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe.
2. Povrh pravila utvrđenih u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzete obveze koja odgovaraju iznosu sredstava opozvanih uslijed toga što djelovanje u potpunosti ili djelomično nije provedeno u okviru ove Uredbe ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.
Upućivanja na članak 15. Financijske uredbe u članku 12. stavku 1. točki (b) Uredbe o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira predstavljaju upućivanje na ovaj stavak u svrhu ove Uredbe.
3. Proračunske obveze za djelovanje koje traje dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe.
Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.
Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.
4. Odstupajući od članka 209. stavka 3. Financijske uredbe, vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom pripisuju se izvornoj proračunskoj liniji kao interni namjenski prihodi, nakon odbitka troškova i naknada za upravljanje. Svakih pet godina Komisija ispituje doprinos postizanju ciljeva Unije i učinkovitost postojećih financijskih instrumenata. [Am. 74]
Članak 9.
Prekogranična suradnja
1. Do 3 % financijske omotnice okvirno se dodjeljuje programima prekogranične suradnje korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima.
2. Stopa sufinanciranja sredstvima Unije na razini svakog pojedinog prioriteta ne smije biti viša od 85 % prihvatljivih izdataka programa prekogranične suradnje. Za tehničku pomoć stopa sufinanciranja sredstvima Unije iznosi 100 %.
3. Razina pretfinanciranja za prekograničnu suradnju s državama članicama utvrđuje se u programu rada u skladu s potrebama korisnika navedenih u Prilogu I. i može biti viša od postotka iz članka 49 Uredbe o ETS-u.
4. Ako se programi prekogranične suradnje prekinu u skladu s člankom 12. Uredbe o ETS-u, potpora na temelju ove Uredbe za prekinuti program koja je i dalje raspoloživa može se upotrijebiti za financiranje bilo kojih drugih djelovanja koja ispunjavaju uvjete za potporu na temelju ove Uredbe. U tom slučaju, ako ne postoje prihvatljive mjere koje će se financirati u tekućoj godini, odobrena sredstva mogu se prenijeti u sljedeću godinu. [Am. 75]
POGLAVLJE IV.
PRAVO NA FINANCIRANJE I DRUGE POSEBNE ODREDBE
Članak 10.
Pravo na financiranje na temelju programa IPA
1. Ponuditelji, podnositelji zahtjeva i natjecatelji iz sljedećih zemalja imaju pravo na financiranje u okviru programa IPA III:
|
(a) |
države članice, korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi, ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i zemlje obuhvaćene Prilogom I. Uredbi NDICI i |
|
(b) |
zemlje kojima je Komisija omogućila recipročan pristup vanjskoj pomoći. Recipročan pristup može se odobriti na ograničen rok od najmanje godinu dana ako neka zemlja na ravnopravnoj osnovi omogućuje pravo sudjelovanja subjektima iz Unije i iz zemalja koje ostvaruju pravo na temelju ove Uredbe. Komisija o recipročnom pristupu odlučuje nakon savjetovanja sa zemljom primateljicom ili zemljama primateljicama. |
POGLAVLJE V.
EFOR+ I PRORAČUNSKA JAMSTVA
Članak 11.
Financijski instrumenti i jamstva za vanjsko djelovanje
1. Korisnici navedeni u Prilogu I. prihvatljivi su za financiranje iz Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) i jamstva za vanjsko djelovanje kako je utvrđeno u glavi II. poglavlju IV. Uredbe NDICI. U tu svrhu program IPA III doprinosi rezerviranju sredstava povezanom s jamstvom za vanjsko djelovanje iz članka 26. Uredbe NDICI proporcionalno ulaganjima provedenima u korist korisnika navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi
POGLAVLJE VI.
PRAĆENJE I , IZVJEŠĆIVANJE, EVALUACIJA I KOMUNIKACIJA [Am. 76]
Članak 12.
Praćenje, revizija, evaluacija i zaštita financijskih interesa Unije
1. U pogledu praćenja, izvješćivanja i evaluacije, na ovu se Uredbu primjenjuje glava II. poglavlje V. Uredbe NDICI.
2. Pokazatelji za praćenje provedbe izvršenja i napretka programa IPA III prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu IV ovoj Uredbi. [Am. 77]
3. Kad je riječ o prekograničnoj suradnji s državama članicama, primjenjuju se pokazatelji iz članka 33. Uredbe o ETS-u.
4. Osim pokazatelja iz Priloga IV. u okviru za rezultate pomoći na temelju programa IPA III uzimaju se u obzir izvješća o proširenju i Komisijine ocjene programa gospodarskih reformi . [Am. 78]
4.a Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi i predstavlja privremena i završna evaluacijska izvješća iz članka 32. Uredbe NDICI. Komisija objavljuje ta izvješća. [Am. 79]
5. Uz članak 29. Financijske uredbe o zaštiti financijskih interesa Unije, pod neizravnim upravljanjem, korisnici navedeni u Prilogu I. bez odgode izvješćuju Komisiju bez odlaganja o nepravilnostima, uključujući prijevaru, koje su bile predmet prvog upravnog ili sudskog nalaza te je obavješćuju o tijeku upravnih i pravnih postupaka. Izvješćivanje se provodi elektroničkim putem s pomoću Sustava za upravljanje nepravilnostima koji je uspostavila Komisija. Komisija u zemljama korisnicama podupire razvoj parlamentarne kontrole i kapaciteta za reviziju te povećanje transparentnosti i javnog pristupa informacijama. Komisija, visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije, a posebno delegacije Unije u zemljama korisnicima, osiguravaju da se sva sredstva u okviru neizravnog upravljanja dodjeljuju na transparentan, depolitiziran i nepristran način te uz pravednu raspodjelu koja odražava potrebe regija i lokalnih općina. [Am. 80]
POGLAVLJE VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Delegiranje ovlasti
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila Priloge II., III. i IV. ovoj Uredbi.
Članak 14.
Postupak delegiranja
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 3., članka 7.a, članka 7.b stavaka 1. i 2., članka 8.c stavka 3. i članaka 13. i 15 . dodjeljuje se Komisiji. [Am. 128]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje istodobno Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 14.a
Demokratska odgovornost
1. Radi jačanja dijaloga između institucija i službi Unije, posebice Europskog parlamenta, Komisije i ESVD-a, poticanja opće usklađenosti svih instrumenata za vanjsko financiranje i jamčenja veće transparentnosti i odgovornosti, kao i svrsishodnosti donošenja akata i mjera Komisije, Europski parlament može pozvati Komisiju i ESVD da mu se obrate radi rasprave o strateškim orijentacijama i smjernicama za programiranje u skladu s ovom Uredbom. Taj dijalog može se održati na zahtjev Europskog parlamenta, Komisije ili ESVD-a prije nego što Komisija donese delegirane akte i nacrt godišnjeg proračuna, na ad hoc osnovi s obzirom na važna politička događanja.
2. Ako se dijalog iz stavka 1. treba održati, Komisija i ESVD dostavljaju Europskom parlamentu sve relevantne dokumente u vezi s tim dijalogom. Kad je riječ o dijalogu povezanom s godišnjim proračunom, pružaju se konsolidirane informacije o svim akcijskim planovima i mjerama donesenima ili planiranima u skladu s člankom 8.c, informacije o suradnji po zemljama, regijama i tematskim područjima te primjena djelovanja za brzi odgovor i Jamstvo za vanjsko djelovanje.
3. Komisija i ESVD u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju u obzir stajališta Europskog parlamenta. U slučaju da Komisija ili ESVD ne uzmu u obzir stajališta Europskog parlamenta, pružaju odgovarajuće obrazloženje.
4. Komisija i ESVD, posebno preko upravljačke skupine u skladu s člankom 7.c, odgovorni su za informiranje Europskog parlamenta o stanju primjene ove Uredbe, a osobito o aktualnim mjerama, djelovanju i rezultatima. [Am. 82]
Članak 15.
Donošenje daljnjih provedbenih pravila [Am. 83]
1. Posebna pravila kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno u pogledu struktura koje se trebaju uspostaviti u pripremi pristupanja te u pogledu pomoći za ruralni razvoj, donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16 delegiranim aktom . [Am. 84]
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Komisija akcijske planove i mjere donosi odlukom koja je u skladu s Financijskom uredbom. [Am. 85]
Članak 16.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor („odbor Instrumenta pretpristupne pomoći”). Navedeni odbor je odbor u smislu [Uredbe (EU) br. 182/2011].
2. Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj postupak završava bez rezultata ako u roku za davanje mišljenja tako odluči predsjednik odbora ili to zahtijevaju dvije trećine članova odbora.
3. Promatrač EIB-a sudjeluje u radu tog odbora u pogledu pitanja koja se odnose na EIB.
4. Odbor IPA-e III pomaže Komisiji i nadležan je za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006 i Uredbi 231/2014 te za provedbu članka 3. Uredbe (EZ) br. 389/2006.
5. Odbor IPA-e III nije nadležan za doprinose programu Erasmus+ iz članka 5. stavka 3. [Am. 86]
Članak 17.
Informiranje, priopćavanje , vidljivost i promidžba [Am. 87]
1. Primjenjuju se članci 36. i 37. [Uredbe NDICI]. Prilikom pružanja financijske pomoći na temelju ove Uredbe, Komisija, potpredsjednica Komisije/visoka predstavnica, a posebno delegacije Unije u zemljama korisnicima poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale vidljivost financijske potpore Unije, što uključuje praćenje usklađenosti primatelja pomoći s tim zahtjevima. Aktivnosti koje se financiraju u okviru programa IPA moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Priručniku za komunikacije i vidljivost za vanjsko djelovanje EU-a. Komisija za svakog korisnika donosi smjernice za projekte koje financira Unija koje se odnose na vidljivost i komunikacijske aktivnosti. [Am. 88]
1.a Komisija poduzima mjere za jačanje strateške komunikacije i javne diplomacije za informiranje o vrijednostima Unije i naglašavanje dodane vrijednosti potpore koju pruža Unija. [Am. 89]
1.b Korisnici sredstava Unije trebali bi potvrditi podrijetlo izvora financiranja Unije i osigurati njegovu odgovarajuću vidljivost:
|
(a) |
davanjem izjave u kojoj se potpora Unije ističe na vidljiv način na dokumentima i komunikacijskim materijalima koji se odnose na korištenje sredstava, među ostalim na službenim internetskim stranicama, ako postoje; i |
|
(b) |
promicanjem aktivnosti i njihovih rezultata pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. |
Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije koje se odnose na ovu Uredbu, aktivnosti koje su njome predviđene i na postignute rezultate. Financijski resursi dodijeljeni ovoj Uredbi doprinose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako su ti prioriteti izravno povezani s ciljevima iz članka 3. te priloga II. i III. [Am. 90]
Članak 18.
Prijelazne odredbe
1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih djelovanja, do njihova zaključenja, na temelju Uredbe 231/2014 [IPA II] i Uredbe (EZ) br. 1085/2006 [IPA] koje se nastavljaju primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja. Poglavlje III. glave II. [Uredbe NDICI], ranije na temelju Uredbe 236/2014, primjenjuje se na te mjere, s iznimkom stavka 1. članka 24.
2. Financijskom omotnicom za program IPA III mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između programa IPA III i mjera donesenih u skladu s prethodnim programom, IPA II.
3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun za razdoblje nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2., kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu […] [dvadesetog dana] od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. [Am. 91]
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 156.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 8.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(4) Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) (SL L 77, 15.3.2014. str. 11.).
(5) Pristupom „Najprije osnovno” povezuju se vladavina prava i temeljna prava s dva druga ključna područja u postupku pristupanja: gospodarsko upravljanje – veća pozornost daje se gospodarskom razvoju i konkurentnosti – te jačanje demokratskih institucija i reforma javne uprave. Svako od ta tri temeljna područja ključno je za reformske procese u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama i obuhvaća pitanja koja najviše brinu građane.
(6) COM(2018)0065
(7) Europski parlament, Vijeće i Komisija svečano su proglasili Europski stup socijalnih prava 17. studenoga 2017. u Göteborgu, na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast.
(8) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(9) Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća (SL…).
(10) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(11) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)
(12) Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(13) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
(14) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(15) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(16) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva, SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(17) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(18) Uredba Vijeća (EU) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), (SL L 210, 31.7.2006., str. 82.).
(19) Uredba Vijeća (EZ) br. 389/2006 od 27. veljače 2006. o uspostavljanju instrumenta financijske potpore za poticanje gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2667/2000 o Europskoj agenciji za obnovu (SL L 65, 7.3.2006., str. 5.).
(20) COM(2018)0374 – Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za cilj europske teritorijalne suradnje (Interreg) koje podupiru Europski fond za regionalni razvoj i instrumenti za vanjsko financiranje.
(21) COM(2018)0367 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013.
(22) COM(2018)0372 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.
(23) COM(2018)0382 Prijedlog Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)
(24) COM(2018)0392 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.
(25) COM(2018)0372 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu.
(26) https://ec.europa.eu/europeaid/policies/sustainable-development-goals_en
(27) https://ec.europa.eu/europeaid/policies/eu-approach-aid-effectiveness_en
(28) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(29) Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 175, 5.7.1985., str. 40.).
(30) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
PRILOG I.
Albanija
Bosna i Hercegovina
Island
Kosovo (*1)
Crna Gora
Srbija
Turska
Bivša jugoslavenska republika Republika Sjeverna Makedonija [Am. 129]
(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244(1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
PRILOG II.
Tematski prioriteti za pomoć
Pomoć se može, prema potrebi, usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:
|
(a) |
Uspostava i promicanje, od rane faze, pravilnog funkcioniranja institucija, nužnog za osiguravanje vladavine prava. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: dioba vlasti, uspostava neovisnih, odgovornih i učinkovitih pravosudnih sustava, uključujući sustave zapošljavanja, ocjenjivanja i napredovanja koji su transparentni i temelje se na rezultatima, promicanje pravosudne suradnje i učinkovitih stegovnih postupaka u slučajevima prijestupa; osiguravanje uspostave čvrstih adekvatnih sustava za zaštitu granica, upravljanje migracijskim tokovima i pružanje azila potrebitima; razvoj djelotvornih instrumenata za prevenciju i borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata , trgovine drogom pranja novca/financiranja terorizma i korupcije; promicanje i zaštita ljudskih prava , uključujući prava djeteta, rodna ravnopravnost , prava pripadnika manjina, uključujući Rome, lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe, te temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija i zaštitu podataka; [Am. 92] |
|
(b) |
Reforma javne uprave u skladu s načelima javne uprave. Intervencije imaju sljedeće ciljeve: jačanje okvirâ za reforme javne uprave; poboljšanje strateškog planiranja te razvoja politike i zakonodavstva koji su uključivi i temelje se na dokazima; jačanje profesionalizacije i depolitizacije javnih službi uvođenjem načela nagrađivanja prema zaslugama; promicanje transparentnosti i odgovornosti; poboljšanje kvalitete i obavljanja usluga, među ostalim primjenom odgovarajućih administrativnih postupaka i uporabom e-uprave koja je usmjerena na građanina; jačanje upravljanja javnim financijama i izrada pouzdanih statističkih podataka; |
|
(c) |
Jačanje gospodarskog upravljanja: cilj intervencija je pružanje potpore sudjelovanju u programu gospodarskih reformi (ERP) i sustavnoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama o osnovnim elementima gospodarske politike i jačanje multilateralnih gospodarskih institucija te jačanje kapaciteta za osnaživanje makroekonomske stabilnost , socijalne kohezije i i podupiranje razvoja u funkcionalno tržišno gospodarstvo napretka prema održivom razvoju i stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva koje je sposobno nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u Uniji; [Am. 93] |
|
(d) |
Jačanje kapaciteta Unije i njezinih partnera za prevenciju sukoba, izgradnju mira, dobrosusjedske odnose i rješavanje problema koji se pojavljuju prije i poslije krize, među ostalim ranim upozoravanjem i analizom rizika od izbijanja sukoba, promicanje izgradnje međuljudskih odnosa, pomirbe, odgovornosti, međunarodne pravde, mjera za izgradnju mira i povjerenja, uključujući uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (RECOM), kao i pružanje potpore izgradnji kapaciteta za potporu djelovanjima u području sigurnosti i razvoja (CBSD) , jačanje kapaciteta za kiberobranu i stratešku komunikaciju radi podupiranja sustavnog otkrivanja dezinformacija ; [Am. 94] |
|
(e) |
Jačanje kapaciteta, neovisnosti i pluraliteta organizacija civilnog društva i organizacija socijalnih partnera, uključujući strukovna udruženja, u korisnicima navedenima u Prilogu I. i poticanje umrežavanja na svim razinama među organizacijama sa sjedištem u Uniji i organizacijama korisnika navedenih u Prilogu I., omogućujući im da se uključe u učinkovit dijalog s javnim i privatnim subjektima. Pomoć će nastojati biti dostupna što većem broju različitih organizacija u zemljama korisnicama; [Am. 95] |
|
(f) |
Promicanje usklađivanja pravila, normi, politika i prakse partnerskih zemalja s onima u Uniji, uključujući pravila o ZVSP-u, javnoj nabavi i državnim potporama; [Am. 96] |
|
(g) |
Poboljšavanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja na svim razinama i pružanje potpore kulturnom i kreativnom sektoru i sportu. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju temeljenom na zajednici , uz bolje poučavanje osnovnih vještina; povećanje razina ostvarene izobrazbe, smanjenje ranog napuštanja školovanja i jačanje osposobljenosti nastavnika; osnaživanje djece i mladih i omogućavanje da ostvare svoj puni potencijal; razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i promicanje sustava učenja kroz rad kako bi se olakšao prijelaz na tržište rada; poboljšanje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja; poticanje aktivnosti povezanih s bivšim polaznicima; poboljšavanje pristupa cjeloživotnom učenju tjelesnoj aktivnosti i pružanje potpore ulaganjima u infrastrukturu za obrazovanje , osposobljavanje i osposobljavanje sport , prije svega radi smanjenja teritorijalnih nejednakosti i poticanja obrazovanja bez segregacije, među ostalim i korištenjem digitalnih tehnologija; [Am. 97] |
|
(h) |
Poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i pristupa tržištu rada Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: hvatanje u koštac s visokom nezaposlenošću i neaktivnošću podupiranjem održive integracije u tržište rada prije svega mladih (posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju), žena, dugotrajno nezaposlenih osoba i svih podzastupljenih skupina. Mjerama se potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i pruža potpora djelotvornoj provedbi pravila i međunarodno dogovorenih standarda rada na cijelom području , uključujući poticanjem pridržavanja ključnih načela i prava iz europskog stupa socijalnih prava . Ostala su ključna područja intervencije pružanje potpore ravnopravnosti spolova, promicanje zapošljivosti i produktivnosti, prilagodba radnika i poduzeća promjenama, uspostava održivog društvenog dijaloga te modernizacija i jačanje institucija tržišta rada kao što su javne službe za zapošljavanje i inspektorati rada; [Am. 98] |
|
(i) |
Promicanje socijalne zaštite i uključenosti te borba protiv siromaštva. Cilj intervencija u ovom području jest moderniziranje sustava socijalne zaštite kako bi se osigurala djelotvorna, učinkovita i odgovarajuća zaštita u svim fazama čovjekova života, poticanje socijalne uključenosti, promicanje jednakih mogućnosti i borba protiv nejednakosti i siromaštva i promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb koja se temelji na obitelji i zajednici . Intervencije u ovom području usmjeravaju se i na sljedeće ciljeve: integracija marginaliziranih zajednica kao što su Romi; borba protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije; poboljšanje dostupnosti pristupačnih, održivih i visokokvalitetnih usluga temeljenih na obitelji i zajednici, kao što su uključivi i nesegregirani rani i predškolski odgoj i obrazovanje, stambeno zbrinjavanje, zdravstvena skrb, osnovne socijalne usluge i dugotrajna njega, među ostalim i modernizacijom sustava socijalne zaštite. Ne podupiru se aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili socijalne isključenosti; [Am. 99] |
|
(j) |
Promicanje pametnog, održivog, uključivog i sigurnog prometa te uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža ulaganjima u projekte s visokom dodanom vrijednošću EU-a. Prioriteti u ulaganjima trebali bi se odrediti prema njihovoj relevantnosti za veze TEN-T s EU-om i za prekogranične veze , stvaranje radnih mjesta te prema , doprinosu održivoj mobilnosti, smanjenim emisijama, utjecaju na okoliš, sigurnoj mobilnosti, u sinergiji s reformama koje se promiču u Ugovoru o prometnoj zajednici; [Am. 100] |
|
(k) |
Poboljšanje okruženja privatnog sektora i konkurentnosti poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća, uključujući pametnu specijalizaciju, kao ključnih pokretača rasta, otvaranja radnih mjesta i kohezije. Prednost se daje održivim projektima koji poboljšavaju poslovno okruženje; [Am. 101] |
|
(l) |
Poboljšanje pristupa digitalnim tehnologijama i uslugama i jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija ulaganjem u digitalnu povezanost, digitalno povjerenje i sigurnost, digitalne vještine i poduzetništvo te istraživačku infrastrukturu i poticajno okruženje i promicanjem umrežavanja i suradnje; |
|
(m) |
Doprinos sigurnosti opskrbe hranom i vodom i održavanje diversificiranih i isplativih poljoprivrednih sustava u dinamičnim ruralnim zajednicama i područjima; [Am. 102] |
|
(n) |
Zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, borba protiv uništavanja okoliša i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti, promicanje očuvanja kopnenih i morskih ekosustava i obnovljivih prirodnih resursa te održivog upravljanja njima, promicanje učinkovitosti resursa, održive potrošnje i proizvodnje te pružanje potpore prijelazu na zeleno i kružno gospodarstvo, doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, povećanje otpornosti na klimatske promjene i promicanje upravljanja i informiranja u borbi protiv klimatskih promjena te energetska učinkovitost. U okviru programa IPA III promiču se politike kojima se podupire prijelaz na resursno učinkovito, sigurno i održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i kojima se jača otpornost na katastrofe, njihova prevencija, pripravnost za njih i reakcija na njih. Promiče se i visoka razina nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja te primjena učinkovitih i djelotvornih zaštitnih mjera za nuklearni materijal u trećim zemljama, kao i uspostava okvira i metodologije za primjenu učinkovitih i djelotvornih zaštitnih mjera za nuklearni materijal; |
|
(o) |
Promicanje najviših standarda nuklearne sigurnosti, uključujući kulturu nuklearne sigurnosti, pripravnost za izvanredna stanja, odgovorno i sigurno zbrinjavanje potrošenog goriva i radioaktivnog otpada te zatvaranje i čišćenje bivših nuklearnih lokaliteta i postrojenja, zaštitu od zračenja i evidenciju i kontrolu nuklearnih materijala; |
|
(p) |
Povećanje sposobnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva da se nose s pritiskom konkurencije i tržišnim silama te da se postupno usklade s pravilima i standardima Unije u ostvarenju gospodarskih i socijalnih ciljeva te ciljeva u području okoliša , radi povećanja kapaciteta za izvoz na tržište Unije, istodobno ostvarujući gospodarske, socijalne i ekološke ciljeve u okviru uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih i obalnih područja; [Am. 103] |
|
(p a) |
Promicanje aktivnosti i poboljšanje dugoročnih strategija i politika usmjerenih na sprečavanje i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma. [Am. 104] |
PRILOG III.
Tematski prioriteti za pomoć za prekograničnu suradnju
Pomoć za prekograničnu suradnju može se po potrebi usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:
|
(a) |
promicanje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage te socijalne i kulturne uključenosti putem, između ostalog: integracije prekograničnih tržišta rada, uključujući i prekograničnu mobilnost; zajedničke lokalne inicijative zapošljavanja; informacijske i savjetodavne usluge i zajedničko osposobljavanje; rodna jednakost; jednake mogućnosti; integracija imigrantskih zajednica i ranjivih skupina; ulaganja u javne službe za zapošljavanje; potpore ulaganjima u javno zdravstvo kao i prelazak na socijalne usluge koje se temelje na obitelji i zajednici ; [Am. 105] |
|
(b) |
zaštita okoliša i promicanje prilagodbe na klimatske promjene i njihovo ublažavanje, prevencija rizika i upravljanje rizikom putem, između ostalog: zajedničkih djelovanja za zaštitu okoliša; promicanja održivog korištenja prirodnih resursa, koordiniranog prostornog planiranja morskog područja, učinkovitosti resursa i kružnoga gospodarstva, obnovljivih izvora energije i prelaska na sigurnu i održivu zelenu ekonomiju s niskom emisijom CO2; promicanja ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravajući otpornost na katastrofe te prevenciju katastrofa, pripravnost za njih i reakciju na njih; |
|
(c) |
promicanja održivog prometa i poboljšanje javne infrastrukture putem, među ostalim, smanjivanja izolacije poboljšanim pristupom prometu, digitalnim mrežama i uslugama te ulaganja u prekogranične sustave i postrojenja za gospodarenje vodom, otpadom i energijom; |
|
(d) |
promicanja digitalnog gospodarstva i društva, među ostalim, uvođenjem digitalne povezanosti, razvojem usluga e-uprave, digitalnog povjerenja i sigurnosti te digitalnih vještina i poduzetništva; |
|
(da) |
promicanje uklanjanja nepotrebnih prepreka u trgovini, uključujući birokratske zapreke, carinske tarife i prepreke koje se ne odnose na carine; [Am. 106] |
|
(e) |
poticanja turizma i sporta te prirodne i kulturne baštine. [Am. 107] |
|
(f) |
ulaganja u mlade, sport, u obrazovanje i vještine, među ostalim, razvojem osiguranjem priznavanja vještina i kvalifikacija i provedbom zajedničkih programa obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i programa izobrazbe te infrastrukture za potporu zajedničkim aktivnostima mladih; [Am. 108] |
|
(g) |
promicanjem lokalnog i regionalnog upravljanja , uključujući prekograničnu suradnju među upravama s ciljem poticanja pomirenja i izgradnje mira, i jačanjem kapaciteta planiranja i administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih tijela; [Am. 109] |
|
(ga) |
ulaganje u izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva; [Am. 110] |
|
(gb) |
promicanje prekogranične suradnje među upravama radi poticanja pomirenja i izgradnje mira, uključujući uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (RECOM); [Am. 111] |
|
(h) |
poboljšanjem konkurentnosti, poslovnog okruženja i razvoja malih i srednjih poduzeća, trgovine i ulaganja, među ostalim, promicanjem poduzetništva i potporom poduzetništvu, posebno malim i srednjim poduzećima, te razvoja lokalnih prekograničnih tržišta i internacionalizacije; |
|
(i) |
jačanjem istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacija te digitalnih tehnologija, među ostalim, promicanjem zajedničke upotrebe ljudskih potencijala i objekata za istraživanja i tehnološki razvoj. |
|
(ia) |
poboljšanje prekogranične policijske i pravosudne suradnje i razmjene informacija radi olakšavanja istrage i kaznenog progona prekograničnog organiziranog kriminala i povezanih slučajeva gospodarskog i financijskog kriminala te korupcije, trgovanja ljudima i krijumčarenja. [Am. 112] |
PRILOG IV.
Popis ključnih pokazatelja uspješnosti
S pomoću sljedećeg popisa ključnih pokazatelja uspješnosti i njihova godišnjeg razvoja mjeri se doprinos Unije ostvarenju njezinih posebnih ciljeva i napredak koji postižu korisnici : [Am. 113]
|
1. |
Kompozitni pokazatelj (1) spremnosti kandidatkinja za proširenje u pogledu temeljnih područja političkih kriterija za pristupanje (uključujući demokraciju, vladavinu prava (pravosuđe, borba protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala) i ljudska prava) (izvor: Europska komisija); |
|
1.a |
Kompozitni pokazatelj napora koje partneri ulažu u pomirbu, izgradnju mira, dobrosusjedske odnose i međunarodne obveze te rodnu ravnopravnost i prava žena; [Am. 114] |
|
1.b |
Pokazatelj izostanka nasilja u vezi sa smanjenjem broja pokretača sukoba (npr. politička ili gospodarska isključenost) u odnosu na početnu procjenu; [Am. 115] |
|
1.c |
Udio građana u državi korisnici koji smatraju da su dobro informirani o pomoći Unije na temelju ove Uredbe (izvor: Europska komisija); [Am. 116] |
|
2. |
Spremnost kandidatkinja za proširenje na reformu javne uprave (izvor: Europska komisija); |
|
3. |
Kompozitni pokazatelj spremnosti zemalja kandidatkinja za proširenje i potencijalnih kandidatkinja u pogledu pravne stečevine EU-a (izvor: Europska komisija); |
|
3.a |
Stopa i godišnji razvoj usklađivanja s odlukama i mjerama ZVSP-a (izvor: ESVD); [Am. 117] |
|
4. |
Kompozitni pokazatelj spremnosti kandidatkinja za proširenje i potencijalnih kandidatkinja u pogledu temeljnih područja gospodarskih kriterija (funkcionalno tržišno gospodarstvo i konkurentnost) (izvor: Europska komisija); |
|
5. |
Javni rashodi za socijalno osiguranje (postotak BDP-a) , kako navodi izvor: Međunarodna organizacija rada ili , rashodi za zdravstvo, dohodovna nejednakost, stopa siromaštva, stopa zaposlenosti (izvor: nacionalni statistički podaci) i stopa nezaposlenosti, kako je navedeno u službenoj nacionalnoj statistici . [Am. 118] |
|
5.a |
Promjene u Ginijevom koeficijentu korisnika tijekom vremena; [Am. 119] |
|
6. |
Digitalni jaz između korisnika i prosjeka EU-a (izvor: Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije); |
|
7. |
Iznos udaljenosti od granice (Doing Business) (izvor: Svjetska banka); |
|
8. |
Energetski intenzitet izmjeren u smislu primarne energije i BDP-a (izvor: EUROSTAT); |
|
9. |
Emisije stakleničkih plinova koje su smanjene ili izbjegnute (u kilotonama ekvivalenta CO2) uz potporu EU-a; |
|
10. |
Broj programa prekogranične suradnje sklopljenih i provedenih među korisnicima IPA-e i IPA/država članica EU-a , kako navodi izvor: Europska komisija; [Am. 120] |
|
10.a |
Broj novih organizacija koje tijekom vremena sudjeluju u aktivnostima i programima. [Am. 121] |
Pokazatelji će po potrebi biti minimalno razvrstani po godinama i spolu. [Am. 122]
(1) Tri kompozitna pokazatelja izrađuje Europska komisija na temelju izvješća o proširenju koja se sastavljaju iz višestrukih neovisnih izvora.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/442 |
P8_TA(2019)0300
Okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365 (COM(2016)0856 – C8-0484/2016 – 2016/0365(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/37)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2016)0856), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0484/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja talijanskog Senata, Španjolskog parlamenta i rumunjskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 20. rujna 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0015/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2016)0365
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, (1)
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, (2)
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke, (3)
djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
|
(1) |
Financijska tržišta ključna su za funkcioniranje suvremenih gospodarstava. Što su tržišta integriranija, to je veći potencijal za djelotvorniju raspodjelu gospodarskih resursa, što potencijalno pridonosi uspješnosti gospodarstva. Međutim, kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta financijskih usluga, važno je uspostaviti postupke kojima se može odgovoriti na tržišne nedostatke i kojima se osigurava da se zbog financijskih poteškoća ili propasti financijske institucije ili infrastrukture financijskog tržišta koja je aktivna na tom tržištu ne destabilizira cijelo financijsko tržište i ne ugrozi rast općeg gospodarstva. Središnje druge ugovorne strane ključni su elementi financijskih tržišta jer posreduju među sudionicima na način da su kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu te imaju glavnu ulogu u obradi financijskih transakcija i upravljanju izloženošću različitim rizicima koji proizlaze iz tih transakcija. Središnje druge ugovorne strane centraliziraju obradu transakcija i pozicija drugih ugovornih strana, izvršavaju obveze koje proizlaze iz transakcija i primaju odgovarajući kolateral od svojih članova u obliku iznosa nadoknade i doprinosa za jamstvene fondove. |
|
(2) |
Središnje druge ugovorne strane ključni su elementi globalnih financijskih tržišta jer posreduju među sudionicima na način da su kupac svakom prodavatelju i prodavatelj svakom kupcu te imaju glavnu ulogu u obradi financijskih transakcija i upravljanju izloženošću različitim rizicima koji proizlaze iz tih transakcija. Središnje druge ugovorne strane centraliziraju obradu transakcija i pozicija drugih ugovornih strana, izvršavaju obveze koje proizlaze iz transakcija i trebaju odgovarajući kolateral od svojih članova u obliku iznosa nadoknade i doprinosa za jamstvene fondove. |
|
(3) |
Integracija financijskih tržišta Unije podrazumijevala je razvoj središnjih drugih ugovornih strana iz pružatelja usluga za domaće potrebe i domaća tržišta u ključne dionike financijskih tržišta Unije na općoj razini. Središnje druge ugovorne strane s odobrenjem za rad u Uniji danas poravnavaju nekoliko razreda proizvoda, uključujući uvrštene i OTC financijske izvedenice i robne izvedenice te dionice, obveznice i ostale proizvode kao što su repo ugovori. Svoje usluge pružaju izvan nacionalnih granica širokom rasponu financijskih i ostalih institucija u Uniji. Iako su neke središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u Uniji i dalje usredotočene na domaća tržišta, sve su središnje druge ugovorne strane sistemski važne barem na svojim matičnim tržištima. |
|
(4) |
Budući da se znatna količina financijskog rizika iz financijskog sustava Unije obrađuje i koncentrira u središnjim drugim ugovornim stranama u ime članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, ključna je djelotvorna regulativa i strogi nadzor središnjih drugih ugovornih strana. Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4), koja je stupila na snagu u kolovozu 2012., od središnjih drugih ugovornih strana zahtijeva se da poštuju visoke bonitetne standarde, organizacijske standarde te standarde poslovnog ponašanja. Zadaće su nadležnih tijela potpun nadzor njihovih aktivnosti i suradnja u okviru nadzornih kolegija koji okupljaju relevantna tijela nadležna za određene zadaće koje su im dodijeljene. U skladu s obvezama koje su čelnici skupine G20 preuzeli od početka financijske krize, Uredbom (EU) br. 648/2012 propisuje se i da se poravnanje svih standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane. Kad obveza središnjeg poravnanja OTC izvedenica stupi na snagu, obujam i raspon poslovanja središnje druge ugovorne strane vjerojatno će se povećati, što bi moglo uzrokovati dodatne izazove za strategije središnjih drugih ugovornih strana u pogledu upravljanja rizicima. |
|
(5) |
Uredba (EU) br. 648/2012 pridonijela je većoj otpornosti središnjih drugih ugovornih strana i općih financijskih tržišta na širok raspon rizika koji se obrađuju i koncentriraju u središnjim drugim ugovornim stranama. Međutim, ni jedan sustav pravila i praksi ne može spriječiti neprimjerenost postojećih resursa za upravljanje rizicima koje je prouzročila središnja druga ugovorna strana, uključujući jedno ili više neispunjavanja obveza članova sustava poravnanja. Suočene sa scenarijem ozbiljnih financijskih poteškoća ili prijetećom propasti, financijske institucije trebale bi u načelu i dalje podlijegati redovnom postupku u slučaju insolventnosti. Međutim, kako je financijska kriza pokazala, osobito tijekom razdoblja produžene gospodarske nestabilnosti i nesigurnosti, takvi postupci mogu omesti ključne funkcije za gospodarstvo, čime se ugrožava financijska stabilnost. Redovni postupci u slučaju insolventnosti društava ne mogu uvijek osigurati dovoljno brzu intervenciju ili primjereno dati prednost nastavku ključnih funkcija financijskih institucija radi očuvanja financijske stabilnosti. Kako bi se spriječile te negativne posljedice redovnih postupaka u slučaju insolventnosti, potrebno je izraditi poseban okvir za sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. |
|
(6) |
Kriza je ukazala i na nedostatak primjerenih instrumenata za očuvanje ključnih funkcija koje pružaju propadajuće financijske institucije. Nadalje, ukazala je i na nedostatak okvira kojima se omogućuje suradnja i koordinacija među tijelima, osobito među onima koji se nalaze u različitim državama članicama ili jurisdikcijama, i kojima se osigurava provedba brzih i odlučnih mjera. Bez takvih instrumenata i zbog nedostatka okvira za suradnju i koordinaciju, države članice bile su primorane spasiti financijske institucije novcem poreznih obveznika kako bi zaustavile zarazu i smanjile paniku. Iako tijekom krize nisu bile izravni primatelji javne financijske potpore, središnje druge ugovorne strane bile su neizravni korisnici mjera spašavanja poduzetih u odnosu na banke te su bile zaštićene od učinaka koje bi na njih inače imale banke koje nisu ispunjavale svoje obveze. Okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana stoga je potreban kako bi se spriječilo oslanjanje na novac poreznih obveznika u slučaju nekontrolirane propasti. Tim je okvirom također potrebno uzeti u obzir mogućnost sanacije središnjih drugih ugovornih strana iz drugih razloga koji ne uključuju neispunjavanje obveza jednog ili nekoliko njihovih članova sustava poravnanja. |
|
(7) |
Cilj je vjerodostojnog okvira za oporavak i sanaciju osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, da središnje druge ugovorne strane uspostave mjere za oporavak od financijskih poteškoća, za održavanje ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane koja propada ili kojoj prijeti propast uz zatvaranje preostalih aktivnosti u okviru redovnih postupaka u slučaju insolventnosti i za očuvanje financijske stabilnosti na način da se istodobno smanji trošak propasti središnje druge ugovorne strane za krajnje klijente i porezne obveznike. Okvirom za oporavak i sanaciju dodatno se podupire spremnost središnjih drugih ugovornih strana i tijela na smanjenje financijskih poteškoća i pruža tijelima daljnji uvid u pripreme središnjih drugih ugovornih strana za stresne scenarije. Njime se tijelima također osiguravaju ovlasti za pripremu moguće sanacije središnje druge ugovorne strane i rješavanje pogoršanja stanja središnje druge ugovorne strane na koordiniran način, čime se pridonosi neometanom funkcioniranju financijskih tržišta. |
|
(8) |
Trenutačno ne postoje usklađene odredbe za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana u Uniji. Neke države članice već su propisale zakonodavne promjene kojima se od središnjih drugih ugovornih strana zahtijeva da izrade planove oporavka i uvedu mehanizme za sanaciju propadajućih središnjih drugih ugovornih strana. Štoviše, postoje znatne sadržajne i postupovne razlike među zakonima i drugim propisima država članica kojima se uređuje insolventnost središnjih drugih ugovornih strana. Nedostatak zajedničkih uvjeta, ovlasti i postupaka za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana mogao bi biti prepreka neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i spriječiti suradnju između nacionalnih tijela tijekom rješavanja propasti središnje druge ugovorne strane i primjene odgovarajućih mehanizama raspodjele gubitaka na njezine članove u Uniji i na svjetskoj razini. To se posebno odnosi na situaciju u kojoj različiti pristupi znače da nacionalna tijela nemaju jednaku razinu kontrole ili jednaku sposobnost za sanaciju središnjih drugih ugovornih strana. Te razlike u sustavima oporavka i sanacije mogu različito utjecati na središnje druge ugovorne strane i njihove članove u državama članicama te potencijalno izazvati tržišne poremećaje na unutarnjem tržištu. Nedostatak zajedničkih pravila i instrumenata za rješavanje financijskih poteškoća ili propasti središnje druge ugovorne strane može utjecati na odluku sudionika o poravnanju i odluku središnjih drugih ugovornih strana o njihovu poslovnom nastanu, čime se središnje druge ugovorne strane sprječava da u potpunosti koriste temeljne slobode na jedinstvenom tržištu. Time bi se sudionike moglo obeshrabriti da prekogranično pristupe središnjim drugim ugovornim stranama na unutarnjem tržištu i spriječiti daljnju integraciju europskih tržišta kapitala. Stoga su zajednička pravila o oporavku i sanaciji u svim državama članicama nužna kako bi se osiguralo da središnje druge ugovorne strane ne budu ograničene u ostvarivanju svojih sloboda na unutarnjem tržištu zbog financijskih kapaciteta država članica i njihovih tijela da upravljaju propašću tih središnjih ugovornih strana. |
|
(9) |
Revizija regulatornog okvira primjenjivog na banke i ostale financijske institucije koja je provedena nakon krize, a osobito jačanje kapitala i zaštitnog sloja likvidnosti banaka, bolji instrumenti za makrobonitetne politike i opsežna pravila o oporavku i sanaciji banaka, smanjili su vjerojatnost budućih kriza i poboljšali otpornost svih financijskih institucija i infrastruktura financijskih tržišta, uključujući središnje druge ugovorne strane, na gospodarske poteškoće, neovisno o tome jesu li prouzročene sistemskim poremećajima ili događajima specifičnima za pojedinačne institucije. Od 1. siječnja 2015. sustav oporavka i sanacije banaka primjenjuje se u svim državama članicama u skladu s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5). |
|
(10) |
Oslanjajući se na pristup oporavku i sanaciji banaka, nadležna tijela i sanacijska tijela trebala bi biti pripremljena i raspolagati odgovarajućim instrumentima oporavka i sanacije kako bi rješavala situacije središnjih drugih ugovornih strana koje propadaju. Međutim, rizici za banke i središnje druge ugovorne strane razlikuju se zbog različitih funkcija i poslovnih modela. Stoga je potrebno osigurati posebne instrumente i ovlasti za scenarije propasti središnje druge ugovorne strane koji su prouzročeni propašću članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane ili situacijama koje nisu povezane s neispunjavanjem obveza. |
|
(11) |
Primjena uredbe potrebna je kako bi se upotpunio i nadogradio pristup uspostavljen Uredbom (EU) br. 648/2012 kojom se utvrđuju bonitetni zahtjevi za središnje druge ugovorne strane. Utvrđivanjem zahtjeva za oporavak i sanaciju u obliku direktive mogle bi se uzrokovati nedosljednosti tako što bi postojala mogućnost donošenja različitih nacionalnih propisa o pitanjima na koja se inače izravno primjenjuje pravo EU-a i za koja je u velikoj mjeri svojstveno prekogranično pružanje usluga središnjih drugih ugovornih strana. Stoga je primjereno donijeti usklađena i izravno primjenjiva pravila o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana. |
|
(12) |
Kako bi se osigurala dosljednost s postojećim zakonodavstvom Unije u području financijskih usluga i najveća moguća razina financijske stabilnosti u Uniji, sustav za oporavak i sanaciju trebao bi se primjenjivati na sve središnje druge ugovorne strane koje podliježu bonitetnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 648/2012, neovisno o tome imaju li odobrenje za pružanje bankovnih usluga. Iako mogu postojati razlike u profilima rizičnosti povezanima s alternativnim korporativnim strukturama, u ovoj se Uredbi središnje druge ugovorne strane promatraju kao neovisni subjekti bilo koje grupe ili tržišne strukture te se osigurava da je plan oporavka i sanacije središnje druge ugovorne strane samostojeći, neovisno o strukturi grupe središnje druge ugovorne strane. To se posebno odnosi na zahtjeve posjedovanja dostatnih financijskih sredstava na razini subjekta za potrebe upravljanja situacijama neispunjavanja obveza i situacijama ispunjavanja obveza. |
|
(13) |
Kako bi se osigurale učinkovite i djelotvorne mjere sanacije u skladu s ciljevima sanacije, države članice trebale bi imenovati javna administrativna tijela ili tijela kojima su povjerene javne administrativne ovlasti da obavljaju funkcije i zadaće povezane sa sanacijom. Države članice trebale bi i osigurati dodjelu odgovarajućih sredstava tim sanacijskim tijelima. Kad država članica imenuje tijelo nadležno za bonitetni nadzor središnjih drugih ugovornih strana kao sanacijsko tijelo, trebalo bi zajamčiti neovisnost u postupku donošenja odluka i uspostaviti sve potrebne mehanizme kako bi se odvojile nadzorne i sanacijske funkcije radi sprječavanja sukoba interesa i rizika od regulatornog restrukturiranja. |
|
(14) |
S obzirom na posljedice koje bi propast središnje druge ugovorne strane i naknadne mjere mogle imati na financijski sustav i gospodarstvo države članice te moguće potrebe da se za rješavanje krize kao krajnja mjera upotrebljavaju javna sredstva, ministarstva financija ili druga relevantna ministarstva u državama članicama trebala bi u ranoj fazi biti uključena u postupak oporavka i sanacije. |
|
(15) |
Budući da središnje druge ugovorne strane često pružaju usluge širom Unije, djelotvorni oporavak i sanacija zahtijevaju suradnju među nadležnim tijelima i sanacijskim tijelima u okviru kolegija nadzornih tijela i sanacijskih kolegija u pripremnim fazama oporavka i sanacije. To uključuje procjenu planova oporavka koje izradi središnja druga ugovorna strana, procjenu planova sanacije koje priprema sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane te rješavanje svih prepreka mogućnosti sanacije. |
|
(16) |
Pri sanaciji središnjih drugih ugovornih strana trebala bi se uspostaviti ravnoteža između potrebe da se u postupcima uzima u obzir hitnost situacije i omoguće učinkovita, pravedna i pravovremena rješenja s jedne strane, i potrebe da se zaštiti financijska stabilnost u svim državama članicama u kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge s druge strane. Tijela na čija bi područja nadležnosti utjecala propast središnje druge ugovorne strane trebala bi u okviru sanacijskog kolegija razmjenjivati mišljenja radi postizanja tih ciljeva. Slično tome, kako bi se osigurala redovita razmjena mišljenja s relevantnim tijelima trećih zemalja, ta bi tijela trebalo prema potrebi pozvati da kao promatrači sudjeluju u sanacijskim kolegijima. Tijela bi uvijek trebala uzeti u obzir učinak svojih odluka na financijsku stabilnost u državama članicama u kojima je poslovanje središnjih drugih ugovornih strana ključno ili važno za lokalna financijska tržišta, uključujući države članice u kojima se nalaze članovi sustava poravnanja i u kojima su uspostavljena povezana mjesta trgovanja i infrastrukture financijskog tržišta. |
|
(16a) |
S obzirom na prekograničnu globalnu prirodu određenih djelatnosti središnje druge ugovorne strane, odluke sanacijskih tijela mogu imati gospodarske i fiskalne učinke u drugim jurisdikcijama. U mjeri u kojoj je to razumno moguće, u situacijama oporavka i sanacije potrebno je imati u vidu takve prekogranične implikacije, pri čemu se istodobno također uzima u obzir suverenitet fiskalnih tijela u drugim jurisdikcijama. |
|
(17) |
Kako bi ESMA pripremila odluke povezane sa zadaćama koje su joj dodijeljene te kako bi se osigurala sveobuhvatna uključenost EBA-e i njezinih članova u pripremi tih odluka, ESMA bi trebala uspostaviti interni sanacijski odbor i pozvati relevantna nadležna tijela u okviru EBA-e da u njemu sudjeluju kao promatrači. |
|
(18) |
Kako bi se na djelotvoran i razmjeran način riješila moguća propast središnje druge ugovorne strane, tijela bi pri izvršavanju svojih sanacijskih ovlasti i ovlasti za oporavak trebala uzeti u obzir niz čimbenika kao što su priroda poslovanja središnje druge ugovorne strane, njezina pravna i organizacijska struktura, profil rizičnosti, veličina, pravni status i međupovezanost s financijskim sustavom. Tijela bi trebala razmotriti bi li propast i naknadna likvidacija u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti u znatnoj mjeri negativno utjecale na financijska tržišta, ostale financijske institucije ili opće gospodarstvo. |
|
(19) |
Kako bi mogla učinkovito rješavati probleme propadajućih središnjih drugih ugovornih strana, tijela bi trebala imati ovlast uvođenja pripremnih mjera za središnje druge ugovorne strane. Trebalo bi odrediti minimalne standarde u pogledu sadržaja i informacija koje bi planovi oporavka trebali sadržavati kako bi se osiguralo da sve središnje druge ugovorne strane u Uniji imaju dovoljno detaljne planove oporavka u slučaju financijskih poteškoća. U takvim bi planovima trebalo razmotriti odgovarajući niz scenarija kojima se predviđa sistemski stres i stres svojstven za središnju drugu ugovornu stranu . Ti scenariji trebaju obuhvaćati stresne situacije koje bi bile još ekstremnije od onih koje se upotrebljavaju za redovito testiranje otpornosti na stres iz poglavlja XII. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013, a da su pritom i dalje uvjerljive, kao što je propast više od dvaju članova sustava poravnanja kojima je središnja druga ugovorna strana najviše izložena i jedne ili više ostalih središnjih drugih ugovornih strana. Plan oporavka trebao bi biti dio pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane koja su ugovorno dogovorena s članovima sustava poravnanja. Ta pravila poslovanja trebala bi sadržavati i odredbe kojima se osigurava izvršivost mjera oporavka iz plana u svim scenarijima. Planovima oporavka ne bi se trebao pretpostaviti pristup izvanrednim javnim financijskim potporama ili porezne obveznike izložiti riziku gubitka. |
|
(19a) |
Planovima oporavka trebalo bi zajamčiti odgovarajuće poticaje za središnje druge ugovorne strane, članove sustava poravnanja i klijente kako se ne bi dopustilo daljnje pogoršanje stanja i kako bi se poticala suradnja. Kako bi ta struktura poticaja bila vjerodostojna, odstupanja od plana oporavka trebala bi podlijegati odobrenju nadležnog tijela. |
|
(20) |
Središnje druge ugovorne strane trebale bi izraditi i redovito ažurirati svoje planove oporavka. ▌Faza oporavka u tom kontekstu trebala bi početi u slučaju znatnog pogoršanja financijske situacije središnje druge ugovorne strane ili ako postoji rizik od kršenja bonitetnih zahtjeva na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. To bi se trebalo navesti u okviru kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja sadržanih u planu. |
|
(20a) |
Planovima oporavka trebalo bi zajamčiti da slijed uporabe instrumenata oporavka ispravno uravnotežuje raspodjelu gubitaka između središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i njihovih klijenata. Kao opće načelo, gubitke bi trebalo raspodijeliti između središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i njihovih klijenata s obzirom na njihovu sposobnost kontrole rizika. Cilj toga je stvaranje stabilnih ex-ante poticaja i jamčenje pravedne raspodjele gubitaka te bi na toj osnovi raspodjela gubitaka za gubitke koji nisu rezultat neispunjavanja obveza također trebalo raspodijeliti proporcionalno razini odgovornosti svakog uključenog dionika. Planovima oporavka trebalo bi zajamčiti da se kapital središnje druge ugovorne strane oslanja na snošenje prvih gubitaka u slučajevima neispunjavanja obveza i još više u slučajevima ispunjavanja obveza. Prije nego što se primijene bilo kakvi instrumenti za raspodjelu gubitaka među klijentima potrebno je predvidjeti pokriće znatnih gubitaka među članovima sustava poravnanja. |
|
(21) |
Središnja druga ugovorna strana trebala bi za potrebe potpune procjene svoj plan oporavka dostaviti nadležnim tijelima i kolegiju nadzornih tijela uspostavljenom u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, dok odluku o planu zajednički donosi kolegij. Procjena bi trebala uključiti provjeru cjelovitosti plana te može li se njime pravovremeno ponovno uspostaviti održivost središnje druge ugovorne strane, uključujući u razdobljima ozbiljnih financijskih poteškoća. |
|
(22) |
Planovi oporavka trebali bi sadržavati cjelovit opis mjera koje bi središnja druga ugovorna strana trebala poduzeti kako bi riješila neusklađene nepodmirene obveze, neosigurane gubitke, manjak likvidnosti ili neadekvatnost kapitala, kao i mjere za nadopunu iskorištenih unaprijed financiranih financijskih sredstava i aranžmane u vezi s likvidnošću radi ponovne uspostave održivosti središnje druge ugovorne strane i nastavka ispunjavanja zahtjeva za odobrenje za rad te bi u tu svrhu trebali uključivati dostatan kapacitet pokrića gubitaka . Predviđeni instrumenti trebaju biti sveobuhvatni. Svaki instrument treba biti pouzdan, pravodoban i utemeljen na čvrstoj pravnoj osnovi. S pomoću njih je potrebno stvoriti odgovarajuće poticaje za dioničare, članove i klijente središnje druge ugovorne strane da kontroliraju rizik koji donose u sustav ili kojem su izloženi u njemu, prate aktivnosti preuzimanja rizika i upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane te da sudjeluju u postupku upravljanja neispunjenim obvezama. |
|
(22a) |
Planom oporavka trebalo bi izričito utvrditi mjere koje središnje druge ugovorne strane trebaju poduzeti u slučaju kibernapada ako postoji mogućnost da će to dovesti do značajnog pogoršanja njihove financijske situacije ili do rizika kršenja njihovih bonitetnih zahtjeva u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. |
|
(23) |
Središnje druge ugovorne strane trebale bi osigurati da planovi budu nediskriminirajući i uravnoteženi u pogledu učinaka i poticaja koje stvaraju. Članove sustava poravnanja ili klijente ne bi trebalo na nerazmjeran način dovoditi u nepovoljan položaj. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 središnje druge ugovorne strane trebale bi osigurati da njihovi članovi sustava poravnanja imaju ograničenu izloženost u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu. Središnje druge ugovorne strane trebale bi osigurati da su u izradu plana oporavka uključeni svi relevantni dionici na način da ih uključe u odbor za rizike središnje druge ugovorne strane , ovisno o slučaju, te da se s njima na odgovarajući način savjetuje . S obzirom na to da se od dionika mogu očekivati različita mišljenja, središnje druge ugovorne strane trebale bi uspostaviti jasne postupke za upravljanje raznolikošću stajališta dionika, kao i svim sukobima interesa između tih dionika i središnje druge ugovorne strane. |
|
(23a) |
Središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se klijentima članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze pruže naknade bude li se njihova imovina upotrebljavala tijekom postupka oporavka. |
|
(24) |
S obzirom na globalnu prirodu tržišta kojima središnje druge ugovorne strane pružaju usluge, potrebno je osigurati sposobnost središnje druge ugovorne strane da prema potrebi primijeni mogućnosti oporavka na ugovore ili imovinu koja je uređena pravom treće zemlje ili na subjekte sa sjedištem u trećim zemljama. Pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane trebala bi stoga uključivati ugovorne odredbe kojima se osigurava ta sposobnost . |
|
(25) |
Ako središnja druga ugovorna strana ne iznese odgovarajući plan oporavka, nadležna tijela trebala bi od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da provedu mjere potrebne za uklanjanje bitnih nedostataka plana kako bi se ojačalo poslovanje središnje druge ugovorne strane i osiguralo da središnja druga ugovorna strana može ponovno uspostaviti svoj kapital ili uskladiti svoju knjigu trgovanja u slučaju propasti. Ta bi ovlast nadležnim tijelima trebala omogućiti provedbu preventivnih mjera u mjeri koja je potrebna da bi se uklonili svi nedostaci i stoga ostvarili ciljevi financijske stabilnosti. |
|
(25a) |
Ako je središnja druga ugovorna strana u oporavku primijenila instrumente za raspodjelu pozicija i gubitaka, izvan okvira redoslijeda pokrića iz Uredbe (EU) br. 648/2012, na članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i njihove klijente te nije zbog toga ušla u postupak sanacije, nadležno tijelo trebalo bi moći, nakon ponovne uspostave usklađene knjige trgovanja, zahtijevati da središnja druga ugovorna strana sudionicima nadoknadi gubitke plaćanjem u gotovini ili, po potrebi, zahtijevati da središnja druga ugovorna strana izda vlasničke instrumente u budućim dobitima središnje druge ugovorne strane. |
|
(26) |
Planiranje sanacije ključan je dio djelotvorne sanacije. Sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi izraditi planove, a relevantna tijela sanacijskog kolegija trebala bi ih sporazumno prihvatiti. Tijela bi trebala imati sve potrebne informacije da bi mogla identificirati i osigurati nastavak obavljanja ključnih funkcija. Pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane, dogovorena ugovorom s članovima sustava poravnanja, trebala bi sadržavati odredbe kojima se jamči da sanacijska tijela mogu provesti sanacijske mjere, uključujući poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju. |
|
(27) |
Sanacijska bi tijela, na temelju procjene mogućnosti sanacije, trebala imati ovlast zahtijevati izmjenu pravne strukture i organizacije središnjih drugih ugovornih strana izravno ili neizravno putem nadležnog tijela kako bi se poduzele potrebne i razmjerne mjere za smanjenje ili uklanjanje bitnih prepreka primjeni instrumenata sanacije i osigurale mogućnosti sanacije dotičnih subjekata. |
|
(28) |
Planovi sanacije i procjene mogućnosti sanacije predstavljaju područje u kojem su svakodnevna razmatranja nadzora manje važna od potrebe da se ubrzaju i osiguraju mjere hitnog restrukturiranja kako bi se održalo obavljanje ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane i zaštitila financijska stabilnost. U slučaju neslaganja članova sanacijskog kolegija o odlukama koje se donose u pogledu plana sanacije središnje druge ugovorne strane, procjeni mogućnosti sanacije središnje druge ugovorne strane i odluci o uklanjanju prepreka njezinoj sanaciji, ESMA bi u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010 trebala imati posredničku ulogu. No interni odbor ESMA-e trebao bi razmotriti takvo obvezujuće posredovanje ESMA-e uzimajući u obzir sposobnosti članova ESMA-e da osiguraju financijsku stabilnost i nadziru članove sustava poravnanja u nekoliko država članica. Na temelju Uredbe o EBA-i određena nadležna tijela trebalo bi pozvati na sastanke internog odbora ESMA-e kao promatrače jer ta tijela obavljaju slične zadaće na temelju Direktive 2014/59/EU. Takvo obvezujuće posredovanje ne bi u drugim slučajevima trebalo spriječiti neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1095/2010. |
|
(29) |
▌Ovisno o strukturi grupe kojoj pripada središnja druga ugovorna strana, plan oporavka središnje druge ugovorne strane možda će trebati sadržavati uvjete pod kojima bi matično društvo ili drugi subjekt grupe kojoj središnja druga ugovorna strana pripada ▌središnjoj drugoj ugovornoj strani pružili dobrovoljno usuglašene ugovorne ili druge obvezujuće odnose, kao što su jamstva matičnog društva ili sporazumi o kontroli i prijenosu dobiti i gubitaka, ili druge oblike potpore za poslovanje. Transparentnost takvih ugovora smanjila bi rizike za likvidnost i solventnost subjekta grupe koji pruža potporu središnjoj drugoj ugovornoj strani koja se suočava s financijskim poteškoćama. Svaka promjena takvih ugovora trebala bi se smatrati bitnom promjenom za potrebe preispitivanja plana oporavka. |
|
(30) |
Uzimajući u obzir osjetljivost informacija iz planova oporavka i sanacije, ti bi planovi trebali podlijegati odgovarajućim odredbama o povjerljivosti. |
|
(31) |
Nadležna tijela trebala bi relevantnim sanacijskim tijelima dostaviti planove oporavka i sve njihove izmjene, dok bi sanacijska tijela trebala nadležnim tijelima dostaviti planove sanacije i sve njihove izmjene, čime bi svako relevantno tijelo u svakom trenutku bilo u potpunosti obaviješteno o svim potrebnim informacijama. |
|
(32) |
Radi očuvanja financijske stabilnosti potrebno je da nadležna tijela mogu riješiti pogoršanje financijskog i ekonomskog stanja središnje druge ugovorne strane prije nego nastupi situacija u kojoj je jedina mogućnost da tijela saniraju središnju drugu ugovornu stranu ili joj nalože da promijeni smjer poslovanja jer bi njezino poslovanje moglo naštetiti cjelokupnoj financijskoj stabilnosti. Stoga bi se nadležnim tijelima trebale dati ovlasti za ranu intervenciju kako bi se izbjegli ili smanjili negativni učinci na financijsku stabilnost ili interese klijenata koji bi mogli biti posljedica provedbe određenih mjera od strane središnje druge ugovorne strane. Ovlasti za ranu intervenciju trebale bi se dodijeliti nadležnim tijelima uz ovlasti koje su im već dodijeljene nacionalnim pravom država članica ili Uredbom (EU) br. 648/2012 za okolnosti koje se ne smatraju ranom intervencijom. Prava u pogledu rane intervencije u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćaju ovlasti za ograničavanje ili zabranu svih primitaka vlasničkog kapitala i instrumenata koji se smatraju vlasničkim kapitalom, bez izazivanja izravnog neispunjavanja obveza, uključujući isplate dividendi i otkupe koje provodi središnja druga ugovorna strana, te se njima mogu ograničiti, zabraniti ili zamrznuti sve isplate varijabilnih primitaka u skladu s Direktivom 2013/36/EU i smjernicama EBA-e EBA/GL/2015/22, diskrecijskih mirovinskih pogodnosti i otpremnina za upravu. |
|
(33) |
Tijekom faze oporavka i rane intervencije dioničari bi u potpunosti trebali zadržati svoja prava. Oni gube takva prava ▌nakon što se pokrene sanacija središnje druge ugovorne strane. U postupku oporavka potrebno je, u mjeri u kojoj je to moguće, ograničiti ili zabraniti sve primitke vlasničkog kapitala i instrumenata koji se smatraju vlasničkim kapitalom, uključujući isplate dividendi i otkupe koje provodi središnja druga ugovorna strana. |
|
(34) |
Okvir za sanaciju trebao bi omogućiti pravovremeno pokretanje sanacije središnje druge ugovorne strane prije nego što ona postane insolventna. Trebalo bi se smatrati da središnja druga ugovorna strana propada ili bi mogla propasti kada krši ili bi mogla u bliskoj budućnosti prekršiti zahtjeve za nastavak odobrenja za rad, kad se oporavkom nije uspjela ponovno uspostaviti održivost, kad je imovina središnje druge ugovorne strane manja ili bi u bliskoj budućnosti mogla biti manja od njezinih obveza, kad središnja druga ugovorna strana nije ili u bliskoj budućnosti vjerojatno neće biti sposobna platiti svoje dugove po njihovu dospijeću ili kad središnja druga ugovorna strana zahtijeva izvanredne javne financijske potpore. Međutim, činjenica da središnja druga ugovorna strana ne ispunjava zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad ne bi trebala biti opravdanje za pokretanje sanacije. Kako bi se omogućilo pravovremeno pokretanje sanacije, odluku sanacijskog tijela o ubrzavanju prelaska iz oporavka u sanaciju može se osporiti samo na materijalnoj osnovi na temelju toga da je odluka bila proizvoljna i nerazumna u vrijeme kad je donesena, na osnovi tada lako dostupnih informacija. |
|
(35) |
Potreba za hitnom likvidnosnom pomoći od središnje banke, ako je takva pomoć dostupna, ne bi se trebala sama po sebi smatrati okolnošću koja dovoljno jasno upućuje na to da središnja druga ugovorna strana nije sposobna platiti svoje obveze po dospijeću ili da to neće biti u bliskoj budućnosti. Da bi se očuvala financijska stabilnost, posebno u slučaju sistemskog manjka likvidnosti, državna jamstva za instrumente likvidnosti koje pružaju središnje banke ili državna jamstva za novoizdane obveze za otklanjanje ozbiljnih smetnji u gospodarstvu države članice ne bi smjela aktivirati okvir za sanaciju ako je ispunjen niz uvjeta. |
|
(36) |
Ako središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete za sanaciju, sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane na raspolaganju bi trebalo imati usklađeni skup instrumenata i ovlasti za sanaciju. Njihova provedba trebala bi podlijegati zajedničkim uvjetima, ciljevima i općim načelima. Primjena tih dodatnih instrumenata i ovlasti od strane sanacijskih tijela trebala bi biti u skladu s načelima i ciljevima sanacije. Primjena takvih instrumenata ili ovlasti osobito ne bi smjela narušavati djelotvornu sanaciju prekograničnih grupa. S obzirom na cilj da se, u mjeri u kojoj je to moguće, spriječi uporaba javnih sredstava te uzimajući u obzir teškoće u točnom predviđanju prirode ozbiljnih kriza u kojima bi sanacijsko tijelo trebalo poduzeti mjere, nijedan instrument sanacije ne bi trebalo isključiti ex ante. Da bi se odgovorilo na problem moralnog hazarda i bolje zaštitili porezni obveznici, nadležna tijela trebala bi unaprijed utvrditi jasne i sveobuhvatne mjere za povrat sredstava od članova sustava poravnanja u mjeri u kojoj je to moguće. |
|
(37) |
Glavni ciljevi sanacije trebali bi biti održavanje obavljanja ključnih funkcija, izbjegavanje negativnih učinaka na financijsku stabilnost i zaštita javnih sredstava ▌. |
|
(38) |
Obavljanje ključnih funkcija propadajuće središnje druge ugovorne strane, makar restrukturiranih prema potrebi promjenom uprave, trebalo bi se održati primjenom instrumenata sanacije kojima se osigurava redovno poslovanje s privatnim sredstvima u najvećoj mogućoj mjeri. Taj se cilj može ostvariti prodajom središnje druge ugovorne strane solventnoj trećoj strani ili spajanjem s njom, restrukturiranjem ili otpisom ugovora i obveza središnje druge ugovorne strane na temelju raspodjele gubitaka i prijenosa pozicija od članova koji ne ispunjavaju svoje obveze na članove koji ispunjavaju svoje obveze ili provedbom dokapitalizacije središnje druge ugovorne strane otpisom njezinih dionica ili otpisom i konverzijom duga u vlasnički kapital . U skladu s ▌ciljem održavanja ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane i prije provedbe opisanih mjera , sanacijsko tijelo trebalo bi razmotriti izvršavanje postojećih i nepodmirenih ugovornih obveza središnje druge ugovorne strane , uključujući posebno sve ugovorne obveze članova sustava poravnanja da ispune zahtjeve za poziv na gotovinsku uplatu ili da preuzmu pozicije članova sustava poravnanja koji ne ispunjavaju svoje obveze, putem aukcija ili na drugi način utvrđen pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, kao i sve postojeće i nepodmirene ugovorne obveze ugovornih stranaka koje nisu članovi sustava poravnanja u pogledu bilo kakva oblika financijske potpore . Ugovorne obveze treba provesti sanacijsko tijelo u skladu s načinom na koji bi se one izvršile u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti. |
|
(39) |
Da bi se održalo povjerenje u tržište i smanjio rizik od širenja zaraze, potrebne su brze i odlučne mjere. Nakon što se ispune uvjeti za sanaciju, sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane ne bi trebalo odgađati provedbu odgovarajućih i koordiniranih mjera sanacije u javnom interesu. Propadanje središnje druge ugovorne strane može se dogoditi u okolnostima koje zahtijevaju trenutačnu reakciju relevantnog sanacijskog tijela. Stoga bi tom sanacijskom tijelu trebalo omogućiti da provede mjere sanacije neovisno o mjerama sanacije koje izvršava središnja druga ugovorna strana ili bez obveze da se najprije primijene ovlasti za ranu intervenciju. |
|
(40) |
Pri provedbi mjera sanacije sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane trebalo bi uzeti u obzir i slijediti mjere predviđene planovima sanacije koji su izrađeni u okviru sanacijskog kolegija, osim ako sanacijsko tijelo procijeni, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići provedbom mjera koje nisu predviđene planovima sanacije. Sanacijsko tijelo trebalo bi odmah obavijestiti sanacijski kolegij o mjerama sanacije koje planira provesti, osobito ako te mjere nisu u skladu s planom. |
|
(41) |
Ograničenje vlasničkih prava trebalo bi biti razmjerno riziku za financijsku stabilnost. Instrumente sanacije trebalo bi stoga primjenjivati samo na one središnje druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete za sanaciju, osobito kad je to potrebno da bi se ostvario cilj financijske stabilnosti u javnom interesu. Budući da se instrumentima sanacije i sanacijskim ovlastima mogu ograničiti prava dioničara, članova sustava poravnanja , njihovih klijenata i šireg kruga vjerovnika, mjere sanacije trebale bi se provesti samo ako je to nužno u javnom interesu, a svako ograničenje tih prava trebalo bi biti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ako se prema vjerovnicima iz iste kategorije postupa drukčije u kontekstu mjera sanacije, takve razlike trebale bi biti opravdane u javnom interesu te biti razmjerne rizicima koji se njima rješavaju te ne bi trebale uzrokovati izravnu ili neizravnu diskriminaciju na temelju nacionalnosti. |
|
(42) |
Pogođeni dioničari, članovi sustava poravnanja i vjerovnici ne bi trebali pretrpjeti gubitke veće od gubitaka koje bi pretrpjeli da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu, a umjesto toga bili bi podložni mogućim nepodmirenim obvezama na temelju plana sanacije središnje druge ugovorne strane ili drugih ugovora predviđenih njezinim pravilima poslovanja ili bi se provela likvidacija središnje druge ugovorne strane redovnim postupkom u slučaju insolventnosti. U slučaju djelomičnog prijenosa imovine središnje druge ugovorne strane u sanaciji na privatnog kupca ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu, preostali dio središnje druge ugovorne strane u sanaciji trebao bi se likvidirati redovnim postupkom u slučaju insolventnosti. |
|
(43) |
Da bi se zaštitila prava dioničara, vjerovnika, članova sustava poravnanja i njihovih klijenata trebale bi se utvrditi jasne obveze u pogledu vrednovanja imovine i obveza središnje druge ugovorne strane te vrednovanja postupanja prema tim stranama koje bi se primijenilo da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije. Vrednovanje bi trebalo moći započeti već u fazi oporavka. Prije provedbe bilo kojih mjera sanacije trebalo bi provesti vrednovanje imovine i obveza središnje druge ugovorne strane po fer i realnoj vrijednosti , uključujući cijenu po kojoj bi se poduzelo raskidanje ugovora u slučaju raskida ugovora središnje druge ugovorne strane, pri čemu treba uzeti u obzir volatilnost i likvidnost tržišta u vrijeme sanacije. Vrednovanje bi trebalo podlijegati pravu na podnošenje žalbe samo zajedno s odlukom o sanaciji. Osim toga, u određenim slučajevima nakon primjene instrumenata sanacije trebala bi se provesti ex post usporedba načina na koji se s dioničarima, vjerovnicima, članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima zapravo postupalo i načina na koji bi se s njima bilo postupalo da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu i da su bili podložni mogućim nepodmirenim obvezama na temelju plana sanacije središnje druge ugovorne strane ili drugih ugovora predviđenih njezinim pravilima poslovanja ili redovnim postupkom u slučaju insolventnosti, uzimajući u obzir na odgovarajući način sve negativne učinke sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu . Ako su dioničari, vjerovnici, članovi sustava poravnanja i njihovi klijenti primili, u obliku isplate ili naknade, svoja potraživanja u iznosu manjem od iznosa koji bi primili da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu i da su bili podložni mogućim nepodmirenim obvezama na temelju plana sanacije središnje druge ugovorne strane ili drugih ugovora predviđenih njezinim pravilima poslovanja ili redovnim postupkom u slučaju insolventnosti, uzimajući u obzir na odgovarajući način sve negativne učinke sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu , u određenim bi slučajevima trebali imati pravo na isplatu razlike. U izračunu iznosa koji bi primili ne bi trebalo pretpostavljati pružanje javne financijske potpore . Za razliku od vrednovanja prije provedbe mjera sanacije, tu usporedbu trebalo bi biti moguće pobijati neovisno o odluci o sanaciji. Države članice trebale bi imati slobodu izbora o načinu isplate razlike utvrđene pri postupanju prema dioničarima, vjerovnicima, članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima . |
|
(44) |
Da bi se osigurala djelotvorna sanacija, postupkom vrednovanja trebalo bi što točnije utvrditi sve gubitke koji se trebaju raspodijeliti za središnju drugu ugovornu stranu kako bi se ponovno uspostavila usklađena knjiga trgovanja za preostale pozicije i kako bi se izvršile tekuće obveze plaćanja. Vrednovanje imovine i obveza propadajuće središnje druge ugovorne strane trebalo bi se temeljiti na poštenim, opreznim i realističnim pretpostavkama u trenutku primjene instrumenata sanacije. Međutim, na vrijednost obveza ne bi trebalo utjecati vrednovanje financijskog stanja središnje druge ugovorne strane. Sanacijskim tijelima trebalo bi zbog žurnosti omogućiti brzu provedbu vrednovanja imovine i obveza propadajuće središnje druge ugovorne strane. To bi vrednovanje trebalo biti privremeno i trebalo bi se primjenjivati do provedbe neovisnog vrednovanja. |
|
(45) |
Nakon pokretanja postupka sanacije sanacijsko tijelo trebalo bi zajamčiti da se izvrše sve nepodmirene ugovorne obveze središnje druge ugovorne strane, članova sustava poravnanja i ostalih drugih ugovornih strana predviđene pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, uključujući preostale mjere sanacije, osim ako je primjerenije izvršiti neke druge sanacijske ovlasti ili instrumente sanacije kako bi se ublažili negativni učinci na financijsku stabilnost ili osiguralo pravovremeno obavljanje ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane. Gubici bi se trebali pokriti instrumentima regulatornog kapitala i raspodijeliti se među dioničarima na temelju njihovih kapaciteta poništenjem ili prijenosom vlasničkih instrumenata ili značajnim razvodnjavanjem dionica , uzimajući u obzir sve gubitke koje je potrebno pokriti provedbom bilo kakvih nepodmirenih obveza prema središnjoj drugoj ugovornoj strani . Ako ti instrumenti nisu dovoljni, sanacijska tijela trebala bi imati ovlast za otpis podređenog neosiguranog duga i nadređenih neosiguranih obveza, u mjeri u kojoj je to potrebno, a da se pritom ne ugrozi opća financijska stabilnost u skladu s njihovim rangiranjem na temelju primjenjivog nacionalnog prava u slučaju insolventnosti. |
|
(46) |
Ako središnja druga ugovorna strana nije uspjela provedbom mjera sanacije zaustaviti gubitke, ponovno uspostaviti uravnoteženi položaj u pogledu usklađene knjige trgovanja za preostale pozicije ili u potpunosti nadopuniti unaprijed financirana sredstva ili ako je sanacijsko tijelo utvrdilo da bi središnja druga ugovorna strana provedbom tih mjera naštetila financijskoj stabilnosti, tijela bi svoje ovlasti za raspodjelu gubitaka i pozicija trebala usmjeriti na raspodjelu nepodmirenih gubitaka, ponovnu uspostavu uravnoteženog položaja središnje druge ugovorne strane i nadopunu potrebnih unaprijed financiranih sredstava na temelju neprekidne primjene instrumenata iz pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane ili drugih mjera. |
|
(47) |
Sanacijska tijela trebala bi osigurati i smanjenje troškova sanacije središnje druge ugovorne strane te jednako postupanje prema vjerovnicima iz iste kategorije. Ako se prema vjerovnicima iz iste kategorije postupa drukčije u kontekstu mjera sanacije, te razlike trebale bi biti opravdane u javnom interesu te ne bi trebale uzrokovati izravnu ili neizravnu diskriminaciju na temelju nacionalnosti ili neke druge osnove. |
|
(48) |
Instrumenti oporavka i sanacije trebali bi se primijeniti u najvećoj mogućoj mjeri prije svake dokapitalizacije sredstvima iz javnog sektora ili jednakovrijednom javnom financijskom potporom središnjoj drugoj ugovornoj strani. Upotreba javne financijske potpore za sanaciju propadajućih institucija trebala bi biti u skladu s relevantnim odredbama o državnim potporama te bi se trebala smatrati instrumentom koji se koristi isključivo u krajnjoj nuždi . |
|
(49) |
Djelotvornim sustavom sanacije troškovi sanacije propadajuće središnje druge ugovorne strane koje snose porezni obveznici trebali bi se svesti na najmanju moguću mjeru. Njime bi se trebalo osigurati da se središnja druga ugovorna strana može sanirati bez ugrožavanja financijske stabilnosti. To bi se trebalo postići instrumentima raspodjele gubitaka i pozicija tako što se njima osigurava da dioničari i druge ugovorne strane koje su među vjerovnicima propadajuće središnje druge ugovorne strane snose odgovarajuće gubitke i preuzmu odgovarajući dio troškova koji proizlaze iz propasti središnje druge ugovorne strane. Stoga bi se instrumentima raspodjele gubitaka i pozicija dioničarima i drugim ugovornim stranama središnje druge ugovorne strane trebao osigurati snažniji poticaj za praćenje zdravlja središnje druge ugovorne strane u uobičajenim okolnostima u skladu s preporukama Odbora za financijsku stabilnost21. |
|
(50) |
Kako bi se osiguralo da sanacijska tijela imaju potrebnu fleksibilnost da u različitim okolnostima gubitke i pozicije raspodijele drugim ugovornim stranama, primjereno je da ta tijela mogu prvo primijeniti instrumente raspodjele gubitaka i pozicija ako je cilj održati ključne usluge poravnanja u okviru središnje druge ugovorne strane u sanaciji i naknadno, ako to bude potrebno, prenijeti takve ključne usluge ▌na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu ili treću stranu puštajući da preostali dio središnje druge ugovorne strane prestane poslovati te se likvidira. |
|
(51) |
Ako se instrumenti raspodjele gubitka i pozicija primjenjuju u cilju ponovne uspostave održivosti propadajuće središnje druge ugovorne strane kako bi se omogućio nastavak redovnog poslovanja, sanacija bi trebala biti popraćena smjenom uprave ▌i naknadnim restrukturiranjem središnje druge ugovorne strane i njezinih djelatnosti na način kojim bi se otklonili razlozi njezina propadanja. To restrukturiranje trebalo bi se postići provedbom plana reorganizacije poslovanja ▌. |
|
(52) |
Instrumenti raspodjele gubitaka i pozicija trebali bi se primjenjivati u cilju usklađivanja knjige trgovanja središnje druge ugovorne strane, zaustavljanja daljnjih gubitaka i nabave dodatnih sredstava za dokapitalizaciju središnje druge ugovorne strane i nadopune unaprijed financiranih sredstava. Kako bi se osiguralo da su djelotvorni i da ostvaruju svoj cilj, trebali bi se moći primijeniti na što je moguće veći broj ugovora koji uzrokuju neosigurane obveze ili neusklađenost knjige trgovanja propadajuće središnje druge ugovorne strane. Njima bi se trebala predvidjeti mogućnost da se preostalim članovima sustava poravnanja omogući dražba pozicija članova sustava poravnanja koji su u statusu neispunjavanja obveza, zatim mogućnost primjene korekcija isplata varijacijskog iznosa nadoknada takvim članovima i njihovim klijentima , izvršavanja svih preostalih poziva na gotovinsku uplatu utvrđenih planovima oporavka, izvršavanja dodatnih poziva na gotovinsku uplatu za sanaciju posebno namijenjenih sanacijskom tijelu u pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane te mogućnost otpisa instrumenata kapitala i dužničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana ili drugih neosiguranih obveza te konverzije svih dužničkih instrumenata u dionice. Ako se smatra potrebnim da se ciljevi sanacije pravovremeno postignu uz smanjenje rizika za financijsku stabilnost i izbjegavanje uporabe javnih sredstava, sanacijska tijela trebala bi moći djelomično ili potpuno raskinuti ugovore članova sustava poravnanja koji su u statusu neispunjavanja obveza, linija proizvoda ili središnje druge ugovorne strane. |
|
(53) |
Uzimajući u obzir učinak na financijsku stabilnost, sanacijska tijela trebala bi, u određenim okolnostima i kao krajnju mjeru, razmotriti samo djelomično uključivanje nekih ugovora u raspodjele gubitaka. Ako se ti instrumenti izvrše samo djelomično , razina gubitka ili izloženosti koja se primjenjuje na druge ugovore može se izmijeniti podložno poštovanju „načela jednakog postupanja prema vjerovnicima”. |
|
(54) |
Ako se instrumenti sanacije koriste za prijenos ključnih funkcija ili održivog poslovanja središnje druge ugovorne strane na zdrav subjekt, na primjer kupca iz privatnog sektora ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu, preostali dio središnje druge ugovorne strane trebao bi se likvidirati u odgovarajućem roku uzimajući u obzir potrebu da propadajuća središnja druga ugovorna strana pruža usluge ili potporu kako bi se kupcu ili prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućilo da obavlja poslovanje ili pruža usluge stečene prijenosom. |
|
(55) |
Instrumentom prodaje poslovanja trebalo bi se tijelima omogućiti da bez suglasnosti dioničara prodaju središnju drugu ugovornu stranu ili dijelove njezina poslovanja jednom kupcu ili više njih. Pri primjeni instrumenta prodaje poslovanja tijela bi trebala organizirati stavljanje na tržište poslovanja te središnje druge ugovorne strane ili dijela njezina poslovanja na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka, istovremeno nastojeći postići što je moguće veću cijenu. |
|
(56) |
Svi neto prihodi od prijenosa imovine ili obveza središnje druge ugovorne strane u sanaciji pri primjeni instrumenta prodaje poslovanja trebali bi biti namijenjeni subjektu koji je i dalje u postupku likvidacije. Svi neto prihodi od prijenosa vlasničkih instrumenata koje izdaje središnja druga ugovorna strana u sanaciji pri primjeni instrumenta prodaje poslovanja trebali bi biti namijenjeni dioničarima. Ti bi se prihodi trebali računati bez troškova nastalih zbog propasti središnje druge ugovorne strane i postupka sanacije. |
|
(57) |
Kako bi se izvršila pravovremena prodaja poslovanja i zaštitila financijska stabilnost, procjena kupca kvalificiranog udjela trebala bi se provesti pravovremeno tako da se ne odgađa primjena instrumenta prodaje poslovanja. |
|
(58) |
Informacije o prodaji propadajuće središnje druge ugovorne strane i pregovorima s potencijalnim stjecateljima prije primjene instrumenata prodaje poslovanja vjerojatno su važne za cijeli sustav. Radi osiguranja financijske stabilnosti važno je da se javna objava informacija propisanih Uredbom (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6) može odgoditi za razdoblje koje je potrebno za planiranje i strukturiranje sanacije središnje druge ugovorne strane u skladu s rokovima koji su dopušteni na temelju sustava za sprječavanje zlouporabe tržišta. |
|
(59) |
Glavna bi svrha prijelazne središnje druge ugovorne strane, kao središnje druge ugovorne strane koja je u potpunom ili djelomičnom vlasništvu jednog ili više tijela javne vlasti ili koju kontrolira sanacijsko tijelo, trebala biti osigurati nastavak pružanja osnovnih financijskih usluga članovima sustava poravnanja i klijentima središnje druge ugovorne strane za koju je pokrenuta sanacija i nastavak obavljanja osnovnih financijskih djelatnosti. Prijelaznom središnjom drugom ugovornom stranom trebalo bi se upravljati kao solventnim subjektom koji trajno posluje te je vratiti na tržište u odgovarajućim uvjetima ili je likvidirati ako nije održiva. |
|
(60) |
Ako su sve druge mogućnosti nedostupne ili nisu dovoljne za zaštitu financijske stabilnosti, trebalo bi omogućiti sudjelovanje države u obliku vlasničkih ulaganja ili privremenog javnog vlasništva u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama, uključujući restrukturiranje poslovanja središnje druge ugovorne strane te bi s vremenom trebalo omogućiti povrat sredstava od sudionika sustava poravnanja koji imaju korist od financijske potpore . Primjena državnih instrumenata za stabilizaciju ne dovodi u pitanje ulogu bilo koje središnje banke u osiguravanju likvidnosti financijskoga sustava, čak i u vrijeme stresa, što podliježe njihovom diskrecijskom pravu i za što se pretpostavlja da nije vjerojatno da će se dogoditi . Treba biti privremene prirode. Stoga treba uspostaviti sveobuhvatne i vjerodostojne mehanizme kojima se omogućuje povrat dodijeljenih javnih sredstava tijekom primjerenog vremenskog razdoblja. |
|
(61) |
Kako bi se osiguralo da sanacijska tijela ▌mogu primjenjivati instrumente raspodjele gubitaka i pozicija na ugovore sa subjektima iz trećih zemalja, u pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane trebalo bi uključiti priznavanje te mogućnosti. |
|
(62) |
Sanacijska tijela trebala bi imati sve potrebne zakonske ovlasti koje se pri primjeni instrumenata sanacije mogu izvršavati u različitim kombinacijama. Te bi ovlasti trebale uključivati ovlast prijenosa vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza propadajuće središnje druge ugovorne strane na drugi subjekt, na primjer drugu središnju drugu ugovornu stranu ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu, ovlast otpisa ili poništenja vlasničkih instrumenata, otpisa ili konverzije obveza propadajuće središnje druge ugovorne strane, ovlast otpisa varijacijskog iznosa nadoknade, ovlast izvršavanja nepodmirenih obveza trećih strana u pogledu središnje druge ugovorne strane, uključujući pozive na gotovinsku uplatu u okviru oporavka i sanacije, što uključuje obveze utvrđene pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, i raspodjelu pozicija, ovlast djelomičnog ili potpunog raskida ugovora središnje druge ugovorne strane, ovlast smjene uprave i ovlast izricanja privremenog moratorija na isplatu potraživanja. Središnja druga ugovorna strana i članovi njezina odbora i višeg rukovodstva trebali bi se, na temelju građanskog ili kaznenog prava države članice, smatrati odgovornima za propast središnje druge ugovorne strane. |
|
(63) |
Okvir za sanaciju trebao bi uključivati postupovne zahtjeve kako bi se osiguralo primjereno obavješćivanje o mjerama sanacije i njihovo objavljivanje. Međutim, s obzirom na to da postoji vjerojatnost da su informacije dostupne sanacijskim tijelima i njihovim stručnim savjetnicima tijekom postupka sanacije osjetljive prirode, te bi informacije prije objavljivanja odluke o sanaciji trebale podlijegati učinkovitom režimu povjerljivosti. U obzir se mora uzeti činjenica da informacije o sadržaju i detaljima planova oporavka i sanacije te rezultatima procjena tih planova mogu imati dalekosežne posljedice, posebno informacije o dotičnim društvima. Za svaku informaciju koja se dostavi u vezi s odlukom prije nego li je ona donesena, bilo o tome jesu li uvjeti za sanaciju ispunjeni, o primjeni pojedinog instrumenta ili bilo koje mjere tijekom postupka, mora se pretpostaviti da utječe na javne i privatne interese koji su mjerama obuhvaćeni. Međutim, negativni učinci na središnju drugu ugovornu stranu mogu biti uzrokovani i samom informacijom o tome da sanacijsko tijelo ispituje tu središnju drugu ugovornu stranu. Stoga je potrebno osigurati da postoje primjereni mehanizmi za čuvanje povjerljivosti takvih informacija, kao što su sadržaj i detalji planova oporavka i sanacije te rezultati bilo koje procjene provedene u tom kontekstu. |
|
(64) |
Sanacijska tijela trebala bi imati dodatne ovlasti kako bi osigurala djelotvoran prijenos vlasničkih ili dužničkih instrumenata te imovine, prava i obveza. Uz primjenu mjera zaštite, te bi ovlasti trebale uključivati ovlast ukidanja prava trećih strana iz prenesenih instrumenata ili imovine te ovlast izvršenja ugovora i osiguravanja nastavka primjene aranžmana na primatelje prenesene imovine i vlasničkih instrumenata. Međutim, prava zaposlenika da raskinu ugovor o radu ne bi smjela biti ugrožena. Pravo jedne od strana da raskine ugovor sa središnjom drugom ugovornom stranom u sanaciji ili s njezinim subjektom grupe iz drugih razloga osim sanacije propadajuće središnje druge ugovorne strane također ne bi smjelo biti ugroženo. Sanacijska tijela trebala bi imati dodatnu ovlast da od preostalog dijela središnje druge ugovorne strane koji se likvidira u redovnom postupku u slučaju insolventnosti zatraži pružanje usluga koje su nužne da bi se omogućilo poslovanje središnje druge ugovorne strane na koju su imovina, ugovori ili vlasnički instrumenti preneseni primjenom instrumenta prodaje poslovanja ili instrumenta prijelazne središnje druge ugovorne strane. |
|
(65) |
U skladu s člankom 47. Povelje stranke na koje se to odnosi imaju pravo na pravično postupanje i na djelotvoran pravni lijek za mjere koje na njih utječu. Stoga bi odluke koje donose sanacijska tijela trebale biti podložne pravu na podnošenje žalbe na materijalnoj osnovi ako su bile proizvoljne i nerazumne u vrijeme kad su donesene, s obzirom na tada lako dostupne informacije . |
|
(66) |
Mjerama sanacije koje provode nacionalna sanacijska tijela mogu se propisati ekonomske procjene i značajno diskrecijsko pravo. Nacionalna sanacijska tijela imaju posebna stručna znanja potrebna za provedbu takvih procjena i utvrđivanje primjerene upotrebe diskrecijskog prava. Stoga je važno osigurati da nacionalni sudovi koriste ekonomske procjene koje u tom kontekstu provedu nacionalna sanacijska tijela kao osnovu pri preispitivanju navedenih mjera za upravljanje krizom. |
|
(67) |
Kako bi se obuhvatile iznimno hitne situacije i s obzirom na to da bi suspenzija odluka sanacijskih tijela mogla onemogućiti nastavak obavljanja ključnih funkcija, nužno je osigurati da podnošenje žalbe ne uzrokuje automatsku suspenziju učinaka osporene odluke te da odluka sanacijskog tijela bude odmah izvršiva. |
|
(68) |
Osim toga, kada je to potrebno kako bi se zaštitile treće strane koje su u dobroj vjeri stekle imovinu, ugovore, prava i obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji na temelju izvršenja sanacijskih ovlasti tijela i kako bi se osigurala stabilnost financijskih tržišta, pravo na podnošenje žalbe ne bi smjelo utjecati ni na koji naknadni upravni akt ili transakciju zaključenu na temelju poništene odluke. U takvim slučajevima, pravni lijekovi protiv nezakonitih odluka trebali bi stoga biti ograničeni na dodjelu naknade za štetu koju su pretrpjele pogođene osobe. |
|
(69) |
S obzirom na to da se može zahtijevati da se hitno provedu mjere sanacije zbog ozbiljnih rizika za financijsku stabilnost u državi članici i Uniji, svaki postupak u skladu s nacionalnim pravom koji se odnosi na zahtjev za prethodno sudsko odobrenje mjere za upravljanje krizom i sudsko razmatranje takvog zahtjeva trebao bi biti žuran. Time se ne dovodi u pitanje pravo zainteresiranih strana da u ograničenom roku sudu podnesu zahtjev za poništenje odluke nakon što sanacijsko tijelo provede mjere za upravljanje krizom. |
|
(70) |
Kako bi se osigurala učinkovita sanacija i izbjegao sukob jurisdikcija, redovni postupak u slučaju insolventnosti za propadajuću središnju drugu ugovornu stranu ne bi se smio pokrenuti niti odvijati dok sanacijsko tijelo izvršava svoje sanacijske ovlasti ili primjenjuje instrumente sanacije, osim na inicijativu sanacijskog tijela ili uz njegovu suglasnost. Korisno je i potrebno u ograničenom roku suspendirati određene ugovorne obveze kako bi sanacijsko tijelo imalo vremena primijeniti instrumente sanacije. To se ipak ne bi trebalo primijeniti na obveze propadajuće središnje druge ugovorne strane prema sustavu određenom u skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća23, uključujući ostale središnje druge ugovorne strane i središnje banke. Direktivom 98/26/EZ smanjuje se rizik povezan sa sudjelovanjem u platnim sustavima i sustavima za namiru, posebno smanjenjem poremećaja sustava u slučaju insolventnosti sudionika u takvom sustavu. Kako bi se osiguralo da se navedene zaštite primjereno primjenjuju u kriznim situacijama, istodobno osiguravajući primjerenu sigurnost operaterima platnih sustava i sustava vrijednosnih papira te ostalim sudionicima na tržištu, mjera za sprječavanje krize ili mjera sanacije ne bi se sama po sebi trebala smatrati postupkom u slučaju insolventnosti u smislu Direktive 98/26/EZ, pod uvjetom da se bitne obveze na temelju ugovora i dalje izvršavaju. Međutim, time se ne dovodi u pitanje djelovanje sustava određenog na temelju Direktive 98/26/EZ ili pravo na sigurnost kolaterala zajamčeno istom Direktivom. |
|
(71) |
Kako bi se osiguralo da sanacijska tijela pri prijenosu imovine i obveza na kupca iz privatnog sektora ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu imaju primjeren rok za određivanje ugovora koje je potrebno prenijeti, moglo bi biti primjereno uvesti razmjerna ograničenja za prava drugih ugovornih strana na zatvaranje, ubrzavanje ili raskid financijskih ugovora na neki drugi način prije nego što prijenos nastupi. Takvo bi ograničenje bilo potrebno kako bi se tijelima osigurao točan uvid u bilancu propadajuće središnje druge ugovorne strane bez izmjena vrijednosti i opsega koje bi uključivalo često ostvarivanje prava raskida. Kako bi se ograničenje ugovornih prava drugih ugovornih strana svelo na najmanju moguću mjeru, ograničenje prava raskida trebalo bi se primjenjivati samo u odnosu na mjeru za sprječavanje krize ili mjeru sanacije, uključujući svaki događaj izravno povezan s primjenom te mjere, a prava na raskid proizašla iz nekog drugog neispunjavanja obveza, uključujući neplaćanje ili neisplatu iznosa nadoknade, trebala bi se zadržati. |
|
(72) |
Kako se legitimne odredbe o tržištu kapitala ne bi ugrozile u slučaju prijenosa dijela, no ne i cijele imovine, ugovora, prava i obveza propadajuće središnje druge ugovorne strane, primjereno je uključiti mjere zaštite, prema potrebi, radi sprječavanja razdvajanja povezanih obveza, prava i ugovora. Takvo ograničenje odabranih praksi u odnosu na povezane ugovore i povezani kolateral trebalo bi se odnositi i na ugovore s istom drugom ugovornom stranom obuhvaćene sporazumima o osiguranju, ugovorima o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, sporazumima o prijeboju, sporazumima o konačnom netiranju i strukturiranim financijskim sporazumima. Ako se primjenjuje mjera zaštite, sanacijska tijela trebala bi nastojati prenijeti sve povezane ugovore u okviru zaštićenog aranžmana ili ih sve ostaviti u preostalom dijelu propadajuće središnje druge ugovorne strane. Tim mjerama zaštite trebalo bi se osigurati da se u što je moguće manjoj mjeri utječe na tretman pokrivenih izloženosti na temelju sporazuma o netiranju za potrebe Direktive 2013/36/EZ. |
|
(73) |
Središnje druge ugovorne strane iz EU-a pružaju usluge članovima sustava poravnanja i klijentima iz trećih zemalja, a središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja pružaju usluge članovima sustava poravnanja i klijentima iz EU-a. Za učinkovitu sanaciju središnjih drugih ugovornih strana koje posluju na međunarodnoj razini potrebna je suradnja tijela država članica i trećih zemalja. U tu svrhu ESMA bi trebala izdati smjernice o relevantnom sadržaju sporazuma o suradnji koje treba sklopiti s tijelima trećih zemalja. Tim sporazumima o suradnji trebalo bi se osigurati učinkovito planiranje, odlučivanje i koordinacija u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje posluju na međunarodnoj razini. Nacionalna sanacijska tijela trebala bi priznati i provesti postupke sanacije u trećim zemljama u određenim okolnostima. Suradnja bi se trebala odnositi na podružnice iz Unije ili središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja i njihove članove sustava poravnanja i klijente. |
|
(74) |
Kako bi se osiguralo dosljedno usklađivanje i odgovarajuća zaštita sudionika na tržištu cijele Unije, Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010, kojima se određuje sadržaj pisanih dogovora i postupaka za rad sanacijskih kolegija, sadržaj planova sanacije i elemenata relevantnih za provedbu vrednovanja. |
|
(75) |
Komisija bi trebala imati mogućnost suspenzije svih obveza poravnanja utvrđenih na temelju članka 5. Uredbe (EU) br. 648/2012 na zahtjev sanacijskog tijela središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili nadležnog tijela člana sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji te nakon što ESMA donese neobvezujuće mišljenje za određene kategorije OTC izvedenica koje je poravnala središnja druga ugovorna strana u sanaciji. Odluku o suspenziji trebalo bi donijeti samo ako je potrebna radi očuvanja financijske stabilnosti i povjerenja u tržište, posebno radi izbjegavanja učinaka širenja zaraze i sprječavanja izlaganja drugih ugovornih strana i ulagatelja visokom i nesigurnom riziku prema središnjoj drugoj ugovornoj strani. Kako bi donijela tu odluku, Komisija bi u obzir trebala uzeti ciljeve sanacije i kriterije navedene u Uredbi (EU) br. 648/2012 za uvođenje obveze poravnanja za OTC izvedenice za koje se traži suspenzija. Suspenzija bi trebala biti privremena s mogućnošću obnove. Slično tome, uloga odbora za rizike središnje druge ugovorne strane, kako je navedeno u članku 28. Uredbe (EU) br. 648/2012, trebala bi se poboljšati kako bi se središnja druga ugovorna strana dodatno potaknula na razborito upravljanje svojim rizicima i poboljšanje otpornosti. Članovima odbora za rizike trebalo bi se omogućiti da obavijeste nadležno tijelo kada središnja druga ugovorna strana ne slijedi savjete odbora za rizike, a predstavnici članova sustava poravnanja i klijenata u odboru za rizike trebali bi moći upotrebljavati informacije za nadzor njihove izloženosti središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s mjerama zaštite povjerljivosti. Konačno, sanacijska tijela središnjih drugih ugovornih strana trebala bi također imati pristup svim potrebnim informacijama u trgovinskim repozitorijima. Uredbu (EU) br. 648/2012 i Uredbu (EU) 2365/2015 Europskog parlamenta i Vijeća (7) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
|
(76) |
Kako bi se osiguralo da su sanacijska tijela središnjih drugih ugovornih strana zastupljena na svim relevantnim forumima te da ESMA koristi cjelokupno stručno znanje potrebno za izvršavanje zadaća povezanih s oporavkom i sanacijom središnjih drugih ugovornih strana, Uredbu (EU) br. 1095/2010 trebalo bi izmijeniti kako bi nacionalna sanacijska tijela središnje druge ugovorne strane bila obuhvaćena konceptom nadležnih tijela u smislu te Uredbe. |
|
(77) |
Da bi pripremila odluke povezane sa zadaćama koje su joj dodijeljene, uključujući izradu nacrta tehničkih standarda o ex ante i ex post vrednovanju te o sanacijskim kolegijima i planovima sanacije, izradu smjernica o uvjetima sanacije i obvezujućem posredovanju te osigurala cjelovitu uključenost EBA-e i njezinih članova u pripremu tih odluka, ESMA bi trebala uspostaviti interni sanacijski odbor u koji bi kao promatrače pozvala nadležna tijela u okviru EBA-e. |
|
(78) |
Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava te prava, slobode i načela koja su priznata u Povelji, a osobito pravo na vlasništvo, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje te pravo na obranu. |
|
(79) |
Pri donošenju odluka ili mjera u skladu s ovom Uredbom, nadležna tijela i sanacijska tijela trebala bi uvijek uzimati u obzir učinak svojih odluka i mjera na financijsku stabilnost u drugim jurisdikcijama i gospodarsko stanje u drugim jurisdikcijama te bi trebala uzeti u obzir značaj svih članova sustava poravnanja za financijski sektor i gospodarstvo jurisdikcija u kojima taj član sustava poravnanja ima poslovni nastan. |
|
(80) |
Budući da cilj ove Uredbe, to jest usklađivanje pravila i postupaka sanacije središnjih drugih ugovornih strana, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog učinka propasti bilo koje središnje druge ugovorne strane u cijeloj Uniji na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(81) |
Kako bi se izbjegle neusklađenosti odredaba koje se odnose na oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i pravnog okvira kojim se uređuje oporavak i sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, primjereno je primjenu ove Uredbe odgoditi do datuma kada države članice moraju početi primjenjivati mjere kojima se prenose odredbe [UP: unosi upućivanje na Direktivu o izmjeni Direktive 2014/59/EU], |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
PREDMET I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila i postupci koji se odnose na oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 i pravila koja se odnose na dogovore s trećim zemljama u području oporavka i sanacije središnjih drugih ugovornih strana.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(1) |
„središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(2) |
„sanacijski kolegij” znači kolegij uspostavljen u skladu s člankom 4.; |
|
(3) |
„sanacijsko tijelo” znači tijelo ▌imenovano ▌u skladu s člankom 3.; |
|
(4) |
„instrument sanacije” znači instrument sanacije naveden u članku 27. stavku 1.; |
|
(5) |
„sanacijska ovlast” znači ovlast navedena u članku 48.; |
|
(6) |
„ciljevi sanacije” znači ciljevi sanacije utvrđeni u članku 21.; |
|
(7) |
„nadležno tijelo” znači tijelo ▌ određeno ▌ u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(7.a) |
„događaj neispunjavanja obveza” znači scenarij u kojem jedan ili više članova sustava poravnanja ne izvrše svoje financijske obveze prema središnjoj drugoj ugovornoj strani; |
|
(7.b) |
„nepovezanost s neispunjavanjem obveza” znači scenarij u kojem su središnjoj drugoj ugovornoj strani nastali gubici iz bilo kojeg razloga osim neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja, kao što su poslovni, skrbničkih, investicijski, pravni ili operativni neuspjesi ili prijevara, uključujući gubitke nastale zbog kibernapada ili nepokrivene manjkove likvidnosti; |
|
(8) |
„plan sanacije” znači plan sanacije središnje druge ugovorne strane sastavljen u skladu s člankom 13.; |
|
(9) |
„mjera sanacije” znači primjena instrumenta sanacije ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti nakon što se ispune uvjeti za sanaciju utvrđeni u članku 22. ; |
|
(10) |
„član sustava poravnanja” znači član sustava poravnanja kako je definiran u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(11) |
„matično društvo” znači matično društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 15. podtočki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013; |
|
(12) |
„središnja druga ugovorna strana treće zemlje” znači središnja druga ugovorna strana sa sjedištem u trećoj zemlji; |
|
(13) |
„sporazum o prijeboju” znači sporazum prema kojem se dva potraživanja ili više njih ili dvije obveze ili više njih koje međusobno duguju središnja druga ugovorna strana u sanaciji i druga ugovorna strana mogu međusobno prebiti; |
|
(14) |
„infrastruktura financijskog tržišta” znači središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, trgovinski depozitorij, platni sustav ili bilo koji drugi sustav koji je definirala i odredila država članica u skladu s člankom 2. točkom (a) Direktive 98/26/EZ; |
|
(15) |
„klijent” znači klijent kako je definiran u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(15a) |
„OSV institucije” znači ostale sistemski važne institucije iz članka 131. stavka 3. Direktive 2013/36/EU; |
|
(16) |
„ interoperabilna središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana koja je sklopila ugovor o međudjelovanju u skladu s glavom V. Uredbe (EU) br. 648/2012; ▌ |
|
(18) |
„plan oporavka” znači plan oporavka koji sastavlja i ažurira središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 9.; |
|
(19) |
„odbor” znači upravni ili nadzorni odbor, ili oboje, osnovan u skladu s nacionalnim propisima o trgovačkim društvima u skladu s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(20) |
„kolegij nadzornih tijela ” znači kolegij naveden u članku 18. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, u kojem sudjeluje Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) ; |
|
(21) |
„kapital” znači kapital kako je definiran u članku 2. točki 25. Uredbe (EU) br. 648/2012 ; |
|
(22) |
„redoslijed pokrića nepodmirenih obveza” znači redoslijed pokrića nepodmirenih obveza u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(23) |
„ključne funkcije” znači aktivnosti, usluge ili djelatnosti koje se pružaju trećim stranama nepovezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom čije bi obustavljanje vjerojatno dovelo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili poremetilo financijsku stabilnost u jednoj ili više država članica zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti središnje druge ugovorne strane ili grupe posebno s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti; |
|
(24) |
„grupa” znači grupa kako je definirana u članku 2. točki 16. Uredbe (EU) br. 648/2012 ; |
|
(25) |
„povezana infrastruktura financijskog tržišta” znači interoperabilna središnja druga ugovorna strana ili neka druga infrastruktura financijskog tržišta ili središnja druga ugovorna strana s kojom središnja druga ugovorna strana ima ugovorni aranžman; |
|
(26) |
„▌javne financijske potpore” znači državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ili bilo koje druge javne financijske potpore na nadnacionalnoj razini koje bi, da su predviđene na nacionalnoj razini, predstavljale državne potpore koje se dodjeljuju u cilju očuvanja ili ponovne uspostave održivosti, likvidnosti ili solventnosti središnje druge ugovorne strane ili grupe kojoj pripada takva središnja druga ugovorna strana; |
|
(27) |
„financijski ugovori” znači ugovori i sporazumi kako je definirano u članku 2. stavku 1. podstavku 100. Direktive 2014/59/EU; |
|
(28) |
„redovni postupak u slučaju insolventnosti” znači svi postupci u slučaju insolventnosti koji dovode do djelomične ili potpune prodaje imovine dužnika i imenovanja likvidatora ili upravitelja, koji se prema nacionalnom pravu uobičajeno primjenjuju na središnje druge ugovorne strane bilo da se primjenjuju samo na te institucije ili se općenito primjenjuju na svaku fizičku ili pravnu osobu; |
|
(29) |
„vlasnički instrumenti” znači dionice, drugi instrumenti koji daju pravo na vlasništvo, instrumenti koji se mogu konvertirati u dionice ili koji daju pravo na stjecanje dionica ili drugih vlasničkih instrumenata te instrumenti koji predstavljaju pravo na dionice ili druge vlasničke instrumente; |
|
(30) |
„imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo” znači tijelo kojem je povjerena provedba makrobonitetne politike iz Preporuke B1 Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) od 22. prosinca 2011. o makrobonitetnim ovlastima nacionalnih tijela (ESRB/2011/3); |
|
(31) |
„jamstveni fond” znači jamstveni fond koji održava središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(32) |
„unaprijed financirana sredstva” znači sredstva koja relevantna pravna osoba drži i koja su joj besplatno dostupna; |
|
(33) |
„više rukovodstvo” znači osoba ili osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem središnje druge ugovorne strane i izvršni član ili članovi odbora; |
|
(34) |
„trgovinski repozitorij” znači trgovinski repozitorij kako je definiran u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (8); |
|
(35) |
„okvir Unije za državne potpore” znači okvir utvrđen člancima 107., 108. i 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te uredbama i svim aktima Unije, uključujući smjernice, komunikacije i obavijesti sastavljene ili donesene u skladu s člankom 108. stavkom 4. ili člankom 109. UFEU-a; |
|
(36) |
„dužnički instrumenti” znači obveznice ili drugi oblici neosiguranog prenosivog duga, instrumenti koji stvaraju ili priznaju dug te instrumenti koji daju pravo na stjecanje dužničkih instrumenata; |
|
(37) |
„poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju” znači zahtjev da članovi sustava poravnanja osiguraju gotovinska sredstva središnjoj drugoj ugovornoj strani, uz unaprijed financirana sredstva, na temelju zakonskih ovlasti dostupnih sanacijskom tijelu u skladu s člankom 31. i utvrđenim pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane ; |
|
(38) |
„poziv na gotovinsku uplatu za oporavak ” znači zahtjevi da članovi sustava poravnanja osiguraju gotovinska sredstva središnjoj drugoj ugovornoj strani, uz unaprijed financirana sredstva, na temelju ugovornih aranžmana utvrđenih pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(39) |
„ovlasti za prijenos” znači ovlasti definirane u članku 48. stavku 1. točki (c) ili (d) za prijenos dionica, ostalih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza ili bilo koje kombinacije tih stavki od središnje druge ugovorne strane u sanaciji na primatelja; |
|
(40) |
„izvedenica” znači izvedenica kako je definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(41) |
„sporazum o netiranju” znači sporazum na temelju kojeg se niz potraživanja ili obveza može preoblikovati u jedno neto potraživanje, uključujući sporazume o konačnom netiranju prema kojima se prilikom nastanka događaja izvršenja (bez obzira na to kako i kojim propisom je taj događaj definiran) obveze strana ubrzavaju tako da odmah postaju dospjele ili prestaju te su u svakom slučaju pretvorene u jedno neto potraživanje ili su njime zamijenjene, uključujući „odredbe o konačnom netiranju” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (n) podtočki i. Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) i „saldiranje” kako je definirano u članku 2. točki (k) Direktive 98/26/EZ; |
|
(42) |
„mjera za sprječavanje krize” znači izvršavanje ovlasti kojom se od središnje druge ugovorne strane zahtijeva da poduzme mjere za uklanjanje nedostataka u njezinu planu oporavka u skladu s člankom 10. stavcima 8. i 9., izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 17. ili primjena mjera rane intervencije u skladu s člankom 19.; |
|
(43) |
„pravo raskida” znači pravo na raskid ugovora, pravo na prijevremeno ispunjenje, konačno netiranje, prijeboj ili netiranje obveze ili bilo koja slična odredba kojom se suspendira, mijenja ili poništava obveza ugovorne strane ili odredba kojom se sprječava nastanak obveze iz ugovora koja bi inače nastala; |
|
(44) |
„ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva” znači ugovor o financijskom kolateralu s pravom prijenosa vlasništva kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2002/47/EZ; |
|
(45) |
„pokrivene obveznice” znači instrument iz članka 52. stavka 4. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10); |
|
(46) |
„sanacijski postupak u trećoj zemlji” znači postupanje u skladu s pravom treće zemlje u slučaju propasti središnje druge ugovorne strane treće zemlje koje je, u smislu ciljeva i predviđenih rezultata, usporedivo s mjerama sanacije u okviru ove Uredbe; |
|
(47) |
„relevantna nacionalna tijela” znači sanacijska tijela, nadležna tijela ili nadležna ministarstva imenovana u skladu s ovom Uredbom ili na temelju članka 3. Direktive 2014/59/EU ili druga tijela u državama članicama s ovlastima u pogledu imovine, prava i obveza središnjih drugih ugovornih strana treće zemlje koje pružaju usluge poravnanja u svojim jurisdikcijama; |
|
(48) |
„relevantno tijelo treće zemlje” znači tijelo treće zemlje odgovorno za obavljanje funkcija usporedivih s funkcijama sanacijskih ili nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom. |
GLAVA II.
TIJELA, SANACIJSKI KOLEGIJ I POSTUPCI
ODJELJAK I.
SANACIJSKA TIJELA, SANACIJSKI KOLEGIJI I UKLJUČENOST EUROPSKIH NADZORNIH TIJELA
Članak 3.
Imenovanje sanacijskih tijela i nadležnih ministarstava
1. Država članica u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan imenuje, a država članica u kojoj nijedna središnja druga ugovorna strana nema poslovni nastan može imenovati jedno sanacijsko tijelo koje je ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti kako je utvrđeno ovom Uredbom.
Sanacijska tijela jesu nacionalne središnje banke, nadležna ministarstva, tijela javne uprave ili druga tijela kojima su povjerene ovlasti javne uprave.
2. Sanacijska tijela imaju stručno znanje, sredstva i operativnu sposobnost za primjenu mjera sanacije te izvršavanje svojih ovlasti brzinom i fleksibilnošću potrebnima za ostvarivanje ciljeva sanacije.
3. Ako su sanacijskom tijelu imenovanom u skladu sa stavkom 1. povjerene druge funkcije, osigurava se stvarna operativna neovisnost tog sanacijskog tijela , uključujući zasebno osoblje, hijerarhijsku odgovornost i postupak donošenja odluka, a posebno njegova neovisnost u odnosu na nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 648/2012 i u odnosu na nadležna i sanacijska tijela članova sustava poravnanja iz članka 18. stavka 2. točke (c) iste Uredbe , te se uspostavljaju i ESMA-i na zadovoljavajući način dokazuju svi potrebni mehanizmi kako bi se izbjegli sukobi interesa između funkcija povjerenih sanacijskom tijelu u skladu s ovom Uredbom i svih ostalih funkcija povjerenih tom tijelu.
Zahtjevi navedeni u prvom stavku ne isključuju objedinjavanje linija odgovornosti na najvišoj razini organizacije koja obuhvaća različita tijela, niti isključuje mogućnost upućivanja osoblja, na temelju unaprijed određenih uvjeta, iz jednog tijela u drugo kako bi se riješilo pitanje privremeno velikog radnog opterećenja.
4. ▌ Sanacijsko tijelo donosi i objavljuje interna pravila kojima se osigurava strukturna odvojenost iz prvog podstavka, uključujući pravila o poslovnoj tajni i razmjeni informacija između različitih područja funkcija.
5. Svaka država članica imenuje jedno ministarstvo koje je nadležno za izvršavanje funkcija povjerenih nadležnom ministarstvu u skladu s ovom Uredbom.
6. ▌Sanacijsko tijelo pravodobno obavješćuje nadležno ministarstvo o odlukama donesenima u skladu s ovom Uredbom.
7. Ako odluke iz stavka 6. imaju izravan fiskalni učinak ▌, sanacijsko tijelo ishođuje nužno odobrenje nadležnog ministarstva kako je ▌ utvrđeno ▌ pravom.
8. Države članice obavješćuju Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) o sanacijskim tijelima imenovanima u skladu sa stavkom 1.
9. ▌
10. ESMA objavljuje popis sanacijskih tijela i tijela za kontakt o kojima je obaviještena u skladu sa stavkom 8.
Članak 4.
Sanacijski kolegiji
1. Sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane osniva sanacijsko tijelo, upravlja i predsjeda njime u cilju obavljanja zadaća iz članaka 13., 16. i 17. te u cilju osiguravanja suradnje i koordinacije sa sanacijskim tijelima treće zemlje.
Sanacijski kolegiji pružaju sanacijskim tijelima i ostalim relevantnim tijelima okvir za izvršavanje sljedećih zadaća:
|
(a) |
razmjena informacija relevantnih za izradu planova sanacije, za procjenu povezanosti središnje druge ugovorne strane i njezinih sudionika, zajedno s ostalim središnjim bankama od interesa, za primjenu pripremnih i preventivnih mjera te za sanaciju; |
|
(b) |
procjena planova sanacije u skladu s člankom 13.; |
|
(c) |
procjena mogućnosti sanacije središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 16.; |
|
(d) |
utvrđivanje, rješavanje i uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 17.; |
|
(e) |
koordinacija javne komunikacije o strategijama i programima sanacije; |
|
(ea) |
razmjena planova oporavka i sanacije članova sustava poravnanja i procjena mogućeg učinka i povezanosti sa središnjom drugom ugovornom stranom; |
2. Članovi sanacijskog kolegija jesu sljedeća tijela:
|
(a) |
sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
nadležna tijela i sanacijska tijela članova sustava poravnanja iz članka 18. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(d) |
nadležna tijela iz članka 18. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(e) |
nadležna tijela i sanacijska tijela središnjih drugih ugovornih strana iz članka 18. stavka 2. točke (e) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(f) |
nadležna tijela iz članka 18. stavka 2. točke (f) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(g) |
članovi ESSB-a iz članka 18. stavka 2. točke (g) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(h) |
središnje emisijske banke iz članka 18. stavka 2. točke (h) Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(i) |
nadležno tijelo matičnog društva ako se primjenjuje članak 11. stavak 1.; |
|
(ia) |
nadležna tijela zadužena za nadzor O-SII-ja iz članka 131. stavka 3. Direktive 2013/36/EZ; |
|
(j) |
nadležno ministarstvo ako sanacijsko tijelo iz točke (a) nije nadležno ministarstvo; |
|
(k) |
ESMA; |
|
(l) |
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA). |
3. ESMA, EBA i nadležna tijela zadužena za nadzor O-SII-ja nemaju glasačka prava u sanacijskim kolegijima.
4. Nadležna i sanacijska tijela članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u trećim zemljama i nadležna i sanacijska tijela središnjih drugih ugovornih strana treće zemlje s kojima je središnja druga ugovorna strana sklopila ugovore o međudjelovanju mogu biti pozvana da kao promatrači sudjeluju u sanacijskom kolegiju. Njihovo sudjelovanje ovisi o tome podliježu li ta tijela zahtjevima povjerljivosti koji su, prema mišljenju predsjedavatelja sanacijskog kolegija, jednakovrijedni onima utvrđenima člankom 71.
Sudjelovanje tijela treće zemlje u sanacijskom kolegiju može biti ograničeno na raspravu o odabranim pitanjima prekogranične provedbe, što može uključivati sljedeće:
|
(a) |
djelotvorna i koordinirana provedba mjera sanacije, osobito u skladu s člancima 53. i 75.; |
|
(b) |
utvrđivanje i uklanjanje mogućih prepreka djelotvornoj mjeri sanacije koje mogu proizlaziti iz neusklađenih propisa kojima se uređuju sporazumi o kolateralu, netiranju i prijeboju i različitih ovlasti i strategija oporavka i sanacije; |
|
(c) |
utvrđivanje i koordiniranje potrebe za zahtjevima za novo licenciranje, priznavanje ili izdavanje odobrenja za rad, uzimajući u obzir potrebu da se mjere sanacije provedu pravovremeno; |
|
(d) |
moguća suspenzija obveze poravnanja za relevantnu kategoriju imovine na koju utječe sanacija središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 6.a Uredbe (EU) br. 648/2012 ili bilo kojom drugom jednakovrijednom odredbom nacionalnog prava dotične treće zemlje; |
|
(e) |
mogući utjecaj različitih vremenskih zona na mjerodavni završetak radnog vremena u pogledu završetka trgovanja. |
5. Predsjedavatelj sanacijskog kolegija odgovoran je za sljedeće zadaće:
|
(a) |
utvrđivanje pisanih dogovora i postupaka za rad sanacijskog kolegija nakon savjetovanja s ostalim članovima sanacijskog kolegija; |
|
(b) |
koordiniranje svih aktivnosti sanacijskog kolegija; |
|
(c) |
sazivanje i predsjedanje svim sastancima sanacijskog kolegija; |
|
(d) |
cjelovito izvješćivanje svih članova sanacijskog kolegija, prije organizacije sastanaka sanacijskog kolegija, o glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati na tim sastancima i o točkama koje treba razmotriti za potrebe tih rasprava; |
|
(e) |
odlučivanje o tome hoće li se sanacijska tijela treće zemlje pozvati da prisustvuju određenim sastancima sanacijskog kolegija u skladu sa stavkom 4. te o kojim je tijelima riječ; |
|
(f) |
koordiniranje pravovremene razmjene svih relevantnih informacija među članovima sanacijskog kolegija; |
|
(g) |
pravovremeno izvješćivanje svih članova sanacijskog kolegija o odlukama i ishodima tih sastanaka; |
|
(ga) |
osiguravanje da članovi kolegija pravodobno razmjenjuju sve relevantne informacije za izvršavanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom. |
6. Kako bi se osigurao dosljedan i usklađen rad sanacijskih kolegija u Uniji, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sadržaj pisanih dogovora i postupaka za rad sanacijskih kolegija iz stavka 1.
Za potrebe izrade regulatornih standarda iz prvog podstavka ESMA uzima u obzir relevantne odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 876/2013 (11), odjeljka 1. poglavlja 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) –/2016 o dopuni Direktive 2014/59/EU u pogledu regulatornih tehničkih standarda donesenih na temelju članka 88. stavka 7. Direktive 2014/59/EU (12).
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [UP: unijeti datum: 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz stavka 6. u skladu s postupkom utvrđenim člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 5.
Sanacijski odbor ESMA-e
1. ESMA osniva sanacijski odbor u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1095/2010 za potrebe pripreme odluka povjerenih ESMA-i ovom Uredbom, osim odluka koje se donose u skladu s člankom 12. ove Uredbe.
Sanacijski odbor isto tako promiče izradu i koordinaciju planova sanacije i izrađuje strategije za sanaciju središnjih drugih ugovornih strana koje propadaju.
2. Sanacijski odbor čine tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. ove Uredbe.
Tijela iz članka 4. stavka 2. točaka i. i iv. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i nadležna tijela zadužena za nadzor O-SII-ja pozivaju se da sudjeluju u sanacijskim odborima kao promatrači.
2.a ESMA provedbom redovitih vježbi za testiranje otpornosti na stres i kriznih simulacija u pogledu mogućih stresnih događaja na razini cijeloga sustava procjenjuje aranžmane za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana u cijeloj Uniji s obzirom na njihov ukupni učinak na financijsku stabilnost Unije. U izvršavanju te uloge ESMA osigurava usklađenost s procjenama otpornosti pojedinih središnjih drugih ugovornih strana provedenima u skladu s poglavljem XII. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013 o učestalosti i obliku testiranja te blisko surađuje s kolegijima nadzornih tijela osnovanima u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, ESRB-om i nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 4. Direktive 2013/36/EU, uključujući ESB pri provođenju zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma iz Uredbe (EU) br. 1024/2013, i svim nacionalnim nadležnim tijelima zaduženima za nadzor središnjih drugih ugovornih strana. U područjima u kojima se na temelju tih sveobuhvatnih testiranja otpornosti na stres pokaže da su ti aranžmani nedostatni, odgovorna institucija ili institucije morat će riješiti nedostatke i ponovo, u roku od šest mjeseci od prethodnih testiranja, podvrgnuti svoje aranžmane drugom krugu testiranja otpornosti na stres.
3. Za potrebe ove Uredbe ESMA surađuje s Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i EBA-om u okviru Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela uspostavljenog člankom 54. Uredbe (EU) br. 1093/2010, člankom 54. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i člankom 54. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. Za potrebe ove Uredbe ESMA osigurava strukturnu podjelu između sanacijskog odbora i drugih funkcija navedenih u Uredbi (EU) br. 1095/2010.
Članak 6.
Suradnja između tijela
1. Nadležna tijela, sanacijska tijela i ESMA usko surađuju u izradi, planiranju i koliko je moguće u primjeni odluka o sanaciji. Konkretno, sanacijsko tijelo i druga relevantna tijela, uključujući ESMA-u, sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU te nadležna tijela i tijela povezanih infrastruktura financijskog tržišta, trebaju djelotvorno surađivati i komunicirati u postupku oporavka kako bi sanacijskom tijelu omogućili pravovremeno djelovanje.
2. Nadležna tijela i sanacijska tijela za potrebe ove Uredbe surađuju s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
Nadležna tijela i sanacijska tijela dostavljaju ESMA-i bez odgode sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njenih dužnosti u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
ODJELJAK II.
DONOŠENJE ODLUKA I POSTUPCI
Članak 7.
Opća načela o odlučivanju
Pri donošenju odluka i provedbi mjera u skladu s ovom Uredbom nadležna tijela, sanacijska tijela i ESMA uzimaju u obzir sva sljedeća načela i aspekte :
|
(a) |
da je osigurana učinkovitost i razmjernost svake odluke ili mjere u odnosu na pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu uzimajući u obzir barem sljedeće čimbenike:
|
|
(b) |
da se osigura nužnost učinkovitog odlučivanja i što nižih troškova, uz istodobno sprečavanje tržišnih poremećaja, pri provedbi mjera rane intervencije ili mjere sanacije kako bi se izbjegla uporaba javnih sredstava ; |
|
(c) |
da se pravovremeno donose odluke i provode mjere s dužnom žurnošću kad je to potrebno; |
|
(d) |
da sanacijska tijela, nadležna tijela i druga tijela međusobno surađuju kako bi se osiguralo da se usklađeno i učinkovito donose odluke i provode mjere; |
|
(e) |
da se jasno utvrde uloga i dužnosti relevantnih tijela u svakoj državi članici; |
|
(f) |
da se uzmu u obzir interesi država članica u kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge i u kojima njezini članovi sustava poravnanja, njihovi klijenti i sve povezane središnje druge ugovorne strane imaju poslovni nastan te osobito učinak svake odluke, mjere ili nedjelovanja na financijsku stabilnost ili fiskalna sredstva tih država članica i Unije u cjelini; |
|
(g) |
da se uzmu u obzir ciljevi usklađivanja interesa raznih članova sustava poravnanja, njihovih klijenata, šireg kruga vjerovnika i dionika središnje druge ugovorne strane u uključenim državama članicama i izbjegavanja nepravednog prejudiciranja ili nepravedne zaštite interesa određenih dionika u nekim državama članicama, uključujući izbjegavanje nepravedne raspodjele opterećenja među državama članicama; |
|
(ga) |
da se javna financijska potpora izbjegava u najvećoj mogućoj mjeri i upotrebljava samo kao krajnja mjera i pod uvjetima iz članka 45. te da se ne stvori očekivanje javne financijske potpore; |
|
(h) |
da svaka obveza na temelju ove Uredbe u pogledu savjetovanja s određenim tijelom prije donošenja bilo koje odluke ili mjere podrazumijeva barem obvezu savjetovanja o onim dijelovima predložene odluke ili mjere koja imaju ili će vjerojatno imati:
|
|
(i) |
da se poštuju planovi sanacije iz članka 13. osim ako je odstupanje od tih planova potrebno kako bi se bolje ostvarili ciljevi sanacije; |
|
(j) |
da se osigura transparentnost prema relevantnim tijelima kad god je to moguće, a posebno kad postoji vjerojatnost da će predložena odluka ili mjera imati posljedice za financijsku stabilnost ili fiskalna sredstva, te prema svakoj drugoj jurisdikciji ili drugim stranama kad god je to objektivno moguće ; |
|
(k) |
da se oni koordiniraju i surađuju što je više moguće i u cilju smanjenja ukupnog troška sanacije; |
|
(l) |
da se smanje negativni ekonomski i socijalni učinci bilo koje odluke u svim državama članicama i trećim zemljama u kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge, uključujući negativne učinke na financijsku stabilnost. |
Članak 8.
Razmjena informacija
1. Sanacijska tijela, nadležna tijela i ESMA međusobno jedna drugima na vlastitu inicijativu ili na zahtjev pravodobno dostavljaju sve relevantne informacije za izvršavanje njihovih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
2. Sanacijska tijela otkrivaju povjerljive informacije koje je dostavilo tijelo treće zemlje samo ako je to tijelo dalo prethodnu pismenu suglasnost.
Sanacijska tijela dostavljaju nadležnom ministarstvu sve informacije koje se odnose na odluke ili mjere za koje je potrebno obavijestiti nadležno ministarstvo, savjetovati se s njime ili ishoditi njegovu suglasnost.
GLAVA III.
IZRADA
POGLAVLJE I.
Planiranje oporavka i sanacije
ODJELJAK 1.
PLANIRANJE OPORAVKA
Članak 9.
Planovi oporavka
1. Središnje druge ugovorne strane sastavljaju i ažuriraju sveobuhvatan i učinkovit plan oporavka kojim utvrđuju mjere koje moraju poduzeti i u slučaju događaja neispunjavanja obveza i događaja nepovezanih s neispunjavanjem obveza te kombinacija jednog i drugog radi poboljšanja svojeg financijskog položaja , bez ikakve javne financijske potpore, kako bi im se omogućilo da i dalje pružaju usluge poravnanja nakon njegova značajnog pogoršanja ili rizika kršenja svojih bonitetnih zahtjeva u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012.
1.a U planu oporavka jasno se ističu razlike, osobito uporabom zasebnih odjeljaka kad god je to moguće, između scenarija na temelju:
|
(a) |
događaja neispunjavanja obveza; |
|
(b) |
događaja koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza; |
Plan oporavka uključuje dogovore o načinu kombiniranja odredbi predviđenih za scenarije iz točaka (a) i (b) u slučaju da se oba scenarija istovremeno dogode.
2. Plan oporavka uključuje okvir pokazatelja , temeljen na profilu rizičnosti središnje druge ugovorne strane, kojima se određuju okolnosti u kojima mogu biti poduzete mjere iz plana sanacije, uzimajući u obzir različite scenarije. Pokazatelji mogu biti kvalitativni ili kvantitativni ovisno o financijskom položaju središnje druge ugovorne strane.
Središnje druge ugovorne strane uspostavljaju odgovarajuće mehanizme za redovito praćenje pokazatelja , uključujući tijesnu suradnju među relevantnim tijelima . Središnja druga ugovorna strana izvješćuje ESMA-u i nadležna tijela o ishodu tog praćenja.
2.a ESMA u suradnji s ESRB-om do… [jednu godinu nakon stupanja na snagu ove Uredbe] objavljuje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u kojima navodi minimalan popis kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja iz prvog podstavka stavka 2. ovog članka.
3. Središnje druge ugovorne strane u svoja pravila poslovanja uključuje odredbe s kratkim pregledom postupaka koje trebaju slijediti kad radi ostvarenja ciljeva postupka oporavka predlažu :
|
(a) |
provedbu mjera predviđenih njihovim planom oporavka unatoč činjenici da nisu ispunjeni relevantni pokazatelji ili |
|
(b) |
neprovedbu mjera predviđenih njihovim planom oporavka unatoč činjenici da su ispunjeni relevantni pokazatelji. |
3.a Sve mjere koje je potrebno poduzeti u skladu sa stavkom 3. zahtijevaju odobrenje nadležnog tijela.
4. ▌Ako namjerava aktivirati svoj plan oporavka, središnja druga ugovorna strana izvješćuje nadležno tijelo i ESMA-u o vrsti i razmjeru problema koje je utvrdila navodeći sve relevantne okolnosti i mjere oporavka ili druge mjere koje namjerava poduzeti kako bi se situacija riješila.
Ako nadležno tijelo smatra da bi mjera oporavka koju središnja druga ugovorna strana namjerava poduzeti mogla uzrokovati značajne negativne učinke na financijski sustav, da nije vjerojatno da će biti djelotvorna ili da bi mogla nerazmjerno utjecati na klijente članova sustava poravnanja, ono može nakon što obavijesti ESMA-u od središnje druge ugovorne strane zatražiti da ne poduzme tu mjeru.
5. Nadležno tijelo odmah obavješćuje sanacijsko tijelo o svakoj obavijesti koju je primilo u skladu sa stavkom 4. prvim podstavkom i svakom naknadnom naputku nadležnog tijela u skladu sa stavkom 4. drugim podstavkom.
Ako je nadležno tijelo obaviješteno u skladu s prvim podstavkom stavka 4., ono u najvećoj mogućoj mjeri ograničava ili zabranjuje sve primitke vlasničkog kapitala i instrumenata koji se smatraju vlasničkim kapitalom bez izazivanja izravnog neispunjavanja obveza, uključujući isplate dividendi i otkupe središnje druge ugovorne strane, te može ograničiti, zabraniti ili zamrznuti sve isplate varijabilnih primitaka u skladu s Direktivom 2013/36/EU i smjernicama EBA-e EBA/GL/2015/22, diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili otpremnina za rukovodstvo.
6. Središnje druge ugovorne strane po potrebi preispituju i ažuriraju svoje planove oporavka najmanje jednom godišnje i nakon svake promjene svoje pravne ili organizacijske strukture, poslovne ili financijske situacije koja bi mogla bitno utjecati na te planove ili na drugi način uzrokovati potrebu da se planovi izmijene. Nadležna tijela mogu zahtijevati da središnje druge ugovorne strane češće ažuriraju svoje planove oporavka.
7. U planovima oporavka:
|
(a) |
ne pretpostavljaju se dostupnost ili primitak javne financijske potpore, hitne likvidnosne pomoći središnje banke ili hitne likvidnosne pomoći središnje banke koja se dodjeljuje u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta; |
|
(b) |
razmatraju se interesi svih dionika koji će vjerojatno biti obuhvaćeni tim planom, posebno u pogledu članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, izravno i neizravno i |
|
(c) |
osigurava se da članovi sustava poravnanja nemaju neograničenih izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani. |
7.a Instrumenti oporavka omogućavaju:
|
(a) |
nadoknadu gubitaka koji nisu povezani s neispunjavanjem obveza; |
|
(b) |
nadoknadu gubitaka koji su povezani s neispunjavanjem obveza; |
|
(c) |
ponovnu uspostavu usklađene knjige trgovanja nakon događaja neispunjavanja obveza; |
|
(d) |
pokriće neosiguranog manjka likvidnosti i |
|
(e) |
nadopunu financijskih sredstava središnje druge ugovorne strane, uključujući njezina vlastita sredstva, do razine koja je dovoljna da središnja druga ugovorna strana ispuni svoje obveze iz Uredbe (EU) br. 648/2012 i omogući kontinuiran i pravodoban rad ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane. |
7.b U planovima oporavka razmatra se raspon ekstremnih scenarija, uključujući neispunjavanje obveza više od dvaju najvećih, pa i ostalih središnjih drugih ugovornih strana, relevantnih za posebne okolnosti središnje druge ugovorne strane, uključujući njezinu kombinaciju proizvoda, poslovni model i likvidnost te okvir za upravljanje rizikom. Raspon scenarija obuhvaća i stresne događaje na razini cijelog sustava i one koji su specifični za središnju drugu ugovornu stranu, uzimajući u obzir mogući učinak domaćeg i prekograničnog širenja zaraze u kriznim situacijama, kao i istodobne krize na nekoliko značajnih tržišta.
7.c ESMA u suradnji s ESRB-om do… [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] objavljuje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u kojima dodatno utvrđuje raspon scenarija koji se razmatraju za potrebe iz stavka 1. Pri objavljivanju takvih smjernica ESMA po potrebi uzima u obzir relevantne međunarodne aktivnosti provedene u području nadzornog testiranja otpornosti središnjih drugih ugovornih strana na stres i njihova oporavka. Pritom nastoji iskoristiti, ako je moguće, sinergije između nadzornog testiranja otpornosti na stres i oblikovanja scenarija oporavka.
7.d Ako je središnja druga ugovorna strana dio grupe i ako sporazumi o potpori matičnog društva, uključujući financiranje kapitalnih zahtjeva središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 648/2012 vlasničkim instrumentima koje je izdalo njezino matično društvo, čine dio plana oporavka, u planu oporavka moraju se razmotriti scenariji kad se ti sporazumi ne mogu poštovati.
7.e Plan oporavka sadržava sljedeće:
|
(a) |
sažetak ključnih elemenata plana i sažetak ukupnog kapaciteta za oporavak; |
|
(b) |
sažetak značajnih promjena u središnjoj drugoj ugovornoj strani od podnošenja zadnjeg plana oporavka; |
|
(c) |
plan komuniciranja i objavljivanja s navedenim postupcima kojima središnja druga ugovorna strana namjerava rješavati moguće negativne reakcije tržišta, djelujući na što transparentniji način; |
|
(d) |
cjelovit pregled mjera koje se odnose na kapital, raspodjelu gubitaka i likvidnost a potrebne su za očuvanje ili ponovnu uspostavu održivosti i financijskog položaja središnje druge ugovorne strane, uključujući i ponovnu uspostavu usklađene knjige trgovanja i kapitala te nadopunu prethodno uplaćenih sredstava koja su središnjoj drugoj ugovornoj strani potrebna za očuvanje njezine održivosti poslovanja i za nastavak pružanja ključnih usluga u skladu s člankom 1. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 152/2013 i člankom 32. stavcima 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013; |
|
(e) |
odgovarajuće uvjete i postupke kojima se osigurava pravovremena provedba mjera oporavka te brojne mogućnosti oporavka, među ostalim i procjenu rokova za izvršenje svakog značajnog aspekta plana; |
|
(f) |
detaljan opis znatnih prepreka učinkovitoj i pravovremenoj provedbi plana, uključujući razmatranje učinka na članove sustava poravnanja i klijente, među ostalim i u slučajevima u kojima je vjerojatno da će članovi sustava poravnanja poduzeti mjere u skladu sa svojim planovima oporavka iz članaka 5. i 7. Direktive 2014/59/EU, te prema potrebi i na ostatak grupe; |
|
(g) |
navođenje ključnih funkcija; |
|
(h) |
detaljan opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti temeljnih linija poslovanja, djelatnosti i imovine središnje druge ugovorne strane; |
|
(i) |
detaljan opis načina integriranja planiranja oporavka u korporativnu upravljačku strukturu središnje druge ugovorne strane i u pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane s kojima su se usuglasili članovi sustava poravnanja te opis politika i postupaka kojima se uređuje odobravanje plana oporavka i imenovanje osoba koje su u organizaciji odgovorne za pripremu i provedbu plana; |
|
(j) |
mehanizme i mjere kojima se članovi sustava poravnanja koji ispunjavaju obveze potiču da konkurentnim ponudama sudjeluju na dražbama pozicija članova koji su u statusu neispunjavanja obveza; |
|
(k) |
mehanizme i mjere kojima se središnjoj drugoj ugovornoj strani osigurava odgovarajući pristup izvorima financiranja nepredviđenih rashoda, što uključuje moguće izvore likvidnosti, procjenu raspoloživih kolaterala te procjenu mogućnosti prijenosa izvora ili likvidnosti među linijama poslovanja, da bi joj se omogućio nastavak poslovanja i ispunjenje njezinih obveza u trenutku njihova dospijeća; |
|
(l) |
mehanizme i mjere u svrhu:
|
7.f Nakon događaja neispunjavanja obveza središnja druga ugovorna strana koristi se dodatnim iznosom namjenskih vlastitih sredstava istovjetnim iznosu koji se mora koristiti u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 prije korištenja instrumenata iz stavka 7.e točke (l) ovog članka. Ako nadležno tijelo smatra da su rizici koji uzrokuju gubitak pod kontrolom središnje druge ugovorne strane, ono može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da upotrijebi viši iznos namjenskih vlastitih sredstava koji će nadležno tijelo definirati.
7.g Nakon događaja ispunjavanja obveza središnja druga ugovorna strana koristi se namjenskim vlastitim sredstvima u iznosu tri puta većem od iznosa čije se korištenje zahtijeva u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 prije korištenja instrumenata iz stavka 7.e točke (l) ovog članka, a kako bi se očuvao postupak posve temeljen na poticajima, središnje druge ugovorne strane neće se koristiti jamstvenim fondom ni redoslijedom pokrića nepodmirenih obveza. Ako nadležno tijelo smatra da su rizici koji uzrokuju gubitak izmakli kontroli središnje druge ugovorne strane, ono može središnjoj drugoj ugovornoj strani dozvoliti da upotrijebi niži iznos namjenskih vlastitih sredstava koji će nadležno tijelo definirati.
7.h Središnja druga ugovorna strana, u dogovoru s nadležnim tijelom, koristi se instrumentima iz stavka 7.e točke (l) podtočke (ii) samo nakon što su pozivi na gotovinsku uplatu u minimalnom iznosu istovjetnom jamstvenom fondu središnje druge ugovorne strane provedeni pod uvjetima iz stavka 7.e točke (l) podtočke (vii).
|
7.i |
Nadležna tijela mogu zahtijevati da središnje druge ugovorne strane u svoje planove oporavka uključe dodatne informacije. |
8. Odbor središnje druge ugovorne strane procjenjuje, uzimajući u obzir savjet odbora za rizike u skladu s člankom 28. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, i odobrava plan oporavka prije nego što ga dostavi nadležnom tijelu i ESMA-i .
9. Planovi oporavka smatraju se dijelom pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane pa središnje druge ugovorne strane i njihovi članovi sustava poravnanja, u slučaju odredbi koje se odnose na njihove klijente, osiguravaju da su mjere utvrđene planovima oporavka u svakom trenutku izvršive.
9.a Središnje druge ugovorne strane učinit će stavke navedene u točkama od (a) do (g) stavka 7.e javno dostupnima. Stavke navedene u točkama od (h) do (l) tog stavka trebaju biti javno dostupne u mjeri u kojoj je transparentnost tih stavki u javnom interesu. Članovi sustava poravnanja brinu se da sve odredbe koje utječu na njihove klijente budu na primjeren način obznanjene tim klijentima.
9.b Pravila nacionalnog stečajnog prava koja se odnose na poništivost i nemogućnost izvršenja pravnih akata koji su štetni za vjerovnike ne primjenjuju se na mjere koje je središnja druga ugovorna strana poduzela u skladu sa svojim planom oporavka uspostavljenim na temelju ove Uredbe.
Članak 10.
Procjena planova oporavka
1. Središnje druge ugovorne strane ▌ podnose svoje planove oporavka nadležnom tijelu ▌.
2. Nadležno tijelo bez odgode dostavlja svaki plan kolegiju nadzornih tijela i sanacijskom tijelu.
U roku od šest mjeseci od podnošenja svakog plana i u koordinaciji s kolegijem nadzornih tijela u skladu s postupkom iz članka 12. nadležna tijela preispituju plan oporavka i procjenjuju u kojoj mjeri ispunjava zahtjeve iz članka 9.
3. Pri procjeni plana oporavka nadležno tijelo savjetuje se s ESRB-om i uzima u obzir strukturu kapitala središnje druge ugovorne strane, njezina redoslijeda pokrića nepodmirenih obveza, razinu složenosti organizacijske strukture i profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane, među ostalim u pogledu financijskih i operativnih rizika te kiberrizika, zamjenjivost njezinih aktivnosti te učinak koji bi provedba plana oporavka imala na članove sustava poravnanja, njihove klijente, financijska tržišta kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge te na financijski sustav u cjelini. Nadležno tijelo uzima u obzir hoće li plan oporavka jamčiti odgovarajuće poticaje za vlasnike središnje druge ugovorne strane, članove sustava poravnanja i njihove klijente da kontroliraju količinu rizika koju donose u sustav ili stvaraju u sustavu. Nadležno tijelo potiče praćenje aktivnosti preuzimanja rizika i upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane te što potpunije sudjelovanje u postupku upravljanja neispunjenim obvezama središnje druge ugovorne strane .
3.a Pri procjeni plana oporavka nadležno tijelo uzima sporazume o potpori matičnog društva u obzir kao valjane dijelove plana oporavka samo ako su ti sporazumi ugovorno obvezujući.
4. Sanacijsko tijelo ispituje plan oporavka kako bi utvrdilo sve mjere koje bi mogle negativno utjecati na mogućnost sanacije središnje druge ugovorne strane. Ako se takve stavke utvrde, sanacijsko tijelo upozorava nadležno tijelo na njih i sastavlja preporuke za nadležno tijelo o načinima rješavanja negativnog utjecaja tih mjera na mogućnost sanacije središnje druge ugovorne strane .
5. Ako nadležno tijelo odluči da neće djelovati na temelju preporuka sanacijskog tijela u skladu sa stavkom 4., ono tu odluku u potpunosti obrazlaže sanacijskom tijelu.
6. Ako se nadležno tijelo usuglasi s preporukama sanacijskog tijela, ili ako smatra da u planu postoje bitni nedostatci ili bitne prepreke provedbi plana, ono o tome obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu ili njezino matično društvo te omogućuje središnjoj drugoj ugovornoj strani da iznese svoja mišljenja.
7. Uzimajući u obzir mišljenja središnje druge ugovorne strane, nadležno tijelo može zatražiti da središnja druga ugovorna strana ili matično društvo podnesu, u roku od dva mjeseca koji se uz odobrenje nadležnog tijela može produžiti za jedan mjesec, revidirani plan u kojemu se navodi na koji se način uklanjaju ti nedostaci ili prepreke. Revidirani plan procjenjuje se u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom.
8. Ako nadležno tijelo smatra da nedostaci i prepreke nisu prikladno uklonjeni u okviru revidiranog plana ili, ako središnja druga ugovorna strana ili matično društvo nisu podnijeli revidirani plan, nadležno tijelo zahtijeva da središnja druga ugovorna strana ili matično društvo u određenoj mjeri izmijene plan.
9. Ako nije moguće prikladno ukloniti nedostatke ili prepreke u okviru određenih izmjena plana, nadležno tijelo zahtijeva da središnja druga ugovorna strana ili matično društvo unutar razumnog roka utvrde izmjene koje mogu uvesti u svoje poslovanje kako bi se uklonili nedostaci ili prepreke provedbi plana oporavka.
Ako središnja druga ugovorna strana ili matično društvo ne utvrde takve izmjene unutar roka koji je odredilo nadležno tijelo ili ako nadležno tijelo smatra da se predloženim mjerama ne bi prikladno uklonili nedostaci ili prepreke provedbi plana ili poboljšala mogućnost sanacije središnje druge ugovorne strane , nadležno tijelo zahtijeva da središnja druga ugovorna strana ili matično društvo u razumnom razdoblju koje odredi nadležno tijelo poduzmu bilo koju od sljedećih mjera, uzimajući u obzir ozbiljnost nedostataka i prepreka, učinak mjera na poslovanje središnje druge ugovorne strane i sposobnost središnje druge ugovorne strane da se i dalje pridržava Uredbe (EU) br. 648/2012 :
|
(a) |
smanjiti profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
poboljšati sposobnost središnje druge ugovorne strane da se pravovremeno dokapitalizira kako bi ispunila svoje bonitetne zahtjeve; |
|
(c) |
preispitati strategiju i strukturu središnje druge ugovorne strane; |
|
(d) |
izmijeniti redoslijed pokrića nepodmirenih obveza, mjera sanacije i ostalih aranžmana raspodjele gubitaka kako bi se poboljšala mogućnost sanacije i otpornost ključnih funkcija; |
|
(e) |
izmijeniti upravljačku strukturu središnje druge ugovorne strane. |
10. Zahtjev iz stavka 9. drugog podstavka mora se obrazložiti te se u pisanom obliku dostavlja središnjoj drugoj ugovornoj strani.
10.a ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju minimalni kriteriji koje nadležno tijelo treba procijeniti u svrhu procjene iz stavka 2. ovog članka i članka 11. stavka 1.
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 11.
Planovi oporavka za središnje druge ugovorne strane koje pripadaju grupi
1. Ako je matično društvo grupe kojoj pripada središnja druga ugovorna strana institucija kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 23. Direktive 2014/59/EU ili subjekt iz članka 1. stavka 1. točke (c) ili (d) te Direktive, nadležno tijelo kako se navodi u članku 2. stavku 1. točki 21. te Direktive zahtijeva da matično društvo podnese plan oporavka grupe u skladu s tom Direktivom. To nadležno tijelo podnosi plan oporavka grupe nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane.
Ako matično društvo grupe kojoj pripada središnja druga ugovorna strana nije institucija ili subjekt iz prvog podstavka i, prema potrebi, kako bi se procijenili svi elementi iz odjeljka A Priloga, nadležna tijela mogu ▌u skladu s postupkom iz članka 10. ove Uredbe, zahtijevati da središnja druga ugovorna strana podnese plan oporavka središnje druge ugovorne strane uzimajući u obzir sve relevantne elemente povezane sa strukturom grupe. Takav se zahtjev mora obrazložiti te se u pisanom obliku dostavlja središnjoj drugoj ugovornoj strani i njezinom matičnom društvu.
2. Ako matično društvo podnese plan oporavka u skladu s prvim podstavkom stavka 1., odredbe o oporavku središnje druge ugovorne strane čine zaseban dio tog plana oporavka i u skladu su sa zahtjevima iz ove Uredbe te se od središnje druge ugovorne strane ne mora zahtijevati da izradi pojedinačni plan oporavka.
3. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane procjenjuje, u skladu s člankom 10., odredbe o oporavku središnje druge ugovorne strane, i ako je primjenjivo, savjetuje se s nadležnim tijelom grupe.
Članak 12.
Postupak koordinacije za planove oporavka
1. Kolegij nadzornih tijela donosi zajedničku odluku o svim sljedećim pitanjima:
|
(a) |
preispitivanju i procjeni plana oporavka; |
|
(b) |
primjeni mjera iz članka 9. stavaka 6., 7., 8. i 9.; |
|
(c) |
trebaju li plan oporavka sastaviti matična društva u skladu s člankom 11. stavkom 1. |
2. Kolegij donosi zajedničku odluku o pitanjima iz točaka (a) i (b) u roku od četiri mjeseca od datuma kad je nadležno tijelo dostavilo plan oporavka.
Kolegij donosi zajedničku odluku o pitanjima iz točke (c) u roku od četiri mjeseca od datuma kad je nadležno tijelo odlučilo od matičnog društva zatražiti da izradi plan grupe.
Na zahtjev nadležnog tijela unutar kolegija nadzornih tijela ESMA može kolegiju nadzornih tijela pomoći u donošenju zajedničke odluke u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. Ako kolegij nadzornih tijela nije donio zajedničku odluku o pitanjima iz stavka 1. točaka (a) i (b) u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja plana oporavka, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi svoju odluku.
Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi odluku iz prvog podstavka uzimajući u obzir mišljenja ostalih članova kolegija koja su iznesena u tom četveromjesečnom roku. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane o toj odluci u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu, prema potrebi njezino matično društvo i ostale članove kolegija nadzornih tijela.
4. Ako je do kraja četveromjesečnog roka neka skupina članova kolegija nadzornih tijela koja predstavlja običnu većinu članova tog kolegija ESMA-i uputila, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, napomene u vezi s procjenom planova oporavka i provedbom mjera u skladu s člankom 10. stavkom 9. točkama (a), (b) i (d) ove Uredbe, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane čeka odluku koju donosi ESMA u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010 i donosi odluku u skladu s odlukom ESMA-e.
5. Četveromjesečni rok smatra se razdobljem mirenja u smislu Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA donosi odluku u roku od mjesec dana od datuma upućivanja napomena. Napomene se ne upućuje ESMA-i nakon isteka četveromjesečnog roka ili nakon što je donesena zajednička odluka. Ako ESMA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane.
ODJELJAK 2.
PLANIRANJE SANACIJE
Članak 13.
Planovi sanacije
1. Sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane sastavlja plan sanacije za svaku središnju drugu ugovornu stranu nakon savjetovanja s nadležnim tijelom i ESMA-om te u koordinaciji sa sanacijskim kolegijem u skladu s postupkom iz članka 15.
2. Planom sanacije predviđaju se mjere sanacije koje sanacijsko tijelo može poduzeti ako središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete za sanaciju iz članka 22.
3. U planu sanacije u obzir se uzima barem sljedeće:
|
(a) |
propast središnje druge ugovorne strane zbog:
|
|
(b) |
učinak koji bi provedba plana sanacije mogla imati na članove sustava poravnanja i njihove klijente, među ostalim ako je vjerojatno da bi se mjere oporavka ili sanacije mogle primijenile na članove sustava poravnanja u skladu s Direktivom 2014/59/EU, na bilo koje povezane infrastrukture financijskog tržišta, financijska tržišta kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge i financijski sustav u cjelini; |
|
(c) |
način i okolnosti na temelju kojih se središnja druga ugovorna strana može prijaviti za uporabu instrumenata središnje banke i određivanje imovine koja bi se mogla smatrati kolateralom. |
4. Plan sanacije ne podrazumijeva ništa od sljedećeg:
|
(a) |
javnu financijsku potporu; |
|
(b) |
hitnu likvidnosnu pomoć središnje banke; |
|
(c) |
likvidnosnu pomoć središnje banke dodijeljenu u nestandardnim uvjetima u pogledu kolateralizacije, rokova dospijeća ili kamata. |
4.a U sanacijskom planu iznose se oprezne pretpostavke u pogledu financijskih sredstava dostupnih kao instrumenata sanacije koji bi mogli biti potrebni za ostvarenje ciljeva sanacije i sredstava za koja se očekuje da će biti dostupna u skladu s pravilima i aranžmanima središnje druge ugovorne strane u trenutku početka sanacije. Te oprezne pretpostavke moraju se temeljiti na rezultatima najnovijih testiranja otpornosti na stres provedenih u skladu s člankom 5. stavkom 2.a i vrijediti u scenarijima ekstremnih tržišnih uvjeta nastalih zbog oporavka ili sanacije jedne središnje druge ugovorne strane ili više njih, uključujući neispunjavanje obveza jednog člana sustava poravnanja ili više dodatnih članova uz dva člana sustava poravnanja prema kojima je središnja druga ugovorna strana najviše izložena.
5. Sanacijska tijela preispituju planove sanacije i prema potrebi ih ažuriraju najmanje jednom godišnje te u svakom slučaju nakon promjena pravne ili organizacijske strukture središnje druge ugovorne strane, njezina poslovanja ili financijskog položaja ili bilo koje druge promjene koja bi mogla bitno utjecati na učinkovitost plana.
Središnje druge ugovorne strane i nadležna tijela o svakoj takvoj promjeni odmah obavješćuju sanacijska tijela.
5.a U planu sanacije jasno se ističu razlike, posebno uporabom zasebnih odjeljaka, kad god je to moguće, između scenarija temeljenih na okolnostima iz, redom, podtočaka (i), (ii) i (iii) točke (a) stavka 3.
6. U planovima sanacije navode se okolnosti i različiti scenariji za primjenu instrumenata sanacije i izvršavanje sanacijskih ovlasti. Plan sanacije uključuje sljedeće, što se kvantificira kad god je to prikladno i moguće:
|
(a) |
sažetak ključnih elemenata plana za razlikovanje događaja neispunjavanja obveza, događaja nepovezanih s neispunjavanjem obveza i kombinacije takvih događaja; |
|
(b) |
sažetak bitnih promjena kod središnje druge ugovorne strane koje su se dogodile nakon zadnjeg ažuriranja plana sanacije; |
|
(c) |
prikaz načina na koji bi se ključne funkcije središnje druge ugovorne strane mogle pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija, ako je to potrebno, kako bi se osigurao kontinuitet nakon pokretanja svih mogućih oblika sanacije, uključujući propast središnje druge ugovorne strane; |
|
(d) |
procjenu vremenskog okvira za provedbu svakog bitnog aspekta plana, uključujući nadopunu financijskih sredstava središnje druge ugovorne strane ; |
|
(e) |
detaljan opis procjene mogućnosti sanacije provedene u skladu s člankom 16.; |
|
(f) |
opis svih mjera propisanih u skladu s člankom 17. za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije utvrđenih procjenom provedenom u skladu s člankom 16.; |
|
(g) |
opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija i imovine središnje druge ugovorne strane; |
|
(h) |
detaljan opis aranžmana kojima se osigurava da su informacije propisane člankom 14. ažurne i u svakom trenutku na raspolaganju sanacijskim tijelima; |
|
(i) |
objašnjenje načina na koje bi se mogle financirati mjere sanacije, a da se pritom ne uzimaju u obzir elementi iz stavka 4.; |
|
(j) |
detaljan opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti s obzirom na različite moguće scenarije i njihove povezane vremenske okvire; |
|
(k) |
opis ključnih međuovisnosti između središnje druge ugovorne strane i ostalih sudionika na tržištu , uključujući međuovisnosti unutar grupe, ugovore o međudjelovanju i veze s drugim infrastrukturama financijskog tržišta, zajedno s načinima rješavanja takvih međuovisnosti ; |
|
(l) |
opis različitih mogućnosti kojima se osigurava:
|
|
(la) |
opis pristupa koji sanacijsko tijelo planira primijeniti kako bi utvrdilo opseg i vrijednost svih ugovora koji se raskidaju u skladu s člankom 29.; |
|
(m) |
analizu učinka plana na zaposlenike središnje druge ugovorne strane, uključujući procjenu svih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka za savjetovanje s osobljem tijekom postupka sanacije, uzimajući u obzir nacionalne propise i sustave za dijalog sa socijalnim partnerima; |
|
(n) |
plan komunikacije s medijima i javnošću radi što veće razine transparentnosti ; |
|
(o) |
opis bitnih radnji i sustava kojima se osigurava neprekidno funkcioniranje operativnih procesa središnje druge ugovorne strane; |
|
(oa) |
opis aranžmana za razmjenu informacija unutar sanacijskog kolegija prije i tijekom sanacije, u skladu s pisanim dogovorima i postupcima funkcioniranja sanacijskih kolegija utvrđenima u stavku 1. članka 4. |
Dotična središnja druga ugovorna strana obavješćuje se o informacijama iz stavka 6. točke (a). Središnja druga ugovorna strana može svoje mišljenje u pisanom obliku iznijeti sanacijskom tijelu. To se mišljenje uključuje u plan.
7. Sanacijska tijela mogu zahtijevati da im središnja druga ugovorna strana dostavi detaljnu evidenciju o ugovorima u kojima je stranka u skladu s člankom 29. Uredbe (EU) br. 648/2012. Sanacijska tijela mogu odrediti rok za dostavu te evidencije te za različite vrste ugovora mogu odrediti različite rokove.
7.a Sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane blisko surađuju sa sanacijskim tijelima članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane kako bi se osigurala neometana sanacija.
8. Nakon savjetovanja s ESRB-om i uzimajući u obzir relevantne odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) - 2016 o dopuni Direktive 2014/59/EU u pogledu regulatornih tehničkih standarda donesenih na temelju članka 10. stavka 9. Direktive 2014/59/EU te poštujući načelo proporcionalnosti , ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sadržaj plana sanacije u skladu sa stavkom 6.
ESMA pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir razinu diferencijacije između nacionalnih pravnih okvira diljem Unije, posebno u području stečajnog prava, te različitu veličinu i prirodu središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [UP: unijeti datum: 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 14.
Obveza središnje druge ugovorne strane u pogledu suradnje i dostave informacija
Središnje druge ugovorne strane surađuju, u mjeri u kojoj je to potrebno, u izradi planova sanacije i dostavljaju sanacijskim tijelima, izravno ili putem nadležnog tijela, sve informacije potrebne za izradu i provedbu tih planova, među ostalim informacije i analizu navedene u odjeljku B Priloga.
Nadležna tijela dostavljaju sanacijskim tijelima sve informacije iz prvog podstavka kojima već raspolažu.
Središnja druga ugovorna strana pravodobno razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima i ESMA-om u cilju olakšavanja procjene profila rizičnosti središnje druge ugovorne strane i povezanosti središnje druge ugovorne strane s ostalim infrastrukturama financijskog tržišta, ostalim financijskim institucijama i financijskim sustavom općenito, kako je utvrđeno u člancima 9. i 10. ove Uredbe.
Članak 15.
Postupak koordinacije za planove sanacije
1. Sanacijski kolegij donosi zajedničku odluku o planu sanacije i svim njegovim izmjenama u roku od četiri mjeseca od datuma kad je sanacijsko tijelo dostavilo taj plan kako se navodi u stavku 2.
2. Sanacijsko tijelo dostavlja sanacijskom kolegiju nacrt plana sanacije, informacije koje su mu dostavljene u skladu s člankom 14. i sve dodatne informacije koje su relevantne sanacijskom kolegiju.
Sanacijsko tijelo osigurava da se ESMA-i dostave sve informacije koje su relevantne za njezinu ulogu u skladu s ovim člankom.
3. Sanacijsko tijelo može odlučiti da će u izradu i preispitivanje plana sanacije uključiti tijela treće zemlje pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve povjerljivosti utvrđene člankom 71. ta da su iz jurisdikcija u kojima poslovni nastan ima bilo koji sljedeći subjekt:
|
i. |
matično društvo središnje druge ugovorne strane, ako je primjenjivo; |
|
ii. |
članovi sustava poravnanja kojima je središnja druga ugovorna strana znatno izložena ; |
|
iii. |
društva kćeri središnje druge ugovorne strane, ako je primjenjivo; |
|
iv. |
ostali pružatelji ključnih usluga središnjoj drugoj ugovornoj strani; |
|
iva. |
središnja druga ugovorna strana s ugovorom o međudjelovanju sa središnjom drugom ugovornom stranom. |
4. Na zahtjev sanacijskog tijela ESMA može sanacijskom kolegiju pomoći u donošenju zajedničke odluke u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Ako sanacijski kolegij nije donio zajedničku odluku u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja plana sanacije, sanacijsko tijelo donosi vlastitu odluku o planu sanacije. Sanacijsko tijelo donosi svoju odluku uzimajući u obzir mišljenja koja su u tom četveromjesečnom roku iznijeli drugi članovi sanacijskog kolegija. Sanacijsko tijelo o toj odluci u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu, prema potrebi njezino matično društvo i ostale članove sanacijskog kolegija.
6. Ako je do kraja četveromjesečnog roka neka skupina članova kolegija nadzornih tijela koja predstavlja običnu većinu članova tog kolegija ESMA-i uputio, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, napomene u vezi s procjenom plana sanacije, sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane čeka odluku koju ESMA može donijeti u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010 i donosi svoju odluku u skladu s odlukom ESMA-e.
Četveromjesečni rok smatra se razdobljem mirenja u smislu Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA donosi odluku u roku od mjesec dana od datuma upućivanja napomena. Napomene se ne upućuju ESMA-i nakon isteka četveromjesečnog roka ili nakon što je donesena zajednička odluka. Ako ESMA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka sanacijskog tijela.
7. Ako je zajednička odluka donesena u skladu sa stavkom 1. i bilo koje sanacijsko tijelo smatra da predmet neslaganja negativno utječe na fiskalne odgovornosti njegove države članice, sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane započinje ponovnu procjenu plana sanacije.
POGLAVLJE II.
Mogućnost sanacije
Članak 16.
Procjena mogućnosti sanacije
1. Sanacijsko tijelo procjenjuje, u suradnji sa sanacijskim kolegijem u skladu s člankom 17., mjeru u kojoj je moguća sanacija središnje druge ugovorne strane pri čemu se ne podrazumijeva sljedeće:
|
(a) |
▌ javna financijska potpora; |
|
(b) |
hitna likvidnosna pomoć središnje banke; |
|
(c) |
likvidnosna pomoć središnje banke dodijeljena u nestandardnim uvjetima u pogledu kolateralizacije, rokova dospijeća ili kamata. |
2. Smatra se da je sanacija središnje druge ugovorne strane moguća ako sanacijsko tijelo smatra da je likvidacija koja se provodi u redovnom postupku u slučaju insolventnosti ili sanacija koja se provodi primjenom instrumenata sanacije i izvršavanjem sanacijskih ovlasti, pri čemu se osigurava kontinuitet obavljanja ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane i izbjegava bilo kakva uporaba javnih sredstava i , što je više moguće, bilo kakav značajan negativni učinak na financijski sustav, izvediva i vjerodostojna.
U negativne učinke iz prvog podstavka ubrajaju se opća financijska nestabilnost ili događanja na razini sustava u bilo kojoj državi članici.
Sanacijsko tijelo pravovremeno obavješćuje ESMA-u ako smatra da sanacija središnje druge ugovorne strane nije moguća.
3. Na zahtjev sanacijskog tijela središnja druga ugovorna strana dokazuje da:
|
(a) |
ne postoje prepreke smanjenju vrijednosti vlasničkih instrumenata na temelju izvršavanja sanacijskih ovlasti, neovisno o tome jesu li u potpunosti iskorišteni preostali ugovorni aranžmani ili druge mjere iz plana sanacije središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
ugovori središnje druge ugovorne strane s članovima sustava poravnanja ili trećim stranama ne omogućuju tim članovima sustava poravnanja ili trećim stranama da uspješno pobiju izvršavanje sanacijskih ovlasti sanacijskog tijela ili da izbjegnu da se na njih primijene te ovlasti. |
4. Za potrebe procjene mogućnosti sanacije iz stavka 1., sanacijsko tijelo ispituje, prema potrebi, elemente navedene u odjeljku C Priloga.
4.a ESMA donosi smjernice za poticanje konvergencije nadzornih i sanacijskih praksi u vezi s primjenom odjeljka C Priloga do… [18 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe].
5. Sanacijsko tijelo u suradnji sa sanacijskim kolegijem procjenjuje mogućnost sanacije te istovremeno izrađuje i ažurira plan sanacije u skladu s člankom 13.
Članak 17.
Rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije
1. Ako sanacijsko tijelo na temelju procjene iz članka 16. i nakon savjetovanja sa sanacijskim kolegijem zaključi da postoje bitne prepreke mogućnosti sanacije središnje druge ugovorne strane, sanacijsko tijelo izrađuje i podnosi, u suradnji s nadležnim tijelom, izvješće središnjoj drugoj ugovornoj strani i sanacijskom kolegiju.
U izvješću iz prvog podstavka analiziraju se ▌ prepreke djelotvornoj primjeni instrumenata sanacije i izvršavanju sanacijskih ovlasti u pogledu središnje druge ugovorne strane, uzima se u obzir učinak na poslovni model središnje druge ugovorne strane i preporučuju se ciljane mjere za njihovo uklanjanje , ako je to moguće .
2. Zahtjev da sanacijski kolegiji donesu zajedničku odluku o planovima sanacije iz članka 15. suspendira se na temelju izvješća iz stavka 1. dok sanacijsko tijelo ne prihvati mjere za uklanjanje bitnih prepreka mogućnosti sanacije u skladu sa stavkom 3. ovog članka ili dok se ne donesu alternativne mjere u skladu sa stavkom 4. ovog članka.
3. U roku od četiri mjeseca od primitka izvješća podnesenog u skladu sa stavkom 1., središnja druga ugovorna strana predlaže sanacijskom tijelu moguće mjere za rješavanje ili uklanjanje bitnih prepreka navedenih u izvješću. Sanacijsko tijelo o svakoj mjeri koju predloži središnja druga ugovorna strana obavješćuje sanacijski kolegij. Sanacijsko tijelo i sanacijski kolegij ocjenjuju, u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (b), jesu li te mjere djelotvorne u rješavanju ili uklanjanju spomenutih prepreka.
4. Ako sanacijsko tijelo , uzimajući u obzir mišljenje sanacijskog kolegija, zaključi da mjere koje je središnja druga ugovorna strana predložila u skladu sa stavkom 3. nisu djelotvorne za smanjenje ili uklanjanje prepreka utvrđenih u izvješću, sanacijsko tijelo određuje alternativne mjere o kojima obavješćuje sanacijski kolegij za potrebe donošenja zajedničke odluke u skladu s člankom 18.
Alternativnim mjerama iz prvog podstavka uzima se u obzir sljedeće:
|
(a) |
prijetnja financijskoj stabilnosti tih prepreka mogućnosti sanacije središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
učinak alternativnih mjera na određenu središnju drugu ugovornu stranu, njezine članove sustava poravnanja i njihove klijente, sve povezane infrastrukture financijskog tržišta i unutarnje tržište. |
|
(ba) |
učinci na pružanje integriranih usluga poravnanja za različite proizvode i portfeljne iznose nadoknade prema kategorijama imovine. |
Za potrebe drugog podstavka točke (b) sanacijsko tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom , kolegijem nadzornih tijela i sanacijskim kolegijem te prema potrebi s ESRB-om .
5. U skladu s člankom 18. sanacijsko tijelo obavješćuje u pisanom obliku središnju drugu ugovornu stranu, izravno ili neizravno putem nadležnog tijela, o alternativnim mjerama koje treba poduzeti kako bi se ostvario cilj uklanjanja prepreka mogućnosti sanacije. Sanacijsko tijelo obrazlaže zašto se mjerama koje je predložila središnja druga ugovorna strana ne mogu ukloniti prepreke mogućnosti sanacije i na koji bi način alternativne mjere mogle biti djelotvorne za uklanjanje tih prepreka.
6. Središnja druga ugovorna strana u roku od jednog mjeseca predlaže plan o tome kako namjerava provesti alternativne mjere u roku koji utvrdi sanacijsko tijelo .
7. Samo za potrebe stavka 4. sanacijsko tijelo u koordinaciji s nadležnim tijelom može:
|
(a) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana revidira ili sastavi sporazum o uslugama, unutar grupe ili s trećim stranama, kojim je obuhvaćeno pružanje ključnih funkcija; |
|
(b) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana ograniči najveće pojedinačne i ukupne nepokrivene izloženosti; |
|
(c) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana izmijeni način na koji prikuplja i drži iznose nadoknada u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(d) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana izmijeni sastav i broj svojih jamstvenih fondova u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(e) |
odrediti središnjoj drugoj ugovornoj strani posebne ili redovne zahtjeve za dostavu dodatnih informacija; |
|
(f) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana proda određenu vlastitu imovinu; |
|
(g) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana ograniči ili ukine posebne postojeće ili predložene aktivnosti; |
|
(h) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana izmijeni svoj plan oporavka , pravila poslovanja i druge ugovorne aranžmane ; |
|
(i) |
ograničiti ili spriječiti razvoj novih ili postojećih linija poslovanja ili pružanje novih ili postojećih usluga; |
|
(j) |
zahtijevati izmjene pravnih ili operativnih struktura središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg subjekta grupe, izravno ili neizravno pod njezinim nadzorom, kako bi se osigurala mogućnost pravnog i operativnog razdvajanja ključnih funkcija od ostalih funkcija primjenom instrumenata sanacije; |
|
(k) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana osnuje matični financijski holding u državi članici ili matični financijski holding u Uniji; |
|
(l) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana ▌ izda obveze koje se mogu otpisati ili konvertirati ili da izdvoji druga sredstva kojima bi se povećao kapacitet pokrića gubitaka, dokapitalizacije i nadopune unaprijed financiranih sredstava; |
|
(m) |
zahtijevati da središnja druga ugovorna strana ▌ poduzme druge mjere kojima će se omogućiti da se kapitalom, drugim obvezama i ugovorima mogu pokriti gubici, dokapitalizirati središnja druga ugovorna strana ili nadopuniti unaprijed financirana sredstva. Razmatrane mjere posebice mogu uključivati pokušaj da se ponovno dogovore sve obveze koje je središnja druga ugovorna strana izdala ili da se revidiraju ugovorne odredbe u cilju da se osigura da se svaka odluka sanacijskog tijela o otpisu, konverziji ili restrukturiranju te obveze, instrumenta ili ugovora može izvršiti na temelju prava jurisdikcije kojim se uređuje ta obveza ili instrument; |
|
(n) |
▌ |
|
(na) |
ograničiti ili obustaviti međudjelovanje središnje druge ugovorne strane kada su takvo ograničenje ili obustava potrebni kako bi se spriječili štetni učinci koje bi primjena instrumenata oporavka i izvršavanje sanacijskih ovlasti mogla imati na interoperabilne središnje druge ugovorne strane. |
Članak 18.
Postupak koordinacije za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije
1. Sanacijski kolegij donosi zajedničku odluku o:
|
(a) |
utvrđivanju bitnih prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 16. stavkom 1.; |
|
(b) |
procjeni mjera koje je središnja druga ugovorna strana predložila u skladu s člankom 17. stavkom 3., ako je potrebno; |
|
(c) |
alternativnim mjerama koje su propisane člankom 17. stavkom 4. |
2. Zajednička odluka o utvrđivanju bitnih prepreka mogućnosti sanacije iz stavka 1. točke (a) donosi se u roku od četiri mjeseca od podnošenja izvješća iz članka 17. stavka 1. sanacijskom kolegiju.
Zajednička odluka iz stavka 1. točaka (b) i (c) donosi se u roku od četiri mjeseca otkad središnja druga ugovorna strana podnese predložene mjere za uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije.
Zajednička odluka iz stavka 1. mora se obrazložiti te sanacijsko tijelo o toj odluci u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu i prema potrebi njezino matično društvo.
Na zahtjev sanacijskog tijela ESMA može sanacijskom kolegiju pomoći u donošenju zajedničke odluke u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. Ako sanacijski kolegij nije donio zajedničku odluku u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja izvješća iz članka 17. stavka 1., sanacijsko tijelo donosi vlastitu odluku o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti u skladu s člankom 17. stavkom 5. Sanacijsko tijelo donosi svoju odluku nakon što je razmotrilo mišljenja koja su u tom četveromjesečnom roku iznijeli drugi članovi sanacijskog kolegija.
Sanacijsko tijelo o toj odluci u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu, prema potrebi njezino matično društvo te ostale članove sanacijskog kolegija.
4. Ako je do kraja četveromjesečnog roka bilo koja skupina članova sanacijskog kolegija koja predstavlja običnu većinu članova tog kolegija ESMA-i uputila, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, pitanje iz članka 17. stavka 7. točaka (j), (k) ili (n), sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane odgađa svoju odluku i čeka odluku koju ESMA može donijeti u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe. U tom slučaju sanacijsko tijelo donosi svoju odluku u skladu s odlukom ESMA-e.
Četveromjesečni rok smatra se razdobljem mirenja u smislu Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA donosi odluku u roku od jednog mjeseca od datuma upućivanja pitanja. Pitanje se ne upućuje ESMA-i nakon isteka četveromjesečnog roka ili nakon što je donesena zajednička odluka. Ako ESMA ne donese odluku u roku od jednog mjeseca, primjenjuje se odluka sanacijskog tijela.
GLAVA IV.
RANA INTERVENCIJA
Članak 19.
Mjere rane intervencije
1. Ako središnja druga ugovorna strana krši ili bi mogla kršiti bonitetne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012 ili predstavlja rizik za financijsku stabilnost globalnog financijskog sustava, financijskog sustava Unije, ili njihovih dijelova, ili ako nadležno tijelo utvrdi da postoje druge naznake razvoja događaja koji bi mogao utjecati na poslovanje središnje druge ugovorne strane, posebno na njezinu sposobnost pružanja usluga poravnanja, nadležno tijelo može:
|
(a) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da u skladu s člankom 9. stavkom 6. ažurira plan oporavka ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvotnog plana oporavka; |
|
(b) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da provede jedan ili više aranžmana ili mjera iz plana oporavka u određenom roku. Ako je plan ažuriran u skladu s točkom (a), ti aranžmani ili mjere uključuju sve ažurirane aranžmane ili mjere; |
|
(c) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da utvrdi uzroke kršenja ili mogućih kršenja iz stavka 1. te da izradi program djelovanja, uključujući primjerene mjere i rokove; |
|
(d) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da sazove skupštinu svojih dioničara ili, ako središnja druga ugovorna strana ne ispuni taj zahtjev, samo sazvati skupštinu. Nadležno tijelo u oba slučaja određuje dnevni red, uključujući odluke koje dioničari trebaju razmotriti radi donošenja; |
|
(e) |
zahtijevati smjenu ili zamjenu jednog ili više članova odbora ili višeg rukovodstva ako se za te osobe utvrdi da nisu u stanju izvršavati svoje dužnosti u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 648/2012; |
|
(f) |
zahtijevati promjene poslovne strategije središnje druge ugovorne strane; |
|
(g) |
zahtijevati promjene pravnih ili operativnih struktura središnje druge ugovorne strane; |
|
(h) |
prosljeđivati sanacijskom tijelu sve potrebne informacije kako bi se ažurirao plan sanacije središnje druge ugovorne strane radi pripreme moguće sanacije središnje druge ugovorne strane i vrednovanja njezine imovine i obveza u skladu s člankom 24., uključujući sve informacije potrebne za provedbu izravnog nadzora; |
|
(i) |
zatražiti, ako je to potrebno i u skladu sa stavkom 4., provedbu mjera oporavka središnje druge ugovorne strane; |
|
(j) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da se uzdrži od provedbe određenih mjera oporavka ako je nadležno tijelo utvrdilo da provedba tih mjera može imati negativne učinke na financijsku stabilnost ili neopravdano naštetiti interesima klijenata ; |
|
(k) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da pravodobno nadopuni svoja financijska sredstva; |
|
(ka) |
iznimno i jednokratno dopustiti klijentima članova sustava poravnanja da izravno sudjeluju u dražbama, odričući se pritom bonitetnih zahtjeva u skladu s poglavljem 3. glave IV. Uredbe (EU) br. 648/2012, osim zahtjeva za iznos nadoknade iz članka 41. Uredbe (EU) 648/2012 za te klijente. Članovi sustava poravnanja u potpunosti obavješćuju svoje klijente o dražbi i olakšavaju klijentima postupak nadmetanja. Iznosi nadoknada koje klijenti trebaju isplatiti prenose se preko člana sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze; |
|
(kb) |
ograničiti ili zabraniti sve primitke vlasničkog kapitala i instrumenata koji se smatraju vlasničkim kapitalom u najvećoj mogućoj mjeri bez izazivanja izravnog neispunjavanja obveza, uključujući isplate dividendi i otkupe središnje druge ugovorne strane, te može ograničiti, zabraniti ili zamrznuti sve isplate varijabilnih primitaka u skladu s Direktivom 2013/36/EU i smjernicama EBA-e EBA/GL/2015/22, diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili otpremnina za upravu. |
2. Nadležno tijelo za svaku od tih mjera određuje primjeren rok, a nakon provedbe tih mjera ocjenjuje njihovu učinkovitost.
2.a Pravila nacionalnog zakonodavstva o insolventnosti koja se odnose na pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih akata koji su štetni za vjerovnike ne primjenjuju se na mjere rane intervencije koje je nadležno tijelo poduzelo u skladu s ovom Uredbom.
3. Nadležno tijelo može primijeniti mjere iz stavka 1. točaka (a) do (k) samo nakon što uzme u obzir učinak tih mjera u drugim državama članicama u kojima središnja druga ugovorna strana posluje ili pruža usluge, posebno ako je poslovanje središnje druge ugovorne strane ključno ili bitno za lokalna financijska tržišta, uključujući mjesta u kojima članovi sustava poravnanja, povezana mjesta trgovanja ili infrastrukture financijskog tržišta imaju poslovni nastan.
4. Nadležno tijelo može primijeniti mjere iz stavka 1. točke (i) samo ako je ta mjera u javnom interesu i potrebna za ostvarivanje bilo kojeg od sljedećih ciljeva:
|
(a) |
održavanje financijske stabilnosti Unije; |
|
(b) |
održavanje kontinuiteta ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi ; |
|
(c) |
održavanje i poboljšanje financijske otpornosti središnje druge ugovorne strane. |
Nadležno tijelo ne primjenjuje mjere iz stavka 1. točke (i) kada je riječ o mjerama koje uključuju prijenos vlasništva, prava ili obveza druge središnje druge ugovorne strane.
5. Ako je pokrenula svoj redoslijed pokrića nepodmirenih obveza u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 648/2012, središnja druga ugovorna strana bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje nadležno tijelo i sanacijsko tijelo te objašnjava odražava li taj događaj slabosti ili probleme te središnje druge ugovorne strane.
6. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u i sanacijsko tijelo te se savjetuje s kolegijem nadzornih tijela .
Nakon tih obavijesti i savjetovanja s kolegijem nadzornih tijela , nadležno tijelo odlučuje hoće li primijeniti bilo koju od mjera iz stavka 1. Nadležno tijelo o svojoj odluci u pogledu mjera koje treba poduzeti obavješćuje kolegij nadzornih tijela , sanacijsko tijelo i ESMA-u.
7. Sanacijsko tijelo nakon obavijesti iz stavka 6. prvog podstavka može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da stupi u kontakt s potencijalnim kupcima kako bi se pripremila za svoju sanaciju, podložno uvjetima iz članka 41. i odredbama o povjerljivosti utvrđenima člankom 71. kao i okviru o istraživanju tržišta utvrđenom u članku 11. Uredbe (EU) br. 596/2014 i u relevantnom delegiranom i provedbenom zakonodavstvu .
Članak 20.
Smjena višeg rukovodstva i odbora
U slučaju znatnog pogoršanja financijske situacije središnje druge ugovorne strane ili ako središnja druga ugovorna strana prekrši svoje pravne zahtjeve, uključujući svoja pravila poslovanja, a ostale mjere u skladu s člankom 19. nisu dovoljne za ispravljanje tog pogoršanja, nadležno tijelo može zahtijevati smjenu svih ili dijela članova višeg rukovodstva ili odbora središnje druge ugovorne strane.
Novo više rukovodstvo ili odbor imenuju se u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 648/2012, a imenovanje podliježe odobrenju ili suglasnosti nadležnog tijela.
GLAVA IV.A
NADOKNADA GUBITAKA
Članak 20.a
Izdavanje vlasničkih instrumenata u budućim dobitima članovima sustava poravnanja i klijentima koji su pretrpjeli gubitke
1. Ako je središnja druga ugovorna strana u oporavku uzrokovanom neispunjavanjem obveza primijenila aranžmane i mjere za smanjenje vrijednosti dobitaka koje je središnja druga ugovorna strana dužna platiti članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i njihovim klijentima utvrđene u njezinom planu oporavka u skladu s člankom 9. stavkom 7.b točkom (l)(ii)(b), izvan okvira redoslijeda pokrića nepodmirenih obveza utvrđenog člankom 45. Uredbe (EU) 648/2012, na članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i njihove klijente te, kao rezultat toga, nije ušla u postupak sanacije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može, nakon ponovne uspostave usklađene knjige trgovanja, zahtijevati da središnja druga ugovorna strana sudionicima nadoknadi gubitke plaćanjem u gotovini ili, po potrebi, može zahtijevati da središnja druga ugovorna strana izda vlasničke instrumente u budućim dobitima središnje druge ugovorne strane.
Vrijednost vlasničkih instrumenata u budućim dobitima središnje druge ugovorne strane izdanih svakom pogođenom članu sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze, a koja se mora prenijeti na klijente u odgovarajućem obliku, razmjerna je njegovu gubitku i temeljena na vrednovanju provedenom u skladu s člankom 24. stavkom 3. Tim vlasničkim instrumentima posjedniku se daje pravo da prima isplate od središnje druge ugovorne strane na godišnjoj osnovi sve do potpune nadoknade gubitka u razdoblju od primjerenog maksimalnog broja godina od datuma izdavanja. Primjereni maksimalni udio godišnje dobiti središnje druge ugovorne strane upotrebljava se za plaćanja koja se odnose na te vlasničke instrumente.
2. Ovim se člankom ne umanjuje odgovornost članova sustava poravnanja da preuzmu gubitke koji su izvan okvira redoslijeda pokrića nepodmirenih obveza.
3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se određuje redoslijed prema kojem se mora isplatiti naknada, primjeren maksimalan broj godina i primjeren maksimalan udio godišnje dobiti središnje druge ugovorne strane iz stavka 1. drugog podstavka.
ESMA Komisiji dostavlja taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [XXX od stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA V.
SANACIJA
POGLAVLJE I.
Ciljevi, uvjeti i opća načela
Članak 21.
Ciljevi sanacije
1. Pri primjeni instrumenata sanacije i izvršavanju sanacijskih ovlasti sanacijska tijela uzimaju u obzir sve sljedeće ciljeve sanacije te odabiru instrumente primjerene prirodi i okolnostima pojedinog slučaja:
|
(a) |
osigurati kontinuitet ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane, a posebno:
|
|
(b) |
osigurati kontinuitet povezanosti s drugim infrastrukturama financijskog tržišta koja bi, u slučaju poremećaja, imala znatan negativni utjecaj na financijsku stabilnost ili pravodobno izvršavanje plaćanja, poravnanja, namire i vođenja evidencije ; |
|
(c) |
izbjeći znatan negativni učinak na financijski sustav, posebno sprječavanjem širenja financijskih poteškoća među članovima sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane, njihovim klijentima ili u širem financijskom sustavu, uključujući ostale infrastrukture financijskog tržišta, te održavanjem povjerenja u tržište i povjerenja javnosti ; |
|
(d) |
štititi javna sredstva tako da se na najmanju moguću mjeru svedu oslanjanje na javne financijske potpore i mogući gubitci za porezne obveznike ; |
|
(e) |
svesti trošak sanacije pogođenim dioničarima na najmanju moguću mjeru i spriječiti uništenje vrijednosti središnje druge ugovorne strane , osim u slučaju da je to uništenje potrebno za postizanje ciljeva sanacije . |
2. Odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane u sanaciji sanacijskom tijelu pružaju svu potrebnu pomoć za postizanje ciljeva sanacije.
Članak 22.
Uvjeti za sanaciju
1. Sanacijska tijela provode mjere sanacije u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
(a) |
središnja druga ugovorna strana propada ili joj prijeti propast, što potvrđuje bilo koji od sljedećih subjekata:
|
|
(b) |
nije razumno očekivati da bi druge alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere, uključujući mjere rane intervencije, spriječile njezinu propast u razumnom roku; uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti; i |
|
(c) |
mjera sanacije u javnom je interesu i nužna radi ostvarivanja ciljeva sanacije ako se provedbom ugovornih aranžmana središnje druge ugovorne strane za raspodjelu gubitaka, ili ako takvi aranžmani nisu sveobuhvatni, i likvidacijom središnje druge ugovorne strane redovnim postupkom u slučaju insolventnosti ti ciljevi ne bi postigli u jednakoj mjeri. |
Nadležno tijelo za potrebe točke (a) podtočke ii. bez odgode i na vlastitu inicijativu dostavlja sanacijskom tijelu sve informacije koje mogu upućivati na to da središnja druga ugovorna strana propada ili joj prijeti propast . Osim toga, nadležno tijelo sanacijskom tijelu na zahtjev dostavlja sve ostale informacije potrebne radi provedbe njegove procjene.
2. Za potrebe stavka 1. točke (a) smatra se da središnja druga ugovorna strana propada ili joj prijeti propast ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti:
|
(a) |
središnja druga ugovorna strana krši ili bi u bliskoj budućnosti mogla kršiti zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad na način koji bi opravdao oduzimanje odobrenja za rad na temelju članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(b) |
središnja druga ugovorna strana nije u mogućnosti ili vjerojatno neće biti u mogućnosti osigurati obavljanje ključnih funkcija; |
|
(c) |
središnja druga ugovorna strana nije u mogućnosti ili vjerojatno neće biti u mogućnosti provedbom svojih mjera oporavka ponovno uspostaviti svoju održivost; |
|
(d) |
središnja druga ugovorna strana nije u mogućnosti ili vjerojatno neće biti u mogućnosti podmiriti svoja dospjela dugovanja ili druge obveze pri njihovu dospijeću; |
|
(e) |
središnjoj drugoj ugovornoj strani potrebna je ▌ javna financijska potpora. |
Za potrebe točke (e) mjera se ne smatra javnom financijskom potporom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
i) |
potpora ima oblik državnog jamstva za instrumente likvidnosti koje osigurava središnja banka u skladu s uvjetima središnjih banaka ili državnog jamstva za novoizdane obveze; |
|
ia) |
nijedna od okolnosti iz točaka (a), (b), (c) ili (d) ovog stavka nije prisutna u vrijeme dodjele javne financijske potpore; |
|
ib) |
državna jamstva iz točke (i) potrebna su za otklanjanje ozbiljne smetnje u gospodarstvu države članice i očuvanje financijske stabilnosti; |
|
ii) |
državna jamstva iz točke (i) ograničena su na solventne središnje druge ugovorne strane , ovise o konačnom odobrenju na temelju okvira Unije za državne potpore, privremene su mjere opreza, razmjerne otklanjanju posljedica ozbiljne smetnje iz stavka ib i ne koriste se radi nadoknade gubitaka koje je središnja druga ugovorna strana pretrpjela ili postoji mogućnost da će ih u budućnosti pretrpjeti; |
|
▌ |
|
3. Sanacijsko tijelo može poduzeti sanacijske mjere i ako smatra da središnja druga ugovorna strana primjenjuje ili namjerava primjenjivati mjere oporavka koje bi mogle spriječile propast središnje druge ugovorne strane, ali bi mogle uzrokovati znatne negativne učinke na financijski sustav.
3.a Odluka koju sanacijsko tijelo donese o tome da središnja druga ugovorna strana propada ili da joj prijeti propast može se osporavati samo na osnovi toga da je ta odluka bila proizvoljna i nerazumna u vrijeme donošenja, na osnovi tada lako dostupnih informacija.
4. ESMA donosi smjernice za poticanje konvergencije nadzornih i sanacijskih praksi u vezi s tumačenjem različitih okolnosti u kojima se smatra da središnja druga ugovorna strana propada ili da joj prijeti propast do [UP: unijeti datum koji slijedi 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] , prema potrebi uzimajući u obzir različitu veličinu i prirodu središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u Uniji.
ESMA pri donošenju tih smjernica uzima u obzir smjernice izdane u skladu s člankom 32. stavkom 6. Direktive 2014/59/EU.
Članak 23.
Opća načela o sanaciji
Sanacijsko tijelo provodi sve odgovarajuće mjere radi primjene instrumenata sanacije iz članka 27. i izvršavanja sanacijskih ovlasti iz članka 48., u skladu sa sljedećim načelima:
|
(a) |
sve ugovorne obveze i drugi aranžmani u planu oporavka središnje druge ugovorne strane izvršavaju se ▌ u mjeri u kojoj nisu iscrpljeni prije pokretanja sanacije, osim u slučaju da , u izvanrednim okolnostima, sanacijsko tijelo utvrdi da je primjena sanacijskih instrumenata ili izvršavanje sanacijskih ovlasti primjerenije za pravodobno ostvarivanje ciljeva sanacije; |
|
(b) |
dioničari središnje druge ugovorne strane u sanaciji snose prve gubitke nakon izvršavanja svih obveza i aranžmana iz točke (a) u skladu s tom točkom; |
|
(c) |
vjerovnici središnje druge ugovorne strane u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom prvenstva njihovih potraživanja u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti, osim ako je izričito navedeno drukčije u ovoj Uredbi; |
|
(d) |
prema vjerovnicima središnje druge ugovorne strane iste kategorije postupa se jednako; |
|
(e) |
nijedan od dioničara, vjerovnika te članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata središnje druge ugovorne strane ne snosi gubitke koji su viši od gubitaka koje bi pretrpjeli u skladu s članom 60. ; ▌ |
|
(f) |
smjenjuje se odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane u sanaciji, osim ako sanacijsko tijelo smatra da je potpuno ili djelomično zadržavanje odbora i višeg rukovodstva nužno za postizanje ciljeva sanacije; |
|
(g) |
sanacijska tijela predstavnike zaposlenika obavješćuju i s njima se savjetuju u skladu sa svojim nacionalnim zakonima ili praksom; |
|
(h) |
Ako je središnja druga ugovorna strana dio grupe, sanacijska tijela uzimaju u obzir učinak na ostale subjekte grupe i na grupu u cjelini. |
POGLAVLJE II.
Vrednovanje
Članak 24.
Ciljevi vrednovanja
1. Sanacijska tijela osiguravaju da se sve sanacijske mjere provode na temelju poštenog, opreznog i realističnog vrednovanja imovine, prava i obveza središnje druge ugovorne strane.
2. Prije nego pokrene sanaciju središnje druge ugovorne strane, sanacijsko tijelo osigurava provedbu prvog vrednovanja kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za sanaciju u skladu s člankom 22. stavkom 1.
3. Nakon odluke da pokrene sanaciju središnje druge ugovorne strane, sanacijsko tijelo osigurava provedbu drugog vrednovanja radi sljedećeg:
|
(a) |
pružanja informacija radi donošenja odluke o odgovarajućoj mjeri sanacije koju je potrebno poduzeti; |
|
(b) |
osiguravanja da su bilo koji gubici imovine te prava središnje druge ugovorne strane u potpunosti utvrđeni u trenutku kada se primjenjuju instrumenti sanacije; |
|
(c) |
pružanja informacija radi donošenja odluke o mjeri u kojoj se provodi poništenje ili razvodnjavanje vlasničkih instrumenata te radi donošenja odluke o vrijednosti i broju vlasničkih instrumenata koji su izdani ili preneseni kao posljedica izvršavanja sanacijskih ovlasti; |
|
(d) |
pružanja informacija radi donošenja odluke o mjeri u kojoj se otpisuju ili konvertiraju neosigurane obveze, uključujući dužničke instrumente; |
|
(e) |
ako se primjenjuju instrumenti za raspodjelu gubitaka i pozicija, pružanja informacija radi donošenja odluke o mjeri u kojoj se na potraživanja pogođenih vjerovnika primjenjuju gubitci, nepodmirenim obvezama ili pozicijama u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu i o opsegu i potrebi za pozivom na gotovinsku uplatu za sanaciju ; |
|
(f) |
ako se primjenjuje instrument prijelazne središnje druge ugovorne strane, pružanja informacija radi donošenja odluke o imovini, pravima i obvezama ili vlasničkim instrumentima koji se mogu prenijeti na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu te radi donošenja odluke o vrijednosti svih naknada koje je potrebno platiti središnjoj drugoj ugovornoj strani u sanaciji ili, ovisno o slučaju, imateljima vlasničkih instrumenata; |
|
(g) |
ako se primjenjuje instrument prodaje poslovanja, pružanja informacija radi donošenja odluke o imovini, pravima i obvezama ili vlasničkim instrumentima koji se mogu prenijeti na trećeg kupca te pružanja informacija sanacijskom tijelu kako bi moglo odrediti što čini komercijalne uvjete za potrebe članka 40.; |
|
(ga) |
cijena svakog raskidanja ugovora koje provede sanacijsko tijelo temelji se, u mjeri u kojoj je to moguće, na pravednoj tržišnoj cijeni utvrđenoj na osnovi pravila i aranžmana središnje druge ugovorne strane, a ta se metoda zamjenjuje drugom metodom utvrđivanja cijene samo ako sanacijsko tijelo smatra da je to prijeko potrebno; |
Za potrebe točke (d), vrednovanjem se uzimaju u obzir svi gubitci za koje bi se osiguralo pokriće izvršavanjem svih nepodmirenih obveza članova sustava poravnanja ili ostalih trećih osoba prema središnjoj drugoj ugovornoj strani i razina konverzije koja se treba primijeniti na dužničke instrumente.
4. Na vrednovanja iz stavaka 2 i 3. može se podnijeti žalba u skladu s člankom 72. samo zajedno s odlukom o primjeni instrumenta sanacije ili izvršavanja sanacijske ovlasti.
Članak 25.
Zahtjevi za vrednovanje
1. Sanacijsko tijelo osigurava da vrednovanjâ iz članka 24. provodi:
|
(a) |
osoba koja je neovisna od bilo kojeg javnog tijela i središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
sanacijsko tijelo, ako vrednovanja ne može provesti osoba iz točke (a). |
2. Vrednovanja iz članka 24. smatraju se konačnima ako ih je provela osoba iz stavka 1. točke (a) te ako su ispunjeni svi zahtjevi utvrđeni u ovom članku.
3. Ne dovodeći u pitanje okvir Unije za državne potpore, konačno vrednovanje temelji se na opreznim pretpostavkama i ne pretpostavlja moguće pružanje ▌ javnih financijskih potpora, hitnu likvidnosnu pomoć središnje banke ili bilo kakvu likvidnosnu pomoć središnje banke dodijeljenu u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta središnjoj drugoj ugovornoj strani od onog trenutka kada se poduzmu mjere sanacije. Vrednovanjem se uzima u obzir i mogući povrat svih razumnih izdataka središnje druge ugovorne strane u sanaciji u skladu s člankom 27. stavkom 9.
4. Konačno vrednovanje dopunjuje se sljedećim informacijama kojima raspolaže središnja druga ugovorna strana:
|
(a) |
ažuriranom bilancom i izvješćem o financijskom položaju središnje druge ugovorne strane, uključujući preostala dostupna unaprijed financirana sredstva i nepodmirene financijske obveze; |
|
(b) |
evidencijom poravnanih ugovora iz članka 29. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(c) |
svim informacijama o tržišnim i knjigovodstvenim vrijednostima njezine imovine, obveza i pozicija, uključujući relevantna potraživanja i nepodmirene obveze koji se duguju ili trebaju platiti središnjoj drugoj ugovornoj strani. |
5. U konačnom vrednovanju navodi se potpodjela vjerovnika u razrede u skladu s razinom prioriteta potraživanja prema mjerodavnom zakonodavstvu o insolventnosti. U njemu se navodi i procjena očekivanog postupanja prema svakom razredu dioničara i vjerovnika u slučaju primjene načela iz članka 23. točke (e).
Procjena iz prvog podstavka ne dovodi u pitanje vrednovanje iz članka 61.
6. Uzimajući u obzir sve regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s člankom 36. stavcima 14. i 15. Direktive 2014/59/EU, ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:
|
(a) |
okolnosti u kojima se osoba smatra neovisnom i od sanacijskog tijela i od središnje druge ugovorne strane za potrebe stavka 1. ovog članka; |
|
(b) |
metodologija za ocjenjivanje vrijednosti imovine i obveza središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
odvajanje vrednovanjâ iz članaka 24. i 61. |
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [PO: unijeti datum: u roku od 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 26.
Privremeno vrednovanje
1. Vrednovanja iz članka 24 koja ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene člankom 25. stavkom 2. smatraju se privremenim vrednovanjima.
Privremena vrednovanja uključuju zaštitni sloj za dodatne gubitke i primjereno opravdanje tog zaštitnog sloja.
2. Ako sanacijska tijela poduzmu mjeru sanacije na temelju privremenog vrednovanja, ona osiguravaju provedbu konačnog vrednovanja u najkraćem mogućem roku.
Sanacijsko tijelo osigurava da se na temelju konačnog vrednovanja iz prvog podstavka:
|
(a) |
omogućuje potpuno priznavanje svih gubitaka središnje druge ugovorne strane u njezinim poslovnim knjigama; |
|
(b) |
pružaju informacije za odluku o povratu otpisanih potraživanja vjerovnika ili povećanju vrijednosti plaćenih naknada, u skladu sa stavkom 3. |
3. Ako je procjena neto vrijednosti imovine središnje druge ugovorne strane iz konačnog vrednovanja viša od procjene neto vrijednost imovine središnje druge ugovorne strane iz privremenog vrednovanja, sanacijsko tijelo može:
|
(a) |
povećati vrijednost potraživanja pogođenih vjerovnika koja su otpisana ili restrukturirana; |
|
(b) |
zahtijevati od prijelazne središnje druge ugovorne strane da izvrši daljnju uplatu naknada u pogledu imovine, prava i obveza središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili, ovisno o slučaju, u pogledu vlasničkih instrumenata, vlasnicima tih instrumenata. |
4. Uzimajući u obzir sve regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s člankom 36. stavkom 15. Direktive 2014/59/EU, ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje, za potrebe stavka 1. ovog članka, metodologija izračuna zaštitnog sloja za dodatne gubitke koje treba uvrstiti u privremena vrednovanja.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do [PO: unijeti datum: u roku od 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
POGLAVLJE III.
Instrumenti sanacije
ODJELJAK 1.
OPĆA NAČELA
Članak 27.
Opće odredbe o instrumentima sanacije
1. Sanacijska tijela provode mjere sanacije iz članka 21. primjenom bilo kojeg od sljedećih instrumenata sanacije pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji:
|
(a) |
instrumenti za raspodjelu gubitaka i pozicija; |
|
(b) |
instrument za otpis i konverziju; |
|
(c) |
instrument prodaje poslovanja; |
|
(d) |
instrument prijelazne središnje druge ugovorne strane; |
|
(e) |
svi drugi instrumenti sanacije u skladu s člancima 21. i 23. |
2. Sanacijsko tijelo u slučaju sistemske krize može osigurati i ▌ javne financijske potpore putem vladinih instrumenata za stabilizaciju u skladu s člancima 45., 46. i 47., ovisno o prethodnom i konačnom odobrenju na temelju okvira Unije za državne potpore i izradi sveobuhvatnih i vjerodostojnih aranžmana za povrat pruženih sredstava u odgovarajućem vremenskom razdoblju .
3. Sanacijsko tijelo prije primjene instrumenata iz stavka 1. izvršava sljedeće:
|
(a) |
sva postojeća i nepodmirena prava središnje druge ugovorne strane, uključujući sve ugovorne obveze članova sustava poravnanja da ispune zahtjeve za poziv na gotovinsku uplatu, da osiguraju dodatna sredstva središnjoj drugoj ugovornoj strani ili da preuzmu pozicije članova sustava poravnanja koji ne ispunjavaju svoje obveze, putem aukcija ili na drugi način utvrđen pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
sve postojeće i nepodmirene ugovorne obveze ugovornih stranaka koje nisu članovi sustava poravnanja u pogledu bilo kakvog oblika financijske potpore. |
Sanacijsko tijelo ugovorne obveze iz točaka (a) i (b) može izvršiti djelomično ako te ugovorne obveze nije moguće izvršiti u potpunosti u razumnom roku.
4. Odstupajući od stavka 3., sanacijsko tijelo može odustati od izvršavanja odgovarajućih postojećih i nepodmirenih ugovornih obveza djelomično ili u potpunosti kako bi se izbjegli znatni negativni učinci na financijski sustav ili njihovo veliko širenje ili ako je upotreba instrumenata iz stavka 1. primjerenija za pravodobno ostvarivanje ciljeva sanacije.
▌6. Ako članovi sustava poravnanja zbog primjene instrumenta sanacije koji nije instrument za otpis i konverziju pretrpe gubitke, sanacijsko tijelo izvršava ovlast otpisa ili konverzije svih vlasničkih i dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza neposredno prije ili zajedno s primjenom instrumenta sanacije.
7. Ako se primjenjuju samo instrumenti sanacije iz stavka 1. točaka (c) i (d), a prenosi se samo dio imovine, prava ili obveza središnje druge ugovorne strane u sanaciji u skladu s člancima 40. i 42., preostali dio te središnje druge ugovorne strane likvidira se u skladu s redovnim postupkom u slučaju insolventnosti.
8. Pravila nacionalnog zakonodavstva o insolventnosti koja se odnose na pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih akata koji su štetni za vjerovnike ne primjenjuju na prijenose imovine, prava ili obveza sa središnje druge ugovorne strane u sanaciji na koju se primjenjuju instrumenti sanacije ili državni instrumenti financijske stabilizacije.
9. Sanacijsko tijelo u odgovarajućem vremenskom razdoblju osigurava povrat svih razumnih izdataka , uključujući adekvatnu premiju za rizik, nastalih u vezi s primjenom instrumenata sanacije ili sanacijskih ovlasti u vezi s uporabom državnih instrumenata financijske stabilizacije, na jedan ili više sljedećih načina:
|
(a) |
od središnje druge ugovorne strane u sanaciji, kao povlašteni vjerovnik; |
|
(b) |
iz svih naknada koje je platio kupac ako se primjenjuje instrument prodaje poslovanja; |
|
(c) |
iz svih prihoda koji su stečeni kao rezultat likvidacije prijelazne središnje druge ugovorne strane, kao povlašteni vjerovnik. |
|
(ca) |
od bilo kojeg člana sustava poravnanja ako član sustava poravnanja time ne snosi gubitke veće od gubitaka koje bi snosio da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu te bi umjesto toga bio podložan mogućim nepodmirenim obvezama na temelju plana sanacije središnje druge ugovorne strane ili drugih ugovornih aranžmana iz njezinih pravila poslovanja ili da se provela likvidacija središnje druge ugovorne strane redovnim postupkom u slučaju insolventnosti; |
|
(cb) |
od bilo kojih prihoda ostvarenih uporabom državnih instrumenata stabilizacije, uključujući prihod od prodaje vlasničkih instrumenata iz stavka 46. i prodaje središnje druge ugovorne strane na koju se primjenjuje instrument privremenog javnog vlasništva iz članka 47. |
9.a Pri određivanju iznosa naknade u skladu s prethodnim stavkom sanacijsko tijelo uzima u obzir iznos doprinosa koji bi klijenti i članovi središnje druge ugovorne strane, i prema pravilima i aranžmanima središnje druge ugovorne strane i u sanaciji, morali dati da nadležna tijela nisu dodijelila javnu potporu.
10. Ako primjenjuju instrumente sanacije, sanacijska tijela osiguravaju, na temelju vrednovanja koje ispunjava zahtjeve iz članka 25., potpunu raspodjelu gubitaka, ponovnu uspostavu usklađene knjige trgovanja, nadopunu unaprijed financiranih sredstava središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane te dokapitalizaciju središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane.
Članak 27a.
Mogućnost kompenziranja naknade sudionicima središnje druge ugovorne strane ne primjenjuje se na njihove ugovorene gubitke u upravljanju u slučaju neispunjavanja obveza ili fazama oporavka.
ODJELJAK 2.
INSTRUMENTI ZA RASPODJELU GUBITAKA I POZICIJA
Članak 28.
Ciljevi i opseg primjene instrumenata za raspodjelu gubitaka i pozicija
1. Sanacijska tijela primjenjuju instrument za raspodjelu pozicija u skladu s člankom 29., a instrument za raspodjelu gubitaka u skladu s člancima 30. i 31.
2. Instrumenti iz stavka 1. mogu se primjenjivati na sve ugovore o pružanju usluga poravnanja i kolateralu koji se u vezi s tim uslugama predaje središnjoj drugoj ugovornoj strani.
3. Sanacijska tijela primjenjuju instrument za raspodjelu pozicija iz članka 29. kako bi ponovno uskladile knjigu trgovanja središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane.
Sanacijska tijela primjenjuju instrumente za raspodjelu gubitaka iz članaka 30. i 31. za bilo koju od sljedećih namjena:
|
(a) |
pokrivanje gubitaka središnje druge ugovorne strane procijenjenih u skladu s člankom 27. stavkom 10.; |
|
(b) |
ponovna uspostava sposobnosti središnje druge ugovorne strane da ispunjava svoje obveze plaćanja u trenutku njihova dospijeća; |
|
(ba) |
olakšavanje ponovne uspostave usklađene knjige trgovanja; |
|
(c) |
olakšavanje ponovne uspostave usklađene knjige trgovanja pružanjem sredstava središnjoj drugoj ugovornoj strani kako bi se ispunila dražbovna ponuda kojom se središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućuje raspodjela pozicija dužnika ili plaćanje povezano s raskinutim ugovorima u skladu s člankom 29.; |
|
(d) |
ostvarenje ishoda iz točaka (a), (b) i (c) u odnosu na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(e) |
potpora prijenosu poslovanja središnje druge ugovorne strane primjenom instrumenta prodaje poslovanja solventnoj trećoj strani. |
Članak 29.
Djelomičan ili potpuni raskid ugovora
1. Sanacijsko tijelo može raskinuti određene ili sve sljedeće ugovore:
|
(a) |
ugovore člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze; |
|
(b) |
ugovore predmetne usluge poravnanja ili kategorije imovine; |
|
(c) |
ugovore središnje druge ugovorne strane u sanaciji. |
1.a Ako koristi ovlasti iz stavka 1., sanacijsko tijelo raskida ugovore iz točaka (a), (b) i (c) tog stavka na sličan način, ne praveći razliku između drugih ugovornih strana u tim ugovorima, uz iznimku onih ugovornih obveza koje se ne mogu izvršiti u razumnom roku.
2. Sanacijsko tijelo može raskinuti ugovore iz stavka 1. točke (a) samo ako nije proveden prijenos imovine i pozicija koji proizlaze iz tih ugovora u smislu članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) br. 648/2012.
3. Sanacijsko tijelo obavješćuje sve odgovarajuće članove sustava poravnanja o datumu raskida bilo kojeg ugovora iz stavka 1.
4. Sanacijsko tijelo prije raskida bilo kojeg ugovora iz stavka 1. poduzima sljedeće korake:
|
(a) |
zahtijeva od središnje druge ugovorne strane u sanaciji da vrednuje svaki ugovor i ažurira salda računa svakog člana sustava poravnanja; |
|
(b) |
utvrđuje neto obveze prema svakom članu sustava poravnanja odnosno neto obveze svakog člana sustava poravnanja, uzimajući u obzir sav dospjeli, ali neplaćeni varijacijski iznos nadoknade, uključujući varijacijski iznos nadoknade na temelju vrednovanja ugovorâ iz točke (a); |
|
(c) |
obavješćuje svakog člana sustava poravnanja o utvrđenim neto iznosima i u skladu s tim ih naplaćuje. |
Nakon raskidanja ugovora sanacijsko tijelo pravovremeno obavješćuje nadležno tijelo o svakom klijentu koji je određen kao OSV institucija (ostale sistemski važne institucije), a čiji je ugovor raskinut.
4.a Cijena svakog raskidanja ugovora koje provede sanacijsko tijelo u skladu s ovim člankom temelji se na pravednoj tržišnoj cijeni utvrđenoj na osnovi pravila i aranžmana središnje druge ugovorne strane ili bilo kojoj drugoj odgovarajućoj metodi utvrđivanja cijene ako sanacijsko tijelo smatra da je potrebno primijeniti tu drugu metodu.
5. Ako član sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze ne može platiti neto iznos utvrđen u skladu sa stavkom 4., sanacijsko tijelo može zahtijevati da središnja druga ugovorna strana promijeni status člana sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze u status neispunjavanja obveza i upotrijebi njegovu inicijalnu maržu i doprinose iz jamstvenog fonda u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 648/2012.
6. Ako je sanacijsko tijelo raskinulo jedan ili više ugovora vrste koja se navodi u stavku 1. točkama (a), (b) i (c), ono privremeno sprječava da središnja druga ugovorna strana poravna bilo koji novi ugovor koji je iste vrste kao i raskinuti ugovor.
Sanacijsko tijelo može središnjoj drugoj ugovornoj strani dopustiti da nastavi poravnanje tih vrsta ugovora samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(b) |
sanacijsko tijelo izdaje i objavljuje obavijest o tome na način predviđen člankom 70. stavkom 3. |
Članak 30.
Smanjenje vrijednosti dobitaka koje je središnja druga ugovorna strana dužna platiti članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i njihovim klijentima
1. Sanacijsko tijelo može smanjiti iznos obveza plaćanja koje je središnja druga ugovorna strana dužna isplatiti članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i njihovim klijentima ako se te obveze temelje na dobicima ostvarenima u skladu s postupcima središnje druge ugovorne strane za isplatu varijacijskog iznosa nadoknade ili ekonomski istovjetnog plaćanja. Članovi sustava poravnanja bez odgode obavještavaju svoje klijente o uporabi instrumenta sanacije i načinu na koji ta uporaba na njih utječe.
2. Sanacijsko tijelo izračunava sva smanjenja obveza plaćanja iz stavka 1. primjenom pravednog mehanizma raspodjele utvrđenog vrednovanjem provedenim u skladu s člankom 24. stavkom 3. i o kojem se članovi sustava poravnanja obavješćuju čim započne primjena instrumenta sanacije. Ukupni neto dobitci koje treba smanjiti za svakog člana sustava poravnanja razmjerni su iznosima koje je središnja druga ugovorna strana dužna platiti.
3. Smanjenje vrijednosti dobitaka za koje postoji obveza plaćanja stupa na snagu i odmah postaje obvezujuće za središnju drugu ugovornu stranu i pogođene članove sustava poravnanja od trenutka kada sanacijsko tijelo poduzme mjere sanacije.
3.a O svakom korištenju ovlasti iz ovog članka koje utječe na pozicije klijenta koji je određen kao OSV institucija (ostale sustavno važne institucije) pravovremeno se obavješćuje nadležno tijelo tog klijenta.
4. Član sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze ni u jednom naknadnom postupku protiv središnje druge ugovorne strane ili njezinih subjekata sljednika nema pravo na potraživanja proizišla iz smanjenja obveza plaćanja iz stavka 1.
▌
5. Ako sanacijsko tijelo samo djelomično smanji vrijednost dobitaka za koje postoji obveza plaćanja, član sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze i dalje ima pravo na isplatu preostalog nepodmirenog iznosa obveze.
5.a U pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane navodi se ovlast za smanjenje obveza plaćanja iz stavka 1., uz sve slične aranžmane predviđene tim pravilima poslovanja u fazi oporavka. Središnja druga ugovorna strana jamči da su ugovorni aranžmani sklopljeni kako bi se sanacijskom tijelu omogućilo izvršavanje njegovih ovlasti u skladu s ovim člankom.
Članak 31.
Poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju
1. Sanacijsko tijelo može od člana sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze zahtijevati plaćanje doprinosa u gotovini središnjoj drugoj ugovornoj strani. Iznos tih doprinosa u gotovini određuje sanacijsko tijelo tako da se na najbolji način postignu ciljevi sanacije iz članka 21. stavka 1.
Ako središnja druga ugovorna strana upravlja s više jamstvenih fondova, iznos doprinosa u gotovini iz prvog podstavka odnosi se na doprinos člana sustava poravnanja jamstvenom fondu ili jamstvenim fondovima pogođenih usluga poravnanja ili kategorija imovine.
Sanacijsko tijelo može provesti poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju bez obzira na to jesu li iscrpljene sve ugovorne obveze kojima se članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze nalažu doprinosi u gotovini.
Sanacijsko tijelo određuje iznos doprinosa u gotovini svakog člana sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze razmjerno doprinosu tog člana sustava poravnanja jamstvenom fondu.
2. Ako član sustava poravnanja koji ispunjava svoje obveze ne plati zatraženi iznos, sanacijsko tijelo može zahtijevati da središnja druga ugovorna strana promijeni status tog člana sustava poravnanja u status neispunjavanja obveza i upotrijebi njegovu inicijalnu maržu i doprinose iz jamstvenog fonda u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 648/2012.
2.a Središnja druga ugovorna strana uključuje u svoja pravila poslovanja upućivanje na poziv na gotovinsku uplatu za sanaciju, uz pozive na gotovinsku uplatu za oporavak, i jamči da su ugovorni aranžmani sklopljeni kako bi se sanacijskom tijelu omogućilo izvršavanje njegovih ovlasti u skladu s ovim člankom.
2.b Sanacijsko tijelo određuje iznos poziva na gotovinsku uplatu za sanaciju koji će se uvrstiti u pravila poslovanja i koji je barem jednak doprinosu člana sustava poravnanja u jamstveni fond.
2.c Sanacijsko tijelo određuje iznos poziva na gotovinsku uplatu za sanaciju koji će se uključiti u pravila poslovanja.
ODJELJAK 3.
OTPIS I KONVERZIJA VLASNIČKIH INSTRUMENATA I DUŽNIČKIH INSTRUMENATA ILI DRUGIH NEOSIGURANIH OBVEZA
Članak 32.
Zahtjev za otpis i konverziju vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza
1. Sanacijsko tijelo primjenjuje instrument za otpis i konverziju u skladu s člankom 33. u odnosu na vlasničke instrumente i dužničke instrumente koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji ili druge neosigurane obveze radi apsorbiranja gubitaka, dokapitalizacije te središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane odnosno kao potporu primjeni instrumenta prodaje poslovanja.
▌2. Sanacijsko tijelo na temelju vrednovanja provedenog u skladu s člankom 24. stavkom 3. utvrđuje sljedeće:
|
(a) |
iznos koji se mora otpisati od vrijednosti vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza uzimajući u obzir sve gubitke koji će se apsorbirati izvršavanjem svih nepodmirenih obveza članova sustava poravnanja ili ostalih trećih osoba prema središnjoj drugoj ugovornoj strani; |
|
(b) |
iznos po kojem se dužnički instrumenti ili druge neosigurane obveze moraju konvertirati u vlasničke instrumente kako bi se ponovno ispunili bonitetni zahtjevi središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane. |
Članak 33.
Odredbe o otpisu ili konverziji vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza
1. Sanacijsko tijelo primjenjuje instrument za otpis i konverziju u skladu s redoslijedom prvenstva potraživanja u redovnim postupcima u slučaju insolventnosti.
2. Sanacijsko tijelo prije smanjenja ili konverzije glavnice dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza smanjuje zamišljenu vrijednost vlasničkih instrumenata razmjerno gubitcima i prema potrebi do njihove cjelokupne vrijednosti.
Ako središnja druga ugovorna strana nakon smanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata zadrži pozitivnu neto vrijednost u skladu s vrednovanjem provedenim na temelju članka 24. stavka 3., sanacijsko tijelo poništit će ili razvodniti te vlasničke instrumente, ovisno o slučaju.
3. Sanacijsko tijelo smanjuje, konvertira ili smanjuje i konvertira glavnicu dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza u mjeri potrebnoj da se ostvare ciljevi sanacije, a prema potrebi i do cjelokupne vrijednosti tih instrumenata ili obveza.
4. Sanacijsko tijelo ne primjenjuje instrumente za otpis i konverziju za sljedeće obveze:
|
(a) |
obveze prema zaposlenicima, u pogledu obračunatih a neisplaćenih plaća, mirovinskih davanja ili ostalih fiksnih primanja, osim varijabilne komponente primitaka koja nije uređena zakonom ili kolektivnim ugovorom; |
|
(b) |
obveze prema komercijalnim ili trgovačkim vjerovnicima, koje nastaju na temelju prodaje robe ili pružanja usluga središnjoj drugoj ugovornoj strani koje su ključne za svakodnevno funkcioniranje njezina poslovanja, uključujući IT usluge, komunalne usluge te usluge najma, popravaka i održavanja poslovnih prostora; |
|
(c) |
obveza prema poreznim tijelima i tijelima nadležnima za socijalno osiguranje, pod uvjetom da te se obveze prema mjerodavnom zakonodavstvu o insolventnosti smatraju povlaštenim obvezama; |
|
(d) |
obveze prema sustavima ili upraviteljima sustava uspostavljenima u skladu s Direktivom 98/26/EZ. |
5. Ako se smanji zamišljeni iznos vlasničkog instrumenta ili glavnice dužničkog instrumenta ili drugih neosiguranih obveza, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
|
(a) |
smanjenje je trajno; |
|
(b) |
imatelj instrumenta nema pravo na potraživanja u vezi s tim smanjenjem, osim već obračunatih obveza, obveza u vezi s naknadom štete do kojih može doći zbog pravnog lijeka kojim se pobija zakonitost tog smanjenja i potraživanja temeljenih na vlasničkim instrumentima izdanima ili prenesenima na temelju stavka 6.; |
|
(c) |
ako je smanjenje samo djelomično, sporazum kojim je stvorena prvotna obveza i dalje se primjenjuje u odnosu na preostali iznos podložno svim nužnim promjenama uvjeta tog sporazuma zbog navedenog smanjenja. |
Odredbe točke (a) ne sprječavaju sanacijska tijela da primjene mehanizam povećanja vrijednosti kako bi se imateljima dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza, a zatim i imateljima vlasničkih instrumenata, nadoknadila sredstva u slučajevima kada razina otpisa temeljena na privremenom vrednovanju premašuje potrebne iznose u usporedbi s konačnim vrednovanjem iz članka 26. stavka 2.
6. Sanacijsko tijelo pri konverziji dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza na temelju stavka 3. može zahtijevati da središnje druge ugovorne strane ili njihova matična društva izdaju ili prenesu vlasničke instrumente imateljima dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza.
7. Sanacijsko tijelo konvertira samo one dužničke instrumente ili druge neosigurane obveze na temelju stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
sanacijsko tijelo dobilo je suglasnost nadležnog tijela matičnog društva u slučajevima kada je matično društvo obvezno izdati vlasničke instrumente; |
|
(b) |
vlasnički instrumenti izdaju se prije nego središnja druga ugovorna strana izda vlasničke instrumente u svrhu osiguravanja regulatornog kapitala od strane države ili državnog subjekta; |
|
(c) |
stopa konverzije predstavlja odgovarajuću naknadu pogođenim imateljima duga, sukladno načinu na koji se s njima postupa u redovnom postupku u slučaju insolventnosti. |
Nakon bilo koje konverzije dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza u vlasničke instrumente bez odgode se za potonje instrumente upisuje kapital ili se oni prenose.
8. Sanacijsko tijelo za potrebe stavka 7., u kontekstu razvoja i održavanja plana sanacije središnje druge ugovorne strane te u okviru ovlasti radi rješavanja ili uklanjanja prepreka za mogućnost sanacije središnje druge ugovorne strane, središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućuje da u bilo kojem trenutku može izdati potreban broj vlasničkih instrumenata.
Članak 34.
Učinak otpisa i konverzije
Sanacijsko tijelo dovršava ili zahtijeva dovršavanje svih administrativnih i postupovnih zadaća potrebnih za primjenu instrumenta za otpis i konverziju, među ostalima sljedeće:
|
(a) |
izmjena svih relevantnih registara; |
|
(b) |
skidanje ili brisanje vlasničkih instrumenata ili dužničkih instrumenata iz burzovne kotacije; |
|
(c) |
kotaciju ili uvrštavanje novih vlasničkih instrumenata u trgovanje; |
|
(d) |
ponovnu kotaciju ili uvrštavanje dužničkih instrumenata koji su otpisani bez zahtjeva za izdavanje prospekta u skladu s Direktivom 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
Članak 35.
Otklanjanje postupovnih prepreka za otpis i konverziju
Ako se primjenjuje članak 32. stavak 1. drugi podstavak, nadležno tijelo od središnjih drugih ugovornih strana ili njihovih matičnih društava zahtijeva da uvijek imaju dostatan iznos vlasničkih instrumenata kojima se osigurava da te središnje druge ugovorne strane ili njihova matična društva mogu izdati dovoljno novih vlasničkih instrumenata te da postoji mogućnost učinkovitog izdavanja vlasničkih instrumenata ili njihove konverzije.
Sanacijsko tijelo primjenjuje instrument za otpis i konverziju bez obzira na bilo koje odredbe osnivačkih instrumenata ili statuta središnje druge ugovorne strane, uključujući prava prvokupa za dioničare ili zahtjeve za suglasnost dioničara za povećanje kapitala.
članak 36.
Podnošenje plana reorganizacije poslovanja
1. Središnja druga ugovorna strana u roku od mjesec dana nakon primjene instrumenata iz članka 32. provodi reviziju uzroka svoje propasti i dostavlja je sanacijskom tijelu uz plan reorganizacije poslovanja u skladu s člankom 37. Ako je primjenjiv okvir Unije za državne potpore, taj je plan sukladan s planom restrukturiranja koji središnja druga ugovorna strana mora predati Komisiji u skladu s tim okvirom.
Ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva sanacije, sanacijsko tijelo može produljiti razdoblje iz prvog podstavka na najviše dva mjeseca.
2. Ako se o planu restrukturiranja treba obavijestiti u sklopu okvira Unije za državne potpore, podnošenje plana reorganizacije poslovanja ne dovodi u pitanje rok za podnošenje tog plana restrukturiranja utvrđen okvirom Unije za državne potpore.
3. Sanacijsko tijelo podnosi reviziju i plan reorganizacije poslovanja i sve revizije tog plana u skladu s člankom 38. nadležnom tijelu i sanacijskom kolegiju.
Članak 37.
Sadržaj plana reorganizacije poslovanja
1. U planu reorganizacije poslovanja iz članka 36. navode se mjere za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti središnje druge ugovorne strane ili dijela njezina poslovanja u razumnom roku. Te se mjere temelje na realističnim pretpostavkama u vezi s gospodarskim i financijskim uvjetima na tržištu pod kojima će središnja druga ugovorna strana poslovati.
U planu reorganizacije poslovanja uzima se u obzir trenutačno stanje i mogući izgledi financijskih tržišta i odražavaju pretpostavke o najboljem i najgorem razvoju događaja, uključujući kombinaciju događaja, kako bi se utvrdile glavne slabosti središnje druge ugovorne strane. Pretpostavke se uspoređuju s odgovarajućim referentnim vrijednostima na razini cijelog sektora.
2. Plan reorganizacije poslovanja uključuje barem sljedeće elemente:
|
(a) |
detaljnu analizu čimbenika i okolnosti koji su prouzročili propast ili vjerojatnu propast središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
opis mjera koje treba donijeti s ciljem ponovne uspostave dugoročne održivosti središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
vremenski raspored provedbe tih mjera. |
3. Mjere za ponovnu uspostavu dugoročne održivosti središnje druge ugovorne strane mogu obuhvaćati:
|
(a) |
reorganizaciju i restrukturiranje poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
promjene operativnih sustava i infrastrukture središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
prodaju imovine ili poslovnih djelatnosti. |
3.a U slučaju primjene okvira Unije za državne potpore u skladu s člankom 36. stavcima 1. i 2. sanacijsko tijelo, nadležno tijelo i Komisija trebali bi koordinirati procjenu mjera za vraćanje dugoročne održivosti središnje druge ugovorne strane, svaki zahtjev za ponovnu dostavu izmijenjenog plana koji je uputila središnja druga ugovorna strana i konačno donošenje plana reorganizacije ili restrukturiranja poslovanja.
3.b ESMA do… [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] objavljuje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u kojima dodatno precizira minimalne elemente koje bi trebalo uvrstiti u plan reorganizacije poslovanja u skladu sa stavkom 2.
3.c Uzimajući prema potrebi u obzir iskustvo stečeno u primjeni smjernica iz stavka 3.a, ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi dodatno razradila minimalne elemente koji bi trebali biti uvršteni u plan reorganizacije poslovanja u skladu sa stavkom 2.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 38.
Procjena i donošenje plana reorganizacije poslovanja
1. U roku od mjesec dana nakon što središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 36. stavkom 1. podnese plan reorganizacije poslovanja, sanacijsko tijelo i nadležno tijelo procjenjuju može li se mjerama predviđenima tim planom pouzdano ponovno uspostaviti dugoročna održivost središnje druge ugovorne strane.
Ako sanacijsko tijelo i nadležno tijelo smatraju da će se planom ponovno uspostaviti dugoročna održivost središnje druge ugovorne strane, sanacijsko tijelo ga odobrava.
2. Ako sanacijsko tijelo i nadležno tijelo nisu uvjereni da će se mjerama predviđenima tim planom ponovno uspostaviti dugoročna održivost središnje druge ugovorne strane, sanacijsko tijelo obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu o razlozima za zabrinutost te od nje zahtijeva da u roku od dva tjedna od obavijesti dostavi svoj izmijenjeni plan kojim se te zabrinutosti rješavaju.
3. Sanacijsko tijelo i nadležno tijelo ocjenjuju ponovno dostavljeni plan te u roku od tjedan dana od primitka tog plana obavješćuju središnju drugu ugovornu stranu jesu li razlozi za zabrinutost primjereno riješeni odnosno jesu li potrebne dodatne izmjene.
3.a ESMA do… [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] objavljuje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u kojima dodatno precizira minimalne kriterije koji se moraju ispuniti u planu reorganizacije poslovanja radi odobrenja sanacijskog tijela u skladu sa stavkom 1.
3.b Uzimajući prema potrebi u obzir iskustvo stečeno u primjeni smjernica iz stavka 3.a, ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno precizirali minimalni kriteriji koje plan reorganizacije poslovanja treba zadovoljavati kako bi dobio odobrenje sanacijskog tijela na temelju stavka 1.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 39.
Provedba i praćenje plana reorganizacije poslovanja
1. Središnja druga ugovorna strana provodi plan reorganizacije poslovanja i u skladu sa zahtjevom sanacijskom tijelu i nadležnom tijelu dostavlja izvješće te ih najmanje svakih šest mjeseci izvješćuje o napretku u provedbi plana.
2. Sanacijsko tijelo, u dogovoru s nadležnim tijelom, može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati izmjenu plana ako je to nužno za ostvarenje cilja iz članka 37. stavka 1.
Središnja druga ugovorna strana sanacijskom tijelu dostavlja izmjenu iz prvog podstavka radi procjene u skladu s člankom 38. stavkom 3. Ako se primjenjuje okvir Unije za državne potpore, sanacijsko tijelo tu procjenu koordinira s Komisijom.
ODJELJAK 4.
INSTRUMENT PRODAJE POSLOVANJA
Članak 40.
Instrument prodaje poslovanja
1. Sanacijsko tijelo kupcu koji nije prijelazna središnja druga ugovorna strana može prenijeti:
|
(a) |
vlasničke instrumente koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji; |
|
(b) |
svu imovinu, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji. |
Za prijenos iz prvog podstavka nije potrebna suglasnost dioničara središnje druge ugovorne strane ili bilo koje treće strane osim kupca, kao ni usklađenost s bilo kojim postupovnim zahtjevima iz propisa o trgovačkim društvima ili vrijednosnim papirima, osim onih iz članka 41.
2. Prijenos u skladu sa stavkom 1. odvija se pod tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir okolnosti te u skladu s okvirom Unije za državne potpore.
Za potrebe prvog podstavka sanacijsko tijelo poduzima sve razumne korake kako bi osigurala tržišne uvjete prijenosa koji su u skladu s vrednovanjem izvršenim u okviru članka 24. stavka 3.
3. Ako nije drugačije predviđeno ovom Uredbom, bilo kakva naknada koju je platio kupac ide u korist:
|
(a) |
vlasnika vlasničkih instrumenata ako je prodaja poslovanja izvršena prijenosom vlasničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana s imatelja takvih instrumenata na kupca; |
|
(b) |
središnje druge ugovorne strane ako je prodaja poslovanja izvršena prijenosom nekih dijelova ili cjelokupne imovine ili obveza središnje druge ugovorne strane na kupca. |
|
(c) |
članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze koji su prije sanacije pretrpjeli gubitke. |
Raspodjela svih naknada koje je platio kupac provodi se u skladu s redoslijedom pokrića nepodmirenih obveza središnje druge ugovorne strane kako je predviđeno člancima 43. i 45. Uredbe (EU) br. 648/2012 te u skladu s redoslijedom prvenstva potraživanja u redovnim postupcima u slučaju insolventnosti.
4. Sanacijsko tijelo može više puta izvršavati ovlast za prijenos iz stavka 1. kako bi osiguralo dodatne prijenose vlasničkih instrumenata koje je izdala određena središnja druga ugovorna strana ili, prema potrebi, njezine imovine, prava ili obveza.
5. Sanacijsko tijelo može, uz suglasnost kupca, prenijeti imovinu, prava ili obveze koji su prenesene kupcu natrag na središnju drugu ugovornu stranu odnosno vlasničke instrumente izvornim vlasnicima.
Ako sanacijsko tijelo upotrijebi ovlast za prijenos iz prvog podstavka, središnja druga ugovorna strana ili izvorni vlasnici preuzimaju svu takvu imovinu, prava, obveze ili vlasničke instrumente.
6. Svi prijenosi u skladu sa stavkom 1. provode se bez obzira na to je li kupac ovlašten pružati usluge i provoditi aktivnosti koje su proizišle iz tog stjecanja.
Ako kupac nije ovlašten pružati usluge i provoditi aktivnosti koje su proizišle iz tog stjecanja, sanacijsko tijelo, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, provodi primjerenu dubinsku analizu kupca i osigurava da kupac što je prije moguće zatraži odobrenje za rad, a najkasnije u roku od mjesec dana od primjene instrumenta prodaje poslovanja. Nadležno tijelo osigurava da se svi zahtjevi za odobrenje razmatraju pravovremeno.
7. Ako prijenos vlasničkih instrumenata iz stavka 1. dovede do stjecanja ili povećanja kvalificiranog udjela iz članka 31. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012, nadležno tijelo provodi procjenu iz tog članka u roku kojim se ne odlaže primjena instrumenta prodaje poslovanja niti sprječava da se mjerama sanacije ostvare odgovarajući ciljevi sanacije.
8. Ako nadležno tijelo nije dovršilo procjenu iz stavka 7. do datuma na koji prijenos vlasničkih instrumenata proizvodi učinke, primjenjuje se sljedeće:
|
(a) |
prijenos vlasničkih instrumenata ima neodgodivi pravni učinak od datuma njihova prijenosa; |
|
(b) |
tijekom razdoblja procjene i tijekom razdoblja prodaje iz točke (f), glasačka prava kupca na temelju takvih vlasničkih instrumenata suspendiraju se i dodjeljuju se isključivo sanacijskom tijelu, koje ih nema obvezu koristiti i koje ne snosi nikakvu odgovornost za njihovo korištenje ili nekorištenje; |
|
(c) |
tijekom razdoblja procjene i tijekom razdoblja prodaje iz točke (f), na taj se prijenos ne primjenjuju nikakve sankcije ili mjere u slučaju kršenja uvjeta za preuzimanje ili prodaju kvalificiranih udjela predviđene člankom 12. Uredbe (EU) br. 648/2012/EU; |
|
(d) |
nadležno tijelo odmah po dovršetku svoje procjene o njezinim rezultatima pismenim putem obavješćuje sanacijsko tijelo i kupca u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(e) |
ako se nadležno tijelo ne protivi prijenosu, smatra se da glasačka prava na temelju takvih vlasničkih instrumenata u potpunosti pripadaju kupcu od obavješćivanja iz točke (d); |
|
(f) |
ako se nadležno tijelo protivi prijenosu vlasničkih instrumenata, i dalje se primjenjuje točka (b), a sanacijsko tijelo, uzevši u obzir tržišne uvjete; može odrediti razdoblje prodaje u kojem kupac treba prodati te vlasničke instrumente. |
9. Za potrebe izvršavanja svojeg prava na pružanje usluga u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, kupac se smatra nastavkom središnje druge ugovorne strane u sanaciji i može nastaviti koristiti sva takva prava koja je koristila središnja druga ugovorna strana u sanaciji u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze.
10. Kupcu iz stavka 1. ne smije se onemogućiti da se koristi pravima središnje druge ugovorne strane u pogledu članstva i pristupa platnom sustavu i sustavu namire ili drugoj infrastrukturi financijskog tržišta, pod uvjetom da ispunjava kriterije za članstvo ili sudjelovanje u takvim sustavima ili infrastrukturi.
Ako ne ispunjava kriterije iz prvog podstavka, kupac može nastaviti koristiti prava članstva središnje druge ugovorne strane i pristupati tim sustavima i infrastrukturama podložno odobrenju sanacijskog tijela. Takvo se odobrenje daje samo na razdoblje od najviše 12 mjeseci.
11. Kupcu se , u razdoblju od 12 mjeseci, neće uskratiti pristup sustavima za plaćanje i namire ili bilo kojoj drugoj infrastrukturi financijskog tržišta na temelju toga što kupac ne posjeduje rejting agencije za procjenu kreditnog rejtinga ili ako je taj rejting ispod razine rejtinga koja je potrebna za pristup tim sustavima ili infrastrukturama.
12. Ako nije drugačije predviđeno ovom Uredbom, dioničari, vjerovnici, članovi sustava poravnanja i klijenti središnje druge ugovorne strane u sanaciji i ostale treće strane čija imovina, prava ili obveze nisu preneseni nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze.
Članak 41.
Instrument prodaje poslovanja: postupovni zahtjevi
1. Ako primjenjuje instrument prodaje poslovanja u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu, sanacijsko tijelo oglašava ili ugovara oglašavanje dostupnosti imovine, prava ili vlasničkih instrumenata za koje se planira prijenos. Paketi prava, imovine i obveza mogu se odvojeno stavljati na tržište.
2. Ne dovodeći u pitanje okvir Unije za državne potpore, stavljanje na tržište iz stavka 1. prema potrebi se provodi u skladu sa sljedećim kriterijima:
|
(a) |
maksimalno transparentno i bez bitno pogrešnog prikazivanja imovine, prava, obveza ili drugih vlasničkih instrumenata središnje druge ugovorne strane, uzimajući u obzir okolnosti i posebno potrebu za očuvanjem financijske stabilnosti; |
|
(b) |
bez davanja neopravdane prednosti ili diskriminacije potencijalnih kupca; |
|
(c) |
slobodno od sukoba interesa; |
|
(d) |
uzimajući u obzir potrebu za hitnom provedbom mjere sanacije; |
|
(e) |
nastojeći povećati što je više moguće prodajnu cijenu obuhvaćenih vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza. |
Kriteriji iz prvog podstavka ne sprječavaju sanacijsko tijelo da nudi prodaju točno određenim potencijalnim kupcima.
3. Odstupajući od stavka 1., sanacijsko tijelo može prodavati imovinu, prava, obveze ili vlasničke instrumente bez poštovanja kriterija iz stavka 2. ako bi se poštovanjem tih kriterija vjerojatno naštetilo jednom ili više ciljeva sanacije.
ODJELJAK 5.
INSTRUMENT PRIJELAZNE SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE
Članak 42.
Instrument prijelazne središnje druge ugovorne strane
1. Sanacijsko tijelo može prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani prenijeti sljedeće:
|
(a) |
vlasničke instrumente koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji; |
|
(b) |
svu imovinu, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji. |
Prijenos iz prvog podstavka moguć je i bez suglasnosti dioničara središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili bilo koje treće strane osim prijelazne središnje druge ugovorne strane i bez usklađenosti s bilo kojim postupovnim zahtjevima iz propisa o trgovačkim društvima ili vrijednosnim papirima, osim onih iz članka 43.
2. Prijelazna središnja druga ugovorna strana pravna je osoba koja ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
|
(a) |
pod kontrolom je sanacijskog tijela i u potpunom je ili djelomičnom vlasništvu jednog ili više javnih tijela, što može uključivati sanacijsko tijelo; |
|
(b) |
osnovana je u svrhu primitka i držanja dijela ili svih vlasničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji ili dijelova ili sve imovine, prava i obveza središnje druge ugovorne strane u cilju održavanja ključnih funkcija središnje druge ugovorne strane i kasnije prodaje središnje druge ugovorne strane. |
3. Pri primjeni instrumenta prijelazne središnje druge ugovorne strane sanacijsko tijelo osigurava da ukupna vrijednost obveza prenesenih na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu ne prelazi ukupnu vrijednost prava i imovine prenesenih sa središnje druge ugovorne strane u sanaciji.
4. Osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi, bilo kakva naknada koju je platila prijelazna središnja druga ugovorna strana ide u korist:
|
(a) |
vlasnika vlasničkih instrumenata, ako je prijenos na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu izvršen prijenosom vlasničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji s imatelja tih instrumenata na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(b) |
središnje druge ugovorne strane u sanaciji ako je prijenos na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu izvršen prijenosom dijela ili cjelokupne imovine ili obveza te središnje druge ugovorne strane na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu. |
5. Sanacijsko tijelo može izvršiti ovlast za prijenos iz stavka 1. više puta kako bi osiguralo dodatne prijenose vlasničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana ili njezine imovine, prava ili obveza.
6. Sanacijsko tijelo može prava, obveze ili imovinu koji su preneseni na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu prenijeti natrag na središnju drugu ugovornu stranu u sanaciji, ili vlasničke instrumente natrag na izvorne vlasnike, ako je taj prijenos izričito naveden u instrumentu kojim je izvršen prijenos iz stavka 1.
Ako sanacijsko tijelo koristi ovlast za prijenos iz prvog podstavka, središnja druga ugovorna strana u sanaciji ili izvorni vlasnici obvezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obveze, ili vlasničke instrumente, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz prvog podstavka ovog stavka ili iz stavka 7.
7. Ako posebni vlasnički instrumenti, imovina, prava ili obveze ne pripadaju u kategorije vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza navedenih u instrumentu kojim je izvršen prijenos, odnosno ne ispunjavaju uvjete za njihov prijenos, sanacijsko ih tijelo može prenijeti s prijelazne središnje druge ugovorne strane natrag na središnju drugu ugovornu stranu u sanaciji ili na izvorne vlasnike.
8. Prijenos iz stavaka 6. i 7. može se izvršiti bilo kada i mora biti u skladu sa svim drugim uvjetima koji su navedeni u instrumentu kojim je izvršen prijenos za odgovarajuću svrhu.
9. Sanacijsko tijelo može prenijeti vlasničke instrumente ili imovinu, prava ili obveze iz prijelazne središnje druge ugovorne strane na treću stranu.
10. Za potrebe ostvarivanja svojeg prava na pružanje usluga u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, prijelazna središnja druga ugovorna strana smatra se nastavkom poslovanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji i može nastaviti ostvarivati sva takva prava koja je ostvarivala središnja druga ugovorna strana u sanaciji u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze.
U svim ostalim slučajevima sanacijska tijela mogu zatražiti da se prijelazna središnja druga ugovorna strana smatra nastavkom poslovanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji i da može nastaviti ostvarivati sva prava koja je ostvarivala središnja druga ugovorna strana u sanaciji u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obveze.
11. Prijelazna središnja druga ugovorna strana ne smije biti spriječena u ostvarivanju prava članstva i pristupa sustavima za plaćanje i namiru ili bilo kojoj drugoj infrastrukturi financijskog tržišta središnje druge ugovorne strane u sanaciji pod uvjetom da ispunjava kriterije za članstvo i sudjelovanje u tim sustavima i infrastrukturama.
Ako prijelazna središnja druga ugovorna strana ne ispunjava kriterije iz prvog podstavka, prijelazna središnja druga ugovorna strana može nastaviti ostvarivati prava članstva središnje druge ugovorne strane i pristupati tim sustavima i infrastrukturama u razdoblju koje odredi sanacijsko tijelo. To razdoblje iznosi najviše 12 mjeseci.
12. Prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani ne smije se uskratiti pristup sustavima za plaćanje i namiru ili bilo kojoj drugoj infrastrukturi financijskog tržišta na temelju toga što prijelazna središnja druga ugovorna strana ne posjeduje rejting agencije za kreditni rejting ili što je taj rejting ispod razina rejtinga koje su potrebne za pristup tim sustavima ili infrastrukturama.
13. Dioničari ili vjerovnici središnje druge ugovorne strane u sanaciji i druge treće strane čija se imovina, prava ili obveze ne prenose na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu nemaju nikakva potraživanja na ili u vezi s imovinom, pravima ili obvezama koji su preneseni na prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu, ili prema njezinu odboru ili višem rukovodstvu.
14. Prijelazna središnja druga ugovorna strana nema nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili vjerovnicima središnje druge ugovorne strane u sanaciji, a odbor ili više rukovodstvo prijelazne središnje druge ugovorne strane nema nikakvu odgovornost prema tim dioničarima ili vjerovnicima zbog svojeg djelovanja ili propusta tijekom obavljanja svojih dužnosti, osim ako je djelovanje ili propust posljedica grube nepažnje ili teške povrede radne dužnosti u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.
Članak 43.
Prijelazna središnja druga ugovorna strana: postupovni zahtjevi
1. Prijelazna središnja druga ugovorna strana ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
|
(a) |
prijelazna središnja druga ugovorna strana traži odobrenje sanacijskog tijela za sve navedeno:
|
|
(b) |
prijelazna središnja druga ugovorna strana preuzima ovlaštenja središnje druge ugovorne strane u sanaciji za pružanje usluga ili provedbu aktivnosti koje proizlaze iz prijenosa iz članka 42. stavka 1.u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. |
Ako prijelazna središnja druga ugovorna strana nema odobrenje potrebno u skladu sa stavkom 1. točkom (b), sanacijsko tijelo traži odobrenje nadležnog tijela za provođenje prijenosa iz članka 42. stavka 1. Ako nadležno tijelo odobri taj prijenos, tada navodi razdoblje u kojem je prijelazna središnja druga ugovorna strana izuzeta od ispunjavanja zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 648/2012.
Bonitetni zahtjevi u skladu s poglavljem 3. glave IV. Uredbe (EU) br. 648/2012 izuzimaju se samo na razdoblje od najviše tri mjeseca, dok sve druge odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 mogu biti izuzete na razdoblje od najviše 12 mjeseci.
2. Podložno mogućim ograničenjima nametnutima na temelju propisa Unije ili nacionalnih propisa o tržišnom natjecanju, uprava prijelazne središnje druge ugovorne strane upravlja prijelaznom središnjom drugom ugovornom stranom u cilju očuvanja pristupa dionika ključnim funkcijama prijelazne središnje druge ugovorne strane i prodaje prijelazne središnje druge ugovorne strane ili bilo koje njezine imovine, prava ili obveza, jednom ili više kupaca iz privatnog sektora. Ta se prodaja odvija kad su tržišni uvjeti odgovarajući i u roku navedenom u stavku 5. i, prema potrebi, stavku 6. ovog članka.
3. Sanacijsko tijelo obustavlja poslovanje prijelazne središnje druge ugovorne strane u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
|
(a) |
ispunjeni su ciljevi sanacije; |
|
(b) |
prijelazna središnja druga ugovorna strana spaja se s drugim subjektom; |
|
(c) |
prijelazna središnja druga ugovorna strana više ne ispunjava zahtjeve iz članka 42. stavka 2.; |
|
(d) |
prijelazna središnja druga ugovorna strana ili gotovo sva njezina imovina, prava ili obveze prodani su u skladu sa stavkom 4.; |
|
(e) |
razdoblje navedeno u stavku 5. je isteklo; |
|
(f) |
ugovori čije se poravnanje obavlja posredstvom prijelazne središnje druge ugovorne strane namireni su, istekli su ili su zatvoreni i stoga su prava i obveze središnje druge ugovorne strane u odnosu na te ugovore u potpunosti izvršene. |
4. Prije prodaje prijelazne središnje druge ugovorne strane ili njezine imovine, prava ili obveza, sanacijsko tijelo oglašava dostupnost elemenata koji se namjeravaju prodati i osigurava da se oni stave na tržište na otvoren i transparentan način te da nisu bitno pogrešno prikazani.
Sanacijsko tijelo provodi prodaju iz prvog podstavka pod komercijalnim uvjetima i ne daje neopravdanu prednost potencijalnim kupcima niti ih diskriminira.
5. Sanacijsko tijelo obustavlja poslovanje prijelazne središnje druge ugovorne strane dvije godine nakon datuma posljednjeg prijenosa sa središnje druge ugovorne strane u sanaciji.
Ako sanacijsko tijelo obustavlja poslovanje prijelazne središnje druge ugovorne strane, ono od nadležnog tijela zahtijeva oduzimanje odobrenja prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani.
6. Sanacijsko tijelo može produljiti razdoblje iz stavka 5. na jedno ili više dodatnih jednogodišnjih razdoblja ako je produljenje nužno za obustavu poslovanja prijelazne središnje druge ugovorne strane iz stavka 3. točaka (a) do (d).
Odluka da se razdoblje iz stavka 5. produlji mora biti obrazložena i sadržavati detaljnu procjenu stanja prijelazne središnje druge ugovorne strane u odnosu na relevantne tržišne uvjete i prognozu tržišta.
7. Ako se poslovanje prijelazne središnje druge ugovorne strane prekine u okolnostima iz stavka 3. točke (d) ili (e), prijelazna središnja druga ugovorna strana likvidira se u redovnom postupku u slučaju insolventnosti.
Osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi, svi prihodi nastali prekidom poslovanja prijelazne središnje druge ugovorne strane idu u korist njezinim dioničarima.
Ako se prijelazna središnja druga ugovorna strana upotrebljava za potrebe prijenosa imovine i obveza više od jedne središnje druge ugovorne strane u sanaciji, prihodi iz drugog podstavka raspodjeljuju se uzimajući u obzir imovinu i obveze koji su preneseni sa svake pojedine središnje druge ugovorne strane u sanaciji.
ODJELJAK 6.
DODATNI ARANŽMANI FINANCIRANJA
Članak 44.
Alternativna sredstva financiranja
Sanacijsko tijelo može sklopiti ugovore o zajmu ili dobiti druge oblike financijske potpore, uključujući u okviru unaprijed financiranih sredstava koja su dostupna u bilo kojem neiskorištenom jamstvenom fondu u središnjoj drugoj ugovornoj strani u sanaciji, kada je to potrebno kako bi se osigurala djelotvorna upotreba instrumenata sanacije.
ODJELJAK 7.
DRŽAVNI INSTRUMENTI STABILIZACIJE
Članak 45.
Državni instrumenti financijske stabilizacije
1. Sanacijsko tijelo može upotrebljavati državne instrumente stabilizacije u skladu s člancima 46. i 47. za potrebe sanacije središnje druge ugovorne strane samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
financijska potpora potrebna je za postizanje ciljeva sanacije; |
|
(b) |
financijska potpora upotrebljava se kao zadnja mogućnost nakon što se u najvećoj mogućoj izvedivoj mjeri procijene i iskoriste ostali instrumenti sanacije istodobno održavajući financijsku stabilnost, kako je odredilo nadležno ministarstvo ili vlada nakon savjetovanja sa sanacijskim tijelom; |
|
(c) |
financijska potpora u skladu je s okvirom Unije za državne potpore; |
|
(ca) |
financijska potpora upotrebljava se u ograničenom razdoblju; |
|
(d) |
▌ |
|
(d a) |
sanacijsko tijelo unaprijed je definiralo sveobuhvatne i vjerodostojne aranžmane za povrat, u odgovarajućem roku, dodijeljenih javnih sredstava od sudionika koji su dobili javnu potporu, osim ako je iznos te potpore već vraćen prodajom privatnom kupcu u skladu s ili člankom 46. stavkom 3. ili člankom 47. stavkom 2. |
2. Za primjenu državnih instrumenata financijske stabilizacije nadležna ministarstva ili vlade imaju relevantne sanacijske ovlasti iz članaka 48. do 59. i osiguravaju primjenu članaka 52., 54. i 70.
3. Smatra se da se državni instrumenti financijske stabilizacije primjenjuju kao zadnja mogućnost za potrebe stavka 1. točke (b), ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
ako nadležno ministarstvo ili vlada i sanacijsko tijelo nakon savjetovanja sa središnjom bankom i nadležnim tijelom utvrde da primjena instrumenata sanacije ne bi bila dovoljna za izbjegavanje znatnih negativnih učinaka na financijski sustav; |
|
(b) |
ako nadležno ministarstvo ili vlada i sanacijsko tijelo utvrde da primjena instrumenata sanacije ne bi bila dovoljna za zaštitu javnog interesa u slučajevima u kojima je središnja druga ugovorna strana od središnje banke već dobila hitnu likvidnosnu pomoć; |
|
(c) |
u pogledu instrumenta privremenog javnog vlasništva, ako nadležno ministarstvo ili vlada nakon savjetovanja s nadležnim tijelom i sanacijskim tijelom utvrde da primjena instrumenata sanacije ne bi bila dovoljna za zaštitu javnog interesa u slučajevima u kojima je središnja druga ugovorna strana u okviru instrumenta potpora za vlasnički kapital već dobila javnu potporu za vlasnički kapital. |
Članak 46.
Instrument javnih potpora za vlasnički kapital
1. Javna financijska potpora može se dodijeliti za dokapitalizaciju središnje druge ugovorne strane u zamjenu za vlasničke instrumente.
2. Središnjim drugim ugovornim stranama na koje se odnosi instrument javnih potpora za vlasnički kapital upravlja se na trgovinskoj i profesionalnoj osnovi.
3. Vlasnički instrumenti iz stavka 1. prodaju se privatnom kupcu čim to trgovinske i financijske okolnosti dopuste.
Članak 47.
Instrument privremenog javnog vlasništva
1. Središnja druga ugovorna strana može biti prenesena u privremeno javno vlasništvo s pomoću jednog ili više naloga za prijenos vlasničkih instrumenata koji je izvršila država članica, a primatelj prijenosa je jedan od sljedećeg:
|
(a) |
osoba koju je imenovala država članica; |
|
(b) |
društvo u potpunom vlasništvu države članice. |
2. Središnjim drugim ugovornim stranama na koje se primjenjuje instrument privremenog javnog vlasništva upravlja se na trgovinskoj i profesionalnoj osnovi te se prodaju privatnom kupcu čim to trgovinske i financijske okolnosti dopuste , uz razmatranje mogućnosti nadoknade troškova sanacije .
POGLAVLJE IV.
Sanacijske ovlasti
Članak 48.
Opće ovlasti
1. Sanacijsko tijelo ima sve potrebne ovlasti za djelotvornu primjenu instrumenata sanacije, uključujući sve sljedeće ovlasti:
|
(a) |
ovlast da od bilo koje osobe zahtijeva da sanacijskom tijelu dostavi sve informacije potrebne za odlučivanje o mjeri sanacije i njezinoj pripremi, uključujući ažurirane i dodatne informacije o tome, navedene u planu sanacije ili zatražene u okviru izravnih nadzora; |
|
(b) |
ovlast za preuzimanje kontrole nad središnjom drugom ugovornom stranom u sanaciji i izvršavanje svih prava i ovlasti koje imaju imatelji vlasničkih instrumenata i odbor središnje druge ugovorne strane; |
|
(ba) |
ovlast za promjenu ili izmjenu pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane, uključujući u pogledu njezinih uvjeta sudjelovanja ako su takve promjene nužne radi uklanjanja prepreka mogućnosti sanacije; |
|
(bb) |
ovlast da se ne provedu određene ugovorne obveze iz pravila i aranžmana središnje druge ugovorne strane ili da se na neki drugi način odstupi od pravila i aranžmana središnje druge ugovorne strane ondje gdje je to potrebno kako bi se postigli sanacijski ciljevi i izbjegli znatni negativni učinci na financijski sustav; |
|
(c) |
ovlast za prijenos vlasničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji; |
|
(d) |
ovlast za prijenos prava, imovine ili obveza središnje druge ugovorne strane u sanaciji na drugi subjekt, uz suglasnost tog subjekta; |
|
(e) |
ovlast za smanjivanje, uključujući smanjivanje na nulu, glavnice ili preostalog nepodmirenog dospjelog iznosa u vezi s dužničkim instrumentima ili drugim neosiguranim obvezama središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(f) |
ovlast za konverziju dužničkih instrumenata ili drugih neosiguranih obveza središnje druge ugovorne strane u sanaciji u vlasničke instrumente te središnje druge ugovorne strane ili prijelazne središnje druge ugovorne strane na koju se prenose imovina, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(g) |
ovlast za poništenje dužničkih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana u sanaciji; |
|
(h) |
ovlast za smanjivanje, uključujući smanjivanje na nulu, nominalnog iznosa vlasničkih instrumenata središnje druge ugovorne strane u sanaciji i za poništenje tih vlasničkih instrumenata; |
|
(i) |
ovlast da od središnje druge ugovorne strane ▌u sanaciji zahtijeva izdavanje novih vlasničkih instrumenata, uključujući povlaštene dionice i uvjetovane konvertibilne instrumente; |
|
(j) |
u pogledu dužničkih instrumenata i drugih obveza središnje druge ugovorne strane, ovlast da mijenja ili prepravlja njihovo dospijeće, mijenja iznos kamata koje se plaćaju ili datum na koji kamata postaje naplativa, uključujući privremenu suspenziju plaćanja; |
|
(k) |
ovlast za zatvaranje i raskid financijskih ugovora; |
|
(l) |
ovlast da razriješi ili zamijeni odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(m) |
ovlast da od nadležnog tijela zahtijeva pravodobnu procjenu kupca kvalificiranog udjela odstupajući od rokova utvrđenih u članku 31. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(n) |
ovlast za smanjivanje, uključujući smanjivanje na nulu, iznosa varijacijskog iznosa nadoknade zbog člana sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili klijenta tog člana sustava poravnanja, podložno uvjetima utvrđenima u članku 30. ; |
|
(o) |
ovlast za prijenos otvorenih pozicija i sve povezane imovine, uključujuću relevantne ugovore o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, sporazume o prijeboju i sporazume o netiranju, s računa člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze na člana sustava poravnanja koji ispunjava obveze na način koji je u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
|
(p) |
ovlast za provedbu svih postojećih i nepodmirenih ugovornih obveza sudionika središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(q) |
ovlast za provedbu svih postojećih i nepodmirenih obveza matičnog društva središnje druge ugovorne strane uključujući pružanje financijske potpore središnjoj drugoj ugovornoj strani s pomoću jamstava ili kreditnih linija; |
|
(r) |
ovlast da se od članova sustava poravnanja zahtijeva da osiguraju dodatne doprinose u gotovini. |
Sanacijska tijela mogu izvršavati ovlasti iz prvog podstavka pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji.
2. Osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi i okviru Unije za državne potpore, sanacijsko tijelo ne podliježe nijednom od sljedećih zahtjeva ako izvršava ovlasti iz stavka 1.:
|
(a) |
zahtjevu za dobivanje odobrenja ili suglasnosti od bilo koje javne ili privatne osobe; |
|
(b) |
zahtjevima koji se odnose na prijenos financijskih instrumenata, prava, obveza ili imovine središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili prijelazne središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
zahtjevu za obavješćivanje bilo koje javne ili privatne osobe; |
|
(d) |
zahtjevu za objavu bilo kakve obavijesti ili prospekta; |
|
(e) |
zahtjevu za dostavu ili prijavu isprava bilo kojem drugom tijelu. |
Članak 49.
Dodatne ovlasti
1. Ako se izvršava ovlast iz članka 48. stavka 1., sanacijsko tijelo može izvršavati i bilo koju od sljedećih dodatnih ovlasti:
|
(a) |
podložno članku 65., osigurati da prijenos proizvodi učinak bez ikakvih obveza ili tereta koji utječu na prenesene financijske instrumente, prava, imovinu ili obveze; |
|
(b) |
ukinuti prava za stjecanje dodatnih vlasničkih instrumenata; |
|
(c) |
zahtijevati od nadležnog tijela da prekine ili suspendira uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu ili službenu kotaciju svih financijskih instrumenata koje je izdala središnja druga ugovorna strana u skladu s Direktivom 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14); |
|
(d) |
osigurati da se prema kupcu ili prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani, u skladu s člankom 40. odnosno 42., u pogledu svih prava, obveza ili mjera koje provodi središnja druga ugovorna strana u sanaciji, postupa kao da je središnja druga ugovorna strana u sanaciji, uključujući sva prava ili obveze povezane sa sudjelovanjem u tržišnoj infrastrukturi; |
|
(e) |
zahtijevati od središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili kupca ili prijelazne središnje druge ugovore strane, da prema potrebi jedno drugomu pružaju informacije i pomoć; |
|
(f) |
osigurati članu sustava poravnanja koji je primatelj bilo kakvih pozicija koje su mu raspodijeljene temeljem ovlasti iz članka 48. stavka 1. točaka (o) i (p) preuzimanje bilo kakvih prava ili obveza koje se odnose na sudjelovanje u središnjoj drugoj ugovornoj strani u vezi s tim pozicijama; |
|
(g) |
poništiti ili izmijeniti uvjete ugovora u kojemu je središnja druga ugovorna strana u sanaciji jedna od strana ili zamijeniti kupca ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu kao stranu umjesto središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(h) |
promijeniti ili izmijeniti pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji ▌; |
|
(i) |
prenijeti članstvo člana sustava poravnanja sa središnje druge ugovorne strane u sanaciji na kupca središnje druge ugovorne strane ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu. |
Bilo kakvo pravo na naknadu predviđeno ovom Uredbom ne smatra se obvezom ili teretom za potrebe točke (a) prvog podstavka.
2. Sanacijsko tijelo može omogućiti aranžmane o nastavku poslovanja koji su potrebni da se osigura djelotvornost mjere sanacije i toga da kupac ili prijelazna središnja druga ugovorna strana može upravljati prenesenim poslovanjem. Ti aranžmani o nastavku poslovanja mogu uključiti:
|
(a) |
kontinuitet ugovora koje je sklopila središnja druga ugovorna strana u sanaciji, tako da kupac ili prijelazna središnja druga ugovorna strana preuzimaju prava i obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji u vezi sa svim financijskim instrumentima, pravima, imovinom ili obvezama koje su prenesene te zamijene središnju drugu ugovornu stranu u sanaciji, bilo izričito ili posredno, u svim relevantnim ugovornim dokumentima; |
|
(b) |
zamjena središnje druge ugovorne strane u sanaciji kupcem ili prijelaznom središnjom drugom ugovornom stranom u svim pravnim postupcima u vezi sa svim financijskim instrumentima, pravima, imovinom ili obvezama koje su prenesene. |
3. Ovlasti iz stavka 1. točke (d) i stavka 2. točke (b) ne utječu na:
|
(a) |
pravo zaposlenika središnje druge ugovorne strane da otkaže ugovor o radu; |
|
(b) |
podložno člancima 55., 56. i 57., ostvarivanje ugovornih prava stranke ugovora, uključujući pravo na raskid ugovora, ako je to navedeno u uvjetima ugovora zbog djelovanja ili propusta središnje druge ugovorne strane prije prijenosa, ili kupca ili prijelazne središnje druge ugovorne strane nakon prijenosa. |
Članak 50.
Posebna uprava
1. Sanacijsko tijelo može imenovati jednog ili više posebnih upravitelja , ili više njih, koji zamjenjuje odbor središnje druge ugovorne strane u sanaciji. Posebni upravitelj ima dovoljno dobar ugled i primjerenu stručnost u financijskim uslugama, upravljanju rizicima i uslugama poravnanja u skladu s člankom 27. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 648/2012.
2. Posebni upravitelj ima sve ovlasti dioničara i odbora središnje druge ugovorne strane. Posebni upravitelj te ovlasti može izvršavati samo pod nadzorom sanacijskog tijela. Sanacijsko tijelo može ograničiti djelovanja posebnog upravitelja ili zahtijevati prethodnu suglasnost za određena djelovanja.
Sanacijsko tijelo objavljuje imenovanje iz stavka 1. i uvjete povezane s tim imenovanjem.
3. Posebni upravitelj imenuje se na najduže godinu dana. Sanacijsko tijelo može obnoviti to razdoblje ako je to potrebno za postizanje ciljeva sanacije.
4. Posebni upravitelj provodi sve potrebne mjere za promicanje ostvarenja ciljeva sanacije i provođenja mjera sanacije koje je poduzelo sanacijsko tijelo. U slučaju nedosljednosti ili sukoba, ta zakonska obveza ima prednost u odnosu na sve druge upraviteljske obveze u skladu sa statutom središnje druge ugovorne strane ili nacionalnim pravom.
5. Posebni upravitelj sastavlja izvješća za imenovano sanacijsko tijelo u redovnim intervalima koje odredi sanacijsko tijelo na početku i na kraju mandata. U tim izvješćima detaljno se opisuje financijska situacija središnje druge ugovorne strane i navode razlozi za poduzete mjere.
6. Sanacijsko tijelo u svakom trenutku može smijeniti posebnog upravitelja. U svakom ga slučaju smjenjuje u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
ako posebni upravitelj ne izvršava svoje dužnosti u skladu s uvjetima koje je odredilo sanacijsko tijelo; |
|
(b) |
ako bi se ciljevi sanacije bolje postigli smjenjivanjem ili zamjenom tog posebnog upravitelja; |
|
(c) |
ako više nisu ispunjeni uvjeti za imenovanje. |
7. Ako se nacionalnim zakonodavstvom o insolventnosti propisuje imenovanje uprave u slučaju insolventnosti, posebni upravitelj imenovan u skladu sa stavkom 1. može se imenovati i kao upravitelj u slučaju insolventnosti ili obrnuto .
Članak 51.
Ovlast kojom se zahtijeva osiguravanje usluga i prostora
1. Sanacijsko tijelo može od središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili bilo kojeg njezina subjekta grupe ili člana sustava poravnanja zahtijevati da osiguraju sve usluge ili prostore koji su potrebni kupcu ili prijelaznoj središnjoj drugoj ugovornoj strani kako bi djelotvorno upravljali poslovanjem koje je na njih preneseno.
Prvi podstavak primjenjuje se neovisno o tome je li za subjekt koji je u istoj grupi kao i središnja druga ugovorna strana ili jednog od članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane pokrenut redovni postupak u slučaju insolventosti ili je sam u sanaciji.
2. Sanacijsko tijelo može izvršavati obveze koje su u skladu sa stavkom 1. subjektima koji pripadaju istoj grupi kao i središnja druga ugovorna strana u sanaciji ili jednom od članova sustava poravnanja odredila sanacijska tijela iz drugih država članica u kojima se te ovlasti izvršavaju.
3. Usluge i prostori iz stavka 1. ne uključuju nikakav oblik financijske potpore.
4. Usluge i prostori pruženi u skladu sa stavkom 1. pružaju se:
|
(a) |
pod istim tržišnim uvjetima pod kojima su bili pruženi središnjoj drugoj ugovornoj strani neposredno prije provedbe mjere sanacije, ako postoji sporazum za tu svrhu; |
|
(b) |
pod prihvatljivim komercijalnim uvjetima, ako ne postoji sporazum za tu svrhu ili ako je taj sporazum istekao. |
Članak 52.
Ovlast na temelju koje druge države članice provode mjere sanacije ili mjere za sprečavanje krize
1. Ako se vlasnički instrumenti, imovina, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji nalaze u državi članici koja nije država članica sanacijskog tijela ili su uređeni pravom države članice koja nije država članica sanacijskog tijela, svaki prijenos ili sanacijska mjera u pogledu tih instrumenata, imovine, prava ili obveza proizvodi učinak u skladu s pravom te druge države članice.
2. Tijela druge relevantne države članice pružaju sanacijskom tijelu države članice svu potrebnu pomoć kako bi osigurala da se svi vlasnički instrumenti, imovina, prava ili obveze prenose na kupca ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu ili da svaka druga sanacijska mjera postane djelotvorna u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.
3. Dioničari, vjerovnici i treće strane na koje utječe prijenos vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza iz stavka 1. nemaju pravo spriječiti, pobijati ili poništiti taj prijenos na temelju prava države članice kojim se uređuje taj prijenos.
4. Ako sanacijsko tijelo države članice primjenjuje instrumente sanacije iz članaka 28. ili 32. i ugovori, obveze, vlasnički instrumenti ili dužnički instrumenti središnje druge ugovorne strane u sanaciji uključuju instrumente, ugovore ili obveze koji su uređeni pravom druge države članice, ili obveze koje se duguju vjerovnicima i ugovori u pogledu članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji se nalaze u toj drugoj državi članici, relevantna tijela u toj drugoj državi članici osiguravaju da svaka mjera koja proizlazi iz tih instrumenata sanacije proizvodi učinak.
Za potrebe prvog podstavka, dioničari, vjerovnici i članovi sustava poravnanja ili njihovi klijenti koji su pogođeni tim instrumentima sanacije nemaju pravo pobijati smanjenje glavnice ili plativog iznosa instrumenta ili obveze ili njezinu konverziju ili restrukturiranje.
5. Sljedeća prava i zaštitne mjere utvrđuju se u skladu sa pravom države članice sanacijskog tijela:
|
(a) |
pravo dioničara, vjerovnika i trećih strana da u skladu s člankom 72. podnesu žalbu na prijenos vlasničkih instrumenata, imovine, prava ili obveza iz stavka 1. ovog članka; |
|
(b) |
pravo pogođenih vjerovnika da u skladu s člankom 72. podnesu žalbu na smanjenje glavnice ili plativog iznosa ili konverziju ili restrukturiranje instrumenta, obveze ili ugovora obuhvaćenih stavkom 4. ovoga članka. |
|
(c) |
zaštitne mjere za djelomične prijenose, navedene u poglavlju V., u vezi s imovinom, pravima ili obvezama iz stavka 1. ovog članka. |
Članak 53.
Ovlast u odnosu na imovinu, ugovore, prava, obveze i vlasničke instrumente osoba koje se nalaze u trećim zemljama ili su uređeni pravom trećih zemalja
1. Ako se mjera sanacije odnosi na imovinu ili ugovore osoba koje se nalaze u trećoj zemlji ili na vlasničke instrumente, prava ili obveze koji su uređeni pravom treće zemlje, sanacijsko tijelo može zahtijevati:
|
(a) |
da središnja druga ugovorna strana u sanaciji i primatelj te imovine, ugovora, vlasničkih instrumenata, prava ili obveza poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da mjera postane djelotvorna; |
|
(b) |
da središnja druga ugovorna strana u sanaciji drži vlasničke instrumente, imovinu ili prava ili ispunjava obveze u ime primatelja dok mjera ne postane djelotvorna. |
|
(c) |
da se opravdani troškovi koji su primatelju valjano nastali pri provedbi bilo koje mjere iz točaka (a) i (b) ovog stavka nadoknade na bilo koji od načina iz članka 27. stavka 9. |
2. Za potrebe stavka 1. sanacijsko tijelo može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da osigura da se u njezine ugovore i druge sporazume s članovima sustava poravnanja i imateljima vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata ili drugih obveza koji se nalaze u trećim zemljama ili su uređeni njihovim pravom uvrsti odredba kojom pristaju biti obvezani svakom mjerom u pogledu njihove imovine, ugovora, prava ili obveza koju poduzme sanacijsko tijelo, uključujući primjenu članaka 55., 56. i 57. Sanacijsko tijelo može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da mu dostavi pravno mišljenje u vezi s pravnom provedivošću i djelotvornošću takvih odredbi.
3. Ako mjera sanacije iz stavka 1. ne postane djelotvorna, ta se mjera smatra nevažećom u odnosu na dotične vlasničke instrumente, imovinu, prava ili obveze.
Članak 54.
Isključenje određenih ugovornih uvjeta pri ranoj intervenciji i sanaciji
1. Mjera za sprečavanje krize ili mjera sanacije poduzete u skladu s ovom Uredbom, ili bilo kakav događaj izravno povezan s primjenom te mjere, ne smatra se događajem izvršenja ili postupkom u slučaju insolventnosti u smislu Direktive 2002/47/EZ i Direktive 98/26/EZ, pod uvjetom da se bitne obveze iz ugovora, uključujući obveze plaćanja i isporuke te pružanje kolaterala, i dalje izvršavaju.
Za potrebe prvog podstavka, sanacijski postupci trećih zemalja koji se priznaju u skladu s člankom 75. ili ako sanacijsko tijelo tako odluči, smatraju se mjerom sanacije koja je poduzeta u skladu s ovom Uredbom.
2. Mjera za sprečavanje krize ili mjera sanacije iz stavka 1. ne primjenjuju se za sljedeće:
|
(a) |
ostvarivanje bilo kakva prava raskida, suspenzije, izmjene, netiranja ili prijeboja, uključujući u odnosu na ugovor kojeg je sklopio bilo koji subjekt grupe kojoj pripada središnja druga ugovorna strana, a koji uključuje odredbe o unakrsnom kolateralnom jamstvu ili obveze za koje jamči ili ih na drugi način osigurava bilo koji subjekt grupe; |
|
(b) |
stjecanje posjeda, izvršavanje kontrole ili prisilne naplate bilo kakvog založnog prava nad bilo kojom imovinom dotične središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg subjekta grupe u odnosu na ugovor koji uključuje odredbe o unakrsnom kolateralnom jamstvu; |
|
(c) |
utjecanje na bilo kakva ugovorna prava središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg subjekta grupe u odnosu na ugovor koji uključuje odredbe o unakrsnom kolateralnom jamstvu. |
Članak 55.
Ovlast za suspenziju određenih obveza
1. Sanacijsko tijelo može suspendirati bilo koju obvezu plaćanja ili isporuke obje druge ugovorne strane bilo kojeg ugovora koji je sklopila središnja druga ugovorna strana u sanaciji od trenutka objave obavijesti o suspenziji u skladu s člankom 70. do kraja radnog dana nakon te objave.
Za potrebe prvog podstavka kraj radnog dana znači ponoć u državi članici sanacijskog tijela.
2. Ako bi obveza plaćanja ili isporuke dospijevala tijekom razdoblja suspenzije, obveza plaćanja ili isporuke dospijeva odmah nakon isteka razdoblja suspenzije.
3. Sanacijsko tijelo ne izvršava ovlast iz stavka 1. na obveze plaćanja i isporuke prema sustavima ili operaterima sustava određenima za potrebe Direktive 98/26/EZ, uključujući druge središnje druge ugovorne strane i prema središnjim bankama;
Članak 56.
Ovlast za ograničenje prisilne naplate založnih prava
1. Sanacijsko tijelo može spriječiti osigurane vjerovnike središnje druge ugovorne strane u sanaciji u provedbi prisilne naplate založnih prava povezanih s imovinom te središnje druge ugovorne strane u sanaciji od trenutka objave obavijesti o ograničenju u skladu s člankom 70. do kraja radnog dana nakon te objave.
Za potrebe prvog podstavka kraj radnog dana znači ponoć u državi članici sanacijskog tijela.
2. Sanacijsko tijelo ne izvršava ovlast iz stavka 1. u vezi s bilo kakvim založnim pravom sustava ili operatera sustava određenima za potrebe Direktive 98/26/EZ, uključujući središnje druge ugovorne strane, i središnje banke u vezi s imovinom, za koju središnja druga ugovorna strana u sanaciji jamči ili je osigurava maržom ili kolateralom.
Članak 57.
Ovlast za privremenu suspenziju prava raskida
1. Sanacijsko tijelo može suspendirati prava raskida svih stranaka u ugovornom odnosu sa središnjom drugom ugovornom stranom u sanaciji od trenutka objave obavijesti o raskidu u skladu s člankom 70. do kraja radnoga dana nakon te objave, pod uvjetom da se obveze plaćanja i isporuke te pružanje kolaterala i dalje izvršavaju.
Za potrebe prvog podstavka kraj radnog dana znači ponoć u državi članici sanacije.
2. Sanacijsko tijelo ne izvršava ovlast iz stavka 1. u vezi sa sustavima ili operaterima sustava određenima u svrhu Direktive 98/26/EZ, uključujući druge središnje druge ugovorne strane i središnje banke.
3. Ugovorna strana može ostvariti pravo raskida u skladu s tim ugovorom prije završetka razdoblja iz stavka 1. ako ta strana primi obavijest od sanacijskog tijela da se prava i obveze obuhvaćene ugovorom
|
(a) |
ne prenose na drugi subjekt; |
|
(b) |
i da ne podliježu otpisu, konverziji ili primjeni instrumenta sanacije za raspodjelu gubitaka ili pozicija. |
4. Ako nije dana obavijest iz stavka 3., prava raskida mogu se ostvariti nakon što istekne razdoblje suspenzije, podložno članku 54., na sljedeći način:
|
(a) |
ako su prava i obveze obuhvaćeni ugovorom preneseni na drugi subjekt, druga ugovorna strana može iskoristiti pravo raskida u skladu s odredbama tog ugovora samo ako je subjekt primatelj prouzročio nastanak ili nastavak događaja izvršenja; |
|
(b) |
ako prava i obveze koji su obuhvaćeni ugovorom ostanu središnjoj drugoj strani u sanaciji, prava raskida primjenjuju se u skladu s uvjetima za raskid kako su utvrđeni u ugovoru između središnje druge ugovorne strane i odgovarajuće druge ugovorne strane samo u slučaju nastanka događaja izvršenja ili njegova nastavka nakon isteka razdoblja suspenzije; |
Članak 58.
Ovlast za izvršavanje kontrole nad središnjom drugom ugovornom stranom
1. Sanacijsko tijelo može izvršavati kontrolu nad središnjom drugom ugovornom stranom u sanaciji u svrhu:
|
(a) |
upravljanja aktivnostima i uslugama središnje druge ugovorne strane, izvršavanja ovlasti svojih dioničara i odbora te savjetovanja odbora za rizike; |
|
(b) |
upravljanja i raspolaganja imovinom i vlasništvom središnje druge ugovorne strane u sanaciji. |
Kontrolu iz prvog podstavka može izravno izvršavati sanacijsko tijelo ili neizravno osoba ili osobe koje je ono imenovalo.
2. Ako sanacijsko tijelo izvršava kontrolu nad središnjom drugom ugovornom stranom, sanacijsko tijelo ne smatra se direktorom iz sjene ili de facto direktorom prema nacionalnom pravu.
Članak 59.
Izvršavanje ovlasti sanacijskih tijela
Podložno članku 72. sanacijska tijela provode mjere sanacije izvršnim nalogom u skladu s nacionalnim upravnim nadležnostima i postupcima.
POGLAVLJE V.
Zaštitne mjere
Članak 60.
Načelo jednakog postupanja prema svim vjerovnicima
Ako sanacijsko tijelo primjenjuje jedan ili više instrumenata sanacije, ono nastoji osigurati da dioničari, vjerovnici, članovi sustava poravnanja i njihovi klijenti ne snose veće gubitke nego što bi snosili da sanacijsko tijelo nije poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u trenutku kada je smatralo da su uvjeti za sanaciju u skladu s člankom 22. stavkom 1. ispunjeni i da su umjesto toga bili izloženi mogućim nepodmirenim obvezama u skladu s planom oporavka središnje druge ugovorne strane i svim drugim ugovornim aranžmanima iz njezinih pravila poslovanja radi događaja neispunjavanja obveza ili događaja ispunjavanja obveza te da je središnja druga ugovorna strana propala bez preostale tržišne vrijednosti franšize i likvidirana u redovnom postupku u slučaju insolventnosti uz odgovarajuće uzimanje u obzir bilo kakvih vjerojatnih negativnih učinaka sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu .
|
(a) |
▌ |
|
(b) |
▌ |
Vjerojatni negativni učinci sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu iz prvog podstavka ne uzimaju se u obzir dok regulatorni tehnički standardi iz članka 61. stavka 5. ne budu omogućavali njihovo vrednovanje.
Jednom kada regulatornih tehnički standardi iz članka 61. stavka 5. stupe na snagu, sanacijska tijela uzimaju u obzir vjerojatne negativne učinke sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu u svrhu prvog podstavka.
Članak 61.
Vrednovanje u svrhu primjene načela jednakog postupanja prema svim vjerovnicima
1. Središnja druga ugovorna strana izrađuje procjenu, u svrhu informiranja dionika izloženih središnjoj drugoj ugovornoj strani, načina na koji bi gubitci utjecali na svaku kategoriju vjerovnika u iznimnim, ali vjerojatnim scenarijima u slučaju događaja neispunjavanja obveza i događaja ispunjavanja obveza koji dovode do insolventnosti središnje druge ugovorne strane i tu procjenu ažurira godišnje.
U toj se procjeni u cijelosti odražavaju ugovorni aranžmani za upravljanje redoslijedom pokrića gubitaka središnje druge ugovorne strane te je u skladu s maržom i metodologijom testiranja otpornosti na stres koja se upotrebljava za ispunjavanje obveza središnje druge ugovorne strane u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012.
1.a Za potrebe procjene usklađenosti s načelom jednakog postupanja prema svim vjerovnicima kako je utvrđeno u članku 60., tijelo za sanaciju osigurava provedbu neovisnog vrednovanja čim prije nakon provedbe mjere sanacije.
2. U procjeni iz stavka 1. navodi se:
|
(a) |
postupanje prema dioničarima, vjerovnicima i članovima sustava poravnanja te njihovim klijentima kakvo bi bilo primijenjeno da sanacijsko tijelo nije poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u trenutku kada je smatralo da su uvjeti za sanaciju u skladu s člankom 22. stavkom 1. ispunjeni i da su oni umjesto toga bili izloženi provedbi mogućih nepodmirenih obveza u skladu s planom oporavka središnje druge ugovorne strane i drugim ugovornim aranžmanima iz njezinih pravila poslovanja te da je likvidacija središnje druge ugovorne strane provedena u redovnom postupku u slučaju insolventnosti bez preostale vrijednosti franšize uz odgovarajuće uzimanje u obzir bilo kakvih negativnih učinaka sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu ; |
|
(b) |
stvarno postupanje prema dioničarima, vjerovnicima i članovima sustava poravnanja ili njihovim klijentima primijenjeno pri sanaciji središnje druge ugovorne strane; |
|
(c) |
razlika između postupanja iz točke (a) i postupanja iz točke (b). |
3. Za potrebe izračuna rezultata postupanja iz stavka 2. točke (a), pri vrednovanju iz stavka 1. ne uzimaju se u obzir izvanredne javne financijske potpore dodijeljene središnjoj drugoj ugovornoj strani u sanaciji i metodologija određivanja cijena središnje druge ugovorne strane ako se u toj metodologiji ne održavaju učinkoviti tržišni uvjeti.
4. Vrednovanje iz stavka 1. razlikuje se od vrednovanja koje se provodi u skladu s člankom 24. stavkom 3.
5. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje metodologija za provođenje vrednovanja iz stavka 1. uzimajući u obzir regulatorne tehničke standarde izrađene u skladu s člankom 74. stavkom 4. Direktive 2014/59/EU uključujući, ako i kada to bude tehnički moguće, određivanje vrijednosti vjerojatnih negativnih učinaka sustavne nestabilnosti i previranja na tržištu .
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [PO unosi datum 12 mjeseci nakon stupanja Uredbe na snagu].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 62.
Zaštitne mjere za dioničare, vjerovnike, članove sustava poravnanja i klijente članova sustava poravnanja
Ako su prema vrednovanju provedenom u skladu s člankom 61. dioničari, vjerovnici, članovi sustava poravnanja ili klijenti članova sustava poravnanja snosili veće gubitke nego što bi snosili da sanacijsko tijelo nije poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu i da su umjesto toga bili izloženi mogućim nepodmirenim obvezama u skladu s planom oporavka središnje druge ugovorne strane ili drugim ugovornim aranžmanima iz njezinih pravila poslovanja ili da je likvidacija središnje druge ugovorne strane provedena u redovnom postupku u slučaju insolventnosti, ti dioničari, vjerovnici ili sudionici sustava poravnanja imaju pravo na isplatu razlike.
Članak 62a.
Povrat plaćanja
Sanacijsko tijelo izvršava povrat svih razumnih izdataka nastalih u vezi s plaćanjem iz članka 62., na jedan ili više sljedećih načina:
|
(a) |
od središnje druge ugovorne strane u sanaciji, kao povlašteni vjerovnik; |
|
(b) |
iz svih naknada koje je platio kupac ako se primjenjuje instrument prodaje poslovanja; |
|
(c) |
iz svih prihoda koji su stečeni kao rezultat likvidacije prijelazne središnje druge ugovorne strane, kao povlašteni vjerovnik; |
|
(d) |
od bilo kojeg člana sustava poravnanja ako član sustava poravnanja ne bi pretrpio gubitke veće od gubitaka koje bi pretrpio da sanacijsko tijelo nije provelo mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu te bi oni umjesto toga bili podložni mogućim nepodmirenim obvezama na temelju plana sanacije središnje druge ugovorne strane ili drugim ugovornim aranžmanima iz njezinih pravila poslovanja ili bi se provela likvidacija središnje druge ugovorne strane redovnim postupkom u slučaju insolventnosti. |
Članak 63.
Zaštitne mjere za druge ugovorne strane u djelomičnim prijenosima
Zaštite iz članaka 64., 65. i 66. primjenjuju se u sljedećim okolnostima:
|
(a) |
ako sanacijsko tijelo na kupca prenosi dio, ali ne i svu imovinu, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji ili prijelazne središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
ako sanacijsko tijelo izvršava ovlasti iz članka 49. stavka 1. točke (g). |
Članak 64.
Zaštita ugovora o financijskom kolateralu te sporazuma o prijeboju i netiranju
Sanacijsko tijelo osigurava da se primjenom instrumenta sanacije ne uzrokuje prijenos dijela, ali ne svih, prava i obveza iz ugovora o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, sporazuma o prijeboju i sporazuma o netiranju između središnje druge ugovorne strane u sanaciji i drugih stranaka sporazuma ili izmjenu ili prekid prava i obveza iz tih sporazuma primjenom dodatnih ovlasti.
Sporazumi iz prvog podstavka uključuju sve sporazume u kojima stranke sporazuma imaju pravo na prijeboj ili netiranje tih prava i obveza.
Članak 65.
Zaštita sporazuma o osiguranju
Ne dovodeći u pitanje primjenu instrumenata za raspodjelu pozicija iz članka 29., sanacijsko tijelo osigurava da se u odnosu na sporazume o osiguranju između središnje druge ugovorne strane u sanaciji i drugih stranaka sporazuma primjenom instrumenta sanacije ne uzrokuje bilo što od sljedećeg:
|
(a) |
prijenos imovine kojom je obveza osigurana, osim ako se ta obveza i korist iz osiguranja također prenose; |
|
(b) |
prijenos osigurane obveze, osim ako se prenosi i korist iz osiguranja; |
|
(c) |
prijenos koristi iz osiguranja, osim ako se prenosi i osigurana obveza; |
|
(d) |
promjena ili raskid sporazuma o osiguranju primjenom dodatnih ovlasti, ako je učinak te promjene ili raskida takav da obveza više nije osigurana. |
Članak 66.
Zaštita strukturiranih financijskih sporazuma i pokrivenih obveznica
Sanacijsko tijelo osigurava da se u odnosu na strukturirane financijske sporazume, uključujući pokrivene obveznice, primjenom instrumenta sanacije ne uzrokuje bilo što od sljedećeg:
|
(a) |
prijenos dijela, ali ne cijele imovine, prava i obveza, koji čine ili su sastavni dio strukturiranog financijskog sporazuma u kojemu je druga ugovorna strana u sanaciji jedna od stranaka; |
|
(b) |
unovčenje ili izmjenu, primjenom dodatnih ovlasti, imovine, prava i obveza koji čine ili su sastavni dio strukturiranog financijskog sporazuma u kojemu je druga ugovorna strana u sanaciji jedna od stranaka. Za potrebe prvog podstavka, strukturirani financijski sporazumi uključuju sekuritizacije i instrumente koji se upotrebljavaju za zaštitu od rizika i sastavni su dio imovine za pokriće te koji su prema nacionalnom pravu osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice, na temelju kojih jedna stranka sporazuma, ili stečajni upravitelj, zastupnik ili ovlaštenik dobiva i drži jamstva. |
Članak 67.
Djelomični prijenosi: zaštita sustava trgovanja, poravnanja i namire
1. Sanacijsko tijelo osigurava da se primjenom instrumenta sanacije ne utječe na rad i pravila sustava obuhvaćenih Direktivom 98/26/EZ, ako sanacijsko tijelo:
|
(a) |
prenese na kupca dio, ali ne svu imovinu, sva prava ili sve obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(b) |
poništi ili izmijeni uvjete ugovora u kojemu je središnja druga ugovorna strana u sanaciji jedna od stranaka ili kao ugovornu stranku zamijeni kupca ili prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu. |
2. Za potrebe stavka 1., sanacijsko tijelo osigurava da se primjenom instrumenta sanacije ne uzrokuje bilo što od sljedećeg:
|
(a) |
opoziv naloga za prijenos u skladu s člankom 5. Direktive 98/26/EZ; |
|
(b) |
učinak na izvršivost naloga za prijenos i netiranje kako je propisano člancima 3. i 5. Direktive 98/26/EZ; |
|
(c) |
učinak na korištenje sredstava, vrijednosnih papira ili kreditnih linija kako je propisano člankom 4. Direktive 98/26/EZ; |
|
(d) |
utjecaj na zaštitu kolateralnog jamstva kako je propisano člankom 9. Direktive 98/26/EZ. |
POGLAVLJE VI.
Postupovne obveze
Članak 68.
Zahtjevi u vezi s obavješćivanjem
1. Središnja druga ugovorna strana obavješćuje nadležno tijelo ako smatra da propada ili da je vjerojatno da će propasti, kako je navedeno u članku 22. stavku 2.
2. Nadležno tijelo obavješćuje sanacijsko tijelo o svim obavijestima koje primi u skladu sa stavkom 1. te o svakoj mjeri oporavka ili drugim mjerama u skladu s glavom IV. koje središnja druga ugovorna strana poduzme na zahtjev nadležnog tijela.
Nadležno tijelo obavješćuje sanacijsko tijelo o svim kriznim situacijama iz članka 24. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu te o svim obavijestima primljenim u skladu s člankom 48. te Uredbe.
3. Ako nadležno tijelo ili sanacijsko tijelo utvrdi da su u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu ispunjeni uvjeti iz članka 22. stavka 1. točaka (a) i (b), ono pravovremeno obavješćuje sljedeća tijela:
|
(a) |
nadležno tijelo ili sanacijsko tijelo te središnje druge ugovorne strane; |
|
(b) |
nadležno tijelo matičnog društva središnje druge ugovorne strane; |
|
(b a) |
kolegij nadzornih tijela za dotičnu središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(bb) |
sanacijski kolegij za dotičnu središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(c) |
središnju banku, |
|
(d) |
nadležno ministarstvo; |
|
(e) |
ESRB i imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo. |
Članak 69.
Odluka sanacijskog tijela
1. Nakon obavijesti od nadležnog tijela u skladu s člankom 68. stavkom 3., sanacijsko tijelo utvrđuje je li potrebno poduzeti neku mjeru sanacije.
2. Odluka o provedbi ili neprovedbi mjere sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu sadržava informacije o sljedećem:
|
(a) |
procjeni sanacijskog tijela o tome ispunjava li središnja druga ugovorna strana uvjete za sanaciju; |
|
(b) |
svim mjerama koje sanacijsko tijelo namjerava poduzeti, uključujući odluku o podnošenju zahtjeva za likvidaciju, imenovanju upravitelja te svakoj drugoj mjeri u okviru primjenjivog redovnog postupka u slučaju insolventnosti ili, u skladu s člankom 27. stavkom 1. točkom (e), prema nacionalnom pravu. |
Članak 70.
Postupovne obveze sanacijskih tijela
1. Nakon provedbe mjere sanacije sanacijsko tijelo čim je prije moguće obavješćuje:
|
(a) |
središnju drugu ugovornu stranu u sanaciji; |
|
(b) |
sanacijski kolegij; |
|
(c) |
imenovano nacionalno makrobonitetno tijelo i ESRB; |
|
(d) |
Komisiju, Europsku središnju banku i EIOPA-u i |
|
(e) |
upravitelje sustava obuhvaćenih Direktivom 98/26/EZ u kojima sudjeluje središnja druga ugovorna strana u sanaciji. |
2. Obavijest iz stavka 1. sadržava primjerak svih naloga ili instrumenata kojima se provode relevantne mjere te se u njoj navodi datum od kojega mjera sanacije proizvodi učinke.
U obavijesti sanacijskom kolegiju u skladu sa stavkom 1. točkom (b) navodi se i odstupa li mjera sanacije od plana sanacije te razlozi tog odstupanja.
3. Primjerak naloga ili instrumenta kojim se mjera sanacije provodi ili obavijest u kojoj su sažeto navedeni učinci mjere sanacije te, prema potrebi, uvjeti i razdoblje suspenzije ili ograničenja iz članaka 55., 56. i 57., objavljuju se na sljedeće načine:
|
(a) |
na internetskim stranicama sanacijskog tijela; |
|
(b) |
na internetskim stranicama nadležnog tijela, ako se razlikuje od sanacijskog tijela, te na internetskim stranicama ESMA-e; |
|
(c) |
na internetskim stranicama središnje druge ugovorne strane u sanaciji; |
|
(d) |
ako su vlasnički instrumenti ili dužnički instrumenti središnje druge ugovorne strane u sanaciji uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, na sredstvima koja se upotrebljavaju za objavljivanje propisanih informacija o središnjoj drugoj ugovornoj strani u sanaciji u skladu s člankom 21. stavkom 1. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15). |
4. Ako vlasnički instrumenti ili dužnički instrumenti nisu uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, sanacijsko tijelo osigurava da se dokumenti s dokazima o nalogu iz stavka 3. pošalju imateljima vlasničkih instrumenata i vjerovnicima središnje druge ugovorne strane u sanaciji čiji se podaci nalaze u registrima ili bazi podataka središnje druge ugovorne strane u sanaciji koji su dostupni sanacijskom tijelu.
Članak 71.
Povjerljivost
1. Zahtjevi o profesionalnoj tajni obvezujući su za sljedeće osobe:
|
(a) |
sanacijska tijela; |
|
(b) |
nadležna tijela, ESMA-u i EBA-u; |
|
(c) |
nadležna ministarstva; |
|
(d) |
posebne upravitelje ili privremene upravitelje imenovane u skladu s ovom Uredbom; |
|
(e) |
potencijalne stjecatelje s kojima kontaktiraju nadležna tijela ili kojima se obrate sanacijska tijela, neovisno o tome je li to kontaktiranje ili obraćanje bilo priprema za primjenu instrumenta prodaje poslovanja i neovisno o tome je li obraćanje rezultiralo kupnjom; |
|
(f) |
revizore, računovođe, pravne i stručne savjetnike, procjenitelje i ostale stručnjake koje izravno ili neizravno angažiraju sanacijska tijela, nadležna tijela, nadležna ministarstva ili potencijalni stjecatelji iz točke (e); |
|
(g) |
središnje banke i ostala tijela uključena u postupak sanacije; |
|
(h) |
prijelaznu središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(i) |
sve ostale osobe koje izravno ili neizravno, trajno ili povremeno pružaju ili su pružale usluge osobama iz točaka (a) do (k); |
|
(j) |
više rukovodstvo, članove odbora središnje druge ugovorne strane te zaposlenike tijela ili subjekata iz točaka (a) do (k) prije, tijekom ili poslije njihova imenovanja; |
|
(k) |
sve ostale članove sanacijskog kolegija koji nisu navedeni u točkama (a), (b), (c) i (g). |
2. Da bi zajamčile postupanje u skladu sa zahtjevima o povjerljivosti iz stavaka 1. i 3., osobe iz stavka 1. točaka (a), (b), (c), (g), (h) i (k) osiguravaju uspostavu internih pravila, među ostalim i pravila kojima se osigurava tajnost informacija koje razmjenjuju osobe izravno uključene u postupak sanacije.
3. Osobama iz stavka 1. zabranjuje se objavljivanje povjerljivih informacija koje dobiju tijekom obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti ili od nadležnog tijela ili sanacijskog tijela u vezi s njihovim dužnostima na temelju ove Uredbe bilo kojoj osobi ili tijelu, osim ako je to objavljivanje u okviru izvršavanja njihovih dužnosti na temelju ove Uredbe ili ako su informacije u sažetom ili agregiranom obliku tako da nije moguće utvrditi identitet središnje druge ugovorne strane ili ako se informacije objavljuju uz izričitu prethodnu suglasnost tijela ili središnje druge ugovorne strane koji su dostavili informacije.
Prije objavljivanja bilo kakvih informacija, osobe iz stavka 1. procjenjuju moguće učinke objave na javni interes u pogledu financijske, monetarne ili gospodarske politike, na poslovne interese fizičkih i pravnih osoba, svrhu nadzora te istrage i revizije.
Postupak provjere učinaka objavljivanja informacija sadržava posebnu procjenu učinaka svake objave sadržaja i pojedinosti plana oporavka i plana sanacije iz članaka 9. i 13. te rezultate svake procjene provedene na temelju članaka 10. i 16.
Svaka osoba ili subjekt iz stavka 1. snose građansku odgovornost u slučaju kršenja zahtjeva ovoga članka, u skladu s nacionalnim pravom.
4. Odstupajući od stavka 3., osobe iz stavka 1. mogu razmjenjivati povjerljive informacije s bilo kojom od sljedećih osoba ako su za potrebe te razmjene sklopljeni sporazumi o povjerljivosti:
|
(a) |
svakom drugom osobom kada je to potrebno u svrhu planiranja ili provođenja mjere sanacije; |
|
(b) |
parlamentarnim istražnim odborima u svojoj državi članici, revizorskim sudovima u svojoj državi članici i drugim subjektima nadležnim za istrage u svojoj državi članici; |
|
(c) |
nacionalnim tijelima nadležnim za nadzor nad platnim sustavima, tijelima nadležnim za redovne postupke u slučaju insolventnosti, tijelima kojima je povjerena javna dužnost nadzora nad drugim subjektima financijskog sektora, tijelima nadležnim za nadzor financijskih tržišta i društava za osiguranje i inspektorima koji djeluju u njihovo ime, tijelima nadležnim za očuvanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila, tijelima nadležnim za zaštitu stabilnosti financijskog sustava te osobama nadležnim za provođenje zakonskih revizija. |
5. Ovim člankom ne sprečava se:
|
(a) |
razmjena informacija među zaposlenicima i stručnjacima tijela ili subjekata iz stavka 1. točaka (a) do (g) i točke (k) unutar svakog pojedinog tijela ili subjekta; |
|
(b) |
razmjena informacija među sanacijskim tijelima i nadležnim tijelima, uključujući njihove zaposlenike i stručnjake, i s drugim sanacijskim tijelima u Uniji, drugim nadležnim tijelima u Uniji, nadležnim ministarstvima, središnjim bankama, tijelima nadležnim za redovne postupke u slučaju insolventnosti, tijelima nadležnim za održavanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila, osobama nadležnim za provođenje zakonskih revizija financijskih izvještaja, EBA-om, ESMA-om ili, u skladu s člankom 78., s tijelima trećih zemalja koja izvršavaju istovrijedne dužnosti kao i sanacijska tijela ili, u skladu sa strogim zahtjevima povjerljivosti, s potencijalnim stjecateljem za potrebe planiranja ili provođenja mjere sanacije. |
6. Ovim člankom ne dovode se u pitanje nacionalni propisi o objavljivanju informacija za potrebe sudskih postupaka u kaznenim ili građanskim predmetima.
POGLAVLJE VII.
Pravo na žalbu i isključivanje drugih mjera
Članak 72.
Prethodna suglasnost suda i pravo na žalbu
1. ▌
2. Sve osobe na koje utječe odluka o provedbi mjere za sprečavanje krize ili odluka o izvršenju bilo koje ovlasti, osim mjere sanacije, imaju pravo podnijeti žalbu protiv te odluke.
3. Sve osobe na koje utječe odluka o provedbi mjere sanacije imaju pravo podnijeti žalbu protiv te odluke.
4. Pravo na žalbu iz stavka 3. uvjetovano je sljedećim:
|
(a) |
odluka sanacijskog tijela odmah je izvršiva te stvara oborivu pretpostavku da suspenzija njezine izvršivosti ne bi bila u javnom interesu; |
|
(b) |
postupak koji se odnosi na pravni lijek provodi se žurno; |
|
(c) |
vlastita procjena suda temelji se na ekonomskim procjenama činjenica koje je provelo sanacijsko tijelo. |
4.a Odluka sanacijskog tijela o provedbi sanacijske mjere, mjere za sprečavanje krize ili odluka o izvršavanju bilo kakve druge ovlasti, osim sanacijske mjere, poništava se na materijalnoj osnovi samo ako je bila proizvoljna i nerazumna u vrijeme kada je odluka donesena, na osnovi tada lako dostupnih informacija.
4.b Podnošenje pravnog lijeka nema za posljedicu automatsku suspenziju učinaka pobijane odluke.
5. Ako je to potrebno radi zaštite interesa trećih strana koje su u dobroj vjeri mjerom sanacije stekle vlasničke instrumente, imovinu, prava ili obveze središnje druge ugovorne strane u sanaciji, poništenje odluke sanacijskog tijela ne utječe na naknadne administrativne radnje ili transakcije dotičnog sanacijskog tijela koje su se temeljile na poništenoj odluci.
Za potrebe prvog podstavka, u slučaju poništenja odluke sanacijskog tijela pravni je lijek podnositelju žalbe ograničen na naknadu zbog gubitka pretrpljenog zbog te odluke.
Članak 73.
Ograničenja drugih postupaka
1. Redovni postupak u slučaju insolventnosti središnje druge ugovorne strane pokreće se isključivo na inicijativu sanacijskog tijela ili uz njegovu suglasnost u skladu sa stavkom 3.
2. Nadležna tijela i sanacijska tijela obavješćuju se bez odgode o svakom zahtjevu za pokretanje redovnog postupka u slučaju insolventnosti središnje druge ugovorne strane bez obzira na to je li ta središnja druga ugovorna strana u sanaciji ili je odluka o tome javno objavljena u skladu s člankom 70. stavkom 3.
3. Tijela nadležna za redovni postupak u slučaju insolventnosti mogu pokrenuti postupak tek nakon što ih sanacijsko tijelo obavijesti o svojoj odluci o neprovođenju mjera sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu ili ako obavijest ne prime u roku od sedam dana od obavijesti iz stavka 2.
Ako je to potrebno radi učinkovite primjene instrumenata sanacije i sanacijskih ovlasti, sanacijska tijela mogu od suda zatražiti da na određeno vrijeme ovisno o cilju koji se želi postići prekine svaku sudsku mjeru ili postupak u kojima središnja druga ugovorna strana u sanaciji jest ili može postati stranka.
GLAVA VI.
ODNOSI S TREĆIM ZEMLJAMA
Članak 74.
Suradnja s trećim zemljama
1. U skladu s člankom 218. UFEU-a, Komisija može dati preporuke Vijeću za otvaranje pregovora o sporazumima s jednom ili više trećih zemalja o načinima suradnje sanacijskih tijela i relevantnih tijela trećih zemalja u području planiranja oporavka i sanacije središnjih drugih ugovornih strana i središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja u sljedećim situacijama:
|
(a) |
ako središnja druga ugovorna strana treće zemlje pruža usluge ili ima jedno društvo kćer ili više njih u državi članici; |
|
(b) |
ako središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u državi članici pruža usluge ili ima jedno društvo kćer ili više njih u trećoj zemlji. |
|
(ba) |
ako znatan broj članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane ima poslovni nastan u dotičnoj trećoj zemlji; |
|
(bb) |
ako središnja druga ugovorna strana treće zemlje ima znatan broj članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji. |
2. Sporazumima iz stavka 1. posebno se nastoji osigurati uspostava postupaka i aranžmana za suradnju pri izvršenju zadaća i ovlasti navedenih u članku 77., među ostalim i pri razmjeni informacija potrebnih u te svrhe.
Članak 75.
Priznavanje i provedba sanacijskih postupaka treće zemlje
1. Ovaj članak primjenjuje se na sanacijski postupak treće zemlje osim ako s relevantnom trećom zemljom stupi na snagu međunarodni sporazum iz članka 74. stavka 1. te do njegova stupanja na snagu. Članak se primjenjuje i nakon stupanja na snagu međunarodnog sporazuma iz članka 74. stavka 1. s relevantnom trećom zemljom u mjeri u kojoj priznavanje i provedba sanacijskog postupka treće zemlje nisu uređeni tim sporazumom.
2. Relevantna nacionalna tijela priznaju sanacijski postupak treće zemlje koji se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
središnja druga ugovorna strana treće zemlje pruža usluge ili ima društva kćeri s poslovnim nastanom u jednoj državi članici ili više njih; |
|
(b) |
središnja druga ugovorna strana treće zemlje ima imovinu, prava ili obveze u jednoj državi članici ili više njih ili su ta imovina, prava ili obveze uređeni pravom tih država članica. |
Relevantna nacionalna tijela osiguravaju provedbu priznatog sanacijskog postupka treće zemlje u skladu s njihovim nacionalnim pravom.
3. Relevantna nacionalna tijela ovlaštena su barem za sljedeće:
|
(a) |
izvršavanje sanacijskih ovlasti u odnosu na sljedeće:
|
|
(b) |
provedbu, uključujući zahtjev drugoj osobi da poduzme mjere radi provedbe, prijenosa vlasničkih instrumenata u društvu kćeri s poslovnim nastanom u državi članici koja tu provedbu nalaže; |
|
(c) |
izvršavanje ovlasti iz članaka 55., 56. i 57. u odnosu na prava bilo koje stranke ugovora sa subjektom iz stavka 2. ovog članka ako su te ovlasti potrebne za provedbu sanacijskog postupka treće zemlje; |
|
(d) |
poništenje bilo kojeg ugovornog prava na raskid, unovčenje ili prijevremeno izvršenje ugovora ili učinak na ugovorna prava subjekata iz stavka 2. i drugih subjekata u grupi ako to pravo proizlazi iz mjere sanacije koju u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje provodi sanacijsko tijelo treće zemlje ili se ta mjera provodi na neki drugi način u skladu s pravnim ili regulatornim zahtjevima u pogledu sanacijskih aranžmana u toj zemlji, pod uvjetom da se i dalje izvršavaju bitne obveze iz ugovora, uključujući obveze plaćanja i isporuke te pružanje kolaterala. |
4. Priznavanjem i izvršenjem sanacijskog postupka treće zemlje ne dovodi se u pitanje redovni postupak u slučaju insolventnosti u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.
Članak 76.
Pravo na odbijanje priznavanja ili provedbe sanacijskog postupka treće zemlje
Odstupajući od članka 75. stavka 2., relevantna nacionalna tijela mogu odbiti priznati ili izvršiti sanacijski postupak treće zemlje u svakom od sljedećih slučajeva:
|
(a) |
sanacijski postupak treće zemlje mogao bi negativno utjecati na financijsku stabilnost njihove države članice; |
|
(b) |
postupanje prema vjerovnicima ili članovima sustava poravnanja ili klijentima tih članova sustava poravnanja u njihovoj državi članici ne bi bilo jednako kao prema vjerovnicima ili članovima sustava poravnanja ili klijentima tih članova sustava poravnanja u trećoj zemlji koji u sanacijskom postupku matične treće zemlje imaju slična zakonska prava; |
|
(c) |
priznavanje ili provedba sanacijskog postupka treće zemlje mogli bi imati značajne fiskalne posljedice za njihovu državu članicu; |
|
(d) |
priznavanje ili izvršenje bili bi u suprotnosti s nacionalnim pravom. |
Članak 77.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
1. Ovaj članak primjenjuje se na suradnju s trećim zemljama osim ako s relevantnom trećom zemljom stupi na snagu međunarodni sporazum iz članka 74. stavka 1. te do njegova stupanja na snagu. Članak se primjenjuje i nakon stupanja na snagu međunarodnog sporazuma s relevantnom trećom zemljom predviđenog člankom 74. stavkom 1. u mjeri u kojoj predmet ovog članka nije uređen tim sporazumom.
2. Nadležna tijela ili sanacijska tijela, ovisno o slučaju, uspostavljaju dogovore o suradnji sa sljedećim relevantnim tijelima trećih zemalja, uzimajući u obzir postojeće dogovore o suradnji uspostavljene u skladu s člankom 25. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012:
|
(a) |
ako središnja druga ugovorna strana treće zemlje pruža usluge ili ima društva kćeri u jednoj državi članici ili više njih, s relevantnim tijelima treće zemlje u kojoj ta središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan; |
|
(b) |
ako središnja druga ugovorna strana pruža usluge ili ima društva kćeri u jednoj trećoj zemlji ili više njih, s relevantnim tijelima trećih zemalja u kojima se te usluge pružaju ili u kojima ta društva kćeri imaju poslovni nastan. |
3. Dogovorima o suradnji iz stavka 2. uspostavljaju se postupci i aranžmani između uključenih tijela radi razmjene potrebnih informacija i suradnje u obavljanju sljedećih zadaća te izvršavanju ovlasti u odnosu na središnje druge ugovorne strane iz stavka 2. točaka (a) i (b) ili grupe čiji su te središnje druge ugovorne strane članovi:
|
(a) |
izrada planova sanacije u skladu s člankom 13. i sličnih zahtjeva u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(b) |
procjena mogućnosti sanacije tih institucija i grupa u skladu s člankom 16. i sličnim zahtjevima u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(c) |
primjena ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije u skladu s člankom 17. te svih sličnih ovlasti u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(d) |
primjena mjera rane intervencije u skladu s člankom 19. te sličnih ovlasti u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(e) |
primjena instrumenata sanacije i izvršavanje sanacijskih ovlasti te sličnih ovlasti dodijeljenih tijelima relevantnih trećih zemalja. |
4. Dogovori o suradnji uspostavljeni između sanacijskih tijela i nadležnih tijela država članica i trećih zemalja u skladu sa stavkom 2. mogu sadržavati odredbe o sljedećim pitanjima:
|
(a) |
razmjeni informacija potrebnih za pripremu i provedbu planova sanacije; |
|
(b) |
savjetovanju i suradnji pri izradi planova sanacije, uključujući načela izvršavanja ovlasti iz članka 75. te sličnih ovlasti u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(c) |
razmjeni informacija potrebnih za primjenu instrumenata sanacije i izvršavanje sanacijskih ovlasti te sličnih ovlasti u skladu s pravom relevantnih trećih zemalja; |
|
(d) |
ranom upozoravanju strana dogovora o suradnji ili savjetovanju s njima prije provedbe bilo kakvih značajnih mjera u skladu s ovom Uredbom ili pravom relevantne treće zemlje koje utječu na središnju drugu ugovornu stranu ili grupu na koju se dogovor odnosi; |
|
(e) |
koordinaciji javne komunikacije u slučaju zajedničkih mjera sanacije; |
|
(f) |
postupcima i aranžmanima za razmjenu informacija i suradnju u skladu s točkama (a) do (e), među ostalim i prema potrebi uspostavom i radom skupina za upravljanje krizama. |
Da bi se osigurala zajednička, jedinstvena i dosljedna primjena stavka 3., ESMA objavljuje smjernice o vrstama i sadržaju odredaba iz stavka 4. do [PO unosi datum 18 mjeseci nakon stupanja Uredbe na snagu].
5. Sanacijska tijela i nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svakom dogovoru o suradnji koji uspostave u skladu s ovim člankom.
Članak 78.
Korištenje povjerljivih informacija
1. Sanacijska tijela, nadležna tijela, nadležna ministarstva i, ovisno o slučaju, druga relevantna nacionalna tijela razmjenjuju povjerljive informacije, uključujući planove oporavka, s relevantnim tijelima trećih zemalja jedino ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
ta tijela trećih zemalja podliježu zahtjevima i standardima profesionalne tajne koja se, prema mišljenju svih dotičnih tijela, smatraju barem istovrijednima onima koji su propisani člankom 71.; |
|
(b) |
informacije su potrebne za izvršavanje zadaća relevantnih tijela trećih zemalja u skladu s nacionalnim pravom koje su usporedive sa zadaćama iz ove Uredbe, i ne koriste se u druge svrhe. |
2. Ako se razmjena informacija odnosi na osobne podatke, postupanje s takvim osobnim podacima i njihova dostava nadležnim tijelima treće zemlje uređeni su primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom o zaštiti podataka.
3. Ako povjerljive informacije potječu iz druge države članice, sanacijska tijela, nadležna tijela i nadležna ministarstva objavljuju te informacije relevantnim tijelima treće zemlje samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
relevantno tijelo države članice iz koje su potekle informacije slaže se s objavljivanjem informacija; |
|
(b) |
informacije se objavljuju samo u svrhe koje je odobrilo tijelo iz točke (a). |
4. Za potrebe ovog članka informacije se smatraju povjerljivima ako podliježu zahtjevima za zaštitu povjerljivosti u skladu s pravom Unije.
Članak 78.a
Administrativne sankcije i druge administrativne mjere
1. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i izriču kaznenopravne sankcije, države članice utvrđuju pravila o administrativnim sankcijama i drugim administrativnim mjerama koje se primjenjuju u slučaju nepoštovanja odredaba ove Uredbe te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu primjenu. Ako države članice odluče da neće utvrditi pravila za administrativne sankcije za kršenja koja podliježu nacionalnom kaznenom pravu, obavješćuju Komisiju o relevantnim odredbama kaznenog prava. Administrativne sankcije i druge administrativne mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
2. Države članice osiguravaju da se, u slučaju kršenja, podložno uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom i ako se obveze iz prvog stavka primjenjuju na središnje druge ugovorne strane, članove središnjih drugih ugovornih strana ili matična društva, administrativne sankcije mogu primijeniti na članove odbora središnje druge ugovorne strane i druge fizičke osobe koje su u skladu s nacionalnim pravom odgovorne za kršenje.
3. Ovlasti izricanja administrativnih sankcija iz ove Uredbe daju se sanacijskim tijelima ili, ako su različita, nadležnim tijelima, ovisno o vrsti kršenja. Sanacijska tijela i nadležna tijela imaju sve ovlasti za prikupljanje informacija i sve istražne ovlasti koje su potrebne za izvršavanje njihovih funkcija. Pri izvršavanju svojih ovlasti izricanja sankcija sanacijska tijela i nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da administrativne sankcije ili druge administrativne mjere daju željene rezultate te usklađuju svoje djelovanje kada je riječ o prekograničnim slučajevima.
4. Sanacijska tijela i nadležna tijela izvršavaju svoje administrativne ovlasti za izricanje sankcija u skladu s ovom Uredbom i nacionalnim pravom na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
izravno; |
|
(b) |
u suradnji s drugim tijelima; |
|
(c) |
u okviru svoje odgovornosti delegiranjem drugim tijelima; |
|
(d) |
podnošenjem zahtjeva nadležnim sudskim tijelima. |
Članak 78.b
Posebne odredbe
1. Države članice osiguravaju da se njihovim zakonima i drugi propisima predviđaju sankcije i druge administrativne mjere, barem u odnosu na sljedeće situacije:
|
(a) |
ako se planovi oporavka ne izrade, ne održavaju i ne ažuriraju, čime se krši članak 9.; |
|
(b) |
nepružanje svih informacija potrebnih za izradu planova sanacije, čime se krši članak 14.; |
|
(c) |
ako uprava odbora središnje druge ugovorne strane ne obavijesti nadležno tijelo da središnja druga ugovorna strana propada ili da će vjerojatno propasti, čime se krši članak 68. stavak 1. |
2. Države članice osiguravaju da, u slučajevima iz stavka 1., administrativne sankcije i druge administrativne mjere koje je moguće primijeniti obuhvaćaju barem sljedeće:
|
(a) |
javnu izjavu u kojoj je navedena fizička osoba, institucija, matično društvo u Uniji, središnja druga ugovorna strana ili druga pravna osoba koja je odgovorna te vrsta kršenja; |
|
(b) |
naredbu kojom se od odgovorne fizičke ili pravne osobe traži da prekine postupanje i da više ne ponavlja takvo postupanje; |
|
(c) |
privremenu zabranu obavljanja funkcija u središnjim drugim ugovornim stranama za člana višeg upravljačkog tijela središnje druge ugovorne strane ili svaku drugu fizičku osobu koja se smatra odgovornom; |
|
(d) |
u slučaju pravne osobe, administrativne novčane kazne u iznosu do 10 % ukupnog godišnjeg neto prometa te pravne osobe u prethodnoj poslovnoj godini; ako je pravna osoba društvo kći matičnog društva, relevantni promet je promet koji proizlazi iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog poduzeća u prethodnoj poslovnoj godini; |
|
(e) |
u slučaju fizičke osobe, novčane kazne do 5 000 000 EUR ili, u državama članicama gdje euro nije službena valuta, iznos u nacionalnoj valuti odgovarajuće vrijednosti na [datum stupanja na snagu Uredbe]; |
|
(f) |
administrativne novčane kazne u visini do dvostrukog iznosa koristi stečene kršenjem, ako je takvu korist moguće utvrditi. |
Članak 78.c
Objavljivanje administrativnih sankcija
1. Države članice osiguravaju da sanacijska tijela i nadležna tijela na svojoj službenoj internetskoj stranici objave barem sve administrativne sankcije koje su izrekle zbog kršenja odredaba utvrđenih ovom Uredbom kada protiv takvih sankcija nije podnesen pravni lijek ili je pravo na pravni lijek iskorišteno. Takvo objavljivanje provodi se bez odgode, nakon što je fizička ili pravna osoba obaviještena o toj sankciji, uključujući podatke o vrsti i prirodi kršenja te identitet fizičke ili pravne osobe kojoj je sankcija izrečena.
Ako države članice dopuste objavljivanje sankcija protiv kojih je moguće podnošenje pravnog lijeka, sanacijska tijela i nadležna tijela na svojim službenim internetskim stranicama bez odgode objavljuju obavijest o statusu tog pravnog lijeka i njegovu ishodu.
2. Sanacijska tijela i nadležna tijela objavljuju sankcije koje su izrekla anonimno, na način koji je u skladu s nacionalnim pravom, u sljedećim situacijama:
|
(a) |
ako je sankcija izrečena fizičkoj osobi, a objavljivanje osobnih podataka pokazalo se nerazmjernim na temelju obvezne prethodne procjene proporcionalnosti takva objavljivanja; |
|
(b) |
kada bi objava ugrozila stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu koja je u tijeku; |
|
(c) |
kada bi objavljivanje za uključene središnje druge ugovorne strane ili fizičke osobe prouzročilo nerazmjernu štetu, ako ju je moguće utvrditi. |
Umjesto toga, u takvim se slučajevima objavljivanje podataka o kojima je riječ može odgoditi na razumno razdoblje ako se može predvidjeti da će u tom razdoblju prestati postojati razlozi za anonimno objavljivanje.
3. Sanacijska tijela i nadležna tijela osiguravaju da svaka objava u skladu s ovim člankom ostane na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina. Objavljeni osobni podaci ostaju na službenoj internetskoj stranici sanacijskih tijela ili nadležnih tijela samo onoliko dugo koliko je to potrebno u skladu s mjerodavnim propisima o zaštiti podataka.
4. Do … [PO: umetnuti datum: 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] ESMA podnosi izvješće Komisiji o anonimnoj objavi država članica kako je predviđeno stavkom 2., koja se odnosi na sankcije za nepoštovanje odredaba utvrđenih ovom Uredbom, osobito o činjenici jesu li u tom smislu prisutne znatne razlike među državama članicama. To izvješće također sadržava podatke o svim važnim odstupanjima u trajanju objave sankcija u skladu s nacionalnim pravom država članica za objavljivanje sankcija.
Članak 78.d
Održavanje središnje baze podataka koje provodi ESMA
1. Podložno obvezi čuvanja poslovne tajne iz članka 71., sanacijska tijela i nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim administrativnim sankcijama koje su izrekla u skladu s člankom 78.a zbog kršenja odredaba utvrđenih tim člankom te o statusu pravnog lijeka i njegovu ishodu.
2. ESMA održava središnju bazu podataka o sankcijama o kojima je obaviještena isključivo u svrhu razmjene informacija između sanacijskih tijela, koje su dostupne samo sanacijskim tijelima te se ažuriraju na temelju informacija koje daju sanacijska tijela.
3. ESMA održava središnju bazu podataka o sankcijama o kojima je obaviještena isključivo u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela, koje su dostupne samo nadležnim tijelima te se ažuriraju na temelju informacija koje daju nadležna tijela.
4. ESMA održava internetsku stranicu s poveznicama na svako objavljivanje sankcija sanacijskog tijela i svako objavljivanje sankcija nadležnog tijela u skladu s člankom 78.c. te navodi razdoblje za koje svaka država članica objavljuje sankcije.
Članak 78.e
Učinkovita primjena sankcija i izvršavanje ovlasti izricanja sankcija nadležnih tijela i sanacijskih tijela
Države članice osiguravaju da pri određivanju vrste administrativnih sankcija ili drugih administrativnih mjera i razine administrativnih novčanih kazni nadležna tijela i sanacijska tijela uzimaju u obzir sve bitne okolnosti, uključujući, prema potrebi:
|
(a) |
ozbiljnost i trajanje kršenja; |
|
(b) |
stupanj odgovornosti odgovorne fizičke ili pravne osobe; |
|
(c) |
financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, uzetu kao ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak odgovorne fizičke osobe; |
|
(d) |
iznos ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka odgovorne fizičke ili pravne osobe, ako ih je moguće utvrditi; |
|
(e) |
gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi; |
|
(f) |
razinu suradnje odgovorne fizičke ili pravne osobe s nadležnim tijelima i sanacijskim tijelima; |
|
(g) |
prethodna kršenja odgovorne fizičke ili pravne osobe; |
|
(h) |
moguće sistemske posljedice kršenja. |
GLAVA VII.
IZMJENE UREDBI (EU) BR. 1095/2010, (EU) BR. 648/2012 I (EU) 2015/2365
Članak 79.
Izmjena Uredbe (EU) br. 1095/2010
Uredba (EU) br. 1095/2010 mijenja se kako slijedi:
|
(22) |
u članku 4. stavku 3. dodaje se sljedeća točka iv.:
|
|
(23) |
u članku 40. stavku 5. dodaje se sljedeći podstavak:
„Za potrebe djelovanja unutar područja primjene Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana], člana Odbora nadzornih tijela iz stavka 1. točke (b) može u svakoj državi članici prema potrebi pratiti predstavnik sanacijskog tijela, koji nema pravo glasa.”. |
Članak 80.
Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012
Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:
|
(1) |
umeće se sljedeći članak 6.a: „Članak 6.a Suspenzija obveze poravnanja u sanaciji 1. Ako središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete iz članka 22. Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana], sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane imenovano u skladu s člankom 3. stavkom 1. te Uredbe ▌ može zatražiti od Komisije privremenu suspenziju obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. za određene vrste ugovora o OTC izvedenicama ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Zahtjevu iz prvog podstavka prilaže se dokaz ispunjenja uvjeta iz prvog podstavka točaka (a) i (b). Sanacijsko tijelo iz prvog podstavka dostavlja ESMA-i i ESRB-u svoj obrazloženi zahtjev istovremeno s dostavom zahtjeva Komisiji. 2. ESMA u roku od 24 sata od primitka obavijesti o zahtjevu iz stavka 1. i nakon savjetovanja s ESRB-om donosi mišljenje o namjeravanoj suspenziji, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji, ciljevima sanacije iz članka 21. Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana] i kriterijima iz članka 5. stavaka 4. i 5. ove Uredbe. 3. Mišljenje iz stavka 2. javno se ne objavljuje. 4. Komisija u roku od 48 sati od primitka zahtjeva iz stavka 1. i u skladu sa stavkom 6. donosi odluku o privremenoj suspenziji obveze poravnanja za određene vrste ugovora o OTC izvedenicama ili o odbijanju zahtjeva za suspenziju. 5. Komisijina odluka dostavlja se tijelu koje je zatražilo suspenziju i ESMA-i i objavljuje se na internetskim stranicama Komisije. Ako Komisija donese odluku o suspenziji obveze poravnanja, ta se odluka objavljuje u javnom registru iz članka 6. 6. Komisija može donijeti odluku o privremenoj suspenziji obveze poravnanja iz stavka 1. za određene vrste ugovora o OTC izvedenicama ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b). Komisija pri donošenju te odluke uzima u obzir mišljenje ESMA-e iz stavka 2., ciljeve sanacije iz članka 21. Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana], kriterije iz članka 5. stavaka 4. i 5. o tim vrstama ugovora o OTC izvedenicama te potrebu da se suspenzijom izbjegne ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti. 7. Početno razdoblje valjanosti suspenzije obveze poravnanja u skladu sa stavkom 4. ne traje dulje od jednog mjeseca od datuma njezine objave u Službenom listu Europske unije. 8. Komisija može nakon savjetovanja sa sanacijskim tijelom, ESMA-om i ESRB-om obnoviti suspenziju iz stavka 7. za još jedno razdoblje ili više njih, koja ukupno ne traju dulje od šestmjeseci od završetka početnog razdoblja suspenzije, ako je suspenzija i dalje utemeljena. 9. Suspenzija koja se ne obnovi do završetka početnog razdoblja ili do završetka razdoblja naknadne obnove automatski istječe. 10. Komisija obavješćuje ESMA-u o namjeravanoj obnovi suspenzije obveze poravnanja. ESMA u roku od 48 sati od primitka Komisijine obavijesti o namjeravanoj obnovi suspenzije obveze poravnanja donosi mišljenje o obnovi suspenzije, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji, ciljevima sanacije iz članka 21. Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana] i kriterijima iz članka 5. stavaka 4. i 5. ove Uredbe.”; |
|
(2) |
U članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Odbor za rizike savjetuje upravu o svim aranžmanima koji mogu utjecati na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane, kao što je značajna promjena u njezinu modelu rizika, postupcima u slučaju neispunjavanja obveza, kriterijima za prihvaćanje članova u sustav poravnanja, poravnanju novih vrsta instrumenata ili izdvajanju poslovnih procesa. Odbor za rizike pravovremeno obavješćuje upravu o svim novim rizicima koji utječu na otpornost središnje druge ugovorne strane. Savjeti odbora za rizike nisu potrebni za dnevne operacije središnje druge ugovorne strane. Ulažu se odgovarajući napori radi savjetovanja s odborom za rizike o događajima koji utječu na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane u kriznim situacijama, među ostalim i o događajima koji su bitni za izloženosti članova sustava poravnanja prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te međuovisnostima s ostalim središnjim drugim ugovornim stranama, ne dovodeći u pitanje ograničenja u pogledu razmjene informacija utvrđena u pravu Unije o tržišnom natjecanju.” |
|
(3) |
U članku 28. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Središnja druga ugovorna strana odmah obavješćuje nadležno tijelo i odbor za rizike o svakoj odluci kojom odbor odluči da neće prihvatiti savjete odbora za rizike te obrazlaže tu odluku. Odbor za rizike ili članovi odbora za rizike mogu obavijestiti nadležno tijelo o svim područjima u vezi s kojima smatraju da savjeti odbora za rizike nisu prihvaćeni.”; |
|
(4) |
u članku 38. dodaje se sljedeći stavak 6.: „Članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane jasno obavješćuju svoje postojeće i potencijalne klijente o određenim mogućim gubicima ili drugim troškovima koje bi mogli snositi kao rezultat primjene postupka upravljanja neispunjenim obvezama i aranžmana za raspodjelu gubitaka utvrđenih u pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, među ostalim i o vrsti naknade koju mogu primiti, uzimajući u obzir članak 48. stavak 7. Uredbe (EU) br. 648/2012. Klijentima se dostavlja dovoljno informacija kako bi se osiguralo njihovo razumijevanje o gubicima koje bi u najgorem slučaju mogli pretrpjeti ili drugim troškovima kojima bi mogli biti izloženi ako središnja druga ugovorna strana poduzme mjere oporavka.”; |
|
(5) |
u članku 81. stavku 3. dodaje se sljedeća točka (q):
|
Članak 81.
Izmjene Uredbe (EU) 2015/2365
U članku 12. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (n):
|
„(n) |
sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) [o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana].”. |
GLAVA VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 82.
Pregled
Najkasnije do … [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe], a i ranije ako je to prikladno u svjetlu drugih donesenih zakonskih akata, ESMA ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njenog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Do … [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe ili nakon donošenja drugog relevantnog zakonodavstva] Komisija preispituje ovu Uredbu i njezinu provedbu te ocjenjuje učinkovitost aranžmana za upravljanje oporavkom i sanacijom središnjih drugih ugovornih strana u Uniji te o tome podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.
U tom izvješću posebno se:
|
(a) |
procjenjuje bi li uspostava jedinstvenog sanacijskog tijela za središnje druge ugovorne strane u Uniji imala prednosti i bila pravodobna i dosljedna u odnosu na razvoj nadzorne strukture za središnje druge ugovorne strane u Uniji i stanje integracije te nadzorne strukture; i |
|
(b) |
preispituju institucije, tijela i agencije Unije koje bi mogle preuzeti dužnosti jedinstvenog sanacijskog tijela za središnje druge ugovorne strane Unije i procjenjuje njihova prikladnost. |
Ako se do donošenja tog izvješća uspostavi jedinstveno nadzorno tijelo za središnje druge ugovorne strane u Uniji ili ako se u izvješću zaključi da je nadzorna struktura za središnje druge ugovorne strane u Uniji dovoljno integrirana kako bi se uskladila s jedinstvenim sanacijskim tijelom za središnje druge ugovorne strane, Komisija predstavlja prijedlog za izmjenu ove Uredbe kako bi se uspostavilo jedinstveno sanacijsko tijelo za središnje druge ugovorne strane ili, ovisno o slučaju, kako bi se sanacija središnjih drugih ugovornih strana u Uniji povjerila odgovarajućoj instituciji, tijelu ili agenciji Unije.
Članak 83.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od [PO unosi datum iz članka 9. stavka 1. drugog podstavka Direktive o izmjeni Direktive 2014/59/EU].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C, , str. .
(2) SL C 209, 30.6.2017, str. 28.
(3) SL C 372, 1.11.2017., str. 6.
(4) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(5) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(6) Uredba (EU) br 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).
(7) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).
(8) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).
(9) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.).
(10) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).
(11) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 876/2013 od 28. svibnja 2013. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o kolegijima za središnje druge ugovorne strane (SL L 244, 13.9.2013., str. 19.)
(12) Delegirana uredba Komisije (EU) … оd 23. ožujka 2016. o dopuni Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj planova oporavka, planova sanacije i planova sanacije grupe, minimalni kriteriji koje nadležno tijelo treba procijeniti u pogledu planova oporavka i planova oporavka grupe, uvjeti za financijsku potporu grupe, zahtjevi za neovisne procjenitelje, ugovorno priznavanje ovlasti otpisa i konverzije, postupci i sadržaj zahtjeva u pogledu obavješćivanja i obavijesti o suspenziji te operativno funkcioniranje sanacijskih kolegija, C(2016) 1691 [Napomena Uredu za publikacije – molimo unijeti broj delegirane uredbe]
(13) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).
(14) Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze te o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima (SL L 184, 6.7.2001., str. 1.).
(15) Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).
PRILOG
ODJELJAK A
Zahtjevi koji se primjenjuju na planove oporavka
|
1. |
Planom oporavka:
|
Središnja druga ugovorna strana izrađuje odgovarajuće mehanizme za uključivanje povezanih infrastruktura financijskog tržišta i dionika koji bi snosili gubitke i troškove ili bi doprinijeli pokriću manjka likvidnosti u slučaju provedbe plana oporavka tijekom izrade toga plana.
▌
ODJELJAK B
Informacije koje sanacijska tijela mogu zahtijevati od središnjih drugih ugovornih strana radi izrade i provedbe planova sanacije
Sanacijska tijela mogu radi izrade i provedbe planova sanacije od institucija zahtijevati sljedeće informacije:
|
(2) |
detaljan opis organizacijske strukture središnje druge ugovorne strane, uključujući popis svih pravnih osoba; |
|
(3) |
podatke o neposrednim vlasnicima te postotak dionica s pravom glasa i bez tog prava svake pravne osobe; |
|
(4) |
mjesto i državu osnivanja društva, dozvole za rad i ključne članove uprave za svaku pravnu osobu; |
|
(5) |
pregled ključnih djelatnosti središnje druge ugovorne strane i temeljnih linija poslovanja, uključujući podatke iz bilance o tim djelatnostima i linijama poslovanja, uz navođenje pravnih osoba; |
|
(6) |
detaljan opis sastavnica središnje druge ugovorne strane i djelatnosti svih njezinih pravnih subjekata uz zasebno navođenje, barem po vrstama usluga i odnosnim iznosima poravnanja, otvorenih pozicija, inicijalne marže, promjena varijacijske marže, jamstvenih fondova i svih povezanih prava na procjenu ili drugih mjera oporavka koje se odnose na te linije poslovanja; |
|
(7) |
detaljne podatke o instrumentima kapitala i dužničkim instrumentima koje su izdali središnja druga ugovorna strana i njezini pravni subjekti; |
|
(8) |
podatke o osobama od kojih je središnja druga ugovorna strana primila kolaterale i u kojem obliku (prijenos vlasništva ili založno pravo) i kojima je založila kolaterale i u kojem obliku te o osobi koja drži kolaterale, a u oba slučaja i podatke o državi u kojoj se kolaterali nalaze; |
|
(9) |
opis izvanbilančnih izloženosti središnje druge ugovorne strane i njezinih pravnih subjekata, uključujući pregled njezinih ključnih djelatnosti i temeljnih linija poslovanja; |
|
(10) |
bitne zaštite središnje druge ugovorne strane od rizika, uključujući pregled po pravnim osobama; |
|
(11) |
podatke o relativnim izloženostima i važnosti članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane te analizu učinka propasti glavnih članova sustava poravnanja na središnju drugu ugovornu stranu; |
|
(12) |
svaki sustav u okviru kojega središnja druga ugovorna strana provodi transakcije trgovanja značajne po broju ili po vrijednosti, uključujući pregled po pravnim osobama, ključnim djelatnostima i temeljnim linijama poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(13) |
svaki platni sustav, sustav poravnanja ili sustav namire čiji je središnja druga ugovorna strana izravno ili neizravno član, uključujući pregled po pravnim osobama, ključnim djelatnostima i temeljnim linijama poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(14) |
detaljan popis i opis ključnih upravljačkih informacijskih sustava, uključujući sustave za upravljanje rizicima, računovodstvo te financijsko i regulatorno izvješćivanje koje središnja druga ugovorna strana upotrebljava, uključujući pregled po pravnim osobama, ključnim djelatnostima i temeljnim linijama poslovanja središnje druge ugovorne strane; |
|
(15) |
podatke o vlasnicima sustava navedenima u točki 13., sporazuma o razini usluga koji se na njih odnose te o svim softverima i sustavima ili dozvolama, uključujući pregled po njihovim pravnim subjektima, ključnim djelatnostima i temeljnim linijama poslovanja; |
|
(16) |
identificiranje i raspored pravnih osoba te međusobne veze i odnosi ovisnosti između različitih pravnih osoba kao što su:
|
|
(17) |
nadležno tijelo i sanacijsko tijelo za svaku pravnu osobu, ako se razlikuju od tijela određenih u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 648/2012 i člankom 3. ove Uredbe; |
|
(18) |
član uprave odgovoran za pružanje informacija potrebnih za pripremu plana sanacije središnje druge ugovorne strane te, ako se ne radi o istoj osobi, osobe odgovorne za različite pravne osobe, ključne djelatnosti i temeljne linije poslovanja; |
|
(19) |
opis programa kojima središnja druga ugovorna strana raspolaže kako bi se osiguralo da u slučaju sanacije sanacijsko tijelo dobije sve potrebne informacije, o kojima će odlučiti sanacijsko tijelo, za primjenu instrumenata sanacije i sanacijskih ovlasti; |
|
(20) |
svi sporazumi koje su središnja druga ugovorna strana i njezini pravni subjekti sklopili s trećim stranama do čijeg bi prestanka moglo doći zbog odluke tijela o primjeni nekog instrumenta sanacije te bi li posljedice prestanka mogle utjecati na primjenu tog instrumenta sanacije; |
|
(21) |
opis mogućih izvora likvidnosti za potporu sanaciji; |
|
(22) |
informacije o imovini s teretom, likvidnoj imovini, izvanbilančnim aktivnostima, strategijama zaštite od rizika i načinu knjiženja. |
ODJELJAK C
Pitanja koja sanacijsko tijelo mora razmotriti pri procjeni mogućnosti sanacije središnje druge ugovorne strane
Pri procjeni moguće sanacije središnje druge ugovorne strane sanacijsko tijelo uzima u obzir sljedeće:
|
(23) |
u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana može utvrditi temeljne linije poslovanja i ključne djelatnosti po pravnim osobama; |
|
(24) |
u kojoj su mjeri pravna i korporativna struktura usklađene s temeljnim linijama poslovanja i ključnim djelatnostima; |
|
(25) |
u kojoj su mjeri uspostavljeni aranžmani kojima se osigurava nužno osoblje, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnim linijama poslovanja i ključnim djelatnostima te za njihovo očuvanje; |
|
(26) |
u kojoj su mjeri sporazumi o uslugama koje središnja druga ugovorna strana izvršava u potpunosti izvršivi u slučaju sanacije središnje druge ugovorne strane; |
|
(27) |
u kojoj je mjeri upravljačka struktura središnje druge ugovorne strane prikladna za upravljanje i osiguravanje usklađenosti s unutarnjim politikama središnje druge ugovorne strane u odnosu na njezine sporazume o razini usluga; |
|
(28) |
u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana ima uspostavljen postupak prijenosa usluga koje pruža u skladu sa sporazumima o razini usluga na treće strane u slučaju izdvajanja ključnih funkcija ili temeljnih linija poslovanja; |
|
(29) |
u kojoj mjeri postoje planovi i mjere za nepredviđene događaje kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima i sustavima namire; |
|
(30) |
prikladnost upravljačkih informacijskih sustava u smislu jamstva sanacijskim tijelima da će moći prikupiti točne i potpune informacije o temeljnim linijama poslovanja i glavnim djelatnosti radi što lakšeg i bržeg donošenja odluka; |
|
(31) |
kapacitet upravljačkih informacijskih sustava za redovito pružanje informacija nužnih za učinkovitu sanaciju središnje druge ugovorne strane, čak i u slučaju iznenadne promjene okolnosti; |
|
(32) |
u kojoj je mjeri središnja druga ugovorna strana testirala svoje upravljačke informacijske sustave u stresnim scenarijima koje je definiralo sanacijsko tijelo; |
|
(33) |
u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava i za zahvaćenu središnju drugu ugovornu stranu i za novu središnju drugu ugovornu stranu u slučaju izdvajanja ključnih djelatnosti i temeljnih linija poslovanja od ostatka djelatnosti i linija poslovanja; |
|
(34) |
ako središnja druga ugovorna strana upotrebljava unutargrupna jamstva ili je njima izložena, u kojoj su mjeri ta jamstva pružena po tržišnim uvjetima te u kojoj su mjeri učinkoviti sustavi upravljanja rizicima koji se odnose na ta jamstva; |
|
(35) |
ako središnja druga ugovorna strana provodi naizmjenične transakcije, u kojoj se mjeri te transakcije provode po tržišnim uvjetima te u kojoj su mjeri učinkoviti sustavi upravljanja rizicima koji se odnose na te transakcije; |
|
(36) |
u kojoj mjeri upotreba unutargrupnih jamstava ili naizmjeničnih transakcija knjiženja povećava rizik zaraze unutar grupe; |
|
(37) |
u kojoj mjeri pravna struktura središnje druge ugovorne strane ometa primjenu instrumenata sanacije zbog broja pravnih osoba, složenosti strukture grupe ili poteškoća u koordinaciji poslovanja po pravnim subjektima; |
|
(38) |
u kojoj bi mjeri sanacija središnje druge ugovorne strane mogla imati negativan učinak na drugi dio njezine grupe, ako je primjenjivo; |
|
(39) |
postoje li sporazumi o razini usluga i jesu li stabilni; |
|
(40) |
imaju li tijela treće zemlje instrumente sanacije potrebne da se podupru mjere sanacije koje poduzimaju sanacijska tijela Unije te mogućnost za koordinirano djelovanje nadležnih tijela Unije i treće zemlje; |
|
(41) |
je li upotreba instrumenata sanacije korisna za ostvarenje ciljeva sanacije, s obzirom na raspoložive instrumente i strukturu središnje druge ugovorne strane; |
|
(42) |
posebne zahtjeve za izdavanje novih vlasničkih instrumenata iz članka 33. stavka 1.; |
|
(43) |
aranžmani i instrumenti koji bi mogli nepovoljno utjecati na sanaciju ako središnja druga ugovorna strana ima članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u različitim državama ili ugovore o kolateralu sklopljene u različitim državama; |
|
(44) |
je li izvjesno da će se upotrebom instrumenata sanacije ostvariti ciljevi sanacije, s obzirom na mogući učinak na članove sustava poravnanja, druge ugovorne strane i zaposlenike te mjere koje bi mogla poduzeti nadležna tijela trećih zemalja; |
|
(45) |
u kojoj se mjeri učinak sanacije središnje druge ugovorne strane na financijski sustav i povjerenje u financijsko tržište može na odgovarajući način vrednovati; |
|
(46) |
u kojoj bi mjeri sanacija središnje druge ugovorne strane mogla imati znatan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo; |
|
(47) |
u kojoj bi se mjeri širenje zaraze na druge središnje druge ugovorne strane ili na financijska tržišta moglo ograničiti primjenom instrumenata sanacije i sanacijskih ovlasti; |
|
(48) |
u kojoj bi mjeri sanacija središnje druge ugovorne strane mogla imati znatan učinak na funkcioniranje platnih sustava i sustava namire. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/534 |
P8_TA(2019)0301
Europski pružatelji usluga skupnog financiranja za poduzeća ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća (COM(2018)0113 – C8-0103/2018 – 2018/0048(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/38)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0113), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0103/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0364/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0048
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke, (1)
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, (2)
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
|
(1) |
Skupno financiranje sve se više učvršćuje kao uvriježeni oblik alternativnog financiranja za novoosnovana poduzeća, kao i za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u ranoj fazi razvoja koja se obično oslanjaju na mala ulaganja. Skupno financiranje jest sve važniji oblik posredovanja u kojem pružatelj usluga skupnog financiranja upravlja digitalnom platformom otvorenom za javnost u cilju spajanja ili olakšavanja spajanja potencijalnih ulagatelja ili zajmodavaca s poduzećima koja traže financiranje, neovisno o tome hoće li to financiranje dovesti do ugovora o kreditu, kapitalnog udjela ili udjela na temelju drugog prenosivog vrijednosnog papira, a da pružatelj usluga skupnog financiranja ne preuzima vlastiti rizik . Stoga je primjereno uključiti u područje primjene ove Uredbe i kreditno i investicijsko skupno financiranje▌. |
|
(2) |
Skupno financiranje može MSP-ovima olakšati pristup financiranju i ▌doprinijeti dovršetku unije tržišta kapitala (CMU). Nemogućnost pristupa tih poduzeća financiranju predstavlja problem čak i u državama članicama u kojima je pristup bankovnom financiranju ostao stabilan i tijekom financijske krize. Skupno financiranje postalo je uvriježena praksa financiranja projekata i poduzeća u kojem u pravilu sudjeluje velik broj osoba ili organizacija preko internetskih platformi na kojima privatni pojedinci , organizacije i poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća, prikupljaju relativno male količine novca. |
|
(3) |
U pružanju usluga skupnog financiranja uglavnom sudjeluju tri vrste dionika: vlasnik projekta koji predlaže projekt ili poslovne kredite koji će se financirati, ulagatelji koji financiraju predloženi projekt, uglavnom ograničenim ulaganjima ili zajmovima , i posrednička organizacija u obliku pružatelja usluga koji spaja vlasnike projekata i ulagatelje ili zajmodavce preko internetske platforme. |
|
(4) |
Osim što im osigurava alternativni izvor financiranja, uključujući poduzetnički kapital, skupno financiranje poduzećima nudi i druge pogodnosti. Ono projektu ili poduzeću može dati potvrdu koncepta i ideje, omogućiti pristup velikom broju osoba koje poduzetniku mogu pružiti određene spoznaje i informacije, a može poslužiti i kao marketinški alat. ▌ |
|
(5) |
Nekoliko je država članica već uvelo vlastite posebno prilagođene nacionalne propise o skupnom financiranju. Ti su propisi prilagođeni značajkama i potrebama lokalnih tržišta i ulagatelja. Kao posljedica toga, postojeća nacionalna pravila razlikuju se u pogledu uvjeta upravljanja platformama za skupno financiranje, opsega dopuštenih aktivnosti i zahtjeva licenciranja. |
|
(6) |
Razlike među postojećim nacionalnim pravilima takve su da ometaju prekogranično pružanje usluga skupnog financiranja i time izravno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta tih usluga. Posebice, rascjepkanost pravnog okvira duž nacionalnih granica dovodi do znatnih troškova pravnog usklađivanja za male ulagatelje, koji se često suočavaju s poteškoćama pri utvrđivanju pravila primjenjivih na prekogranične usluge skupnog financiranja koje su nerazmjerne veličini njihova ulaganja. To ulagatelje često odvraća od prekograničnog ulaganja preko platformi za skupno financiranje. Isti razlozi i pružatelje usluga skupnog financiranja koji upravljaju takvim platformama odvraćaju od nuđenja usluga u državama članicama u kojima nemaju poslovni nastan. Kao posljedica toga aktivnosti skupnog financiranja ostale su sve do danas u velikoj mjeri nacionalne prirode, na štetu tržišta skupnog financiranja na razini Unije, čime je poduzećima oduzeta mogućnost pristupa uslugama skupnog financiranja, posebno u slučajevima kada poduzeće posluje u državi članici koja nema pristup skupini zbog komparativno manjeg broja stanovnika . |
|
(7) |
Stoga je potrebno ukloniti postojeće prepreke pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga skupnog financiranja kako bi se potaknule prekogranične aktivnosti skupnog financiranja i pružateljima usluga skupnog financiranja olakšalo ostvarivanje slobode pružanja i primanja tih usluga na unutarnjem tržištu. Osiguravanje jedinstvenog skupa pravila o pružanju usluga skupnog financiranja koja pružateljima usluga skupnog financiranja omogućuju da podnesu zahtjev za izdavanje jedinstvenog odobrenja za rad na razini Unije za obavljanje djelatnosti na temelju tih pravila primjeren je prvi korak u poticanju prekograničnih aktivnosti skupnog financiranja, a time i poboljšanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta. |
|
(8) |
Ovom se Uredbom želi potaknuti prekogranično financiranje poduzeća uklanjanjem prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga skupnog financiranja. Usluge skupnog financiranja u odnosu na kreditiranje potrošača kako je definirano u članku 3. točki (a) Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) stoga ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. |
|
(9) |
Kako bi se izbjeglo da ista djelatnost podliježe različitim odobrenjima za rad u Uniji, usluge skupnog financiranja koje pružaju osobe koje imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) ili koje se pružaju u skladu s nacionalnim pravom trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe. |
|
(10) |
Kada je riječ o kreditnom skupnom financiranju, olakšanim odobravanjem kredita, uključujući usluge kao što su davanje ponuda skupnog financiranja klijentima i procjena kreditne sposobnosti vlasnika projekta, trebalo bi obuhvatiti različite poslovne modele kako bi se omogućilo da se ugovori o kreditu preko platforme za skupno financiranje sklapaju između jednog ili više klijenata i jednog ili više vlasnika projekta. |
|
(11) |
Kada je riječ o investicijskom skupnom financiranju, prenosivost vrijednosnog papira važna je zaštita za ulagatelje koja im omogućuje da napuste ulaganje jer im osigurava pravnu mogućnost otuđenja uloga na tržištima kapitala. Stoga su ovom Uredbom obuhvaćene i dopuštene samo usluge investicijskog skupnog financiranja u odnosu na prenosive vrijednosne papire. Međutim, financijske instrumente različite od prenosivih vrijednosnih papira trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe jer sadržavaju rizike za ulagatelje kojima se ne može primjereno upravljati unutar ovog pravnog okvira. |
|
(11a) |
Obilježja inicijalne ponude povezane s kriptovalutama znatno su drugačija od skupnog financiranja uređenog ovom Uredbom. Između ostalog, kod inicijalnih ponuda povezanih s kriptovalutama obično ne postoje posrednici, kao što su platforme za skupno financiranje, a često se prikupljaju sredstva u iznosu većem od 1 000 000 EUR. Uključivanjem inicijalnih ponuda povezanih s kriptovalutama u ovu Uredbu ne bi se riješili problemi povezani s tim ponudama kao cjelinom. |
|
(12) |
S obzirom na rizike povezane s ulaganjima u okviru skupnog financiranja, a u interesu djelotvorne zaštite ulagatelja i uspostave mehanizma za tržišnu disciplinu , primjereno je uvesti prag za najvišu vrijednost svake ponude za skupno financiranje. Taj bi prag trebao iznositi 8 000 000 EUR, što je maksimalni prag do kojeg države članice mogu izuzeti javne ponude vrijednosnih papira iz obveze objave prospekta u skladu s Uredbom (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Ne dovodeći u pitanje visoku razinu potrebne zaštite ulagatelja, taj prag treba utvrditi u skladu s praksama na nacionalnim tržištima kako bi se platformu Unije učinilo privlačnom za prekogranično financiranje poduzeća . |
|
(12a) |
Ovom se Uredbom definira sadržaj obrasca s ključnim informacijama o ulaganju koji će se dati potencijalnim ulagateljima za svaku ponudu skupnog financiranja. Budući da je taj obrazac s ključnim informacijama o ulaganju prilagođen posebnim značajkama ponude za skupno financiranje i potrebama ulagatelja, trebao bi zamijeniti prospekt koji se zahtijeva Uredbom (EU) 2017/1129 za javnu ponudu vrijednosnih papira. Stoga bi ponude skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom trebalo isključiti iz područja primjene Uredbe (EU) 2017/1129, koju bi u skladu s time trebalo izmijeniti. |
|
(13) |
Kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i osigurao učinkovit nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja, trebalo bi zabraniti da pružatelji usluga skupnog financiranja primaju depozite i ostala povratna sredstva od javnosti, osim ako imaju odobrenje za rad kao kreditna institucija u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
|
(14) |
Kako bi se to postiglo, pružateljima usluga skupnog financiranja trebalo bi omogućiti da podnesu zahtjev za izdavanje jedinstvenog odobrenja za rad na razini Unije i obavljaju djelatnost u skladu s tim jedinstvenim zahtjevima. Međutim, kako bi se sačuvala široka dostupnost ponuda skupnog financiranja namijenjenih isključivo nacionalnim tržištima, pružateljima usluga skupnog financiranja koji žele pružati usluge na temelju primjenjivog nacionalnog prava trebalo bi omogućiti da to i dalje čine. Prema tome, jedinstveni zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom trebali bi biti neobvezni i ne bi se trebali primjenjivati na pružatelje usluga skupnog financiranja koji i dalje žele poslovati samo na nacionalnoj razini. |
|
(15) |
Kako bi se održala visoka razina zaštite ulagatelja, smanjili rizici povezani sa skupnim financiranjem i osiguralo pravedno postupanje prema svim klijentima, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi provoditi poslovnu politiku koja osigurava da se projekti odabiru i usluge skupnog financiranja pružaju na profesionalan, pravedan i transparentan način. |
|
(15a) |
Iz istih bi razloga pružatelji usluga skupnog financiranja koji nude inicijalne ponude povezane s kriptovalutama na svojim platformama trebali biti isključeni iz ove Uredbe. Kako bi se djelotvorno regulirala nova tehnologija inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, Komisija bi u budućnosti mogla predložiti sveobuhvatan zakonodavni okvir na razini Unije koje se temelji na iscrpnoj procjeni učinka. |
|
(15b) |
Alternativni instrumenti za ulaganja, kao što su inicijalne ponude povezane s kriptovalutama, imaju potencijal za financiranje MSP-ova, inovativnih novoosnovanih i rastućih poduzeća, mogu ubrzati prijenos tehnologije i biti ključni dio unije tržišta kapitala. Komisija bi trebala procijeniti potrebu za predlaganjem zasebnog zakonodavnog okvira Unije za inicijalne ponude povezane s kriptovalutama. Veća pravna sigurnost u svim područjima mogla bi biti ključna za povećanje zaštite ulagatelja i potrošača te smanjenje rizika koji proizlaze iz asimetričnih informacija, prijevarnog ponašanja i nezakonitih aktivnosti. |
|
(16) |
Kako bi poboljšali uslugu za klijente, koji mogu biti potencijalni ili stvarni ulagatelji ili vlasnici projekta, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi se moći koristiti diskrecijskim pravom u ime klijenata u odnosu na parametre klijentovih naloga pod uvjetom da poduzmu sve potrebne korake kako bi postigli najbolji mogući rezultat za klijenta i da objave točnu metodu i parametre diskrecijskog prava. Kako bi se osiguralo da se mogućnosti ulaganja potencijalnim ulagateljima nude na neutralnoj osnovi, pružatelji usluga skupnog financiranja ne bi smjeli isplaćivati ni prihvaćati naknade, popuste i nenovčane koristi za usmjeravanje naloga ulagatelja prema određenoj ponudi na vlastitoj platformi ili prema određenoj ponudi na platformi trećih osoba. |
|
(17) |
Ovom se Uredbom želi olakšati izravno ulaganje i izbjeći stvaranje mogućnosti regulatorne arbitraže za financijske posrednike koji su uređeni drugim zakonodavstvom Unije, a posebno pravilima Unije koja se odnose na upravitelje imovinom. Uporabu pravnih struktura, uključujući subjekte posebne namjene, za posredovanje između projekta za skupno financiranje ili poduzeća i ulagatelja trebalo bi stoga strogo regulirati i dopustiti samo kvalificiranim nalogodavateljima ili odabranim profesionalnim ulagateljima kako je utvrđeno Dirketivom 2014/65/EU . |
|
(18) |
Za primjereno upravljanje rizikom i sprečavanje sukoba interesa potrebno je osigurati učinkovit sustav upravljanja. Pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi stoga imati sustave upravljanja kojima se osigurava učinkovito i razborito upravljanje, a njihovo bi rukovodstvo trebalo imati dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo. Osim toga, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi uspostaviti postupke za primanje i rješavanje pritužbi klijenata. |
|
(19) |
Pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi funkcionirati kao neutralni posrednici među klijentima na platformi za usluge skupnog financiranja. Kako bi se spriječili sukobi interesa, trebalo bi utvrditi određene zahtjeve u pogledu pružatelja usluga skupnog financiranja te rukovoditelja i zaposlenika kao i svih osoba koje ih izravno ili neizravno kontroliraju. Osim ako na svojoj internetskoj stranici unaprijed ne objave financijske interese u okviru projekata ili ponuda , pružatelji usluga skupnog financiranja ne bi smjeli imati financijski udjel u ponudama skupnog financiranja na svojoj platformi za skupno financiranje. To će pružateljima usluga skupnog financiranja omogućiti da usklade svoje interese s interesima ulagatelja. Nadalje, dioničari s najmanje 20 % dioničkog kapitala ili prava glasa i rukovoditelji▌ te osobe koje izravno ▌ kontroliraju platformu za skupno financiranje ne bi smjeli postupati kao klijenti u odnosu na usluge skupnog financiranja koje se nude na toj platformi. |
|
(20) |
Pružateljima usluga skupnog financiranja trebalo bi u interesu učinkovitog i neometanog pružanja usluga skupnog financiranja omogućiti da bilo koju operativnu funkciju povjere drugim pružateljima usluga, djelomično ili u cijelosti, pod uvjetom da eksternalizacija bitno ne narušava kvalitetu unutarnjih kontrola pružatelja usluga skupnog financiranja te učinkovit nadzor. Međutim, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi ostati u cijelosti odgovorni za usklađenost s ovom Uredbom. |
|
(21) |
Za držanje sredstava klijenata i pružanje platnih usluga potrebno je imati odobrenje za rad kao pružatelj platnih usluga u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Taj obvezni zahtjev posjedovanja odobrenja za rad ne može se ispuniti odobrenjem za rad kao pružatelj usluga skupnog financiranja. Prema tome, potrebno je razjasniti da pružatelj usluga skupnog financiranja koji obavlja takve platne usluge u vezi s uslugama skupnog financiranja mora imati i odobrenje za rad kao institucija za platni promet u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366. Kako bi se omogućio primjeren nadzor tih aktivnosti, pružatelj usluga skupnog financiranja trebao bi obavijestiti nacionalno nadležno tijelo namjerava li sam obavljati platne usluge, uz odgovarajuće odobrenje za rad, ili će se te usluge eksternalizirati trećoj osobi koja ima odgovarajuće odobrenje za rad. |
|
(22) |
Za rast i neometano funkcioniranje prekograničnih usluga skupnog financiranja potrebna je dostatna rasprostranjenost i javno povjerenje u te usluge. Stoga je potrebno utvrditi jedinstvene, proporcionalne i izravno primjenjive zahtjeve za izdavanje odobrenja i jedinstvenu točku nadzora. |
|
(23) |
Visoka razina povjerenja ulagatelja pridonosi rastu usluga skupnog financiranja. Zahtjevima za usluge skupnog financiranja trebalo bi stoga olakšati prekogranično pružanje tih usluga, smanjiti operativne rizike i osigurati visoku razinu transparentnosti i zaštite ulagatelja. |
|
(24) |
Usluge skupnog financiranja mogu biti izložene rizicima od pranja novca i financiranja terorizma, kako je naglašeno u Komisijinu Izvješću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti (8). Stoga bi trebalo predvidjeti zaštitne mjere za ispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja za rad i ocjenjivanje dobrog ugleda rukovodstva, pri čemu bi se platne usluge morale pružati samo posredstvom licenciranih subjekata koji podliježu zahtjevima u pogledu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Komisija bi u cilju dodatnog osiguravanja financijske stabilnosti sprečavanjem rizika od pranja novca i financiranja terorizma , i uzimajući u obzir maksimalni prag kapitala koji se može prikupiti ponudom skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom, trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost nametanja pružateljima usluga skupnog financiranja , ovlaštenih u skladu s ovom Uredbom, svih ili dijela obveza usklađenosti s nacionalnim odredbama za provedbu Direktive (EU) 2015/849 u pogledu pranja novca ili financiranja terorizma te dodavanja tih pružatelja usluga skupnog financiranja na popis obveznika za potrebe Direktive (EU) 2015/849. |
|
(25) |
Kako bi se pružateljima usluga skupnog financiranja omogućilo da posluju prekogranično bez suočavanja s različitim pravilima i tako olakšalo financiranje projekata diljem Unije od strane ulagatelja iz različitih država članica, državama članicama ne bi se smjelo dopustiti uvođenje dodatnih zahtjeva za pružatelje usluga skupnog financiranja kojima je odobrenje za rad izdano u skladu s ovom Uredbom . |
|
(26) |
Kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima ove Uredbe, trebalo bi omogućiti da se nacionalno nadležno tijelo u postupku izdavanja odobrenja za rad obavijesti o uslugama koje potencijalni pružatelji usluga skupnog financiranja namjeravaju pružati te platformama za skupno financiranje kojima namjeravaju upravljati , da ocijeni kvalitetu njihova rukovodstva te unutarnju organizaciju i postupke koje su uspostavili potencijalni pružatelji usluga skupnog financiranja. |
|
(27) |
Kako bi se malim ulagateljima omogućila veća transparentnost u pogledu pružanja usluga skupnog financiranja, ESMA bi trebala uspostaviti ažurirani javni registar svih ovlaštenih pružatelja usluga skupnog financiranja i aktivnih platformi za skupno financiranje u Uniji u skladu s ovom Uredbom. |
|
(28) |
Odobrenje za rad trebalo bi oduzeti ako više nisu ispunjeni uvjeti za njegovo izdavanje. Nacionalno nadležno tijelo posebice bi trebalo imati mogućnost ocijeniti je li narušen dobar ugled rukovodstva i jesu li unutarnji postupci i sustavi ozbiljno zakazali. Kako bi se nacionalnom nadležnom tijelu omogućilo da ocijeni treba li pružatelju usluga skupnog financiranja oduzeti odobrenje za rad, nacionalno nadležno tijelo trebalo bi biti obaviješteno ako su pružatelj usluga skupnog financiranja ili treća osoba koja djeluje u njegovo ime izgubili odobrenje za rad kao institucija za platni promet ili je utvrđeno da su prekršili Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (9). |
|
(29) |
Kako bi potencijalni ulagatelji jasno razumjeli prirodu, rizike, troškove i naknade povezane s uslugama skupnog financiranja, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi klijentima pružiti jasne i razvrstane informacije. |
|
(30) |
Ulaganja u proizvode koji se stavljaju na tržište na platformama za skupno financiranje nisu usporediva s klasičnim proizvodima ulaganja i štednje te se ne bi smjeli stavljati na tržište kao takvi. Međutim, kako bi se osiguralo da potencijalni ulagatelji razumiju razinu rizika povezanu s ulaganjima u okviru skupnog financiranja, pružatelji usluga skupnog financiranja obvezni su među potencijalnim ulagateljima provesti ulaznu provjeru znanja kako bi utvrdili njihovo razumijevanje ulaganja. Pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi izričito upozoriti potencijalne ulagatelje ako smatraju da pružene usluge skupnog financiranja nisu primjerene za njih. |
|
(31) |
Kako bi se ulagateljima omogućilo da donesu informiranu odluku o ulaganju, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi potencijalnim ulagateljima dostaviti obrazac s ključnim informacijama za ulaganje. U obrascu s ključnim informacijama za ulaganje trebalo bi upozoriti potencijalne ulagatelje da ulaze u ulagačko okruženje koje uključuje rizike te da nije pokriven sustavom za osiguranje depozita ni sustavom za zaštitu ulagatelja. |
|
(32) |
U obrascu s ključnim informacijama za ulaganje trebalo bi uzeti u obzir i specifična svojstva i rizike povezane s poduzećima u ranoj fazi razvoja te staviti naglasak na bitne informacije o vlasnicima projekta, pravima i naknadama ulagatelja te vrsti ponuđenih vrijednosnih papira i ugovora o kreditu. Budući da je vlasnik dotičnog projekta u najboljem položaju da pruži te informacije, obrazac s ključnim informacijama za ulaganje trebao bi sastaviti vlasnik projekta. Međutim, budući da su pružatelji usluga skupnog financiranja odgovorni za obavješćivanje potencijalnih ulagatelja, oni su odgovorni za potpunost obrasca s ključnim informacijama za ulaganje▌. |
|
(33) |
Kako bi se osigurao neometan i brz pristup tržištima kapitala za novoosnovana poduzeća i MSP-ove te smanjili njihovi troškovi financiranja i izbjegle odgode i troškovi za pružatelje usluga skupnog financiranja, obrazac s ključnim informacijama za ulaganje ne bi trebalo odobravati nadležno tijelo. |
|
(34) |
Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i administrativno opterećenje za prekogranično pružanje usluga skupnog financiranja, promidžbeni sadržaji ne bi trebali podlijegati zahtjevima prevođenja▌. |
|
(35) |
Pružatelji usluga skupnog financiranja ne bi smjeli imati mogućnost diskrecijskog ili nediskrecijskog spajanja interesa za kupnju i prodaju jer ta djelatnost podliježe odobrenju za rad kao investicijsko društvo u skladu s člankom 5. Direktive 2014/65/EU ili kao uređeno tržište u skladu s člankom 44. te Direktive. Pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi u interesu transparentnosti i protoka informacija imati mogućnost da ulagateljima koji su ostvarili ulaganja preko njihove platforme omoguće da preko platforme međusobno kontaktiraju i obavljaju transakcije u vezi s ulaganjima koja su izvorno ostvarena na toj platformi. Međutim, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi obavijestiti klijente da ne upravljaju sustavom trgovanja i da se sve aktivnosti kupnje i prodaje na njihovim platformama obavljaju prema vlastitom nahođenju i na vlastitu odgovornost klijenta. |
|
(36) |
Kako bi se omogućila veća transparentnost i osiguralo primjereno dokumentiranje komunikacije s klijentom, pružatelji usluga skupnog financiranja trebali bi voditi sve potrebne evidencije o svojim uslugama i transakcijama. |
|
(37) |
Kako bi se osiguralo pravedno i nediskriminirajuće postupanje prema ulagateljima i vlasnicima projekata , pružatelji usluga skupnog financiranja koji promiču svoje usluge preko promidžbenih sadržaja ne bi smjeli pojedini projekt staviti u povoljniji položaj u odnosu na druge projekte koji se nude na platformi , osim ako za to ne postoji objektivan razlog, kao što su specifični zahtjevi ulagatelja ili razlozi koji se odnose na ulagateljevog unaprijed definiran profil rizika . Međutim, pružatelj usluga skupnog financiranja trebao bi imati mogućnost spomenuti uspješno zaključene ponude po kojima se više ne može ulagati preko platforme i potiče ga se da omogući uspoređivanje uspješnosti zaključenih projekata . |
|
(38) |
Kako bi se pružateljima usluga skupnog financiranja koji posluju diljem Unije pružila veća pravna sigurnost i olakšao pristup tržištu, trebalo bi u elektroničkom obliku objaviti potpune informacije o zakonima i drugim propisima primjenjivima u državama članicama kojima se posebno uređuju promidžbeni sadržaji pružatelja usluga skupnog financiranja, uključujući sažetke tih informacija▌. U tu bi svrhu nadležna tijela i ESMA trebali održavati središnje baze podataka. |
|
(39) |
Kako bi se dobila jasnija predodžba o tome u kojoj se mjeri propisi država članica u pogledu zahtjeva koji se primjenjuju na promidžbene sadržaje međusobno razlikuju, nadležna bi tijela trebala ESMA-i svake godine dostaviti detaljno izvješće o provedbenim aktivnostima u tom području. |
|
(39a) |
Kako bi se zajamčila dosljedna primjena odobrenja koja se izdaju pružateljima usluga skupnog financiranja koji posluju diljem Unije i zahtjeva za njih, ESMA bi trebala izraditi regulatorne tehničke standarde i dostaviti ih Komisiji. |
|
(40) |
Važno je učinkovito i djelotvorno osigurati usklađenost sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad i pružanje usluga skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom. Nacionalno nadležno tijelo ▌trebalo bi izdavati odobrenja za rad i provoditi nadzor . Nacionalno nadležno tijelo trebalo bi imati ovlasti da zahtijeva informacije, provodi opće istrage i izravni nadzor te objavljuje javne obavijesti, izdaje upozorenja i izriče sankcije. Nacionalno nadležno tijelo trebalo bi se proporcionalno koristiti svojim nadležnostima u području nadzora i sankcioniranja. |
|
▌ |
|
|
(42) |
Nacionalno nadležno tijelo trebalo bi naplaćivati naknade subjektima koje izravno nadzire kako bi pokrila svoje troškove, uključujući opće troškove. Visina naknade trebala bi biti razmjerna veličini izravno nadziranog subjekta, uzimajući u obzir činjenicu da se sektor skupnog financiranja tek počinje razvijati. |
|
(43) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest rješavanje problema rascjepkanosti pravnog okvira primjenjivog na usluge skupnog financiranja u cilju osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta tih usluga uz istodobno poboljšanje zaštite ulagatelja i učinkovitosti tržišta te doprinos uspostavi unije tržišta kapitala, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojih učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(44) |
Primjenu ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se uskladila s primjenom nacionalnih pravila za prenošenje Direktive XXX/XXXX/EU Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se pružatelji usluga skupnog financiranja obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe izuzimaju od primjene Direktive 2014/65/EU. |
|
(45) |
Ovom se Odlukom poštuju temeljna prava i postupa se u skladu s načelima priznatima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Stoga bi ovu Uredbu trebalo tumačiti i primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima. |
|
(46) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10), |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje I.
Predmet, područje primjene i definicije
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju jedinstveni zahtjevi za sljedeće:
|
(a) |
poslovanje i organizaciju pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(b) |
odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(c) |
transparentnost i promidžbene sadržaje u vezi s pružanjem usluga skupnog financiranja u Uniji. |
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na pravne osobe koje odluče zatražiti odobrenje za rad u skladu s člankom 10. i na pružatelje usluga skupnog financiranja kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s tim člankom u vezi s pružanjem usluga skupnog financiranja. Te pravne osobe moraju imati stvaran i stabilan poslovni nastan u državi članici kako bi se mogle zatražiti odobrenje.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
|
(a) |
usluge skupnog financiranja koje se pružaju vlasnicima projekata koji su potrošači u smislu članka 3. točke (a) Direktive 2008/48/EZ; |
|
(b) |
usluge skupnog financiranja koje pružaju fizičke ili pravne osobe koje imaju odobrenje za rad kao investicijsko društvo u skladu s člankom 7. Direktive 2014/65/EU; |
|
(c) |
usluge skupnog financiranja koje pružaju fizičke ili pravne osobe u skladu s nacionalnim zakonodavstvom; |
|
(d) |
ponude skupnog financiranja u vrijednosti od više od 8 000 000 EUR po ponudi skupnog financiranja, koja se izračunava u razdoblju od 12 mjeseci za pojedinačni projekt skupnog financiranja. |
2a. Nacionalni zakoni o uvjetima licenciranja koji se odnose na vlasnike projekata ili ulagatelje neće spriječiti te vlasnike projekata ili ulagatelje da se koriste uslugama skupnog financiranja koje pružaju pružatelji usluga skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom i koje su u skladu s njom odobrene.
Članak 3.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„usluga skupnog financiranja” znači pružanje platforme za skupno financiranje kojom se omogućuje nešto od sljedećeg:
|
|
(b) |
„platforma za skupno financiranje” znači elektronički ▌sustav kojim upravlja ili koji vodi pružatelj usluga skupnog financiranja; |
|
(c) |
„pružatelj usluga skupnog financiranja” znači pravna osoba koja pruža jednu ili više usluga skupnog financiranja i koja je za tu namjenu dobila odobrenje za rad od releventnog nacionalnog nadležnog tijela u skladu s člankom 10 . ove Uredbe; |
|
(d) |
„ponuda skupnog financiranja” znači svaka komunikacija pružatelja usluga skupnog financiranja koja sadržava informacije s pomoću kojih potencijalni ulagatelji mogu odlučiti o korisnosti sklapanja transakcije skupnog financiranja; |
|
(e) |
„klijent” znači svaki potencijalni ili stvarni ulagatelj ili vlasnik projekta kojem pružatelj usluga skupnog financiranja pruža ili može pružiti usluge skupnog financiranja; |
|
(f) |
„vlasnik projekta” znači svaka osoba koja želi prikupiti financijska sredstva putem platforme za skupno financiranje; |
|
(g) |
„ulagatelj” znači svaka osoba koja putem platforme skupnog financiranja daje zajmove ili stječe prenosive vrijednosne papire; |
|
(h) |
„projekt skupnog financiranja” znači svrha u koju vlasnik projekta financira ili želi prikupiti kapital putem ponude za skupno financiranje; |
|
(i) |
„prenosivi vrijednosni papiri” znači prenosivi vrijednosni papiri kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU; |
|
(j) |
„promidžbeni sadržaji” znači sve informacije ili sadržaji koje pružatelj usluga skupnog financiranja daje potencijalnom ulagatelju ili potencijalnom vlasniku projekta o uslugama pružatelja usluga skupnog financiranja, osim objava podataka za ulagatelje koje su propisane ovom Uredbom; |
|
(k) |
„trajni medij” znači sredstvo koje omogućuje pohranu informacija na način na koji su one dostupne za buduću uporabu i u razdoblju koje je primjereno s obzirom na namjenu tih informacija te koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija; |
|
(l) |
„subjekt posebne namjene” znači subjekt osnovan isključivo za sekuritizaciju ili čija je jedina namjena sekuritizacija u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke (11); |
|
(la) |
„zajam” znači sporazum koji obvezuje ulagatelja da vlasniku projekta učini dostupnim ugovoreni iznos novca na ugovoreno razdoblje i na temelju kojeg je vlasnik projekta obvezan vratiti taj iznos u ugovorenom roku; |
|
(lb) |
„nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno tijelo ili tijela koja je država članica imenovala i koja imaju potrebne ovlasti i nadležnosti za obavljanje zadaća povezanih s odobravanjem i nadziranjem pružatelja usluga skupnog financiranja unutar područja primjene ove Uredbe. |
▌
Poglavlje II.
Pružanje usluga skupnog financiranja i organizacijski i operativni zahtjevi za pružatelje usluga skupnog financiranja
Članak 4.
Pružanje usluga skupnog financiranja
1. Usluge skupnog financiranja pružaju isključivo pravne osobe koje imaju stvaran i stabilan poslovni nastan u državi članici Unije i koje imaju odobrenje za rad kao pružatelji usluga skupnog financiranja u skladu s člankom 10 . ove Uredbe.
Pravne osobe s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ne mogu zatražiti odobrenje za rad kao pružatelji usluga skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom.
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja postupaju pošteno, pravedno i profesionalno te u najboljem interesu svojih klijenata i potencijalnih klijenata.
3. Pružatelji usluga skupnog financiranja ne plaćaju ni ne prihvaćaju nikakve naknade, popuste ili nenovčane koristi za usmjeravanje naloga ulagatelja prema određenoj ponudi skupnog financiranja na vlastitim platformama ili prema određenoj ponudi skupnog financiranja na platformi trećih osoba.
4. Pružatelji usluga skupnog financiranja mogu se koristiti diskrecijskim pravom u ime svojih klijenata u odnosu na parametre naloga klijenata te u tom slučaju svojim klijentima otkrivaju točnu metodu i parametre tog diskrecijskog prava i poduzimaju sve potrebne korake kako bi za svoje klijente postigli najbolji mogući rezultat.
5. Kada je riječ o upotrebi subjekata posebne namjene za pružanje usluga skupnog financiranja za ulagatelje koji nisu kvalificirani nalogodavatelji kako su definirani u Direktivi 2014/65/EU , pružatelji takvih usluga imaju pravo na prijenos samo jedne stavke imovine na subjekt posebne namjene kako bi ulagateljima omogućili da stjecanjem vrijednosnih papira preuzmu izloženost prema toj imovini. Odluku preuzimanja izloženosti te odnosne imovine donose isključivo ulagatelji.
Članak 4.a
Usluge skupnog financiranja s posredovanjem
Za potrebe ove Uredbe smatra se da usluge skupnog financiranja s posredovanjem obuhvaćaju sljedeće:
|
a. |
usluge provedbe ponude odnosno prodaje bez obveze otkupa, kako je navedeno u odjeljku A točki 7. Priloga I. Direktivi 2014/65/EU, prenosivih vrijednosnih papira ili omogućavanje zajmova koje su izdali vlasnici projekata; |
|
b. |
investicijsko savjetovanje, kako je navedeno u odjeljku A točki 5. Priloga I. Direktivi 2014/65/EU, u odnosu na prenosive vrijednosne papire ili omogućavanje zajmova koje su izdali vlasnici projekata i |
|
c. |
zaprimanje i prijenos klijentovih naloga, kako je navedeno u odjeljku A točki 1. Priloga I. Direktivi 2014/65/EU, u odnosu na prenosive vrijednosne papire ili omogućavanje zajmova koje su izdali vlasnici projekata. |
Članak 5.
Učinkovito i razborito upravljanje
Rukovodstvo pružatelja usluga skupnog financiranja utvrđuje i nadgleda provedbu odgovarajućih politika i postupaka kojima se osigurava učinkovito i razborito upravljanje, uključujući razdvajanje dužnosti, kontinuitet poslovanja i sprečavanje sukoba interesa na način kojim se promiču integritet tržišta i interesi klijenata. Pružatelji usluga skupnog financiranja koji pružaju usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii.a jamče da imaju odgovarajuće sustave i kontrole za upravljanje rizikom i financijsko modeliranje za tu ponudu usluga.
Članak 5.a
Zahtjevi u vezi s dužnom pažnjom
1a. Pružatelji usluga skupnog financiranja moraju osigurati barem minimalnu razinu provjera dužne pažnje nad vlasnicima projekata koji predlažu svoj projekt za financiranje na platformi za skupno financiranje pružatelja takvih usluga.
2a. Minimalna razina dužne pažnje iz stavka 1. sadržava sve navedeno u nastavku:
|
(a) |
dokaz da vlasnik projekta nije kažnjavan za kršenja nacionalnog trgovačkog i stečajnog prava, nacionalnog zakonodavstva u području financijskih usluga, nacionalnog zakonodavstva o sprečavanju pranja novca te prevara ili nacionalnih obveza u pogledu profesionalne odgovornosti; |
|
(b) |
dokaz da vlasnik projekta želi prikupiti financijska sredstva putem platforme za skupno financiranje:
|
Članak 6.
Rješavanje pritužbi
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja imaju uspostavljene i objavljuju djelotvorne i transparentne postupke za brzo, pravedno i dosljedno rješavanje pritužbi koje prime od klijenata.
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja osiguravaju da klijenti mogu protiv njih besplatno podnijeti pritužbu.
3. Pružatelji usluga skupnog financiranja razvijaju i klijentima stavljaju na raspolaganje standardni predložak za pritužbe i vode evidenciju o svim zaprimljenim pritužbama i poduzetim mjerama.
3a. Pružatelji usluga skupnog financiranja istražuju sve pritužbe pravodobno i na pravedan način, a podnositelj pritužbe se u razumnom roku obavješćuje o ishodu istrage.
4. ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju zahtjevi, standardni formati i postupci za rješavanje pritužbi.
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [XXX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 7.
Sukob interesa
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja nemaju nikakav financijski udjel u bilo kojoj ponudi skupnog financiranja na svojim platformama za skupno financiranje.
Odstupajući od prvog podstavka, pružatelji usluga skupnog financiranja mogu imati financijski udjel u ponudi skupnog financiranja na svojim platformama za skupno financiranje ako su informacije o tom udjelu jasno dostupne klijentima zahvaljujući objavljivanju jasnih i transparentnih postupaka odabira.
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja ne prihvaćaju kao svoje klijente svoje dioničare koji imaju najmanje 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava, svoje rukovoditelje▌ te osobe koje su izravno ▌ povezane s tim dioničarima i rukovoditeljima putem kontrole, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 35. podtočki (b) Direktive 2014/65/EU.
3. Pružatelji usluga skupnog financiranja dužni su imati i primjenjivati djelotvorna unutarnja pravila za sprečavanje sukoba interesa i jamče da njihovi zaposlenici ne mogu imati izravni ili neizravni utjecaj na projekte u kojima imaju financijski udio .
4. Pružatelji usluga skupnog financiranja poduzimaju sve odgovarajuće korake za sprečavanje, utvrđivanje, rješavanje i objavljivanje sukoba interesa između samih pružatelja usluga skupnog financiranja, njihovih dioničara, rukovoditelja i zaposlenika i svake osobe koja je izravno ili neizravno povezana s njima putem kontrole, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 35. podtočki (b) Direktive 2014/65/EU i njihovih klijenata ili između dvaju klijenata.
5. Pružatelji usluga skupnog financiranja svojim klijentima ▌otkrivaju općeniti karakter i izvor sukoba interesa te korake poduzete za smanjivanje tih rizika▌.
6. Objava iz stavka 5.:
|
(a) |
izvršava se na trajnom mediju; |
|
(a) |
uključuje dovoljno podataka, vodeći računa o vrsti svakog klijenta, kako bi se svakom klijentu omogućilo da donese informiranu odluku u vezi s uslugom u okviru koje se pojavljuje sukob interesa. |
7. ESMA donosi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila :
|
(a) |
zahtjeve u pogledu zadržavanja ili primjene postupaka odabira financijskih udjela i unutarnjih pravila iz stavaka 1. i 3.; |
|
(b) |
korake iz stavka 4.; |
|
(c) |
mehanizme za objavu iz članaka 5. i 6. |
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [XXX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 7.a
Usklađivanje interesa platforme za skupno financiranje s ulagateljima
1. Kako bi se zajamčilo usklađivanje poticaja platformi za skupno financiranje s onima ulagatelja, trebalo bi poticati mehanizme za poticaje.
2. Platforme za skupno financiranje mogu sudjelovati u financiranju projekta. To sudjelovanje ne smije premašiti 2 % ukupnog kapitala prikupljenog za projekt.
3. Pružatelju usluge skupnog financiranja može se odobriti naknada za uspjeh svaki puta kada se projekt uspješno napusti platformu za skupno financiranje.
4. Pružatelji usluge skupnog financiranja ESMA-i opisuju politiku usklađivanja interesa koju namjeravaju primijeniti prije odobrenja te traže njezino odobrenje.
5. Platforme za skupno financiranje mogu svake tri godine izmijeniti usklađivanje interesa. Svaka izmjena ovisi o odobrenju ESMA-e.
6. Platforme za skupno financiranje na svojoj internetskoj stranici eksplicitno opisuju svoju politiku usklađivanja interesa na istaknutom mjestu.
Članak 8.
Eksternalizacija
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja poduzimaju sve razumne korake kako bi se izbjegao dodatni operativni rizik u slučaju kada se trećoj osobi povjerava obavljanje operativnih funkcija.
2. Eksternalizacijom operativnih funkcija ne smije se ▌narušavati kvaliteta unutarnje kontrole pružatelja usluga skupnog financiranja i mogućnost nacionalnog nadležnog tijela da nadzire usklađenost pružatelja usluga skupnog financiranja s obvezama iz ove Uredbe.
3. Pružatelji usluga skupnog financiranja zadržavaju punu odgovornost za usklađenost s ovom Uredbom u eksternaliziranim aktivnostima.
Članak 9.
Čuvanje imovine klijenta, držanje sredstava i pružanje platnih usluga
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja svoje klijente obavješćuju o sljedećem:
|
(a) |
pružaju li i pod kojim uvjetima usluge čuvanja imovine, uključujući upućivanja na primjenjivo nacionalno zakonodavstvo; |
|
(b) |
pružaju li usluge čuvanja imovine oni ili treće osobe; |
|
(c) |
pružaju li platne usluge te usluge držanja i čuvanja sredstava pružatelji usluga skupnog financiranja ili treće osobe koje djeluju u njihovo ime. |
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja ili treće osobe koje djeluju u njihovo ime ne drže sredstva klijenata niti pružaju platne usluge osim ako su ta sredstva namijenjena za pružanje platnih usluga povezanih s uslugama skupnog financiranja i ako je pružatelj usluga skupnog financiranja ili treća osoba koja djeluje u njegovo ime pružatelj platnih usluga, kako je definirano u članku 4. stavku 11. Direktive (EU) 2015/2366.
3. Sredstva iz stavka 2. čuvaju se s u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva (EU) 2015/2366.
4. Ako pružatelji usluga skupnog plaćanja ne pružaju ni sami ni putem treće osobe platne usluge ili usluge držanja i čuvanja sredstava u vezi s uslugama skupnog financiranja, ti pružatelji usluga skupnog financiranja uspostavljaju i održavaju mehanizme kojima osiguravaju da vlasnici projekata prihvaćaju financiranje ponuda skupnog financiranja i svako plaćanje samo putem pružatelja platnih usluga ili zastupnika za pružanje platnih usluga , kako je definirano u članku 4. stavku 11. i članku 19. Direktive (EU) 2015/2366.
Poglavlje II.
Odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja
Članak 10.
Odobrenje za pružanje usluga skupnog financiranja
1. Kako bi postao pružatelj usluga skupnog financiranja u skladu s ovom Uredbom, potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja nacionalnom nadležnom tijelu države članice u kojoj ima poslovni nastan podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga skupnog financiranja.
2. Zahtjev iz stavka 1. sadržava sve navedeno u nastavku:
|
(a) |
adresu potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(b) |
pravni status potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(c) |
statut potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(d) |
plan poslovanja u kojem se navode vrste usluga skupnog financiranja koje potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja želi pružati i platformu kojom namjerava upravljati, uključujući gdje i kako će se ponude stavljati na tržište ; |
|
(e) |
opis sustava upravljanja i mehanizama unutarnje kontrole potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom, uključujući upravljanje rizikom i računovodstvene postupke; |
|
(f) |
opis sustava, resursa i postupaka za kontrolu i zaštitu sustava za obradu podataka potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(g) |
opis mehanizma za kontinuitet poslovanja potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja kako bi se osiguralo da se će otplata zajma i ulaganja nastaviti za ulagatelje u slučaju insolventnosti potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja ; |
|
(h) |
identitet osoba odgovornih za upravljanje potencijalnim pružateljem usluga skupnog financiranja; |
|
(i) |
dokaz da osobe iz točke (h) imaju dobar ugled i posjeduju odgovarajuće znanje i iskustvo za upravljanje potencijalnim pružateljem usluga skupnog financiranja; |
|
(j) |
opis unutarnjih pravila potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja kako bi se spriječilo da njegovi dioničari koji imaju najmanje 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava, njegovi rukovoditelji ▌te bilo koja osoba koja je izravno ▌povezana s njima putem kontrole sudjeluju u transakcijama skupnog financiranja koje nudi potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja , kao i opis unutarnjih pravila potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja koja se odnose na sukobe interesa povezane s izlaganjem zaposlenika projektima ; |
|
(k) |
opis ugovora o eksternalizaciji potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(l) |
opis postupaka za rješavanje pritužbi klijenata potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(m) |
ako je primjenjivo, opis platnih usluga koje potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja namjerava pružati na temelju Direktive (EU) 2015/2366; |
|
(ma) |
dokaz da je pružatelj usluga skupnog financiranja primjereno pokriven ili da raspolaže dovoljnim kapitalom za financijske posljedice svoje profesionalne odgovornosti u slučaju neispunjavanja svojih profesionalnih obveza utvrđenih ovom Uredbom. |
3. Za potrebe stavka 2. točke i. potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja dostavlja dokaze o sljedećem:
|
(a) |
uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno dokaz da protiv osobe nisu izrečene presude ili kazne na temelju kršenja nacionalnih propisa na snazi u području trgovačkog prava, stečajnog prava, zakonodavstva u području financijskih usluga, zakonodavstva o sprečavanju pranja novca te prevare ili profesionalne odgovornosti za sve osobe koje sudjeluju u upravljanju potencijalnim pružateljem usluga skupnog financiranja; |
|
(b) |
dokaz da osobe koje sudjeluju u upravljanju pružateljem usluga skupnog financiranja zajednički posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva za upravljanje pružateljem usluga skupnog financiranja i da se od tih osoba zahtijeva da obavljanju svojih dužnosti posvete dovoljno vremena. |
4. Nacionalno nadležno tijelo u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 1. donosi ocjenu o potpunosti zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, nacionalno nadležno tijelo utvrđuje rok do kojeg potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja mora dostaviti informacije koje nedostaju.
5. Ako je zahtjev iz stavka 1. potpun, nacionalno nadležno tijelo o tome odmah obavješćuje potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja.
5a. Prije donošenja odluke o odobrenju ili odbijanju zahtjeva za pružanje usluga skupnog financiranja, nacionalno nadležno tijelo savjetuje se s nacionalnim nadležnim bilo koje druge države članice u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja je društvo kći pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(b) |
potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja je društvo kći matičnog društva pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(c) |
potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja nadziru iste fizičke ili pravne osobe koje nadziru pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(d) |
potencijalni pružatelj usluga skupnog financiranja namjerava ponude izravno stavljati na tržište u toj drugoj državi članici. |
5b. Ako se jedno od nacionalnih nadležnih tijela iz stavka 5.a ne slaže s postupkom ili sadržajem djelovanja ili nedjelovanjem drugog, takvo se neslaganje rješava u skladu s člankom 13.a.
6. Nacionalno nadležno tijelo u roku od tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuje usklađenost potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja sa zahtjevima iz ove Uredbe te donosi detaljno obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju odobrenja za pružanje usluga skupnog financiranja. Nacionalno nadležno tijelo ima pravo odbiti izdavanje odobrenja za pružanje usluga ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da upravljanje pružateljem usluga skupnog financiranja može predstavljati prijetnju njegovu djelotvornom, dobrom i razboritom upravljanju i kontinuitetu poslovanja te odgovarajućem razmatranju interesa njegovih klijenata i integritetu tržišta.
6a. Nacionalno nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o uspješnom zahtjevu za izdavanje odobrenja na temelju ovog članka. ESMA taj zahtjev dodaje u registar odobrenih platformi iz članka 11. ESMA može zatražiti informacije kako bi osigurala da nacionalna nadležna tijela na dosljedan način izdaju odobrenja iz ovog članka. Ako se ESMA ne slaže s odlukom nacionalnog nadležnog tijela o izdavanju ili odbijanju zahtjeva na temelju ovog članka, takvo neslaganje mora obrazložiti i mora objasniti i opravdati svako znatno odstupanje od odluke.
7. Nacionalno nadležno tijelo obavješćuje potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja o svojoj odluci u roku od dva radna dana nakon njezina donošenja.
7a. Pružatelj usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje u skladu s ovim člankom u svakom trenutku mora ispunjavati uvjete svojeg odobrenja za pružanje usluga.
8. Odobrenje za pružanje usluga iz stavka 1. proizvodi učinke i valjano je na cijelom području Unije.
9. Države članice od pružatelja usluga skupnog financiranja ne zahtijevaju fizičku prisutnost na državnom području države članice osim objekata u državi članici u kojoj ti pružatelji usluga skupnog financiranja imaju poslovni nastan i u kojoj su dobili odobrenje za rad kako bi mogli pružati prekogranične usluge skupnog financiranja.
10. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se utvrdili standardni obrasci, predlošci i postupci za podnošenje zahtjeva za odobrenje.
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih provedbenih tehničkih standarda do … [XX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom utvrđenim člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 11.
Registar pružatelja usluga skupnog financiranja
1. ESMA uspostavlja registar svih pružatelja usluga skupnog financiranja. Taj registar javno je dostupan na njezinim internetskim stranicama i redovito se ažurira.
2. Registar iz stavka 1. sadržava sljedeće podatke:
|
(a) |
naziv i pravni oblik pružatelja usluga skupnog financiranja; |
|
(b) |
trgovačko ime i internetsku adresu platforme za skupno financiranje kojom upravlja pružatelj usluga skupnog financiranja; |
|
(c) |
informacije o uslugama za koje pružatelj usluga skupnog financiranja ima odobrenje; |
|
(d) |
sankcije izrečene pružatelju usluga skupnog financiranja ili njegovim rukovoditeljima. |
3. Svako oduzimanje odobrenja za rad u skladu s člankom 13. objavljuje se u registru tijekom razdoblja od pet godina.
Članak 12.
Nadzor
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja svoje usluge pružaju pod nadzorom nacionalnog nadležnog tijela države članice u kojoj im je izdano odobrenje .
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja moraju u svakom trenutku ispunjavati uvjete za odobrenje za rad iz članka 10. ove Uredbe .
3. Nacionalno nadležno tijelo ocjenjuje usklađenost pružatelja usluga skupnog financiranja s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Ono određuje učestalost i temeljitost tog ocjenjivanja uzimajući u obzir opseg i složenost aktivnosti pružatelja usluga skupnog financiranja. Za potrebe tog ocjenjivanja nacionalno nadležno tijelo pružatelja usluga skupnog financiranja može podvrgnuti izravnom nadzoru.
4. Pružatelji usluga skupnog financiranja bez nepotrebne odgode obavješćuju nacionalno nadležno tijelo o svim značajnim promjenama uvjeta za odobrenje za rad i, na zahtjev, dostavljaju informacije potrebne za procjenu njihove usklađenosti s ovom Uredbom.
Članak 12. a
Imenovanje nadležnog tijela
1. Svaka država članica imenuje nacionalno nadležno tijelo odgovorno za izvršavanje zadaća u skladu s ovom Uredbom za izdavanje odobrenja za rad i nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja te o tome izvješćuje ESMA-u.
Ako država članica imenuje više nacionalnih nadležnih tijela, mora odrediti ulogu svakog od njih i utvrditi jedno tijelo odgovorno za suradnju s nacionalnim nadležnim tijelima drugih država članica i ESMA-om ako je to predviđeno ovom Uredbom.
2. ESMA na svojim mrežnim stranicama objavljuje popis nadležnih tijela imenovanih u skladu s prvim podstavkom.
3. Nacionalna nadležna tijela imaju nadzorne i istražne ovlasti koje su im potrebne za izvršavanje njihovih funkcija.
Članak 13.
Oduzimanje odobrenja za pružanje usluga
1. Nacionalna nadležna tijela imaju ovlasti oduzeti pružatelju usluga skupnog financiranja odobrenje za rad u bilo kojoj od sljedećih situacija ako pružatelj usluga skupnog financiranja:
|
(a) |
nije upotrijebio odobrenje za rad u roku od 18 mjeseci od izdavanja tog odobrenja; |
|
(b) |
izričito se odrekao odobrenja za rad; |
|
(c) |
nije pružao usluge skupnog financiranja tijekom šest uzastopnih mjeseci; |
|
(d) |
dobio je odobrenje za rad na nezakonit način, među ostalim na temelju lažnih izjava u svojem zahtjevu za odobrenje za rad; |
|
(e) |
više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad; |
|
(f) |
ozbiljno je prekršio odredbe ove Uredbe; |
|
(g) |
izgubio je svoje odobrenje za pružanje usluga platnog prometa u skladu s člankom 13. Direktive 2015/2366/EU ili je treća strana koja pruža usluge u njegovo ime izgubila to odobrenje; |
|
(h) |
prekršio je odredbe zakonodavstva kojim se u nacionalnim pravni sustav provodi Direktiva (EU) 2015/849 u pogledu pranja novca ili financiranja terorizma ili su te odredbe prekršili njegovi rukovoditelji, zaposlenici ili treće osobe koje djeluju u njegovo ime. |
|
▌ |
|
▌
4. Nacionalna nadležna tijela bez nepotrebne odgode obavješćuju ESMA-u o svojoj odluci o oduzimanju odobrenja za rad pružatelju usluga skupnog financiranja.
4a. Prije donošenja odluke o oduzimanju odobrenja za pružanje usluga skupnog financiranja, nacionalno nadležno tijelo savjetuje se s nacionalnim nadležnim bilo koje druge države članice u slučajevima kada (je) pružatelj usluga skupnog financiranja:
|
(a) |
društvo kći pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(b) |
društvo kći matičnog društva pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(c) |
podliježe nadzoru istih fizičkih ili pravnih osoba koje nadziru pružatelja usluga skupnog financiranja koji je dobio odobrenje za pružanje usluga u toj drugoj državi članici; |
|
(d) |
izravno stavlja ponude na tržište u toj drugoj državi članici. |
Članak 13.a
Rješavanje sporova između nadležnih tijela
1. Ako se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem djelovanja ili nepostupanjem nadležnog tijela druge države članice u pogledu primjene ove Uredbe, ESMA, na zahtjev jednog ili više predmetnih nadležnih tijela, može pomoći tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim stavcima od 2. do 4.
Ako se na temelju objektivnih kriterija može utvrditi neslaganje između nadležnih tijela iz različitih država članica, ESMA može na vlastitu inicijativu pomoći nadležnim tijelima u postizanju sporazuma u skladu s postupkom utvrđenim stavcima od 2. do 4.
2. ESMA određuje rok za mirenje između nadležnih tijela vodeći računa o svim relevantnim rokovima te složenosti i hitnosti situacije. U toj fazi ESMA djeluje kao posrednik.
Ako predmetna nadležna tijela ne uspiju postići sporazum tijekom faze mirenja iz prvog podstavka, ESMA može u skladu s postupkom navedenim u članku 44. stavku 1. trećem i četvrtom podstavku Uredbe (EU) br. 1095/2010 donijeti odluku u skladu s kojom ona moraju poduzeti određene mjere ili se moraju suzdržati od poduzimanja mjera radi rješavanja te situacije, uz obvezujuće učinke za dotična nadležna tijela kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije.
3. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne poštuje odluku ESMA-e i time ne osigura da pružatelj usluga skupnog financiranja poštuje obveze utvrđene ovom Uredbom, ESMA može donijeti pojedinačnu odluku upućenu pružatelju usluga skupnog financiranja kojom ga obvezuje na poduzimanje potrebnih mjera kako bi bio u skladu sa svojim obvezama koje proizlaze iz prava Unije, uključujući prekid bilo koje prakse.
4. Odluke donesene na temelju stavka 3. imaju prednost pred bilo kojom odlukom koju je prethodno donijelo nadležno tijelo o istom pitanju. Sve mjere nadležnih tijela u vezi s činjenicama koje su predmet odluka na temelju stavaka 2. ili 3. moraju biti usklađene s takvom odlukom.
5. U izvješću iz članka 50. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 predsjednik ESMA-e navodi prirodu i vrstu sporova među nadležnim tijelima, postignute sporazume i odluke donesene radi rješavanja takvih sporova.
Poglavlje IV.
Transparentnost i ulazna provjera znanja koju provode pružatelji usluga skupnog financiranja
Članak 14.
Informacije za klijente
1. Sve informacije, uključujući promidžbene sadržaje iz članka 19., koje pružatelji usluga skupnog financiranja dostavljaju klijentima ▌o sebi, troškovima , financijskim rizicima i naknadama povezanima s uslugama skupnog financiranja ili ulaganjima, uključujući o riziku od nesolventnosti pružatelja usluga skupnog financiranja, uvjetima skupnog financiranja, uključujući kriterije odabira projekata skupnog financiranja te o prirodi usluga skupnog financiranja i povezanim rizicima, moraju biti primjerene, jasne i nedvosmislene .
2. Sve informacije koje se u skladu sa stavkom 1. dostavljaju klijentima dostavljaju se u sažetom, točnom i lako dostupnom obliku, uključujući i na mrežnim stranicama pružatelja usluga skupnog financiranja . Informacije se pružaju kad god je to primjereno, uključujući i prije obavljanja transakcije skupnog financiranja.
▌
Članak 14.a
Objava stope neispunjavanja obveza
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja godišnje objavljuju stopu neispunjavanja obveza projekata skupnog financiranja ponuđenih na njihovoj platformi u razdoblju od najmanje posljednja 24 mjeseca.
2. Stope neispunjavanja obveza iz stavka 1. objavljuju se na istaknutom mjestu na mrežnim stranicama platforme pružatelja usluga skupnog financiranja.
3. ESMA u tijesnoj suradnji s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se utvrdila metodologija za izračun stope neispunjavanja obveza za projekte koji se nude na platformi za skupno financiranje.
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [XX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku ovog stavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 15.
Ulazna provjera znanja i simulacija sposobnosti podnošenja gubitaka
1. ▌Pružatelji usluga skupnog financiranja procjenjuju jesu li i koje su od ponuđenih usluga skupnog financiranja primjerene za potencijalne ulagatelje.
2. Za potrebe procjene iz ▌stavka 1. pružatelji usluga skupnog financiranja od potencijalnog ulagatelja zahtijevaju informacije o njegovu iskustvu, ciljevima ulaganja, financijskom stanju i osnovnom razumijevanju rizika ulaganja općenito te vrstama ulaganja ponuđenima na platformi za skupno financiranje, uključujući informacije o:
|
(a) |
prošlim ulaganjima potencijalnog ulagatelja u prenosive vrijednosne papire ili ugovore o zajmu, među ostalim u poduzeća u početnoj fazi ili fazi širenja; |
|
(b) |
tome koliko potencijalni ulagatelj razumije rizike koji proizlaze iz odobravanja zajmova ili stjecanja prenosivih vrijednosnih papira preko platforme za skupno financiranje i profesionalnom iskustvu povezanom s ulaganjima u okviru skupnog financiranja. |
▌4. Ako ▌pružatelji usluga skupnog financiranja na temelju informacija primljenih na temelju stavka 2. smatraju da potencijalni ulagatelji ne razumiju dovoljno ponudu ili da ponuda nije prikladna za te potencijalne ulagatelje , pružatelji usluga skupnog financiranja te potencijalne ulagatelje obavješćuju o mogućoj neprimjerenosti usluga ponuđenih na njihovoj platformi te ih upozoravaju na rizik Ta obavijest ili upozorenje o riziku ne sprečavaju potencijalne ulagatelje da ulažu u projekte skupnog financiranja. Obavijest ili upozorenje o riziku sadržava jasnu izjavu o riziku od gubitka cjelokupnog uloženog novca.
5. Svi pružatelji usluga skupnog financiranja u svakom trenutku potencijalnim ulagateljima i ulagateljima nude mogućnost simulacije njihove sposobnosti podnošenja gubitaka, koja se izračunava kao 10 % njihove neto vrijednosti, na temelju sljedećih informacija:
|
(a) |
redoviti prihodi, ukupni prihodi i, po potrebi prihodi kućanstva te informacija o tome ostvaruju li se prihodi na trajnoj ili privremenoj osnovi; |
|
(b) |
imovina, uključujući financijska ulaganja, nekretnine za osobnu upotrebu i za ulaganja, mirovinski fondovi i svi novčani depoziti; |
|
(c) |
financijske obveze, uključujući redovite, postojeće ili buduće. |
Na temelju rezultata simulacije pružatelji usluga skupnog financiranja mogu spriječiti potencijalne ulagatelje i ulagatelje ▌ da ulažu u projekte skupnog financiranja. Međutim, ulagatelji su u potpunosti odgovorni za rizik koji se preuzima ulaganjem.
6. ESMA, u tijesnoj suradnji s EBA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju nužni mehanizmi za:
|
(a) |
provedbu procjene iz stavka 1.; |
|
(b) |
provedbu simulacije iz stavka 5. ; |
|
(c) |
dostavu informacija iz stavaka 2. i 4. |
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [XX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku ovog stavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 16.
Obrazac s ključnim informacijama za ulaganje
-1. Pružatelji usluga skupnog financiranja koji pružaju usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (i) ove Uredbe potencijalnim ulagateljima pružaju sve informacije utvrđene ovim člankom.
1. Potencijalnim ulagateljima dostavlja se obrazac s ključnim informacijama za ulaganje koji vlasnik projekta sastavlja za svaku ponudu skupnog financiranja. Obrazac s ključnim informacijama za ulaganje sastavlja se na barem jednom od službenih jezika predmetne države članice ili na jeziku koji je uobičajen na engleskom .
2. Obrazac s ključnim informacijama za ulaganje iz stavka 1. sadržava sve sljedeće informacije:
|
(a) |
informacije iz Priloga; |
|
(b) |
sljedeće obrazloženje, navedeno odmah ispod naslova obrasca s ključnim informacijama za ulaganje: „Ovu ponudu skupnog financiranja nisu provjerili ni odobrili ESMA ili nacionalna nadležna tijela. Prije nego što vam je odobren pristup ovom ulaganju, primjerenost vašeg obrazovanja i znanja nisu procijenjeni. Ovim ulaganjem u cijelosti preuzimate rizik ulaganja, uključujući rizik od djelomičnog ili potpunog gubitka uloženog novca.”; |
|
(c) |
upozorenje o riziku, koje glasi kako slijedi: „Ulaganje u okviru ove ponude skupnog financiranja podrazumijeva rizike, uključujući rizik od djelomičnog ili potpunog gubitka uloženog novca. Vaše ulaganje nije pokriveno sustavom za osiguranje depozita i sustavom za zaštitu ulagatelja uspostavljenima u skladu s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1)i Direktivom 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*2). Možda nećete ostvariti nikakav povrat od ulaganja. Ovo nije proizvod štednje te vam savjetujemo da ne uložite više od 10 % svojeg neto imetka u projekte skupnog financiranja. Možda nećete moći prodati instrumente ulaganja kada to poželite. Ako ih i uspijete prodati, možda ćete pretrpjeti gubitak. (*1) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.)." (*2) Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 084, 26.3.1997., str. 22.).”" |
3. Obrazac s ključnim informacijama za ulaganje mora biti pošten, jasan i nedvosmislen te ne smije sadržavati bilješke, osim onih s upućivanjima na primjenjivo pravo. Dostavlja se na zasebnom, trajnom mediju koji se jasno razlikuje od promidžbenih sadržaja te obuhvaća, ako je ispisan, najviše tri stranice formata A4.
4. Pružatelj usluga skupnog financiranja stalno ažurira obrazac s ključnim informacijama za ulaganje tijekom cijelog razdoblja važenja ponude skupnog financiranja.
4a. Obveza iz stavka 3. točke (a) ovog članka ne primjenjuje se na pružatelje usluga skupnog financiranja koji pružaju usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (ii). Takvi pružatelji usluga umjesto toga izrađuju obrazac s ključnim informacijama za ulaganje koji se odnosi na pružatelja usluga skupnog financiranja i sadržava detaljne informacije o pružatelju usluga skupnog financiranja; njegovim sustavima i kontroli za upravljanje rizikom, izradi financijskog modela za ponudu za skupno financiranje i njegovim rezultatima u prošlosti.
5. Svi pružatelji usluga skupnog financiranja uspostavljaju i primjenjuju primjerene postupke za provjeru potpunosti , točnosti i jasnoće informacija sadržanih u obrascu s ključnim informacijama za ulaganje.
6. Ako pružatelj usluga skupnog financiranja utvrdi ▌propust, pogrešku ili netočnost u obrascu s ključnim informacijama za ulaganje, koji bi mogli imati bitan utjecaj na očekivani povrat ulaganja, ispravke se vrše na sljedeći način :
|
(a) |
pružatelji usluga skupnog financiranja koji pružaju usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (i) odmah upozoravaju vlasnika projekta na propust, pogrešku ili netočnost, a on dopunjuje ili izmjenjuje te informacije; |
|
(b) |
pružatelji usluga skupnog financiranja koji pružaju usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (ii) sami izmjenjuju propust, pogrešku ili netočnost u obrascu s ključnim informacijama za ulaganje. |
Ako ta dopuna ili izmjena nije učinjena , pružatelj usluga skupnog financiranja ne daje ponudu za skupno financiranje ili povlači postojeću ponudu sve dok obrazac s ključnim informacijama za ulaganje ne bude usklađen sa zahtjevima iz ovog članka.
7. Ulagatelj može od pružatelja usluga skupnog financiranja zatražiti prijevod obrasca s ključnim informacijama za ulaganje na jezik po vlastitom izboru ulagatelja. Prijevod mora vjerno i točno prenositi sadržaj izvornog obrasca s ključnim informacijama za ulaganje.
Ako pružatelj usluga skupnog financiranja ne dostavi zatraženi prijevod obrasca s ključnim informacijama za ulaganje, on jasno savjetuje ulagatelja da se suzdrži od ulaganja.
8. Nacionalna nadležna tijela ne zahtijevaju prethodno obavješćivanje o obrascu s ključnim informacijama za ulaganje ni njegovo odobrenje.
9. ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredilo sljedeće:
|
(a) |
zahtjevi u pogledu obrasca za pružanje informacija iz stavka 2. i Priloga te njegov sadržaj; |
|
(b) |
vrste rizika koje su bitne za ponudu skupnog financiranja i stoga se moraju objaviti u skladu s dijelom C Priloga; |
|
(ba) |
primjena određenih financijskih omjera kako bi se poboljšala jasnoća ključnih financijskih informacija; |
|
(c) |
provizije i pristojbe i transakcijski troškovi iz dijela H točke (a) Priloga, uključujući detaljnu raščlambu izravnih i neizravnih troškova koje snosi ulagatelj. |
Pri izradi standarda ESMA razlikuje usluge iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (i) i usluga iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke (ii).
ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [XXX mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s postupkom utvrđenim člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 17.
Oglasna ploča
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja koji svojim ulagateljima omogućuju da međusobno izravno komuniciraju radi kupnje i prodaje ugovora o zajmu ili prenosivih vrijednosnih papira koji su prvotno bili skupno financirani na njihovim platformama obavješćuju svoje klijente o tome da ne upravljaju sustavom trgovanja i da se takve aktivnosti kupnje i prodaje na njihovim platformama obavljaju prema klijentovu vlastitom nahođenju i na njegovu vlastitu odgovornost. Takvi pružatelji usluga skupnog financiranja također obavješćuju svoje klijente da se pravila koja se na temelju Direktive 2014/65/EU primjenjuju na mjesta trgovanja u smislu članka 4. stavka 1. točke 24. te Direktive ne primjenjuju na njihove platforme.
2. Pružatelji usluga skupnog financiranja koji nude referentnu cijenu za kupnju i prodaju iz stavka 1. obavješćuju svoje klijente o tome je li referentna cijena obvezujuća ili neobvezujuća te obrazlažu osnovu na kojoj je referentna cijena izračunata .
2a. Kako bi ulagateljima omogućili kupnju i prodaju zajmova stečenih preko svoje platforme, pružatelji usluga skupnog financiranja ulagateljima olakšavaju transparentnost u pogledu svojih platformi tako da im pružaju informacije o uspješnosti ostvarenih zajmova.
Članak 18.
Pristup evidenciji
Pružatelji usluga skupnog financiranja:
|
(a) |
čuvaju sve evidencije o svojim uslugama i transakcijama na trajnom mediju tijekom pet godina; |
|
(b) |
osiguravaju da njihovi klijenti u svakom trenutku imaju neposredan pristup evidenciji usluga koje su im pružene; |
|
(c) |
čuvaju tijekom pet godina sve sporazume između pružatelja usluga skupnog financiranja i njihovih klijenata. |
Poglavlje V.
Promidžbeni sadržaji
Članak 19.
Zahtjevi u pogledu promidžbenih sadržaja
1. Pružatelji usluga skupnog financiranja osiguravaju da su svi njihovi promidžbeni sadržaji upućeni ulagateljima jasno prepoznatljivi kao takvi.
2. Prije zaključivanja prikupljanja sredstava za projekt promidžbeni sadržaji ne smiju biti nerazmjerno usmjereni na pojedinačne planirane projekte, projekte koji su u tijeku ili aktualne projekte ili ponude skupnog financiranja. ▌
3. Pružatelji usluga skupnog financiranja svoje promidžbene sadržaje sastavljaju na jednom ili više službenih jezika države članice u kojoj pružatelj usluga skupnog financiranja posluje ili na engleskom .
4. Nacionalna nadležna tijela ne zahtijevaju prethodno obavješćivanje o promidžbenim sadržajima ni njihovo odobrenje.
Članak 20.
Objava nacionalnih odredbi o zahtjevima u pogledu stavljanja na tržište
1. Nacionalna nadležna tijela na svojim internetskim stranicama objavljuju i ažuriraju nacionalne zakone i druge propise koji se primjenjuju na promidžbene sadržaje pružatelja usluga skupnog financiranja.
2. Nadležna tijela ESMA-u obavješćuju o zakonima i drugim propisima iz stavka 1. te poveznicama na internetske stranice nadležnih tijela na kojima se te informacije objavljuju. Nadležna tijela ESMA-i dostavljaju sažetak tih relevantnih nacionalnih propisa na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija.
3. Nadležna tijela ESMA-u obavješćuju o svim promjenama informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 2. i bez odgode podnose ažurirani sažetak relevantnih nacionalnih propisa.
4. ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira sažetak relevantnih nacionalnih propisa na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija te poveznice na internetske stranice nadležnih tijela iz stavka 1. ESMA se ne smatra odgovornom za informacije iz sažetka.
5. Nacionalna nadležna tijela jedinstvene su kontaktne točke odgovorne za pružanje informacija o pravilima stavljanja na tržište u predmetnim državama članicama.
▌7. Nadležna tijela redovito i najmanje jednom godišnje ESMA-i podnose izvješće o svojim provedbenim mjerama poduzetima u prethodnoj godini na temelju svojih nacionalnih zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na promidžbene sadržaje pružatelja usluga skupnog financiranja. Izvješće posebno sadržava:
|
(a) |
ukupan broj poduzetih provedbenih mjera prema vrsti propusta, ako je primjenjivo; |
|
(b) |
ishode provedbenih mjera, ako su dostupni, uključujući vrste izrečenih sankcija prema vrsti sankcija ili pravnim lijekovima koje predviđaju pružatelji usluga skupnog financiranja; |
|
(c) |
primjere toga kako su nadležna tijela postupala u slučajevima kada pružatelji usluga skupnog financiranja nisu poštovali nacionalne odredbe, ako su dostupni. |
Poglavlje VI.
Ovlasti i nadležnost relevantnih nacionalnih nadležnih tijela
ODJELJAK I.
NADLEŽNOST I POSTUPCI
Članak 21.
Obveza čuvanja povjerljivosti
Ovlasti koje su ▌dodijeljene nacionalnom nadležnom tijelu ili bilo kojem dužnosniku ili drugoj osobi koju nacionalno nadležno tijelo ovlasti ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija koje podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.
Članak 25.
Razmjena informacija
ESMA i nadležna tijela bez nepotrebne odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe.
Članak 26.
Poslovna tajna
Obveza čuvanja poslovne tajne iz članka 76. Direktive 2014/65/EU odnosi se na nacionalna nadležna tijela, ESMA-u i sve osobe koje rade ili su radile za nacionalno nadležno tijelo ili ESMA-u te na sve ostale osobe kojima su delegirane zadaće, uključujući revizore i stručnjake s kojima je ▌ zaključen ugovor.
ODJELJAK II.
ADMINISTRATIVNE KAZNE I DRUGE ADMINISTRATIVNE MJERE
Članak 27.a
Administrativne kazne i druge administrativne mjere
1. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da određuju i izriču kaznene sankcije u skladu s člankom 27.c, države članice utvrđuju pravila kojima se određuju odgovarajuće administrativne sankcije i administrativne mjere primjenjive barem na situacije u kojima pružatelj usluga skupnog financiranja nije ispunio obveze utvrđene u poglavljima od I. do V. Te administrativne kazne i druge administrativne mjere moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.
Države članice osiguravaju djelotvornu provedbu tih administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera.
2. Države članice u skladu s nacionalnim pravom dodjeljuju nacionalnim nadležnim tijelima ovlast za primjenu barem sljedećih administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera u slučaju kršenja odredbi poglavlja od I. do V. ove Uredbe:
|
(a) |
izjavu kojom se javno navodi osoba odgovorna za kršenje i priroda kršenja; |
|
(b) |
nalog kojim se osobi nalaže da prestane s tim kršenjem i da takvo postupanje više ne ponovi; |
|
(c) |
privremena ili, za ponovljena teška kršenja, trajna zabrana kojom se svim članovima upravljačkog tijela pravne osobe odgovorne za kršenje ili fizičkim osobama koje se smatraju odgovornima za kršenje sprječava obavljanje upravljačkih aktivnosti u takvim društvima; |
|
(d) |
u slučaju fizičke osobe, maksimalne administrativne novčane kazne u iznosu od 5 % godišnjeg prometa pružatelja usluga skupnog financiranja tijekom kalendarske godine u kojoj je došlo do kršenja; |
|
(e) |
maksimalne administrativne novčane sankcije u iznosu koji je barem dvostruko viši od iznosa koristi ostvarene povredom kada je tu korist moguće utvrditi, čak i ako ona prelazi maksimalne iznose iz točke (d); |
3. Ako se odredbe iz stavka 1. primjenjuju na pravne osobe, države članice dodjeljuju nadležnim tijelima ovlasti za primjenu administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera utvrđenih u stavku 2., ovisno o uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom, na članove upravljačkog tijela i na druge osobe koje su na temelju nacionalnog prava odgovorne za povredu.
4. Države članice osiguravaju da su sve odluke ili mjere kojima se izriču administrativne kazne ili druge administrativne mjere iz stavka 2. propisno obrazložene i podliježu pravu žalbe pred sudom.
Članak 27.b
Izvršavanje ovlasti za izricanje administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera
1. Nadležna tijela izvršavaju ovlasti za izricanje administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera iz članka 27.a u skladu s ovom Uredbom i sa svojim nacionalnim pravnim okvirima, prema potrebi:
|
( a) |
izravno; |
|
(b) |
u suradnji s drugim tijelima; |
|
(c) |
pod vlastitom odgovornošću delegiranjem drugim tijelima; |
|
(d) |
podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima. |
2. Pri utvrđivanju vrste i razine administrativnih kazni ili drugih administrativnih mjera koje se izriču u skladu s člankom 27.a nadležna tijela uzimaju u obzir do koje je mjere povreda namjerna ili proizlazi iz nemara i sve druge relevantne okolnosti, među ostalim, prema potrebi, sljedeće:
|
( a) |
značajnost, težinu i trajanje povrede; |
|
(b) |
stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu; |
|
(c) |
financijsku snagu fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu; |
|
(d) |
važnost stečene dobiti ili izbjegnutoga gubitka fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za kršenje, ako ih je moguće utvrditi; |
|
(e) |
gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi; |
|
(f) |
razinu suradnje fizičke ili pravne osobe odgovorne za kršenje s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe; |
|
(g) |
prethodna kršenja koja je činila fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za kršenje. |
Članak 27.c
Kaznene sankcije
1. Države članice mogu odlučiti da ne utvrde pravila za administrativne kazne ili druge administrativne mjere za kršenja koja su podložna kaznenim sankcijama prema njihovu nacionalnom pravu.
2. Ako su, prema stavku 1. ovog članka, utvrdile kaznene sankcije za povrede iz članka 27.a stavka 1., države članice osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve potrebne ovlasti za suradnju s pravosudnim, državnoodvjetničkim ili kaznenopravnim tijelima unutar svoje nadležnosti radi zaprimanja posebnih informacija povezanih s kaznenim istragama ili kaznenim postupcima pokrenutima zbog povreda iz članka 27.a stavka 1. te pružanja takvih informacija drugim nadležnim tijelima kao i ESMA-i, kako bi i one ispunile svoje obveze u pogledu suradnje u okviru ove Uredbe.
Članak 27.d
Dužnosti obavješćivanja
Države članice obavješćuju Komisiju i ESMA-u o zakonima i drugim propisima, uključujući sve mjerodavne kaznenopravne odredbe, kojima se provode odredbe ovog poglavlja najkasnije do … [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Države članice obavješćuju Komisiju i ESMA-u bez nepotrebne odgode o svim njihovim daljnjim izmjenama.
Članak 27.e
Suradnja između nadležnih tijela i ESMA-e
1. Nacionalna nadležna tijela i ESMA tijesno surađuju i razmjenjuju informacije za potrebe obavljanja svojih dužnosti iz ovog poglavlja.
2. Nacionalna nadležna tijela tijesno koordiniraju svoj nadzor kako bi utvrdila i uklonila povrede ove Uredbe, izradila i promicala najbolje prakse, olakšala suradnju, poticala dosljednost tumačenja i u slučaju bilo kakvih neslaganja omogućila uzajamnu pravnu procjenu.
3. Ako nacionalno nadležno tijelo utvrdi nepoštovanje neke od obveza iz poglavlja od I. do V. ili ako ima razloga da to pretpostavi, o svojim zaključcima dovoljno detaljno obavješćuje nacionalno nadležno tijelo subjekta ili subjekata za koje se sumnja da su odgovorni za takvu povredu. Dotična nadležna tijela tijesno koordiniraju svoj nadzor kako bi osiguravala dosljednost odluka.
Članak 27.f
Objavljivanje administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera
1. Podložno stavku 4. države članice osiguravaju da nacionalna nadležna tijela na svojoj službenoj internetskoj stranici bez nepotrebnog odlaganja objavljuju barem sve odluke kojima se uvodi administrativna kazna ili druga administrativna mjera protiv koje nije uložena žalba nakon što je subjekt kojem je izrečena ta kazna ili mjera obaviješten o toj odluci.
2. Objava iz stavka 1. uključuje informacije o vrsti i prirodi povrede te identitet odgovornih osoba i o izrečenim administrativnim kaznama ili drugim administrativnim mjerama.
3. Ako nadležno tijelo na temelju ocjene svakog slučaja pojedinačno smatra da je objava identiteta, u slučaju pravnih osoba, ili identiteta i osobnih podataka, u slučaju fizičkih osoba, nerazmjerna ili smatra da se objavom takvih podataka ugrožava stabilnost financijskih tržišta ili kaznena istragu u tijeku, ili ako bi objava, u onoj mjeri u kojoj je to moguće utvrditi, dotičnoj osobi prouzročila nerazmjernu štetu, države članice osiguravaju da nadležna tijela poduzmu jedno od sljedećeg:
|
(a) |
odgode objavu odluke o izricanju administrativne kazne ili druge administrativne mjere do trenutka u kojem prestanu postojati razlozi za tu odgodu objavljivanja |
|
(b) |
objave odluku o izricanju administrativne kazne ili druge administrativne mjere anonimno i u skladu s nacionalnim pravom ili |
|
(c) |
ne objavljuju odluku o izricanju administrativne kazne ili druge administrativne mjere ako nadležno tijelo smatra da mogućnosti iz točaka (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:
|
4. U slučaju odluke o objavi administrativne kazne ili druge administrativne mjere anonimno, objava relevantnih podataka može se odgoditi. Ako nacionalno nadležno tijelo objavi odluku o izricanju administrativne kazne ili druge administrativne mjere na koju je uložena žalba mjerodavnim pravosudnim tijelima, nadležna tijela bez odgode na svojim službenim mrežnim stranicama dodaju tu informaciju i sve naknadne informacije o ishodu te žalbe. Objavljuje se i svaka sudska odluka kojom se poništava odluka o izricanju administrativne kazne ili druge administrativne mjere.
5. Nadležna tijela osiguravaju da sve odluke objavljene u skladu sa stavcima od 1. do 4. budu dostupne na njihovim službenim mrežnim stranicama najmanje pet godina od trenutka objave. Osobni podaci iz tih odluka zadržavaju se na internetskim stranicama nadležnog tijela tijekom razdoblja koje je potrebno, u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.
6. Nacionalna nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim izrečenim administrativnim kaznama i drugim administrativnim mjerama, uključujući prema potrebi sve povezane žalbe i njihove ishode.
7. ESMA održava središnju bazu podataka o administrativnim kaznama i drugim administrativnim mjerama o kojima je obaviještena. Ta baza podataka dostupna je samo ESMA-i, EBA-i, EIOPA-i i nadležnim tijelima i ažurira se na osnovi informacija koje nacionalna nadležna tijela dostavljaju u skladu sa stavkom 6.
Članak 36.
Zaštita podataka
1. U pogledu obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća.
2. Pri obradi osobnih podataka u okviru ove Uredbe ESMA poštuje odredbe Uredbe (EZ) br. 45/2001.
Poglavlje VII.
Delegirani akti
Članak 37.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 31. stavka 10. i članka 34. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od… [ datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 7., članka 10. stavka 10., članka 15. stavka 6., članka 16. stavka 9., članka 31. stavka 10. i članka 34. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 7., članka 10. stavka 10., članka 15. stavka 6., članka 16. stavka 9., članka 31. stavka 10. i članka 34. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Poglavlje VIII.
Završne odredbe
Članak 38.
Izvješće
1. Komisija do … [Ured za publikacije: unijeti 24 mjeseca od početka primjene ove Uredbe] Europskom parlamentu i Vijeću, nakon savjetovanja s ESMA-om, dostavlja izvješće o primjeni ove Uredbe, kojemu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.
2. U prijedlogu se ocjenjuje sljedeće:
|
(a) |
funkcioniranje tržišta za pružatelje usluga skupnog financiranja u Uniji, uključujući razvoj, kretanja na tržištu, ▌njihov tržišni udio te posebno ispitujući je li potrebno prilagoditi definicije i pragove utvrđene u ovoj Uredbi i je li opseg usluga utvrđen ovom Uredbom i dalje primjeren; |
|
(b) |
učinak ove Uredbe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta usluga skupnog financiranja, uključujući učinak na pristup MSP-ova financiranju te učinak na ulagače i druge kategorije osoba na koje utječu te usluge; |
|
(c) |
primjena tehnoloških inovacija u sektoru skupnog financiranja, uključujući primjenu nebankovnih metoda financiranja (uključujući inicijalna ponudu povezanu s kriptovalutama) inovativnih poslovnih modela i tehnologija; |
|
(d) |
je li prag iz članka 2. stavka 2. točke (d) i dalje primjeren za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi; |
|
(e) |
učinak koji nacionalni zakoni i drugi propisi koji se odnose na promidžbene sadržaje pružatelja usluga skupnog financiranja imaju na slobodu pružanja usluga, tržišno natjecanje i zaštitu ulagača; |
|
(f) |
primjena administrativnih sankcija te posebno potreba za dodatnim usklađivanjem administrativnih sankcija utvrđenih za povredu ove Uredbe; |
|
(g) |
nužnost i proporcionalnost nametanja pružateljima usluga skupnog financiranja obveze usklađenosti s nacionalnim odredbama za provedbu Direktive (EU) 2015/849 u pogledu pranja novca ili financiranja terorizma te dodavanja tih pružatelja usluga skupnog financiranja na popis obveznika za potrebe Direktive (EU) 2015/849; |
|
(h) |
primjerenost proširenja područja primjene ove Uredbe na treće zemlje; |
|
(i) |
suradnja između nacionalnih nadležnih tijela i ESMA-e i primjerenost nacionalnih nadležnih tijela kao nadzornika ove Uredbe; |
|
(j) |
mogućnost uvođenja posebnih mjera iz ove Uredbe za promicanje održivih i inovativnih projekata skupnog financiranja, kao i korištenje fondova EU-a. |
Članak 38.a
Izmjena Uredbe (EU) 2017/1129
U članku 1. stavku 4. Uredbe (EU) br. 2017/1129 dodaje se sljedeća točka:
|
(k) |
ponuda za skupno financiranje europskog pružatelja usluga skupnog financiranja kako je definirano u članku 3. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) No …/… (*3) , pod uvjetom da ne premašuje prag utvrđen u članku 2. stavku 2. točki (d) te Uredbe. |
Članak 39.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od … [12 mjeseca nakon njezina stupanja na snagu].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C, , str. .
(2) SL C, , str. .
(3) Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).
(4) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(5) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).
(6) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(7) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).
(8) COM(2017)0340, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na unutarnje tržište i odnose se na prekogranične aktivnosti.
(9) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(10) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(11) SL L 297, 7.11.2013., str. 107.
(*3) SL: molimo umetnuti broj i detalje o objavi za ovu Uredbu.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/563 |
P8_TA(2019)0302
Tržište financijskih instrumenata: pružatelji usluga skupnog financiranja ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (COM(2018)0099 – C8-0102/2018 – 2018/0047(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/39)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0099), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0102/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0362/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0047
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
|
(1) |
Skupno financiranje rješenje je iz područja financijske tehnologije koje malim i srednjim poduzećima, a osobito start-upovima i scale-upovima osigurava alternativni pristup financiranju kako bi se potaklo inovativno poduzetništvo u Uniji i time ojačala unija tržišta kapitala. To pak doprinosi stvaranju diversificiranijeg financijskog sustava koji je manje ovisan o bankovnom financiranju, čime se ograničavaju sistemski i koncentracijski rizici. Druge koristi od promicanja inovativnog poduzetništva preko skupnog financiranja su oslobađanje zamrznutog kapitala za ulaganja u nove i inovativne projekte, ubrzanje učinkovite raspodjele resursa i diversifikacija imovine. |
|
(2) |
Na temelju Uredbe (EU) XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (3) pravne osobe mogu podnijeti zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu da im izda odobrenje za rad kao pružateljima usluga skupnog financiranja. |
|
(3) |
Uredbom (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja] predviđaju se jedinstveni, razmjerni i izravno primjenjivi zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad i za nadzor pružatelja usluga skupnog financiranja ▌. |
|
(4) |
Kako bi se osigurala pravna sigurnost u pogledu osoba i opsega djelatnosti obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EU) XXX/XXXX odnosno Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) te kako bi se izbjeglo da ista djelatnost podliježe različitim odobrenjima za rad u Uniji, pravne osobe koji imaju odobrenje za rad kao pružatelji usluga skupnog financiranja na temelju Uredbe (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja] trebalo bi isključiti iz područja primjene Direktive 2014/65/EU. |
|
(5) |
Budući da je izmjena predviđena ovom Direktivom izravno povezana s Uredbom (EU) XXX/XXXX [Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja], datum od kojeg su države članice obvezne primjenjivati nacionalne mjere kojima se prenosi ta izmjena trebalo bi odgoditi kako bi se podudarao s datumom primjene utvrđenim u toj Uredbi. |
|
(5a) |
Mali ulagatelji koriste virtualne valute kao zamjenu za drugu imovinu. Za razliku od drugih financijskih instrumenata, virtualne valute trenutačno uglavnom nisu regulirane. Zbog toga na tržištima virtualnih valuta nedostaje transparentnosti, događaju se zlouporabe i ona pate od nedostatka osnovne zaštite ulagatelja. Komisija bi trebala preispitivati virtualne valute i predlagati jasne smjernice kojima se utvrđuju uvjeti pod kojima se virtualne valute mogu klasificirati kao financijski instrumenti i, ako je potrebno, dodati virtualne valute u popis financijskih instrumenata, kao novu kategoriju. Ako Komisija zaključi da je primjereno regulirati virtualne valute, o tome bi trebala podnijeti prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
U članku 2. stavku 1. Direktive 2014/65/EZ dodaje se sljedeća točka (p):
|
„(p) |
pružatelji usluga skupnog financiranja kako je definirano u članku 3. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i pravne osobe koje pružaju usluge skupnog financiranja u skladu s nacionalnim pravom, pod uvjetom da ne prelaze vrijednost iz članka 2. točke (d) Uredbe (EU) XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća*. |
Članak 2.
1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do [Ured za publikacije: 6 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe o skupnom financiranju].
Države članice te mjere primjenjuju od [Ured za publikacije: datum početka primjene Uredbe o skupnom financiranju].
2. Države članice Komisiji i ESMA-i dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C […], […], str. […].
(2) SL C […], […], str. […].
(3) Uredba (EU) XXX/XXX Europskog parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja (SL L[…], […], str. […]).
(4) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/566 |
P8_TA(2019)0303
Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (COM(2018)0372 – C8-0227/2018 – 2018/0197(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/40)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0372), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 177., 178. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0227/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za proračune, stajalište u obliku amandmana Odbora za proračunski nadzor te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0094/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0197
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvi stavak njegovog članka 177., članak 178. i članak 349.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. U skladu s tim člankom i člankom 174. drugim i trećim stavkom UFEU-a, EFRR treba doprinijeti smanjivanju razlika između razina razvijenosti različitih regija i smanjivanju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima se posebna pozornost poklanja regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otočne, pogranične i planinske regije. |
|
(2) |
Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture („TEN-T”), kako su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
|
(3) |
Uredbom (EU) 2018/XXX Europskog parlamenta i Vijeća [nova Uredba o zajedničkim odredbama] (5) utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na različite fondove uključujući Europski fond za regionalni razvoj („EFRR”), Europski socijalni fond plus („ESF+”), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”), Fond za azil i migracije („FAMI”), Fond za unutarnju sigurnost („FUS”) i Instrument za upravljanje granicama i vize („BMVI”) koji djeluju unutar zajedničkog okvira („fondovi”);. [Am. 1] |
|
(3a) |
Države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost između Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europskog poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EPFRR) kako bi se oni međusobno nadopunjavali kad je to korisno za stvaranje uspješnih projekata. [Am. 2] |
|
(4) |
Kako bi se pojednostavnila pravila primjenjiva na EFRR i Kohezijski fond za programsko razdoblje 2014. – 2020., jednom bi se uredbom trebala utvrditi primjenjiva pravila koja obuhvaćaju oba fonda. |
|
(5) |
Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom europski stup socijalnih prava. Države članice i osiguravanja dostupnosti, u skladu s člankom 9. UFEU-a i u skladu s pravom Unije u pogledu usklađivanja zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje socijalnih nejednakosti i nejednakosti dohotka, promicanje borbe protiv siromaštva, promicanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta s pripadajućim pravima i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti njihovo očuvanje te jamčenje toga da se EFRR-om i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive Kohezijskim fondom promiču jednake mogućnosti za sve , kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola roda , rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Fondovi ne Fondovima bi trebali podupirati aktivnosti koje doprinose bilo kakvom obliku segregacije. Ciljevi EFRR-a se trebao promicati i prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša kako je navedeno skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Fondovi ne bi trebali podupirati djelovanja koja doprinose bilo kakvom obliku segregacije. Ulaganja u okviru EFRR-a, u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a sinergiji s ESF-om plus, trebala bi doprinijeti promicanju socijalne uključenosti i borbi protiv siromaštva, kao i poboljšanju kvalitete života građana u skladu s obvezama iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Konvencije UN-a o pravima djeteta kako bi se doprinijelo pravima djece . [Am. 3] |
|
(6) |
Nužno je obuhvatiti odredbe za EFRR koje se odnose na njegovu potporu cilju „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilju „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) („ETS/Interreg”). |
|
(7) |
Kako bi se utvrdile vrste aktivnosti za koje se može dobiti potpora iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, posebni ciljevi politike za pružanje potpore iz tih fondova trebali bi se utvrditi kako bi se osiguralo da oni doprinose ostvarenju jednog cilja zajedničke politike utvrđenog u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2018/xxx [Uredba o zajedničkim odredbama] ili više njih. |
|
(8) |
U svijetu koji je sve više međusobno povezan i s obzirom na unutarnju i vanjsku demografsku dinamiku i dinamiku migracija, jasno je da migracijska politika Unije zahtijeva zajednički pristup koji se oslanja na sinergije i komplementarnosti različitih instrumenata financiranja. EFRR mora u većoj mjeri posvetiti pozornost demografskim promjenama kao ključnom izazovu i prioritetnom području u osmišljavanju i provedbi programa. Kako bi se osigurala dosljedna, snažna i jedinstvena potpora za napore solidarnosti solidarnost i podjele odgovornosti među državama članicama odgovornost te dijeljenje napora između država članica u pogledu području upravljanja migracijama, EFRR kohezijska politika mogla bi trebao pružiti potporu za olakšavanje dugoročne doprinijeti procesima integracije izbjeglica i migranata pod međunarodnom zaštitom usvajanjem pristupa koji je usmjeren na zaštitu njihova dostojanstva i prava, osobito u cilju međusobno nadopunjujućeg odnosa između integracije migranata i lokalnog gospodarskog rasta, posebno pružanjem infrastrukturne potpore gradovima i lokalnim tijelima uključenima u provedbu integracijskih politika . [Am. 4] |
|
(9) |
Kako bi se podržali napori država članica i regija u smanjenju nejednakosti među razinama razvoja i usklađivanju različitih situacija u regijama EU-a, suočavanju s sa socijalnim nejednakostima i novim izazovima i te osiguravanju visoke razine sigurnosti za njihove građane uključivih društava i visoke razine sigurnosti , kao i sprječavanju marginalizacije i radikalizacije, uz oslanjanje na sinergije i komplementarnost s drugim politikama Unije, ulaganja u okviru EFRR-a trebala bi doprinijeti sigurnosti u područjima u kojima postoji potreba za osiguranjem sigurnih , modernih i pristupačnih i pouzdanih javnih prostora i kritične infrastrukture, poput komunikacije, javnog prijevoza , energije te univerzalnih i energije visokokvalitetnih javnih usluga koje su ključne za borbu protiv regionalnih i socijalnih nejednakosti, promicanje socijalne kohezije i regionalnog razvoja te poticanje poduzeća i stanovništva da ostanu u svojim lokalnim područjima . [Am. 5] |
|
(10) |
Osim toga, ulaganja u okviru EFRR-a trebala bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne mreže digitalne infrastrukture velikih brzina diljem Unije, koja pokriva i ruralna područja na kojima predstavlja ključni čimbenik za mala i srednja poduzeća (MSP) , te promicanju čiste i održive multimodalne urbane mobilnosti, s fokusom na hodanju, vožnji biciklom, javnom prijevozu i zajedničkoj mobilnosti. [Am. 6] |
|
(10a) |
Mnogi od velikih izazova u Europi sve više utječu na marginalizirane zajednice Roma, koji često žive u iznimno zapostavljenim mikroregijama s manjkom pristupa sigurnoj i dostupnoj pitkoj vodi, kanalizaciji i električnoj energiji, i koji nemaju mogućnosti prijevoza, digitalne povezanosti, obnovljivih energetskih sustava ili otpornosti na katastrofe. Stoga EFRR-KF pridonosi poboljšanju životnih uvjeta Roma i ostvarivanju njihova stvarnog potencijala kao građana EU-a, a države članice osiguravaju da i Romi imaju koristi od svih pet ciljeva politike EFRR-KF-a. [Am. 7] |
|
(11) |
S obzirom na opći cilj Kohezijskog fonda predviđen u UFEU-u, potrebno je utvrditi i ograničiti posebne ciljeve kojima Kohezijski fond treba pružati potporu. |
|
(12) |
Kako bi se doprinijelo prikladnom upravljanju, provedbi, prekograničnoj suradnji i širenju najboljih praksi i inovacija u području pametne specijalizacije i kružnoga gospodarstva te kako bi se poboljšali ukupni administrativni kapaciteti institucija i uprave u državama članicama , među ostalim i na regionalnim i lokalnim razinama sukladno načelima višerazinskog upravljanja, koje provode programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, nužno je omogućiti promicati mjere administrativnog jačanja strukturne prirode u cilju potpore u okviru svih posebnih ciljeva svim posebnim ciljevima. S obzirom na to da se temelje na mjerljivim ciljevima i predstavljaju građanima i poduzećima kao sredstvo pojednostavljenja i smanjenja administrativnog opterećenja korisnika i upravljačkih tijela, tim se mjerama može postići prava ravnoteža između usmjerenosti politike na rezultate i razine provjera i kontrola . [Am. 8] |
|
(13) |
Kako bi se ohrabrilo i potaknulo mjere suradnje u programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je pojačati suradnju s partnerima u određenoj državi članici ili između različitih država članica , među ostalim i onima na lokalnoj i regionalnoj razini, u odnosu na potpore u okviru svih posebnih ciljeva. Takva je poboljšana suradnja dodatak suradnji u okviru ETS-a/Interrega i posebno bi trebala podupirati suradnju strukturiranih partnerstava s ciljem provedbe regionalnih strategija, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast” (6). Partneri stoga mogu biti iz bilo koje regije u Uniji, ali mogu uključivati i prekogranične regije i regije koje su obuhvaćene Europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju, makroregionalnim strategijama ili strategijama morskih bazena ili kombinaciju tih dviju mogućnosti. [Am. 9] |
|
(13a) |
U budućoj kohezijskoj politici mogle bi se primjereno uzeti u obzir i poduprijeti regije Unije koje su najviše pogođene posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije, posebno one koje će se zbog tog izlaska naći na vanjskim morskim ili kopnenim granicama Unije. [Am. 10] |
|
(14) |
Odražavajući Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja, osobito u pogledu velike važnosti borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, kao i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i poboljšanje kvalitete okoliša kako je navedeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća” te uz usredotočenje na siromaštvo, nejednakost i pravedni prelazak na socijalno i okolišno održivo gospodarstvo te participativni pristup u suradnji s relevantnim javnim tijelima, gospodarskim i socijalnim partnerima, kao i organizacijama civilnog društva. Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti kako bi se doprinijelo financiranju mjera koje treba poduzeti na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini , u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda te jamčenja integriranih potpora radi sprečavanja katastrofa kojima se povezuju otpornost i sprečavanje rizika, priprema i odgovor na njih , fondovi će pridonijeti klimatskim aktivnostima i postizanju ukupnog cilja od 25 zaštiti bioraznolikosti rezerviranjem 30 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Fondovi moraju znatno pridonijeti postizanju kružnoga gospodarstva i niskougljičnoga gospodarstva na svim područjima Unije i cjelovitom uključivanju regionalne dimenzije. Očekuje se da će Operacije u okviru EFRR-a trebaju činiti 30 barem 35 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a za ciljeve u području klime. Očekuje se da će operacije u okviru Kohezijskog fonda činiti 37 40 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda za ciljeve u području klime. Ti bi se postoci trebali poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja. Stoga će se relevantne aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe tih fondova te ponovno procijeniti u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije. Te aktivnosti i dodijeljena financijska sredstva rezervirana za njihovu provedbu uključit će se u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EU) br. 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama], kao i u dugoročnu strategiju obnove uspostavljenu u okviru revidirane Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EU) 2018/844 kako bi se doprinijelo ostvarivanju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., te će se priložiti programima. Posebnu pozornost treba pridati područjima s intenzivnim emisijama ugljika koja imaju poteškoće zbog obveza u pogledu dekarbonizacije kako bi im se pomoglo da donesu strategije koje su u skladu s klimatskim obvezama Unije utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i u Direktivi o ETS-u, kao i da zaštite radnike nudeći im mogućnosti osposobljavanja i prekvalifikacije. [Am. 11] |
|
(15) |
Kako bi se omogućilo pružanje potpore EFRR-a u okviru ETS-a/Interrega u pogledu ulaganja u infrastrukturu i povezanih ulaganja, osposobljavanja i integracije integracijskih aktivnosti , radi poboljšanja i razvijanja vještina i kompetencija potrebnih za obavljanje administrativnih poslova , potrebno je osigurati da i EFRR može podupirati aktivnosti u okviru posebnih ciljeva fonda ESF+, uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/XXX Europskog parlamenta i Vijeća [nova Uredba o ESF-u plus] (7). [Am. 12] |
|
(16) |
Kako bi se upotreba ograničenih resursa usmjerila na najučinkovitiji način, potpore iz EFRR-a za produktivna ulaganja u okviru relevantnog posebnog cilja, trebale bi biti ograničene usmjerene samo na mikro, mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”) u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (8) te poduzeća koja nisu MSP-ovi , osim ako se ulaganja odnose se na suradnju s MSP-ovima ne dovodeći u pitanje radna mjesta povezana s istom ili sličnom aktivnošću u drugim europskim regijama, u aktivnostima istraživanja i inovacija smislu članka 60. Uredbe (EU) …/… .[nova Uredba o zajedničkim odredbama] . [Am. 190/rev] |
|
(17) |
EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji i smanjiti razlike između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koji se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju , putem financijske potpore za prijelazno razdoblje. Također bi trebao poticati otpornost i spriječiti zaostajanje područja u nepovoljnom položaju . Potpore EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebale bi stoga biti usmjerene na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga, potpora iz EFRR-a trebala bi se konkretno usredotočiti na ciljeve dva cilja politike „pametnija Europa promicanjem inovativne inovativnog, pametnog i pametne gospodarske preobrazbe uključivog gospodarskog razvoja i preobrazbe, regionalne povezanosti u području tehnologija, razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), povezivosti i učinkovite javne uprave ” i „zelenija i otporna Europa za sve, s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja” , uz istovremeno uzimanje u obzir općih ciljeva politike, odnosno kohezivnije Europe koja je utemeljena na solidarnosti kako bi se doprinijelo smanjenju gospodarske, socijalne i teritorijalne neravnoteže . Tu tematsku koncentraciju trebalo bi postići na nacionalnoj razini, istodobno omogućujući prostor za fleksibilnost na razini pojedinačnih programa i između tri skupine država članica u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom različitih kategorija regija, između ostaloga uzimajući u obzir različite razine razvoja . Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica regija trebalo detaljno utvrditi uzimajući u obzir posebnu situaciju najudaljenijih regija. [Am. 14] |
|
(17a) |
Kako bi se osigurala strateška važnost ulaganja koja se sufinanciraju iz EFRR-a i KF-a, države članice mogle bi podnijeti propisno obrazložen zahtjev za dodatnu fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode. [Am. 15] |
|
(18) |
Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije i u skladu s ciljevima socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije utvrđenima u članku 174. UFEU-a i ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] , također je primjereno da bi se zahtjevi u pogledu tematske koncentracije trebali poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući u slučaju prijenosa između prioriteta unutar nekog programa ili među programima. [Am. 16] |
|
(18a) |
EFRR trebao bi se baviti problemima dostupnosti velikih tržišta i udaljenosti od njih, s kojima se suočavaju područja s izuzetno niskom gustoćom naseljenosti, kako je navedeno u Protokolu br. 6 o posebnim odredbama za cilj 6. u okviru strukturnih fondova u Finskoj i Švedskoj uz Akt o pristupanju iz 1994. EFRR bi se također trebao baviti posebnim poteškoćama s kojima se susreću određeni otoci, granične regije, planinske regije i rijetko naseljena područja, čiji geografski položaj usporava njihov razvoj, u cilju podupiranja njihova održivog razvoja. [Am. 17] |
|
(19) |
Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi različite vrste aktivnosti za čije se troškove može pružiti potpora putem ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u skladu s njihovim ciljevima, kako je navedeno u UFEU-a , uključujući skupno financiranje . Kohezijski bi fond trebao biti u mogućnosti poduprijeti ulaganja u okoliš i u mrežu TEN-T. U pogledu EFRR-a, popis popisom aktivnosti trebao trebale bi se pojednostavniti u obzir uzeti posebne nacionalne i regionalne razvojne potrebe, kao i endogeni potencijal te bi on se taj popis trebao pojednostavniti i trebao bi moći poduprijeti ulaganja u infrastrukturu, uključujući infrastrukturu i objekte povezane s istraživanjem i inovacijama, kulturnu i baštinsku infrastrukturu, infrastrukturu održivog turizma, među ostalim i s pomoću turističkih zajednica, usluga za poduzeća, kao i ulaganja u stanovanje, ulaganja povezana s pristupom uslugama, s posebnim naglaskom na zajednicama u nepovoljnom položaju te marginaliziranim i segregiranim zajednicama, produktivna ulaganja u MSP-ove, softver i nematerijalnu imovinu, poticaje tijekom prijelaznog razdoblja u regijama koje su u postupku dekarbonizacije, kao i mjere povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava među partnerima te aktivnosti koje uključuju klastere. Kako bi pružila potporu provedbi programa, oba bi fonda također trebala moći poduprijeti aktivnosti tehničke pomoći. Naposljetku, kako bi se pružila potpora širem spektru intervencija za programe Interrega, područje primjene trebalo bi proširiti kako bi uključilo i dijeljenje širokog raspona objekata i ljudskih resursa i troškova povezanih s mjerama u okviru ESF-a plus. [Am. 18] |
|
(20) |
Projekti transeuropske prometne mreže u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 i dalje će se financirati iz Kohezijskog fonda , uključujući rješavanje veza koje nedostaju i uklanjanje uskih grla na uravnotežen način, kao i poboljšanje sigurnosti postojećih mostova i tunela putem podijeljenog i izravnog upravljanja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. U tim mrežama moraju se poticati javne usluge u ruralnim područjima, posebno u slabo naseljenim područjima i područjima s visokom stopom starenja stanovništva, kako bi se pridonijelo međusobnoj povezanosti seoskih područja i gradova, promicao ruralni razvoj i premostio digitalni jaz. [Am. 19] |
|
(21) |
Istovremeno, važno je utvrditi sinergije, s jedne strane, i objasniti te djelatnosti koje ne ulaze u područje primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda, uključujući ulaganja za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi br. 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se s druge strane; kako bi se postigli multiplikacijski učinci ili izbjeglo udvostručavanje dostupnih financijskih sredstava, koja već postoje u okviru te Direktive. Osim toga, potrebno je izričito utvrditi da prekomorske zemlje i teritoriji navedeni u Prilogu II. UFEU-a nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a i Kohezijskog fonda. [Am. 20] |
|
(22) |
Države članice trebale bi redovito prenositi Komisiji informacije o postignutom napretku upotrebom zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata utvrđenih u Prilogu I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata mogli bi se, prema potrebi, dopuniti pokazateljima ostvarenja i rezultata specifičnima za pojedini fond. Informacije koje su dostavile države članice trebale bi biti temelj na kojem bi Komisija trebala izvješćivati o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći u tu svrhu temeljni skup pokazatelja utvrđenih u Prilogu II. |
|
(23) |
U skladu sa stavkom 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., potrebno je evaluirati fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebice za države članice. Ti zahtjevi, po potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu. [Am. 21] |
|
(24) |
Kako bi se maksimalno povećao doprinos regionalnom razvoju te na učinkovitiji način riješili gospodarski, demografski, okolišni i društveni izazovi, kako je predviđeno u članku 174. UFEU-a, u područjima koja se suočavaju s prirodnim ili demografskim nedostacima, uključujući starenje stanovništva, napuštanje ruralnih područja i demografski pad, ali i s demografskim pritiskom, ili u kojima postoje poteškoće u pristupu osnovnim uslugama , djelovanja u tom području trebala bi se temeljiti na programima, osima ili integriranim teritorijalnim strategijama, među ostalim, u urbanim područjima i ruralnim zajednicama . Stoga bi se potpora iz EFRR-a trebala dostaviti putem obrazaca iz članka 22. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] Ta bi djelovanja trebala ići ruku pod ruku te bi trebala biti usmjerena i na urbana središta i njihovo okružje i na udaljenija ruralna područja. Te strategije ujedno mogu ostvarivati koristi od pristupa koji obuhvaća više fondova te integriranog pristupa koji uključuje EFRR, ESF+, EFPR i EPFRR. Najmanje 5 % sredstava EFRR-a trebalo bi na nacionalnoj razini dodijeliti za integrirani teritorijalni razvoj. Stoga bi se potpora trebala dostaviti osiguravajući odgovarajuće sudjelovanje lokalnih, regionalnih i gradskih vlasti , gospodarskih i socijalnih partnera i predstavnika civilnog društva te nevladinih organizacija . [Am. 22] |
|
(24a) |
Posebnu pozornost treba pridati područjima s intenzivnim emisijama ugljika koja imaju poteškoće zbog obveza u pogledu dekarbonizacije kako bi im se pomoglo da provedu strategije koje su u skladu s klimatskim obvezama Unije iz Pariškog sporazuma kojima se štite radnici, ali i zahvaćene zajednice. Takva bi područja trebala primati posebnu potporu kako bi pripremila i provela planove za dekarbonizaciju svojih gospodarstava, uzimajući u obzir potrebu za ciljanim strukovnim osposobljavanjem i mogućnostima prekvalifikacije radne snage. [Am. 23] |
|
(25) |
U okviru održivog urbanog razvoja smatra se da je potrebno podupirati integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, klimatskim, demografskim , tehnološkim, i socijalnim i kulturnim izazovima te izazovima u području okoliša koji utječu na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja i ruralne zajednice , istodobno uzimajući u obzir potrebu promicanja urbano-ruralnih veza , među ostalim i, prema potrebi, u prigradskim područjima . Načela za odabir urbanih područja u kojima se trebaju provoditi integrirana djelovanja za održivi urbani razvoj te okvirni iznosi za ta djelovanja trebala bi se utvrditi u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”uz ciljnu vrijednost od najmanje 6 . Ta djelovanja ujedno mogu ostvarivati koristi od pristupa koji obuhvaća više fondova te integriranog pristupa koji uključuje EFRR, ESF+, EFPR i EPFRR. Najmanje 10 % sredstava EFRR-a dodijeljenih u tu svrhu trebalo bi na nacionalnoj razini dodijeliti prioritetu održivog urbanog razvoja . Također treba utvrditi da bi se taj postotak morao poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja u slučaju prijenosa između prioriteta unutar nekog programa ili među programima, uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja. [Am. 24] |
|
(26) |
Kako bi se odredila ili pružila rješenja za izazove povezane s održivim urbanim razvojem na razini Unije, Inovativne mjere za gradove u području održivog urbanog razvoja trebalo bi zamijeniti Europskom urbanom inicijativom, koja će se provesti u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Tom inicijativom trebala bi biti obuhvaćena sva urbana područja i ona bi trebala podupirati plan EU-a za gradove nastaviti i razviti u Europsku urbanu inicijativu. Ta bi inicijativa trebala podupirati plan EU-a za gradove (10) kako bi se poticali rast, kvaliteta života i inovacije te utvrdili i uspješno savladali socijalni izazovi . [Am. 25] |
|
(27) |
Posebnu pozornost treba obratiti na najudaljenije regije, i to donošenjem mjera u skladu s člankom 349. UFEU-a kojim se predviđaju dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije za poravnanje dodatnih troškova nastalih u tim regijama kao rezultat jednog stalnog ograničenja iz članka 349. UFEU-a, ili nekoliko njih, to jest udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, čija postojanost i međudjelovanje znatno ograničuju njihov razvoj. Ova sredstva mogu obuhvaćati ulaganja, operativne troškove i obveze obavljanja javnih usluga i njihov je cilj nadoknaditi dodatne troškove nastale zbog takvih ograničenja. Operativne potpore mogu obuhvatiti rashode za usluge teretnog prijevoza , zelenu logistiku, upravljanje mobilnošću i potporu za novoosnovana poduzeća za usluge prijevoza kao i rashode za postupke povezane s ograničenjima skladištenja, prevelikim proizvodnim alatima i njihovim održavanjem te s manjkom ljudskog kapitala na lokalnom tržištu . Ta sredstva ne podliježu tematskoj koncentraciji koja je predviđena ovom Uredbom . Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, i, kao što je slučaj za sve operacije koje se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, sve potpore EFRR-a za financiranje operativne potpore i potpore za ulaganja u najudaljenijim regijama trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a. [Am. 26] |
|
(28) |
Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u odnosu na izmjene, u opravdanim slučajevima, Priloga II. kojim se utvrđuje popis pokazatelja koji se upotrebljavaju kao osnova za pružanje informacija Europskom parlamentu i Vijeću o uspješnosti programa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(29) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije otklanjanjem glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji uz pomoć pristupa usmjerenog na građane čiji je cilj poduprijeti razvoj pod vodstvom zajednice i potaknuti aktivno građanstvo , ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju te ograničenosti financijskih sredstava država članica i regija može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđen u članku 5. UFEU-a UEU-a . U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja, [Am. 27] |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
Zajedničke odredbe
Članak 1.
Predmet
1. Ovom se Uredbom utvrđuju posebni ciljevi i područje primjene potpore Europskog fonda za regionalni razvoj („EFRR”) u pogledu cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iz članka [4. stavka 2.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2. Ovom se Uredbom utvrđuju i posebni ciljevi i područje primjene potpore Kohezijskog fonda u pogledu cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” iz članka [4. stavka 2. točke (a)] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Članak 1.a
Zadaće EFRR-a i Kohezijskog fonda
EFRR i Kohezijski fond doprinose općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije.
EFRR doprinosi smanjenju razlika između stupnja razvoja različitih regija u Uniji te smanjenju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među ostalim u pogledu okolišnih izazova, s pomoću održivog razvoja i strukturne prilagodbe regionalnih gospodarstava.
Kohezijski fond doprinosi projektima u području transeuropskih mreža i okoliša. [Am. 28]
Članak 2.
Posebni ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda
1. U skladu s ciljevima politike utvrđenima u članku [4. stavku 1.] Uredbe (EU) 2018/xxxx[nova Uredba o zajedničkim odredbama], iz EFRR-a se pruža potpora za sljedeće posebne ciljeve:
|
(a) |
„pametnija Europa promicanjem inovativne inovativnog, pametnog i pametne gospodarske preobrazbe uključivog gospodarskog razvoja i preobrazbe, regionalne povezanosti u području tehnologija, razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), povezanosti i učinkovite javne uprave ” („PO 1”) na sljedeće načine: [Am. 29]
|
|
(b) |
„zelenija i otporna Europa za sve s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja” („PO 2”) na sljedeće načine: [Am. 34]
|
|
(c) |
„povezanija Europa jačanjem mobilnosti i regionalne povezanosti ICT-a za sve jačanjem mobilnosti ” („PO 3”) na sljedeće načine: [Am. 44]
|
|
(d) |
„Europa uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom Europskog stupa socijalnih prava” („PO 4”) na sljedeće načine: [Am. 49]
|
|
(e) |
„Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih i svih ostalih područja s pomoću lokalnih inicijativa” („PO 5”) na sljedeće načine: [Am. 57]
|
1.a Jačanje multimodalne urbane mobilnosti na lokalnoj razini iz točke (b) podtočke vii.a ovog članka, koja se smatra prihvatljivom za potporu ako doprinos EFRR-a za operaciju ne prelazi 10 000 000 EUR. [Am. 60]
2. Kohezijski fond podupire PO 2 i posebne ciljeve u okviru PO 3 navedene u točkama ii., iii. i iv. stavka 1. točke (c).
3. Uzimajući u obzir posebne ciljeve navedene u stavku postizanje posebnih ciljeva iz stavka 1., EFRR ili Kohezijski fond, kako je primjereno, može podupirati i aktivnosti u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ako su ti ciljevi jedno od sljedećeg također mogu : [Am. 61]
|
(a) |
poboljšati sposobnost programskih tijela i tijela povezanih s provedbom fondova i podupirati javne vlasti, lokalnu i regionalnu upravu nadležnu za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda preko posebnih planova izgradnje administrativnih kapaciteta u cilju lokalizacije ciljeva održivog razvoja, pojednostavljenja postupaka i smanjenja rokova za provedbu aktivnosti, pod uvjetom da su strukturne prirode i da program ima mjerljive ciljeve ; [Am. 62] |
|
(b) |
unaprijediti suradnju s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje. |
Potpora izgradnji kapaciteta iz točke (a) ovog članka može se dopuniti dodatnom potporom iz Programa potpore reformama uspostavljenog Uredbom EU-a (2018/xxx (Program potpore reformama); [Am. 63]
Suradnja iz točke (b) odnosi se na suradnju s partnerima iz prekograničnih regija, iz odvojenih regija ili iz regija koje se nalaze na području obuhvaćenom Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju, makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili njihovom kombinacijom; [Am. 64]
Značajno sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti, organizacija civilnog društva, uključujući korisnike, u svim fazama pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programa u okviru EFRR-a osigurava se u skladu s načelima utvrđenima u europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo. [Am. 65]
Članak 3.
Tematska koncentracija potpore iz EFRR-a
1. Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, ukupna sredstva iz EFRR-a za svaku državu članicu usredotočuju se na nacionalnu razinu u skladu sa stavcima 3. i 4.
2. U pogledu tematske koncentracije potpore za države članice u kojima se nalaze najudaljenije regije, razdvajaju se sredstva iz EFRR-a posebno dodijeljena za programe za najudaljenije regije od sredstava iz EFRR-a dodijeljenih svim drugim regijama.
3. Države članice Regije na razini NUTS 2 razvrstavaju se prema omjeru svojeg svojem bruto nacionalnog dohotka domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku na sljedeći način: [Am. 66]
|
(a) |
one s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili BDP-om po stanovniku iznad 100 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a („1. skupina”); [Am. 67] |
|
(b) |
one s bruto nacionalnim dohotkom na razini ili iznad 75 BDP-om po stanovniku između 75 % i 100 % prosjeka EU-a i ispod 100 % tog prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a („2. skupina”); [Am. 68] |
|
(c) |
one s bruto nacionalnim dohotkom ispod BDP-om po stanovniku nižim od 75 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a („3. skupina”). [Am. 69] |
Za potrebe ovog članka, omjer bruto nacionalnog dohotka znači omjer između razvrstavanje regije u jednu od tri kategorije regija određuje se na osnovi omjera bruto nacionalnog dohotka domaćeg proizvoda po stanovniku države članice svake regije , izmjeren izmjerenog u standardima kupovne moći (PPS) i izračunan izračunanog na temelju podataka Unije za razdoblje od 2014. do 2016. i prosječnog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku u standardima kupovne moći u BDP-a 27 država članica EU-a u istom referentnom razdoblju. [Am. 70]
Smatra se da se programi u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za najudaljenije regije razvrstavaju u 3. skupinu.
4. Države članice ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu tematske koncentracije:
|
(a) |
države članice iz za kategoriju najrazvijenijih regija („ 1. skupine skupina”) dodjeljuju za PO 1 i PO 2 najmanje 85 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 60 % za PO 1; : [Am. 71]
|
|
(b) |
države članice iz za kategoriju tranzicijskih regija („ 2. skupine skupina”) dodjeljuju za PO 1 najmanje 45 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 30 % za PO 2; : [Am. 74]
|
|
(c) |
države članice iz za kategoriju slabije razvijenijih regija („ 3. skupine skupina”) dodjeljuju za PO 1 najmanje 35 % svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a u okviru prioriteta, osim tehničke pomoći, i najmanje 30 % za PO 2. : [Am. 77]
|
4.a U propisno opravdanim slučajevima, dotična država članica može zatražiti smanjenje razine koncentracije sredstava na razini kategorije regija od najviše pet postotnih bodova, ili deset postotnih bodova u slučaju najudaljenijih regija, za tematski cilj utvrđen člankom 3. stavkom 4. točkom (a) podtočkom i., člankom 3. stavkom 4. točkom (b) podtočkom i. te člankom 3. stavkom 4. točkom (c) podtočkom i. [novi EFFR-Kohezijski fond]. [Am. 80]
5. Zahtjevi u pogledu tematske koncentracije iz stavka 4. ispunjavaju se tijekom cijelog programskog razdoblja, uključujući pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između programa i tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
6. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a u pogledu vezi s PO 1 ili PO 2, glavnim ciljevima politike ili i PO 1 i PO 2 određenog programa smanjena nakon opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te uredbe, ispunjavanje zahtjeva za tematsku koncentraciju iz stavka 4. ne ocjenjuje se ponovno. [Am. 81]
Članak 4.
Opseg potpore iz EFRR-a
1. Europski fond za regionalni razvoj podupire sljedeće:
|
(a) |
ulaganja u infrastrukturu; |
|
(aa) |
ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije; [Am 83 i 191/rev] |
|
(b) |
ulaganja u pristup uslugama; |
|
(c) |
produktivna ulaganja i ulaganja kojima se doprinosi očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta u MSP-ove okviru MSP-ova, kao i sva potpora MSP-ovima u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata ; [Am 84 i 192/rev] |
|
(d) |
opremu, softver i nematerijalnu imovinu; |
|
(e) |
aktivnosti povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava te aktivnosti koje uključuju klastere; |
|
(f) |
tehničku pomoć. |
Uz to, Produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati ako uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima ili poslovnu infrastrukturu koja se podupiru u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i donosi koristi MSP-ovima .
Uz to, produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi mogu se podupirati u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima koje se podupiru u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. te u aktivnostima povezanima s energetskom učinkovitošću i obnovljivom energijom u okviru članka 2. stavka 1. točke (b) podtočaka i. i ii., u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (a) i člankom 60. Uredbe (EU) …/… [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 193/rev]
Kako bi se doprinijelo posebnom cilju u okviru PO 1 navedenom u članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki iv., EFRR podupire i aktivnosti osposobljavanja, mentoriranja, cjeloživotnog učenja , prekvalifikacije i obrazovanja. [Am 87 i 194/rev]
2. U okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) EFRR može podupirati i sljedeće:
|
(a) |
dijeljenje objekata i ljudskih potencijala; |
|
(b) |
prateća meka ulaganja i druge aktivnosti povezane s PO 4 u okviru Europskog socijalnog fonda plus kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o ESF-u plus]. |
Članak 5.
Područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda
1. Kohezijski fond podupire sljedeće:
|
(a) |
ulaganja u okoliš, uključujući ulaganja povezana s kružnim gospodarstvom, održivim razvojem i obnovljivom energijom koja donose koristi za okoliš; [Am. 88] |
|
(b) |
ulaganja u osnovnu i sveobuhvatnu mrežu TEN-T; [Am. 89] |
|
(c) |
tehničku pomoć , uključujući poboljšanje i razvoj administrativnih vještina i kompetencija lokalnih vlasti u upravljanju tim sredstvima . [Am. 90] |
|
(ca) |
aktivnosti povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava te aktivnosti koje uključuju klastere; [Am. 91] |
Države članice osiguravaju primjerenu ravnotežu između ulaganja pod točkama (a) i (b) na temelju ulaganja i konkretnih potreba svake države članice . [Am. 92]
2. Iznos iz Kohezijskog fonda koji se prenosi u Instrument za povezivanje Europe (12) proporcionalan je i upotrebljava se za projekte mreže TEN-T. [Am. 93]
Članak 6.
Isključenje iz područja primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda
1. Sredstvima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda ne podupiru se:
|
(a) |
razgradnja ili izgradnja nuklearnih elektrana; |
|
(b) |
ulaganje radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13); |
|
(c) |
proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda; |
|
(d) |
poduzetnike u teškoćama kako su definirani u članku 2. točki 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (14); |
|
(e) |
ulaganja u novu regionalnu zračnu luku i infrastrukturu zračnih luka, osim u najudaljenijim regijama za ;: [Am. 94] |
|
(ea) |
ulaganja povezana s najudaljenijim regijama; [Am. 95] |
|
(eb) |
potpora povezana s osnovnim mrežama TEN-T; [Am. 96] |
|
(ec) |
ulaganja povezana sa zaštitom okoliša kojima je cilj ublažavanje ili smanjenje negativnog učinka na okoliš. [Am. 97] |
|
(f) |
ulaganja u zbrinjavanje otpada na odlagališta , osim u najudaljenijim regijama i potpore za stavljanje izvan pogona, rekonstrukciju ili osiguravanje postrojenja izvan pogona i ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. Direktive (EU) 2008/98 Europskog parlamenta i Vijeća (15); [Am. 98] |
|
(g) |
ulaganja u postrojenja za obradu preostalog otpada , uz iznimku najudaljenijih regija i, u slučaju najnovijih rješenja za recikliranje, u skladu s načelima kružnog gospodarstva i hijerarhijom otpada kojima se u potpunosti poštuju ciljevi utvrđeni člankom 11. stavkom 2. Direktive (EU) 2008/98 i pod uvjetom da su države članice uspostavile svoje planove gospodarenja otpadom u skladu s člankom 29. Direktive (EU) 2018/851. Preostali otpad treba se smatrati prvenstveno komunalnim otpadom i materijalom odbačenim nakon obrade otpada koji nije odvojeno prikupljen ; [Am. 99] |
|
(h) |
ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva, osim ulaganja povezanih s čistim vozilima kako su definirana u članku 4. Direktive o izmjeni Direktive 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (16); [Am. 100] |
|
(i) |
ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u područjima u kojima postoje najmanje dvije širokopojasne mreže jednake kategorije; [Am. 102] |
|
(j) |
financiranje za kupnju željezničkih vozila za uporabu u željezničkom prometu, osim ako je povezana s:
|
|
(ja) |
ulaganje u izgradnju ustanova za institucionalnu skrb u kojima se provodi segregacija ili krše osobni izbor i neovisnost; [Am. 104] |
1.a Iznimke navedene u stavku h ograničene su na iznos do 1 % ukupnih sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini. [Am. 101]
2. Uz to, potpora iz Kohezijskog fonda ne dodjeljuje se za ulaganja u stanovanje, osim ako su povezana s promicanjem energetske učinkovitosti i uporabe energije iz obnovljivih izvora , pristupačnim životnim uvjetima za starije osobe i osobe s invaliditetom te seizmičkom prilagodbom . [Am. 105]
3. Prekomorske zemlje i teritoriji ne ispunjavaju uvjete za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda, ali mogu sudjelovati u programima Interreg u skladu s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/xxxx [ETS (Interreg].
Članak 6.a
Partnerstvo
Svaka država članica osigurava značajno i uključivo sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i korisnika usluga u upravljanju, programiranju, ostvarenju, praćenju i evaluaciji aktivnosti i politika koje podupiru EFRR i Kohezijski fond u okviru podijeljenog upravljanja, u skladu s člankom 6. predložene Uredbe o zajedničkim odredbama Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014. [Am. 106]
Članak 7.
Pokazatelji
1. Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su utvrđeni i definirani u Prilogu I., u pogledu EFRR-a i Kohezijskog fonda i, prema potrebi kada je to prikladno , pokazatelji ostvarenja i rezultata za pojedine programe upotrebljavaju se u skladu s člankom [12. stavkom 1.] drugim podstavkom točkom (a), [člankom 17. stavkom 3.] točkom (d) podtočkom ii. i [člankom 37. stavkom 2.] točkom (b) Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 107]
2. Za pokazatelje ostvarenja polazne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljevi utvrđeni za 2029. kumulativni su.
3. U skladu s obvezom o izvješćivanju na temelju članka [38. stavka 3. točke (e) podtočke i.] Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom II.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 13. radi izmjene Priloga I. kako bi se izvršile potrebne prilagodbe popisa pokazatelja za upotrebu u državama članicama i radi izmjene Priloga II. kako bi se izvršile potrebne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.
4.a Države članice mogu podnijeti propisno opravdani zahtjev za dodatnu fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode, koje javna uprava podupire sufinanciranjem ulaganja u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. Pri definiranju fiskalne prilagodbe u okviru preventivnog ili korektivnog skupa mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu Komisija pažljivo razmatra taj zahtjev na način koji odražava stratešku važnost ulaganja koja se sufinanciraju u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. [Am. 108]
POGLAVLJE II.
Posebne odredbe o postupanju s određenim teritorijalnim značajkama
Članak 8.
Integrirani teritorijalni razvoj
1. EFRR može podupirati EFRR-om se podupire integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. [Am. 109]
1.a Najmanje 5 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za integrirani teritorijalni razvoj u neurbanim područjima koja se suočavaju s prirodnim, geografskim ili demografskim poteškoćama, nedostatcima ili teškoćama u pristupu osnovnim uslugama. od tog se iznosa najmanje 17,5 % dodjeljuje ruralnim područjima i zajednicama uzimajući u obzir odredbe Pakta o pametnim selima za razvoj projekata kao što su pametna sela. [Am. 110]
2. Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu EFRR-a, isključivo s pomoću posebne osi ili programa ili putem drugih oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] , a ta provedba može ostvarivati koristi od pristupa koji obuhvaća više fondova te integriranog pristupa u okviru EFRR-a, ESF-a plus, EFPR-a i EPFRR-a . [Am. 111]
Članak 9.
Održivi urbani razvoj
1. EFRR U cilju suočavanja s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima, EFRR podupire integrirani teritorijalni razvoj temeljen na teritorijalnim strategijama u skladu s člankom [23.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] koje mogu ostvarivati koristi od pristupa koji obuhvaća više fondova te integriranog pristupa u okviru EFRR-a, ESF-a plus, usmjeren funkcionalna na urbana područja („održivi urbani razvoj”) unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. te Uredbe. [Am. 112]
2. Najmanje 6 10 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se za održivi urbani razvoj u obliku posebnog programa, posebne prioritetne osi, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja ili nekog drugog teritorijalnog nekih drugih teritorijalnih alata kako je utvrđeno člankom 22. točkom (c) Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama]. „Gradskim tijelima” iz članka 6. Uredbe (EU) 2018/XXXX [nova Uredba o zajedničkim odredbama] imaju mogućnosti odabira uključenih mjera i projekata. Operacije koje se razvijaju u okviru PO-a različitih od PO 5 mogu, ako su dosljedne, pridonijeti ostvarenju minimalnog praga od 10 % za održivi urbani razvoj. Ulaganja u okviru PO 5 (i) trebala bi se smatrati doprinosom tom izdvajanju od 10 %, kao i aktivnosti koje se provode u okviru drugih PO-a, ako su u skladu s održivim urbanim razvojem . [Am. 113]
U okviru jednog ili više uključenih programa utvrđuju se planirani iznosi za tu svrhu u skladu s člankom [17. stavkom 3.] točkom (d) podtočkom vii. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
3. Postotak dodijeljen održivom urbanom razvoju u skladu sa stavkom 2. poštuje se tijekom cijelog programskog razdoblja pri prijenosu dodijeljenih sredstava iz EFRR-a između prioriteta programa ili između pojedinih programa, uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom [14.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
4. Ako su dodijeljena sredstva iz EFRR-a smanjena zbog opoziva u skladu s člankom [99.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] ili zbog financijskih ispravaka Komisije u skladu s člankom [98.] te Uredbe, usklađenost sa stavkom 2. ne ocjenjuje se ponovno.
Članak 10.
Europska urbana inicijativa
1. EFRR podupire i Europsku urbanu inicijativu koju Komisija provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja.
Tom inicijativom obuhvaćena su sva funkcionalna urbana područja i podupire podupiru se plan partnerstva i organizacijski troškovi plana Unije za gradove. Pri izradi i provedbi Europske urbane inicijative potrebno je aktivno uključiti lokalne vlasti. [Am. 114]
2. Europska urbana inicijativa sastoji se od sljedeća tri dijela, od kojih su svi povezani s održivim urbanim razvojem:
|
(a) |
potpora izgradnji kapaciteta , uključujući djelovanje u području razmjene za regionalne i lokalne predstavnike na podnacionalnoj razini ; [Am. 115] |
|
(b) |
potpora inovativnim mjerama kojima se može dodijeliti dodatno sufinanciranje u svrhu Uredbe (EU) 2018/xxx (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i koje se mogu pružiti zajedno s europskom mrežom za ruralni razvoj, posebno u pogledu ruralnih i urbanih veza i projekata kojima se podupire razvoj urbanih i funkcionalnih područja; [Am. 116] |
|
(c) |
potpora znanju, procjenama teritorijalnog učinka, razvoju politike i komunikaciji. [Am. 117] |
Na zahtjev jedne ili više država članica Europskom urbanom inicijativom može se podupirati i međudržavna suradnja u području urbanih pitanja kao što su Referentni okvir za održivost gradova, Teritorijalni program Europske unije i prilagodba ciljeva održivog razvoja UN-a okolnostima na lokalnoj razini . [Am. 118]
Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament o događanjima u okviru Europske urbane inicijative. [Am. 119]
Članak 10.a
Područja koja se suočavaju s prirodnim ili demografskim poteškoćama i izazovima
U programima sufinanciranima iz EFRR-a, koji obuhvaćaju područja s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama i izazovima, poput onih iz članka 174. UFEU-a, posebna se pozornost posvećuje rješavanju izazova s kojima se ta područja suočavaju.
Konkretno, u posebne regionalne i nacionalne planove moraju se uključiti područja razine NUTIS III ili grupacije lokalnih administrativnih jedinica s gustoćom stanovništva manjom od 12,5 stanovnika/km2 za slabo naseljena područja ili s gustoćom stanovništva manjom od 8 stanovnika/km2 za vrlo slabo naseljena područja ili s prosječnim padom broja stanovnika većim od 1 % u razdoblju od 2007. do 2017. kako bi se u većoj mjeri privuklo stanovništvo te povećala poslovna ulaganja, pristup digitalnim i javnim uslugama, uključujući fond iz sporazuma o suradnji. U okviru Sporazuma o partnerstvu mogu se izdvojiti posebna sredstva. [Am. 120]
Članak 11.
Najudaljenije regije
1. Posebna Članak 3. ne primjenjuje se na posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije. Ta posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije upotrebljavaju se za poravnanje dodatnih troškova koji su nastali u tim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj iz članka 349. UFEU-a ili više njih. [Am. 121]
2. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. podupiru se:
|
(a) |
aktivnosti u okviru područja primjene kako je navedeno u članku 4.; |
|
(b) |
odstupajući od članka 4., mjere kojima se pokrivaju operativni troškovi u svrhu poravnanja dodatnih troškova koji su nastali u najudaljenijim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj iz članka 349. UFEU-a ili više njih. |
Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. mogu se podupirati i rashodi koji obuhvaćaju nadoknadu odobrenu za obvezu pružanja javne usluge i ugovore u najudaljenijim regijama.
3. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ne podupiru se:
|
(a) |
operacije koje uključuju proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u; |
|
(b) |
potpora za prijevoz osoba odobrena u skladu s člankom 107. stavkom 2. točkom (a) UFEU-a; |
|
(c) |
oslobođenja od poreza i izuzeća od socijalnih davanja i |
|
(d) |
obveze pružanja javne usluge koje ne ispunjavaju poduzetnici kod kojih država djeluje kao nositelj javne ovlasti. |
3.a Odstupajući od članka 4. stavka 1., EFRR može podupirati proizvodna ulaganja u poduzeća u najudaljenijim regijama, neovisno o njihovoj veličini. [Am. 122]
POGLAVLJE III.
Završne odredbe
Članak 12.
Prijelazne odredbe
Uredbe (EZ) br. 1300/2013 i 1301/2013 ili svaki akt donesen u skladu s njima nastavljaju se primjenjivati na programe i operacije koji se podupiru iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda u okviru programskog razdoblja 2014.–2020.
Članak 13.
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe do 31. prosinca 2027 . [Am. 123]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (17)
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 13.a
Stavljanje izvan snage
Ne dovodeći u pitanje članak 12. ove Uredbe, Uredba (EZ) br. 1301/2013 i Uredba (EZ) br. 1300/2013 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021. [Am. 124]
Članak 13.b
Preispitivanje
Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 31. prosinca 2027. u skladu s člankom 177. UFEU-a. [Am. 125]
Članak 14.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 90.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 115.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(4) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
(5) [Potpuno upućivanje – nova Uredba o zajedničkim odredbama].
(6) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 8. srpnja 2017., COM(2017)0376.
(7) [Potpuno upućivanje – nova Uredba o ESF-u plus].
(8) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(9) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(10) Zaključci Vijeća o planu EU-a za gradove od 24. lipnja 2016.
(11) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(12) Upućivanje
(13) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ.
(14) Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(15) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(16) Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 120, 15.5.2009., str. 5.).
PRILOG I.
Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond – članak 7. stavak 1. (1)
Tablica 1.: Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za Europski fond za regionalni razvoj (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg) i Kohezijski fond (**)
|
Cilj politike |
Ostvarenja |
Rezultati |
||
|
1. |
2. |
3. |
||
|
RCO (2) 01 – Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)* RCO - 01 – Regionalni prosječni dohodak [Am. 127] RCO 02 – Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava* RCO 03 – Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima* RCO 04 – Poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu* RCO 05 – Novoosnovana poduzeća s primljenom potporom* RCO 06 – Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama s primljenom potporom RCO 07 – Istraživačke ustanove koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima RCO 08 – Nominalna vrijednost opreme za istraživanje i inovacije RCO 10 – Poduzeća koja surađuju s istraživačkim ustanovama RCO 10a – Poduzeća s primljenom potporom za uključivanje svojih proizvoda i usluga u kružno gospodarstvo [Am. 128] RCO 96 – Međuregionalna ulaganja u projekte EU-a* |
RCR (3) 01 – Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom* RCR - 01 – Povećanje regionalnog dohotka kako je definiran u članku 3. stavku 3. [Am. 131] RCR 02 – Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)* RCR 03 – MSP-ovi koji uvode inovacije u proizvode ili postupke* RCR 04 – MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju* RCR 05 – MSP-ovi koji uvode interne inovacije* RCR 06 – Zahtjevi za izdavanje patenta podneseni Europskom patentnom uredu* RCR 07 – Zahtjevi za žigove i registraciju dizajna* RCR 08 – Zajedničke objave javnog i privatnog sektora |
||
|
RCO 12 – Poduzeća s primljenom potporom za digitalizaciju njihovih proizvoda i usluga RCO 13 – Digitalne usluge i proizvodi razvijeni za poduzeća RCO 14 – Javne institucije s primljenom potporom za razvoj digitalnih usluga i aplikacija RCO 14a – Dodatna socioekonomska središta sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta [Am. 129] |
RCR 11 – Korisnici novih javnih digitalnih usluga i aplikacija* RCR 12 – Korisnici novih digitalnih proizvoda, usluga i aplikacija koje su razvila poduzeća* RCR 13 – Poduzeća koja su postigla visoki digitalni intenzitet* RCR 14 – Poduzeća koja se koriste javnim digitalnim uslugama Korisnici javnih digitalnih usluga * [Am. 132] RCR 14b – Socioekonomska središta s pretplatom na širokopojasni pristup mrežama vrlo visokog kapaciteta [Am. 130] |
|||
|
RCO 15 – Kapacitet stvorene inkubacije* |
RCR 16 – Poduzeća s velikim rastom s primljenom potporom* RCR 17 – Poduzeća stara tri godine koja preživljavaju na tržištu* RCR 18 – MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora jednu godinu nakon stvaranja inkubatora RCR 19 – Poduzeća s većim prometom RCR 25 – Dodana vrijednost po zaposleniku u MSP-ovima s primljenom potporom* |
|||
|
RCO 16 – Poduzeća koja sudjeluju u procesu poduzetničkog otkrivanja RCO 17 – Ulaganja u regionalne/lokalne ekosustave za razvoj vještina RCO 101 – MSP-ovi koji ulažu u razvoj vještina RCO 102 – MSP-ovi koji ulažu u sustave upravljanja osposobljavanjem* |
RCR 24 – MSP-ovi koji ostvaruju koristi od aktivnosti za razvoj vještina koje pruža lokalni/regionalni ekosustav RCR 97 – Pripravništva s primljenom potporom u MSP-ovima RCR 98 – Osoblje MSP-ova koje završava trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga) RCR 99 – Osoblje MSP-ova koje završava alternativno osposobljavanje za uslužne djelatnosti utemeljene na znanju (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga) RCR 100 – Osoblje MSP-ova koje završava formalno osposobljavanje za razvoj vještina (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)* |
|||
|
RCO 18 – Kućanstva s primljenom potporom za poboljšanje energetske učinkovitosti njihova stambenog objekta RCO 18a – Postotak godišnje uštede energije za cijeli fond zgrada (u usporedbi s početnom godinom) u skladu s ciljem postizanja visokoučinkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada kako je navedeno u nacionalnoj dugoročnoj strategiji obnove kojom se podupire obnova nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada [Am. 134] RCO 18b – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta koja su ostvarila najmanje 60 % uštede energije [Am. 135] RCO 18c – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću stambenog objekta koja su ostvarila normu zgrade gotovo nulte potrošnje energije (nZEB) nakon obnove [Am. 136] RCO 19 – Javne Zgrade s primljenom potporom za poboljšanje energetske učinkovitosti (od kojih: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti) [Am. 137] RCO 19b – Broj energetski siromašnih/ranjivih potrošača s primljenom potporom za poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih stambenih objekata [Am. 138] RCO 20 – Novoizgrađene ili poboljšane mreže centraliziranoga grijanja RCO 20a – Zgrade s primljenom potporom za poboljšanje njihove pripremljenosti za pametne tehnologije [Am. 139] |
RCR 26 – Konačna godišnja potrošnja energije (od čega: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti) RCR 27 – Kućanstva s boljom energetskom učinkovitošću njihova stambenog objekta koja su ostvarila najmanje 60 % uštede energije [Am. 150] RCR 28 – Zgrade s poboljšanom energetskom klasifikacijom (od čega: stambeni objekti, privatni nestambeni objekti, javni nestambeni objekti) RCR 28a – Zgrade s poboljšanom energetskom učinkovitošću koja proizlazi iz ugovornih aranžmana kojima se jamči provjerljiva ušteda energije i poboljšana učinkovitost, kao što je ugovor o energetskom učinku kako je utvrđen u članku 2. točki 27. Direktive 2012/27/EU (4) [Am. 151] RCR 29 – Procijenjene emisije stakleničkih plinova* RCR 30 – Poduzeća s poboljšanom energetskom učinkovitošću RCR 30a – Zgrade s poboljšanom pripremljenosti za pametne tehnologije [Am. 152] |
||
|
RCO 22 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (od čega: električna energija, toplinska energija) RCO 22a – Ukupna konačna potrošnja energije iz obnovljivih izvora i potrošnja po sektoru (grijanje i hlađenje, promet, električna energija) [Am. 140] RCO 22b – Udio ukupne proizvedene energije iz obnovljivih izvora [Am. 141] RCO 22c – Smanjenje godišnjeg uvoza neobnovljive energije [Am. 142] RCO 97 – Broj zajednica za energiju i zajednica za energiju iz obnovljivih izvora s primljenom potporom* RCO 97a – Udio potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora u ukupnom instaliranom kapacitetu električne energije [Am. 143] |
RCR 31 – Ukupno proizvedena energija iz obnovljivih izvora (od čega: električna energija, toplinska energija) RCR 32 – Energija iz obnovljivih izvora: kapacitet povezan na mrežu (operativni)* |
|||
|
RCO 23 – Digitalni upravljački sustavi za pametne mreže RCO 98 – Kućanstva s primljenom potporom za primjenu pametnih energetskih mreža RCO 98a – Potpora za regije na koje utječe dekarbonizacija u prijelaznom razdoblju [Am. 144] |
RCR 33 – Korisnici povezani na pametne mreže RCR 34 – Uvođenje projekata za pametne mreže |
|||
|
RCO 24 – Novi ili poboljšani sustavi za praćenje prirodnih katastrofa , kao što su potresi, šumski požari, poplave ili suše , pripravnost, upozorenje i odgovor na njih* [Am. 145] RCO 25 – Novoizgrađene ili učvršćene obale mora, rijeka i jezera te zaštita od odrona u cilju zaštite osoba, imovine i prirodnog okoliša RCO 26 – Zelena infrastruktura izgrađena za prilagodbu klimatskim promjenama RCO 27 – Nacionalne/regionalne/lokalne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama RCO 28 – Područja obuhvaćena mjerama zaštite od šumskih požara , potresa, poplava ili suša [Am. 146] |
RCR 35 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava RCR 36 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od šumskih požara RCR 37 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava i šumskih požara) RCR 96 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa koje nisu povezane s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima* RCR 38 – Procijenjeno prosječno vrijeme odgovora na katastrofe* |
|||
|
RCO 30 – Duljina novih ili konsolidiranih cijevi za povezivanje kućanstava na vodovodnu mrežu RCO 31 – Duljina novoizgrađenih ili konsolidiranih odvodnih mreža RCO 32 – Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda RCO 32a – Ukupna količina fosilnih goriva koji se mijenjaju izvorima energije s niskom razinom emisija [Am. 147] |
RCR 41 – Stanovništvo povezano na poboljšanu vodoopskrbnu mrežu RCR 42 – Stanovništvo povezano barem na sekundarnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda RCR 43 – Gubici Smanjenje gubitaka vode [Am. 153] RCR 44 – Pravilno pročišćena otpadna voda |
|||
|
RCO 34 – Dodatni kapacitet za sprječavanje i recikliranje otpada [Am. 148] RCR 34a – Broj pretvorenih poslova [Am. 149] |
RCR 46 – Stanovništvo koje se služi objektima za recikliranje otpada i malim sustavima za gospodarenje otpadom RCR - 46a – Stvaranje otpada po stanovniku [Am. 154] RCR - 46b – Otpad po glavi stanovnika poslan na odlagalište i oporaba energije [Am. 155] RCR 47 – Reciklirani otpad RCR 47a – Reciklirani biootpad [Am. 156] RCR 48 – Reciklirani otpad koji se upotrebljava kao sirovina RCR 48a – Broj stanovnika koji imaju pristup postrojenjima koja pripremaju otpad za ponovnu uporabu [Am. 157] RCR 48b – Stopa kružne uporabe materijala [Am. 158] RCR 49 – Oporabljeni Ponovno uporabljeni otpad [Am. 159] RCR 49a – Otpad pripremljen za ponovnu uporabu [Am. 160] |
|||
|
RCO 36 – Površina zelene infrastrukture s primljenom potporom u urbanim područjima RCO 37 – Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove u skladu s prioritetnim akcijskim okvirom RCO 99 – Površina izvan područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove RCO 38 – Površina obnovljenog zemljišta s primljenom potporom RCO 39 – Postavljeni sustavi za praćenje onečišćenja zraka |
RCR 50 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka RCR 95 –Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi u urbanim područjima RCR 51 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za smanjenje buke RCR 52 – Obnovljeno zemljište koje se upotrebljava za zelene površine, socijalne stanove, gospodarske djelatnosti ili aktivnosti u zajednici |
|||
|
RCO 41 – Dodatna kućanstva sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta RCO 42 – Dodatna poduzeća sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta |
RCR 53 – Kućanstava s pretplatom na širokopojasni pristup mrežama vrlo visokog kapaciteta RCR 54 – Poduzeća s pretplatom na širokopojasni pristup mrežama vrlo visokog kapaciteta |
||
|
RCO 43 – Duljina novih cesta s primljenom potporom – TEN-T (5) (osnovne i sveobuhvatne mreže) [Am. 162] RCO 44 – Duljina novih cesta s primljenom potporom – ostalih RCO 45 – Duljina obnovljenih ili poboljšanih cesta – TEN-T (osnovne i sveobuhvatne mreže) [Am. 163] RCO 46 – Duljina obnovljenih ili poboljšanih cesta – ostalih |
RCR 55 – Korisnici novoizgrađenih, obnovljenih ili poboljšanih cesta RCR - 55a – Stopa dovršetka koridora mreže TEN-T na nacionalnom području [Am. 166] RCR 56 – Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture RCR 101 – Uštede vremena zbog poboljšane željezničke infrastrukture |
|||
|
RCO 47 – Duljina nove željeznice s primljenom potporom – TEN-T (osnovne i sveobuhvatne mreže) [Am. 164] RCO 48 – Duljina nove željeznice s primljenom potporom – ostale RCO 49 – Duljina obnovljene ili poboljšane željeznice – TEN-T (osnovne i sveobuhvatne mreže) [Am. 165] RCO 50 – Duljina obnovljene ili poboljšane željeznice – ostale RCO 51 – Duljina novih ili poboljšanih unutarnjih plovnih putova – TEN-T RCO 52 – Duljina novih ili poboljšanih unutarnjih plovnih putova – ostalih RCO 53 – Željezničke postaje i objekti – novi ili poboljšani RCO 54 – Intermodalne veze – nove ili poboljšane RCO 100 – Broj luka s primljenom potporom |
RCR 57 – Duljina operativnih željeznica opremljenih Europskim sustavom za upravljanje željezničkim prometom RCR - 57a – Stopa dovršetka koridora mreže TEN-T na nacionalnom području [Am. 167] RCR 58 – Godišnji broj putnika na željeznicama s primljenom potporom RCR 59 – Teretni željeznički promet RCR 60 – Teretni promet unutarnjim plovnim putovima |
|||
|
RCO 55 – Duljina tramvajskih linija i linija podzemne željeznice – novih RCO 56 – Duljina tramvajskih linija i linija podzemne željeznice – obnovljenih/poboljšanih RCO 57 – Ekološki prihvatljiva vozila za javni prijevoz RCO 58 – Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom s primljenom potporom RCO 59 – Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje) s primljenom potporom RCO 60 – Gradovi s novim ili poboljšanim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza |
RCR 62 – Godišnji broj putnika u javnom prijevozu RCR 63 – Godišnji broj korisnika novih/poboljšanih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice RCR 64 – Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom |
|||
|
RCO 61 – Godišnji broj nezaposlenih osoba kojima služe poboljšani objekti za službe za zapošljavanje (kapacitet) |
RCR 65 – Tražitelji posla koji se svake godine koriste uslugama službi za zapošljavanje s primljenom potporom |
||
|
RCO 63 – Stvoreni kapacitet infrastrukture za privremeni prihvat RCO 64 – Kapacitet obnovljenih smještajnih objekata – migranti, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu RCO 65 – Kapacitet obnovljenih smještajnih objekata – ostalih |
RCR 66 – Popunjenost izgrađene ili obnovljene infrastrukture za privremeni prihvat RCR 67 – Popunjenost obnovljenih smještajnih objekata – migranti, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu RCR 68 – Popunjenost obnovljenih smještajnih objekata – ostalih RCR - 68a – članovi marginaliziranih zajednica i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih aktivnosti koje uključuju stanovanje i socijalne usluge (osim Roma) [Am. 169] RCR - 68b – članovi marginaliziranih zajednica i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih aktivnosti koje uključuju stanovanje i socijalne usluge (Romi) [Am. 170] |
|||
|
RCO 66 – Kapacitet učionica infrastrukture za skrb o djeci s primljenom potporom (novih ili poboljšanih) RCO 67 – Kapacitet učionica obrazovne infrastrukture s primljenom potporom (novih ili poboljšanih) |
RCR 70 – Godišnji broj djece koja se koriste infrastrukturom za skrb o djeci s primljenom potporom RCR 71 – Godišnji broj učenika koji se koriste obrazovnom infrastrukturom s primljenom potporom |
|||
|
RCO 69 – Kapacitet infrastrukture za zdravstvenu skrb s primljenom potporom RCO 70 – Kapacitet socijalne infrastrukture s primljenom potporom (osim smještajnih objekata) |
RCR 72 – Osobe koje imaju pristup boljim uslugama zdravstvene skrbi RCR 73 – Godišnji broj osoba koje se koriste zdravstvenim ustanovama s primljenom potporom RCR 74 – Godišnji broj osoba koje se koriste ustanovama za socijalnu skrb s primljenom potporom RCR 75 – Prosječno vrijeme odgovora za hitne medicinske slučajeve na području s primljenom potporom |
|||
|
RCO 74 – Stanovništvo obuhvaćeno strategijama za integrirani urbani razvoj RCO 75 – Integrirane strategije za urbani razvoj RCO 76 – Suradnički projekti RCO 77 – Kapacitet kulturne i turističke infrastrukture s primljenom potporom |
RCR 76 – Dionici koji su sudjelovali u izradi i provedbi strategija urbanog razvoja RCR 77 – Turisti/posjeti lokacijama s primljenom potporom* RCR 78 – Korisnici koji ostvaruju koristi od kulturne infrastrukture s primljenom potporom |
||
|
RCO 80 – Strategije za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice |
|
|||
|
Horizontalno – provedba |
RCO 95 – Osoblje koje se financira iz EFRR-a i Kohezijskog fonda |
RCR 91 – Prosječno trajanje objavljivanja poziva, odabira projekata i potpisivanja ugovora* RCR 92 – Prosječno trajanje natječajnog postupka (od pokretanja postupka javne nabave do potpisivanja ugovora)* RCR 93 – Prosječno trajanje provedbe projekta (od potpisivanja ugovora do posljednjeg plaćanja) * RCR 94 – Jedinstveni postupak podnošenja ponuda za intervencije u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda* |
Tablica 2.: Dodatni zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata za EFRR za Interreg
|
Pokazatelji specifični za Interreg |
RCO 81 – Sudionici u inicijativama prekogranične mobilnosti RCO 82 – Sudionici u zajedničkim mjerama kojima se promiču rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti i socijalna uključenost RCO 83 – Razvijene ili provedene zajedničke strategije / akcijski planovi RCO 84 – Zajedničke pilot aktivnosti provedene u okviru projekata RCO 85 – Sudionici u zajedničkim programima osposobljavanja RCO 96 – Utvrđene pravne ili administrativne prepreke RCO 86 – Potpisani zajednički administrativni ili pravni sporazumi RCO 87 – Organizacije koje surađuju preko granica RCO 88 – Projekti koji se provode preko nacionalnih granica radi suradničkog učenja u cilju jačanja aktivnosti suradnje RCO 89 – Prekogranični projekti za poboljšanje upravljanja na više razina RCO 90 – Prekogranični projekti koji vode do mreža / klastera |
RCR 79 – Zajedničke strategije / akcijski planovi koje organizacije pokreću u trenutku / nakon okončanja projekta RCR 80 – Zajedničke pilot aktivnosti koje organizacije pokreću ili proširuju u trenutku / nakon okončanja projekta RCR 81 – Sudionici koji završavaju zajedničke programe osposobljavanja RCR 82 – Uklonjene ili ublažene pravne ili administrativne prepreke RCR 83 – Osobe obuhvaćene potpisanim zajedničkim sporazumima RCR 84 – Organizacije koje surađuju preko granica od 6 do 12 mjeseci nakon okončanja projekta RCR 85 – Sudionici u zajedničkim mjerama od 6 do 12 mjeseci nakon okončanja projekta RCR 86 – Dionici/institucije s pojačanim kapacitetima za suradnju preko nacionalnih granica |
(1) Primjenjuje se, za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i Interreg, u skladu s člankom 12. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 36. stavkom 2. točkom (b) [prijenos podataka] Uredbe (EU) br. [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te, za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”, u skladu s člankom 17. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. [nova Uredba o zajedničkim odredbama] te, za Interreg, u skladu s člankom 17. stavkom 4. točkom (e) podtočkom ii. Uredbe (EU) [nova Uredba o ETS-u].
(2) RCO: Zajednički pokazatelj ostvarenja regionalne politike (engl. Regional Policy Common Output Indicator).
(3) RCR: Zajednički pokazatelj rezultata regionalne politike (engl. Regional Policy Common Result Indicator).
(4) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
(**) U svrhu prikazivanja, pokazatelji su razvrstani na temelju cilja politike, ali nisu na njega ograničeni. Posebno se, na temelju 5. cilja politike, posebni ciljevi iz ciljeva politike od 1. do 4. mogu upotrebljavati s relevantnim pokazateljima. Uz to se, kako bi se stvorila potpuna slika očekivanih i stvarnih učinaka programa, pokazatelji označeni s (*) mogu upotrebljavati za posebne ciljeve na temelju više od jednog cilja politike od 1. do 4., ako je to važno.
PRILOG II.
Najvažniji pokazatelji performansi za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond iz članka 7. stavka 3. (1)
|
Cilj politike |
Posebni cilj |
Ostvarenja |
Rezultati |
||||
|
1. |
2. |
3. |
4. |
||||
|
|
CCO 01 – Poduzeća kojima se pruža potpora za inovacije CCO - 01a – Poduzeća koja primaju potporu za održivu gospodarsku aktivnost [Am. 173] CCO 02 – Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama koje primaju potporu |
CCR 01 – MSP-ovi koji uvode inovacije u području proizvoda, postupaka, stavljanja na tržište ili organizacije CCR - 01a – Povećanje regionalnog dohotka [Am. 175] |
||||
|
CCO 03 – Poduzeća i javne ustanove kojima se pruža potpora za razvoj digitalnih proizvoda i aplikacija |
CCR 02 – Dodatni korisnici novih digitalnih proizvoda, usluga i aplikacija koje su razvila poduzeća i javne ustanove |
|||||
|
CCO 04 – MSP-ovi koji primaju potporu radi stvaranja radnih mjesta i ostvarivanja održivog rasta [Am. 174] |
CCR 03 – Stvorena radna mjesta u MSP-ovima koji primaju potporu |
|||||
|
CCO 05 – MSP-ovi koji ulažu u razvoj vještina |
CCR 04 – Osoblje MSP-ova koje ostvaruje koristi od izobrazbe za razvoj vještina |
|||||
|
|
CCO 06 – Ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti |
CCR 05 – Korisnici s poboljšanom energetskom klasifikacijom |
||||
|
CCO 07 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora |
CCR 06 – Količina dodatne energije proizvedene iz obnovljivih izvora |
|||||
|
CCO 08 – Digitalni upravljački sustavi koji su razvijeni za pametne mreže CCO 08a – Razvoj novih poduzeća [Am. 177] |
CCR 07 – Dodatni korisnici povezani na pametne mreže CCR 07a – Ukupan broj otvorenih radnih mjesta [Am. 179] |
|||||
|
CCO 09 – Novi ili poboljšani sustavi za praćenje katastrofa, upozorenje i odgovor na njih CCO 09a – Povećana prilagodba na klimatske promjene, povećano sprječavanje rizika od prirodnih katastrofa i bolja otpornost na katastrofe i ekstremne vremenske uvjete [Am. 178] |
CCR 08 – Dodatno stanovništvo koje ostvaruje koristi od zaštitnih mjera od poplava, šumskih požara i ostalih prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama |
|||||
|
CCO 10 – Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda |
CCR 09 – Dodatno stanovništvo povezano barem na sekundarnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda |
|||||
|
CCO 11 – Novi ili poboljšani kapacitet za recikliranje otpada |
CCR 10 – Dodatni reciklirani otpad |
|||||
|
CCO 12 – Površina zelene infrastrukture u urbanim područjima |
CCR 11 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka |
|||||
|
|
CCO 13. – Dodatna kućanstva i poduzeća pokrivena širokopojasnim mrežama vrlo visokog kapaciteta |
CCR 12 – Dodatna kućanstva i poduzeća s pretplatom na širokopojasni pristup mrežama vrlo visokog kapaciteta |
||||
|
CCO 14 – Cestovna mreža TEN-T: nove i poboljšane ceste i mostovi [Am. 181] |
CCR 13 – Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture i mostova [Am. 182] |
|||||
|
CCO 15 – Željeznička mreža TEN-T: nove i poboljšane željezničke pruge |
CCR 14 – Godišnji broj putnika koji se služe poboljšanim željezničkim prijevozom |
|||||
|
CCO 16 – Proširenje i modernizacija tramvajskih linija i linija podzemne željeznice |
CCR 15 – Godišnji broj putnika na novim i moderniziranim tramvajskim linijama i linijama podzemne željeznice |
|||||
|
|
CCO 17 – Godišnji broj nezaposlenih osoba koji se koriste poboljšanim mogućnostima službi za zapošljavanje |
CCR 16 – Tražitelji posla koji se svake godine koriste poboljšanim mogućnostima službi za zapošljavanje |
||||
|
CCO 18 – Novi ili poboljšani kapacitet infrastrukture za skrb o djeci ili obrazovanje |
CCR 17 – Godišnji broj korisnika nove ili poboljšane infrastrukture za skrb o djeci ili obrazovanje |
|||||
|
CCO 19 – Dodatni kapacitet nove ili poboljšane infrastrukture za prihvat |
CCR 18 – Godišnji broj korisnika novih ili poboljšanih objekata za prihvat i smještaj |
|||||
|
CCO 20 – Novi ili poboljšani kapacitet infrastrukture za zdravstvenu skrb |
CCR 19 – Stanovništvo koje ima pristup boljim uslugama zdravstvene skrbi |
|||||
|
|
CCO 21 – Stanovništvo obuhvaćeno strategijama za integrirani urbani razvoj |
|
(1) Komisija će upotrebljavati te pokazatelje u skladu s obvezom izvješćivanja na temelju članka 38. stavka 3. točke (e) podtočke i. [primjenjive] Financijske uredbe.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/599 |
P8_TA(2019)0304
Standardne vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 (preinaka) (COM(2017)0676 – C8-0395/2017 – 2017/0293(COD))
(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)
(2021/C 108/41)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0676), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0395/2017), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2018. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (2), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 3. svibnja 2018. upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 16. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0287/2018), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (3); |
|
2. |
prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 227, 28.6.2018., str. 52.
(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 3. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0370).
P8_TC1-COD(2017)0293
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (preinaka)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/631.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
Izjava Komisije o članku 15.
Tijekom preispitivanja iz članka 15. i pri predlaganju zakonodavne izmjene ove Uredbe, prema potrebi, Komisija će provesti relevantna savjetovanja u skladu s Ugovorima. Posebno će se savjetovati s Europskim parlamentom i državama članicama u tom kontekstu.
U okviru tog preispitivanja Komisija će ispitati i primjerenost gornje granice od 5 % navedene u točki 6.3. dijela A Priloga I. s obzirom na potrebu da se ubrza promicanje vozila s nultim i niskim emisijama u državama članicama na koje se to odnosi.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/602 |
P8_TA(2019)0305
Smanjenje utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (COM(2018)0340 – C8-0218/2018 – 2018/0172(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/42)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0340), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0218/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za ribarstvo (A8-0317/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (3); |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 207.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 210.
(3) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 24. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0411).
P8_TC1-COD(2018)0172
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/904.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/604 |
P8_TA(2019)0306
Gnojidbeni proizvodi EU-a ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda s oznakom CE na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 (COM(2016)0157 – C8-0123/2016 – 2016/0084(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/43)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0157), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0123/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 12. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0270/2017), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2); |
|
2. |
traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 389, 21.10.2016., str. 80.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 24. listopada 2017. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0392).
P8_TC1-COD(2016)0084
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/1009.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/606 |
P8_TA(2019)0307
Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (COM(2018)0171 – C8-0130/2018 – 2018/0081(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/44)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0171), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 153. stavak 2. točku (b) i članak 153. stavak 1. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0130/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. veljače 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0382/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0081
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnikâ od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/983.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/608 |
P8_TA(2019)0308
Zajednička pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/106/EEZ o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (COM(2017)0648 – C8-0391/2017 – 2017/0290(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/45)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0648), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0391/2017), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog Parlamenta, podneseno okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 19. travnja 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. srpnja 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0259/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 52.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.
P8_TC1-COD(2017)0290
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 92/106/EEZ o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Opći je cilj uspostaviti resursno učinkovitu multimodalnu prometnu mrežu i smanjiti negativni učinak prijevoza na čistoću zraka, emisije stakleničkih plinova, nesreće, buku i zagušenja i dalje je problem za gospodarstvo, kao i za zdravlje i dobrobit europskih građana. Unatoč činjenici da je cestovni prijevoz glavni uzročnik tih negativnih učinaka, previđa se da će cestovni prijevoz tereta do 2050. porasti za 60 posto. [Am. 1] |
|
(2) |
Smanjivanje negativnog učinka prometnih aktivnosti i dalje je jedan od glavnih ciljeva prometne politike EU-a. Direktiva Vijeća 92/106/EEZ (4), kojom su uspostavljene mjere za poticanje razvoja kombiniranog prijevoza, jedini je zakonodavni akt Unije koji izravno potiče preusmjeravanje s cestovnog prijevoza tereta na načine prijevoza s niskim razinama emisija kao što su prijevoz unutarnjim plovnim putovima te pomorski i željeznički prijevoz. Kako bi se dodatno smanjile negativne posljedice cestovnog prijevoza tereta, trebalo bi poticati istraživanje i razmjenu najboljih praksi među državama članicama o rješenjima za bolje pravce kretanja, optimizaciju mreže, povećanje učinkovitosti tereta i mogućnosti naplate vanjskih troškova. [Am. 2] |
|
(3) |
Cilj da se 30 % cestovnog prijevoza tereta dionice dulje od 300 km do 2030. godine preusmjeri na druge načine prijevoza kao što su željeznički ili prijevoz vodnim putovima, a do 2050. godine i više od 50 %, kako bi se poboljšala učinkovitost multimodalnih logističkih lanaca, među ostalim većom uporabom energetski učinkovitijih načina prijevoza, ostvaruje se sporije od očekivanog te se prema trenutačnim predviđanjima neće postići potrebno je postići s pomoću veće učinkovitosti i poboljšanja infrastrukture u željezničkom sektoru i sektoru vodnih putova. [Am. 3] |
|
(4) |
Direktivom 92/106/EEZ pridonijelo se razvoju politike Unije o kombiniranom prijevozu te se poduprlo preusmjeravanje velike količine tereta s cestovnog na druge načine prijevoza. Nedostaci u provedbi te direktive, osobito dvosmislen jezik i zastarjele odredbe, kao i ograničeno područje primjene njezinih mjera potpore te birokratske i protekcionističke prepreke u željezničkom sektoru , znatno su umanjili njezin učinak. [Am. 4] |
|
(4a) |
Ova Direktiva trebala bi otvoriti put efikasnim intermodalnim i multimodalnim uslugama prijevoza tereta jamčenjem ravnopravnih tržišnih uvjeta za različite načine prijevoza. [Am. 5] |
|
(5) |
Direktivu 92/106/EEZ stoga bi trebalo pojednostavniti, a njezinu provedbu poboljšati preispitivanjem gospodarskih poticaja za kombinirani prijevoz s ciljem poticanja preusmjeravanja robe iz cestovnog prijevoza na načine prijevoza koji su ekološki prihvatljiviji, sigurniji, energetski učinkovitiji i koji uzrokuju manje zagušenja. poboljšanja konkurentnosti željezničkog prijevoza i prijevoza vodnim putovima u odnosu na cestovni prijevoz. [Am. 6] |
|
(6) |
Opseg nacionalnih usluga intermodalnog prijevoza predstavlja 19,3 % ukupnog intermodalnog prijevoza u Uniji. Takve usluge trenutačno ne ostvaruju korist od mjera potpore predviđenih Direktivom 92/106/EEZ zbog ograničenog područja primjene definicije kombiniranog prijevoza. Međutim, negativni učinci nacionalnog cestovnog prijevoza, a osobito emisije stakleničkih plinova i zagušenje, imaju učinak koji prelazi državne granice. Stoga je nužno proširiti područje primjene Direktive 92/106/EEZ na nacionalni (unutar države članice) kombinirani prijevoz radi podupiranja daljnjeg razvoja kombiniranog prijevoza u Uniji, a time i preusmjeravanja s cestovnog na željeznički prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima te priobalnu plovidbu. Odstupanje od pravila o kabotaži i dalje je međutim ograničeno na usluge kombiniranog međunarodnog prijevoza koje se pružaju između više država članica. Države članice morat će provesti učinkovite kontrole da bi se osiguralo poštovanje tih pravila i poticalo usklađivanje radnih i socijalnih uvjeta između različitih načina prijevoza i između različitih država članica. [Am. 7] |
|
(7) |
Uslugu kombiniranog prijevoza treba smatrati jedinstvenom uslugom prijevoza koja se izravno natječe s unimodalnim prijevozom od točke polaska do krajnjeg odredišta. Regulatornim uvjetima trebala bi se osigurati jednakost između međunarodnog kombiniranog prijevoza i međunarodnog unimodalnog prijevoza te nacionalnog kombiniranog prijevoza i nacionalnog unimodalnog prijevoza. |
|
(7a) |
Kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, cestovne dionice kombiniranog prijevoza trebale bi biti obuhvaćene odredbama Uredbi (EZ) br. 1071/2009 (5) i (EZ) br. 1072/2009 (6) Europskog parlamenta i Vijeća ako su dio međunarodnog prijevoza odnosno domaćeg prijevoza. Potrebno je zajamčiti i socijalnu zaštitu vozača koji djelatnost obavljaju u drugoj državi članici. Odredbe o upućivanju vozača iz Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i o provedbi tih odredbi u skladu s Direktivom 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebale bi se primjenjivati na prijevoznike koji prijevoz obavljaju na cestovnim dionicama kombiniranog prijevoza. Cestovne dionice trebale bi se smatrati sastavnim dijelom jedinstvenog kombiniranog prijevoza. Konkretno, pravila o međunarodnom prijevozu iz navedenih direktiva trebala bi se primjenjivati na cestovne dionice koje su dio međunarodnog kombiniranog prijevoza. Povrh toga, u slučaju kaboteže, odredbe o kabotažnom prijevozu iz Uredbe 1072/2009 trebale bi se primjenjivati na cestovne dionice koje su dio domaćeg kombiniranog prijevoza. [Am. 8] |
|
(8) |
Postojeća definicija sadržava različita ograničenja udaljenosti za cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza s obzirom na način prijevoza u necestovnoj dionici, a za željeznički prijevoz nema utvrđenog ograničenja udaljenosti, već se umjesto toga uzima u obzir pojam „najbližeg prikladnog terminala” kako bi se osigurala određena fleksibilnost za uzimanje u obzir posebnih okolnosti. Ta je definicija dovela do mnogih poteškoća u provedbi zbog različitih tumačenja i posebnih poteškoća pri utvrđivanju uvjeta provedbe. Bilo bi korisno ukloniti te nejasnoće, a da se pritom osigura zadržavanje određenog stupanja fleksibilnosti. |
|
(9) |
U postojećoj se definiciji kombiniranog prijevoza najmanjom propisanom udaljenošću od 100 km za necestovnu dionicu kombiniranog prijevoza osigurava obuhvaćenost većine usluga kombiniranog prijevoza. Dionice željeznice i priobalne plovidbe protežu se velikim udaljenostima kako bi bile konkurentne isključivo cestovnom prijevozu. Ta najmanja udaljenost ujedno osigurava da se iz područja primjene isključe posebne usluge kao što su kratke trajektne linije ili dubokomorski prijevoz, što bi se dogodilo u svakom slučaju. Međutim, uz takva ograničenja, niz usluga koje se odvijaju unutarnjim plovnim putovima oko luka te unutar i oko aglomeracija, koje znatno pridonose smanjenju zagušenja cestovnih mreža u pomorskim lukama i njihovu neposrednom zaleđu te smanjenju pritiska na okoliš u aglomeracijama, nisu uzete u obzir za potrebe kombiniranog prijevoza. Stoga bi bilo korisno ukinuti tu najmanju udaljenost, a istodobno zadržati isključenost određenih usluga poput onih koje uključuju dubokomorski prijevoz ili kratke trajektne linije. |
|
(9a) |
Potrebno je pojasniti da prikolice i poluprikolice mogu imati dopuštenu bruto masu od 44 tone ako su utovarne jedinice utvrđene u skladu s međunarodnim normama ISO6346 i EN13044. [Am. 9] |
|
(10) |
Ograničenje u pogledu najmanje veličine utovarne jedinice koje je trenutačno navedeno u definiciji kombiniranog prijevoza moglo bi ometati budući razvoj inovativnih intermodalnih rješenja za gradski prijevoz. S druge strane, mogućnost identifikacije utovarnih jedinica s pomoću postojećih normi moglo bi ubrzati njihovu obradu na terminalima te olakšati protok kombiniranog prijevoza kako bi se osiguralo lakše postupanje s utvrđenim utovarnim jedinicama kao i njihova održivost u budućnosti. |
|
(11) |
Zastarjela uporaba pečata kao dokaza pružene usluge kombiniranog prijevoza sprječava djelotvornu provedbu ili provjeru prihvatljivosti za mjere utvrđene u Direktivi 92/106/EEZ. Trebalo bi pojasniti dokaze nužne za dokazivanje pružanja usluge kombiniranog prijevoza kao i načine osiguravanja takvih dokaza Trebalo bi poticati uporabu i prijenos elektroničkih podataka o prijevozu, koji bi trebali pojednostavniti pružanje odgovarajućih dokaza i njihovu obradu koju provode odgovarajuća tijela u cilju postupnog ukidanja papirnatih dokumenata u budućnosti. Format koji se upotrebljava trebao bi biti pouzdan i vjerodostojan. U regulatornom okviru i inicijativama kojima se pojednostavljuju administrativni postupci te digitalizacija aspekata prijevoza treba uzeti u obzir napretke koji su ostvareni na razini Unije. [Am. 10] |
|
(11a) |
Kako bi kombinirani prijevoz postao konkurentniji i privlačniji za prijevoznike, posebice kada je riječ o vrlo malim poduzećima te malim i srednjim poduzećima, trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje koje podrazumijeva pružanje usluge kombiniranog prijevoza u odnosu na uslugu unimodalnog prijevoza. [Am. 11] |
|
(12) |
Područje primjene postojećih mjera gospodarske potpore utvrđeno u Direktivi 92/106/EEZ vrlo je ograničeno i sastoji se od fiskalnih mjera (konkretno povrata ili smanjenja poreza) koje se odnose isključivo na kombinirani željeznički i cestovni prijevoz. Takve mjere trebalo bi proširiti na kombinirani prijevoz koji obuhvaća prijevoz unutarnjim plovnim putom i pomorski prijevoz. Trebalo bi poduprijeti i druge odgovarajuće vrste mjera, kao što su mjere potpore za ulaganje u infrastrukturu u digitalne tehnologije ili različite mjere gospodarske potpore. U pogledu digitalnih tehnologija, bilo bi potrebno omogućiti prijelazno razdoblje za dematerijalizaciju dokumenata kojima se potvrđuje da je obavljen kombinirani prijevoz. Tijekom tog razdoblja trebalo bi tehnološki unaprijediti instrumente nadležnih tijela za kontrolu. Države članice trebale bi dati prednost ulaganjima u terminale za pretovar kojima se pridonosi smanjenju zagušenja na cestama, ublažavanju izolacije industrijskih područja u kojima nedostaje takva infrastruktura, poboljšanju dostupnosti te fizičke i digitalne povezivosti opreme za pretovar tereta. [Am. 12] |
|
(13) |
Glavno usko grlo u infrastrukturi koje ometa preusmjeravanje s cestovnog prijevoza na ostale načine prijevoza nalazi se na razini terminala za pretovar a pogoršano je nedostatkom smislene provedbe terminala TEN-T. Postojeća obuhvaćenost terminalima za pretovar i njihova prostorna raspoređenost nisu dovoljne u Uniji, barem ne duž postojeće osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T, a kapacitet postojećih terminala za pretovar doseže svoja ograničenja te će ga trebati dodatno razviti kako bi se mogao nositi s ukupnim rastom prijevoza tereta. Ulaganje u kapacitet terminala za pretovar moglo bi smanjiti ukupne troškove pretovara te time dovesti do preusmjeravanja na načine prijevoza s niskim emisijama, kao što se pokazalo u nekim državama članicama. Stoga bi države članice, u suradnji sa susjednim državama članicama i Komisijom, trebale osigurati po potrebi proširenje postojećih terminala za pretovar izgradnju više terminala za pretovar za potrebe kombiniranog prijevoza i kapaciteta za pretovar ili povećati njihovu dostupnost prijevoznicima u područjima u kojima su potrebni ili pak tamo gdje je potrebno uspostaviti točke za pretovar. To bi potaknulo uporabu alternativnih prijevoza tereta, čime bi kombinirani prijevoz postao konkurentniji od isključivo cestovnog prijevoza. Treba povećati pokrivenost terminalima za pretovar i njihov kapacitet barem duž postojećih osnovnih i sveobuhvatnih mreža TEN-T. Trebao bi u prosjeku postojati barem jedan prikladni terminal za pretovar u kombiniranom prijevozu smješten najviše 150 km daleko od svakog mjesta otpreme u Uniji. Kombinirani prijevoz trebao bi imati koristi od naknada za vanjske troškove predviđenih člankom 2. Direktive 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) . [Am. 13] |
|
(13a) |
Države članice trebale bi dati prednost ulaganjima u terminale za pretovar radi smanjenja uskih grla i područja zagušenja, posebice u blizini gradskih i prigradskih područja, olakšavanja prelaska prirodnih prepreka kao što su planinska područja, poboljšanja prekograničnih veza, smanjenja štetnih emisija koje se prenose zrakom i poboljšanja pristupa u industrijska područja koja nemaju takvu infrastrukturu te iz njih. [Am. 14] |
|
(14) |
Države članice trebale bi primjenjivati dodatne mjere gospodarske potpore, pored onih postojećih, usmjerene na različite dionice kombiniranog prijevoza kako bi smanjile cestovni prijevoz tereta te potaknule uporabu drugih načina prijevoza poput željezničkog, pomorskog i prijevoza unutarnjim plovnim putovima, čime bi se smanjili onečišćenje zraka, emisije stakleničkih plinova, prometne nesreće, buka i zagušenje potaknulo uvođenje digitalizacije u sektor i na unutarnje tržište. Takve mjere mogu , među ostalim mjerama, uključivati smanjenje određenih poreza ili naknada za prijevoz, bespovratna sredstva za intermodalne utovarne jedinice stvarno prevezene u kombiniranom prijevozu ili djelomični povrat troškova pretovara. Te mjere mogle bi uključivati integraciju povezanih sustava i automatizaciju usluga te ulaganja u digitalnu logistiku, inovativne informacijske i komunikacijske tehnologije za sustave za pretovar tereta i te inteligentne prometne sustave kako bi se olakšao protok informacija. Te mjere mogle bi uključivati povećanje uspješnost u području zaštite okoliša te učinkovitost i održivost kombiniranog prijevoza i to na način da potiču upotrebu čistih vozila ili vozila s niskom razinom emisija i alternativnih goriva, podupiru energetski učinkovita rješenja i upotrebu obnovljivih izvora energije u cijelom lancu kombiniranog prijevoza i smanjuju štetne posljedice prometa kao što je buka. [Am. 15] |
|
(14a) |
Fondovima i programima Unije za financiranje istraživanja trebale bi se i dalje podupirati države članice u postizanju ciljeva ove Direktive. [Am. 16] |
|
(14b) |
Ulaganje u logistiku također je važan instrument za jačanje konkurentnosti kombiniranog prijevoza. Sustavnije korištenje digitalnih rješenja, kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije ili pametni povezani sustavi, olakšalo bi razmjenu podataka, povećalo učinkovitost i smanjilo trošak usluga pretovara te bi skratilo rokove. [Am. 17] |
|
(14c) |
Ulaganjem u osposobljavanje radne snage u logističkom lancu, posebno na terminalima za pretovar, omogućila bi se i veća konkurentnost kombiniranog prijevoza. [Am. 18] |
|
(15) |
Mjere potpore za kombinirani prijevoz trebale bi se provoditi u skladu s pravilima o državnim potporama iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Državnim potporama olakšava se razvoj gospodarskih djelatnosti ako one ne utječu na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a te su koristan alat za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a. Stoga bi u takvim slučajevima Komisija trebala razmotriti djelomično izuzimanje država članica iz zahtjeva za obavještavanje Komisije iz članka 108. stavka 3. UFEU-a. [Am. 19] |
|
(16) |
Kako bi se izbjeglo eventualno preklapanje ulaganja država članica koje su teritorijalno blizu , prema potrebi potrebno je koordinirati mjere potpore između država članica i Komisije uz pomoć tijesne suradnje između nadležnih tijela država članica . [Am. 20] |
|
(17) |
Države članice ujedno trebaju redovito preispitivati mjere potpore radi osiguranja njihove učinkovitosti i djelotvornosti a njihov ukupni učinak na europski prometni sektor kako je navedeno u Europskoj strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije potrebno je ocijeniti. Po potrebi bi se trebale donijeti korektivne mjere. Komisija bi, na temelju informacija koje joj države članice dostave, trebala izraditi procjenu različitih mjera koje su države članice poduzele i učinkovitosti tih mjera te bi trebala poticati razmjenu dobre prakse. [Am. 21] |
|
(18) |
U smislu ove Direktive ne bi se trebala praviti razlika između kombiniranog prijevoza za najam ili naknadu i kombiniranog prijevoza za vlastite potrebe. |
|
(18a) |
Nedostatak usporedivih i pouzdanih statističkih podataka trenutačno koči razvoj kombiniranog prijevoza u Uniji i donošenje mjera za razvoj njegova potencijala. [Am. 22] |
|
(19) |
Radi hvatanja u koštac s razvojem prijevoza u Uniji, osobito tržištem kombiniranog prijevoza, države članice trebale bi prikupiti odgovarajuće podatke i informacije te ih redovito podnositi Komisiji, a Komisija bi svake četiri godine trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću i nadležnim tijelima država članica trebala podnijeti izvješće o provedbi ove Direktive. [Am. 23] |
|
(19a) |
Komisija bi trebala biti odgovorna za pravilnu provedbu ove Direktive i za postizanje cilja razvoja kombiniranog prijevoza diljem Unije do 2030., odnosno do 2050. U tu bi svrhu trebala na temelju informacija koje joj dostave države članice redovito ocjenjivati napredak u povećanju udjela kombiniranog prijevoza u svakoj državi članici te po potrebi podnijeti prijedlog izmjene ove Direktive u cilju postizanja tog cilja na razini Unije. [Am. 24] |
|
(20) |
Transparentnost je važna za sve dionike uključene u kombinirani prijevoz, posebno one na koje se primjenjuje ova Direktiva. Radi pružanja potpore takvoj transparentnosti i promicanja daljnje suradnje u svakoj državi članici treba odrediti nadležna tijela. |
|
(21) |
Kako bi se u obzir uzela tržišna kretanja i tehnički napredak, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu dopunjavanja ove Direktive daljnjim pojedinostima o informacijama u vezi s kombiniranim prijevozom koje moraju dostavljati države članice. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (10). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi zaprimati sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci trebali bi sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(22) |
S obzirom na to da ciljeve je cilj ove Direktive koji se odnose na daljnje promicanje preusmjeravanja s cestovnog prijevoza na ekološki prihvatljivije načine prijevoza te time smanjivanje negativnih eksternalija prometnog sustava Unije omogućiti konkurentnost kombiniranog prijevoza u odnosu na cestovni prijevoz, iako države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego ih se, zbog primarno prekogranične prirode kombiniranog prijevoza tereta i s njime povezane infrastrukture i problema koji se namjeravaju uzeti u obzir u ovoj Direktivi, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 25] |
|
(23) |
Direktivu 92/106/EEZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 92/106/EEZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
naslov se zamjenjuje sljedećim: „Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe”; |
|
2. |
članak 1. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 1. 1. Ova se Direktiva primjenjuje na usluge kombiniranog prijevoza. 2. U smislu ove Direktive »kombinirani prijevoz« znači prijevoz robe koji se sastoji od cestovnog prijevoza kao početne ili završne dionice putovanja, ili obiju, te necestovne dionice putovanja željezničkim ili pomorskim prijevozom ili prijevozom unutarnjim plovnim putovima:
Odstupajući od toga, točka (a) ovog stavka do pet godina nakon stupanja na snagu Direktive] obuhvaća prikolice i poluprikolice koje se ne mogu postaviti na dizalicu u kombiniranom prijevozu bez pratnje koje nisu identificirane u skladu sa sustavom za identifikaciju uspostavljenim u skladu s međunarodnim normama ISO6346 i EN13044. [Am. 28] Necestovna dionica koja se koristi unutarnjim plovnim putovima ili pomorskim prijevozom, a za koju ne postoji odgovarajuća komercijalno dostupna alternativa cestovnog prijevoza ili koju nije moguće izbjeći u komercijalno isplativoj usluzi, ne uzima se u obzir za potrebe kombiniranog prijevoza. [Am. 29] 3. Nijedna cestovna dionica iz stavka 2. ne smije premašiti najdulju od sljedećih udaljenosti udaljenost od 150 km na području Unije:
To se ograničenje udaljenosti cestovne dionice primjenjuje na ukupnu duljinu svake cestovne dionice, uključujući sva usputna preuzimanja i isporuke. Ne primjenjuje se na prijevoz prazne utovarne jedinice ili prijevoz do točke preuzimanja ili s točke isporuke robe. Ograničenje udaljenosti cestovne dionice može se prekoračiti za kombinirani cestovni/željeznički prijevoz ako ga odobri država članica ili države članice na čijem se državnom području odvija cestovna dionica radi dolaska do zemljopisno najbližeg prijevoznog terminala koji ima potreban operativni kapacitet za utovar ili istovar u smislu opreme za pretovar, kapaciteta terminala ili odgovarajućih usluga željezničkog prijevoza tereta. Prekoračenje ograničenja udaljenosti cestovne dionice utvrđeno u ovom stavku za kombinirani cestovni/željeznički prijevoz dopušta država članica ili države članice na čijem se državnom području odvija cestovna dionica, ako je to potrebno, radi dolaska do zemljopisno najbližeg terminala za pretovar ili točke za pretovar koji ima potreban operativni kapacitet za utovar ili istovar u smislu opreme za pretovar, kapaciteta terminala, radnog vremena terminala ili odgovarajućih usluga željezničkog prijevoza tereta ako ne postoji terminal ili točka za pretovar koji ispunjava sve navedene uvjete u okviru ograničenja udaljenosti. Taj višak mora se propisno opravdati u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom (ea). Države članice mogu smanjiti duljinu od 150 km cestovne dionice do 50 % u slučaju kombiniranog cestovnog i željezničkog prijevoza na točno utvrđenom dijelu njihova državnog područja zbog razloga zaštite okoliša, pod uvjetom da u okviru ograničenja udaljenosti postoji odgovarajući terminal. [Am. 31] 4. Smatra se da se usluga kombiniranog prijevoza odvija u Uniji ako takva usluga ili njezin dio koji se pruža u Uniji ispunjava zahtjeve utvrđene u stavcima 2. i 3.”; Za potrebe ove Direktive cestovna dionica i/ili necestovna dionica ili njezin dio koja se nalazi izvan područja Unije ne smatra se dijelom kombiniranog prijevoza.” [Am. 32] |
|
3. |
članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. 1. Države članice osiguravaju da se cestovni prijevoz smatra dijelom kombiniranog prijevoza na koji se primjenjuje ova Direktiva samo ako prijevoznik može pružiti informacije koje su jasan dokaz da takav cestovni prijevoz predstavlja cestovnu dionicu kombiniranog prijevoza, uključujući prijevoz praznih utovarnih jedinica prije i nakon prijevoza robe te je li ta informacija propisno dostavljana prijevozniku koji obavlja prijevoz prije njegova početka. [Am. 33] 2. Kako bi se smatralo da su jasan dokaz informacije iz stavka 1. iznose se ili prenose u formatu iz stavka 5. i uključuju sljedeće podatke za svaku uslugu kombiniranog prijevoza: [Am. 34]
3. Nisu potrebne nikakve dodatne isprave za dokazivanje da prijevoznik pruža uslugu kombiniranog prijevoza. 4. Dokaz iz stavka 1. predočava se ili prosljeđuje na zahtjev ovlaštenog inspektora države članice u kojoj se provodi pregled i to u obliku utvrđenom u stavku 5. U slučaju pregleda na cesti predočava se tijekom trajanja takvog pregleda , u roku od najviše 45 minuta. Ako nisu dostupni u vrijeme pregleda na cesti, potpisi iz stavka 2. točke (h) podtočke iii. i iz stavka 2. točke (j) predočavaju se ili prosljeđuju nadležnom tijelu predmetne države članice u roku od 5 radnih dana nakon pregleda. Dokaz mora biti na službenom jeziku države članice ili na engleskom. Tijekom pregleda vozila na cesti vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mu mogu pomoći pružiti dokaze informacije navedene u stavku 2. [Am. 45] 5. Dokaz se može osigurati putnom ispravom koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 6. Uredbe Vijeća br. 11, ili drugim postojećim putnim ispravama kao što su putna isprava u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (CMR) ili putna isprava u skladu s Jedinstvenim pravilima o Ugovoru o međunarodnom željezničkom prijevozu robe (CIM) je teretni list predviđen postojećim međunarodnim ili nacionalnim prometnim konvencijama dok Komisija provedbenim aktima ne odredi standardizirani obrazac. [Am. 46] Takav dokaz može se predočiti ili proslijediti elektronički pomoću prilagodljivo strukturiranog formata koji se može izravno upotrebljavati za računalnu pohranu i obradu, uključujući i kao dopuna elektroničkom teretnom listu u skladu s Konvencijom o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom (eCMR) za cestovnu dionicu u skladu s postojećom međunarodnim ili nacionalnom prometnom konvencijom. Tijela država članica dužna su prihvatiti elektroničke informacije o dokazima. Ako se razmjena informacija između nadležnih tijela i subjekata obavlja elektroničkim alatima, takve razmjene i pohrana takvih informacija provode se tehnikama za elektroničku obradu podataka. [Am. 47] Države članice postupaju u cilju postupne dematerijalizacije dokumentacije i omogućuju prijelazno razdoblje prije potpunog napuštanja uporabe dokumenata u papirnatom obliku. [Am. 48] 6. Za potrebe pregleda na cesti dopušteno je odstupanje usluge prijevoza od pruženih dokaza, osobito u pogledu podataka o pravcu kretanja iz stavka 2. točke (g), točaka (f), (h) i (i) ako je to propisno opravdano, u slučaju iznimnih okolnosti izvan kontrole prijevoznika prijevoznika koje su prouzrokovale promjene u vezi s uslugom kombiniranog prijevoza. U tu svrhu vozaču je dopušteno kontaktirati sa sjedištem, upraviteljem prijevoza ili drugom osobom ili subjektom koji mogu pružiti dodatno opravdanje o odstupanju između pruženih dokaza i stvarne usluge.”; [Am. 49] |
|
4. |
članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. 1. Države članice podnose Komisiji prvi put do [xx/xx/xxxx – 18 12 mjeseci nakon prenošenja Direktive], a potom svake dvije godine, izvješće koje sadržava sljedeće informacije povezane s kombiniranim prijevozom na koji se primjenjuje ova Direktiva na njihovu državnom području: [Am. 50]
1.a Komisija objavljuje podatke koje su dostavile države članice u obliku kojim se omogućuje usporedba među državama članicama. [Am. 58] 2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 10.a kojima se ova Direktiva dopunjava tako što se u njima opisuju sadržaj i pojedinosti informacija o uslugama kombiniranog prijevoza iz stavka 1. 3. Na temelju analize nacionalnih izvješća i statističkih podataka na osnovi pokazatelja i metodologija zajedničkih za cijelu Uniju, prvi puta do [xx/xx/xxx – 9 mjeseci nakon isteka roka za podnošenja izvješća država članica], a nakon toga svake dvije godine, Komisija izrađuje i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i nadležnim tijelima država članica o sljedećem: [Am. 59]
(*1) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).” " |
|
4.a |
U članku 6. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se porezi navedeni u stavku 3., koji se primjenjuju na cestovna vozila (kamioni, tegljači, prikolice, poluprikolice, kontejneri za unutarnje plovne putove ili multimodalne utovarne jedinice ), kada se radi o pravcima kombiniranog prijevoza, smanje ili nadoknade bilo u standardnom iznosu ili u omjeru prema putovanjima, koja takva vozila obavljaju željeznicom i li prijevozom unutarnjim plovnim putovima , unutar granica i u skladu s uvjetima i pravilima koja će utvrditi nakon konzultacije s Komisijom.”[Am. 64] |
|
4.b |
u članku 6. stavku 1., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Smanjenja ili naknade iz prvog stavka odobrava država u kojoj su ta vozila registrirana, na temelju putovanja željeznicom i li unutarnjim plovnim putom obavljenih unutar te države.”[Am. 65] |
|
4.c |
U članku 6. stavku 1., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Države članice mogu, međutim, odobriti ta smanjenja ili naknade na temelju putovanja željeznicom ili unutarnjim plovnim putom , koja su djelomično ili u potpunosti obavljena izvan države članice, u kojoj su ta vozila registrirana.”[Am. 66] |
|
5. |
u članku 6. dodaju se sljedeći stavci 4., 5., 6., 7. i 8.: „4. Kada je to potrebno za ostvarivanje cilja iz stavka 8., države članice poduzimaju potrebne mjere za potporu ulaganjima u terminale za pretovar prijevozne terminale i točke za pretovar u pogledu: [Am. 67]
Države članice osiguravaju da objekti za pretovar kojima je dodijeljena potpora budu dostupni svim prijevoznicima bez diskriminacije. Države članice mogu utvrditi dodatne uvjete za utvrđivanje prihvatljivosti za potporu. O tim uvjetima obavješćuju zainteresirane strane. [Am. 73] 5. Do 31. prosinca 2021. države članice mogu poduzeti daljnje poduzimaju dodatne ekonomske i zakonodavne mjere za poboljšanje među ostalim i upotrebom tehnologija konkurentnosti usluga kombiniranog prijevoza u usporedbi s odgovarajućim alternativnim uslugama cestovnog prijevoza, osobito u cilju smanjenja vremena i troškova pretovara . [Am. 74] Takve mjere mogu se odnositi na bilo koji dio usluge kombiniranog prijevoza, kao što su prijevoz na cestovnoj ili necestovnoj dionici, uključujući vozilo koje se upotrebljava na takvoj dionici, ili kao što su utovarna jedinica ili usluge pretovara. U cilju smanjenja vremena i troškova u kombiniranom prijevozu mjere iz podstavka 1. obuhvaćaju jedan od sljedećih poticaja ili više njih:
Kad poduzimaju dodatne mjere, države članice u obzir uzimaju i da je potrebno ubrzati prelazak na digitalizaciju u sektoru kombiniranog prijevoza te osobito:
5.a Takve dodatne mjere sadrže određene poticaje za prijevoz na necestovnim dionicama. Države članice uključuju mjere za jačanje konkurentnosti prijevoza vodnim putovima, kao što su financijski poticaji za uporabu pravaca priobalne plovidbe ili unutarnjih plovnih putova te za uspostavljanje novih pomorskih veza kratke udaljenosti. [Am. 77] 6. Države članice izvješćuju Komisiju o mjerama koje su poduzete u skladu s ovim člankom i njihovim specifikacijama. 7. Države članice ocjenjuju učinak takvih mjera potpore te svake četiri godine ponovno procjenjuju potrebu za njima i, prema potrebi, donose mjere. 8. Države članice osiguravaju da su mjere potpore kombiniranom prijevozu usmjerene na smanjenje cestovnog prijevoza tereta i da potiču druge načine prijevoza poput željezničkog i pomorskog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima, vozila s niskom razinom emisija ili korištenja alternativnih goriva s nižim emisijama kao što su biogoriva, električna energija od obnovljivih izvora, prirodni plin ili vodikove gorive ćelije , čime se smanjuju onečišćenje, emisije stakleničkih plinova, prometne nesreće, buka i zagušenje. [Am. 78] (*2) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).”; " |
|
6. |
članci 7. i 9. brišu se; |
|
7. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 9.a 1. Države članice imenuju jedno ili više nadležnih tijela koja osiguravaju provedbu Direktive i služe kao kontaktne točke za njezinu provedbu. Države članice obavještavaju ostale države članice i Komisiju o nadležnim tijelima iz prvog podstavka. 2. Države članice dužne su osigurati suradnju nacionalnih nadležnih tijela s nadležnim tijelima drugih država članica. U tu svrhu države članice osiguravaju da si nadležna tijela međusobno dostavljaju informacije potrebne za primjenu postojeće Direktive. Kad je riječ o razini povjerljivosti razmijenjenih informacija, tijelo koje ih prima s njima postupa jednako kao i tijelo koje ih šalje. 3. Države članice objavljuju besplatno i na lako dostupan način putem interneta relevantne informacije o mjerama donesenima u skladu s člankom 6., kao i ostale relevantne informacije za potrebe primjene postojeće Direktive. [Am. 79] 4. Komisija putem interneta objavljuje i, prema potrebi, ažurira popis nadležnih tijela iz stavka 1., kao i popis mjera iz članka 6.”; [Am. 80] |
|
8. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 10.a 1. Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku. 2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2. dodjeljuju se Komisiji na neodređeno razdoblje pet godina počevši od [datuma stupanja na snagu ove (izmjene) Direktive]ove Direktive (o izmjeni)]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. [Am. 81] 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (*3) 5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. 6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. |
Članak 2.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do XXXXXX [godinu dana od njezina stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 262, 25.7.2018., str. 52.
(2) Još nije objavljeno u službenom listu.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(4) Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.).
(5) Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(6) Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).
(7) Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1.).
(8) Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.)
(9) Direktiva 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (SL L 187, 20.7.1999., str. 42.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/623 |
P8_TA(2019)0309
Objavljivanje informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica (COM(2016)0198 – C8-0146/2016 – 2016/0107(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/46)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0198), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 50. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0146/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja irskog i švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2016. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir Akcijski plan za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) OECD-a, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za pravna pitanja u skladu s člankom 55. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0227/2017), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (2); |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 487, 28.12.2016., str. 62.
(2) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 4. srpnja 2017. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0284).
P8_TC1-COD(2016)0107
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 50. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(-1) |
Jednako porezno postupanje za sve, osobito za sva poduzeća, uvjet je sine qua non jedinstvenog tržišta. Koordiniran i usklađen pristup provedbi nacionalnih poreznih sustava ključan je za ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, doprinio bi sprečavanju izbjegavanja poreza i premještanja dobiti. [Am. 1] |
|
(-1a) |
Izbjegavanjem plaćanja i utajom poreza te premještanjem dobiti uskraćuju se vladama i građanima potrebna sredstva kojima se, među ostalim, jamči opći besplatan pristup javnom obrazovanju, uslugama zdravstvene skrbi i državnim socijalnim uslugama te se uskraćuje državama mogućnost da osiguraju povoljno stanovanje, javni prijevoz i izgradnju infrastrukture, što je od ključne važnosti za ostvarenje socijalnog razvoja i gospodarskog rasta. Ukratko, takvim se postupanjem pridonosi nepravdi, nejednakosti te ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom jazu. [Am. 2] |
|
(-1b) |
Kako bi se odgovorilo na hitnu potrebu za progresivnom i pravednom globalnom poreznom politikom, potrebno je uspostaviti pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća kojim se potiče raspodjela bogatstva i borba protiv nejednakosti. [Am. 3] |
|
(1) |
Zadnjih Transparentnost je ključna za neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Zadnjih se godina znatno povećao izazov povezan s izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit poduzeća te je postao velik izvor zabrinutosti u Uniji i u svijetu. Europsko je vijeće u svojim zaključcima od 18. prosinca 2014. priznalo hitnu potrebu za pojačavanjem napora u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza na svjetskoj razini i na razini Unije. Komisija je u svojim komunikacijama pod nazivom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (3) i „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” (4) utvrdila kao svoj prioritet potrebu za prelaskom na sustav u kojem je zemlja u kojoj se dobit ostvaruje ujedno i zemlja u kojoj se plaća porez. Komisija je osim toga odredila kao prioritet potrebu za odgovaranjem da odgovori na poziv naših društava na pravednost zahtjeve europskih građana u pogledu transparentnosti, a time i poreznu transparentnost potrebu da djeluje kao uzor ostalim zemljama. Ključno je da se u okviru transparentnosti uzme u obzir i uzajamnost među konkurentnima [Am. 4]. |
|
(2) |
Europski je parlament u svojoj rezoluciji od 16. prosinca 2015. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Uniji (5) istaknuo da se većom transparentnošću , suradnjom i konvergencijom u području politike oporezivanja poduzeća u Uniji može poboljšati naplata poreza, učiniti rad poreznih tijela učinkovitijim te , dati potpora tvorcima politika u procjeni sadašnjih poreznih sustava kako bi se izradilo buduće zakonodavstvo, osigurati veće javno povjerenje i pouzdanje u porezne sustave i vlade te poboljšati postupak donošenja odluka o ulaganjima na temelju točnijih profila rizika poduzeća . [Am. 5] |
|
(2a) |
Javno izvješćivanje po zemljama učinkovit je i prikladan alat za povećanje transparentnosti poslovanja multinacionalnih poduzeća i davanje prilike javnosti da ocijeni njihov utjecaj na realno gospodarstvo. Ono će također poboljšati sposobnost dioničara da ispravno procijene rizike kojima se izlažu poduzeća, dovesti do strategija ulaganja koje se temelje na točnim informacijama i povećati sposobnost donositelja odluka da ocijene učinkovitost i utjecaj nacionalnog zakonodavstva. [Am. 6] |
|
(2b) |
Izvješćivanje po zemljama također će pozitivno utjecati na prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje kako je predviđeno Direktivom 2002/14/EZ, kao i na kvalitetu aktivnog dijaloga u poduzećima zahvaljujući povećanju znanja o poslovanju poduzeća. [Am. 7] |
|
(3) |
Na temelju zaključaka Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) uvedena je klauzula o preispitivanju kojom se od Komisije traži da razmotri mogućnost uvođenja obveze za velika poduzeća iz dodatnih industrijskih sektora da na godišnjoj osnovi sastavljaju izvješća po državama, uzimajući u obzir događanja u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) te rezultate povezanih europskih inicijativa. |
|
(4) |
Pozivajući na pravedan i moderan međunarodni porezni sustav na svjetskoj razini u studenome 2015., skupina G20 odobrila je Akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (Base Erosion and Profit Shifting – BEPS), kojem je cilj bio pružiti vladama jasna međunarodna rješenja za postupanje s prazninama i neusklađenostima u postojećim propisima, koje omogućuju premještanje dobiti poduzeća u zemlje s niskim porezom ili bez poreza, gdje ne može doći do istinskog stvaranja vrijednosti. Točnije, mjerom 13. BEPS-a za određena multinacionalna poduzeća uvode se izvješća po zemljama koja se podnose poreznim tijelima na povjerljivoj osnovi. Komisija je 27. siječnja 2016. donijela „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza”. Jedan je od ciljeva tog paketa prenijeti u pravo Unije mjeru 13. BEPS-a izmjenom Direktive Vijeća 2011/16/EU (7). Međutim, da bi se mogla oporezivati dobit ondje gdje se stvara vrijednost, potreban je sveobuhvatniji pristup izvješćivanju po zemljama koji se temelji na javnom izvješćivanju. [Am. 8] |
|
(4a) |
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) trebao bi dopuniti mjerodavne Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) kako bi se olakšalo uvođenje zahtjeva javnog izvješćivanja po zemljama. [Am. 9] |
|
(4b) |
U Uniji javno izvješćivanje po zemljama već je uvedeno za bankarski sektor Direktivom 2013/36/EU te za ekstraktivnu industriju i industriju sječe šuma Direktivom 2013/34/EU. [Am. 10] |
|
(4c) |
Dosad neviđenim uvođenjem izvješćivanja po zemljama Unija je pokazala da je postala globalni predvodnik u borbi protiv izbjegavanja poreza. [Am. 11] |
|
(4d) |
Budući da borba protiv utaje poreza, izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja može biti uspješna samo zajedničkim djelovanjem na međunarodnoj razini, od ključne je važnosti da Unija ostane globalni predvodnik u toj borbi i koordinira svoje aktivnosti s međunarodnim dionicima, primjerice okvirom OECD-a. Jednostrane aktivnosti, čak i one vrlo ambiciozne, nemaju stvarne izglede za uspjeh, a osim toga, dovode u opasnost konkurentnost europskih poduzeća i narušavaju ulagačku klimu u Uniji. [Am. 12] |
|
(4e) |
Većom transparentnošću u objavljivanju financijskih informacija svi su na dobitku jer će se povećati učinkovitost poreznih uprava, uključenost civilnog društva i informiranost zaposlenika te će se kod ulagača smanjiti sklonost riziku. Osim toga, poduzeća će imati koristi od boljih odnosa s dionicima, što će dovesti do veće stabilnosti i jednostavnijeg pristupa financiranju zbog jasnijeg profila rizika i poboljšanog ugleda. [Am. 13] |
|
(5) |
Poboljšan Osim povećane transparentnosti dobivene slanjem izvješća po zemljama nacionalnim poreznim tijelima, poboljšan javni nadzor poreza na dobit poduzeća koji su dužna platiti multinacionalna poduzeća koja posluju u Uniji neophodan je element kako bi se dodatno potaknula odgovornost za promicanje korporativne odgovornosti i daljnje poticanje društvene odgovornosti poduzeća, pridonijelo doprinošenje blagostanju zahvaljujući porezima, promicala pravednija porezna konkurencija promicanje pravednije porezne konkurencije u Uniji zasnovana zasnovane na informiranijoj javnoj raspravi te kako bi se vratilo povjerenje za vraćanje povjerenja javnosti u pravednost nacionalnih poreznih sustava. Takav je javni nadzor moguće ostvariti izvješćivanjem o informacijama u vezi s porezom na dobit, bez obzira na to gdje krajnje matično poduzeće multinacionalne grupe ima poslovni nastan. Međutim, javni nadzor treba provoditi bez narušavanja ulagačke klime ili konkurentnosti poduzeća u Uniji, posebno malih i srednjih poduzeća kako je određeno ovom Direktivom te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije kako je određeno Uredbom (EU) 2015/1017 (8) , koja bi trebala biti isključena iz obveze izvješćivanja određene ovom Direktivom. [Am. 14] |
|
(5a) |
Komisija je definirala društveno odgovorno poslovanje (DOP) kao odgovornost poduzeća za njihov utjecaj na društvo. DOP se mora voditi na razini poduzeća. Javna tijela mogu imati sporednu ulogu putem promišljene ponude dobrovoljnih političkih mjera i po potrebi dopunskih propisa. Poslovanje poduzeća može postati društveno odgovorno tako da se poštuju zakoni ili integriraju pitanja povezana sa socijalnim, etičkim, potrošačkim i ljudskim pravima i pravima u području zaštite okoliša u poslovne strategije ili poslovanje ili tako da se učini oboje. [Am. 15] |
|
(6) |
Javnost bi trebala moći nadzirati sve aktivnosti grupe kada ona ima određene poslovne jedinice u Uniji. Za grupe koje u Uniji posluju samo preko poduzeća kćeri ili podružnice, poduzeća kćeri i podružnice trebali bi objavljivati i učiniti dostupnim izvješće krajnjeg matičnog poduzeća. Međutim, zbog proporcionalnosti i djelotvornosti, obveza da se izvješće objavi i učini dostupnim trebala bi biti ograničena na srednja ili velika poduzeća kćeri s poslovnim nastanom u Uniji ili na podružnice usporedive veličine otvorene u državi članici. Područje primjene Direktive 2013/34/EU trebalo bi stoga proširiti na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće s poslovnim nastanom izvan Unije. i izvan nje. Grupe s poslovnim jedinicama u Uniji trebale bi se pridržavati načela dobrog poreznog upravljanja Europske unije. Multinacionalna poduzeća posluju diljem svijeta i njihovo korporativno ponašanje ima veliki utjecaj na zemlje u razvoju. Osiguranjem pristupa informacijama po zemlji građani i porezne uprave u njihovim zemljama dobili bi mogućnost da nadziru, ocjenjuju i pozivaju poduzeća na odgovornost. Javnom dostupnosti informacija za svaku poreznu jurisdikciju u kojoj posluje multinacionalno poduzeće povećala bi se usklađenost razvojne politike Unije i ograničili mogući sustavi za izbjegavanje poreza u zemljama za koje se utvrdilo da je mobilizacija nacionalnih sredstava ključna sastavnica razvojne politike Unije. [Am. 16] |
|
(7) |
Kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje za bankovni sektor, krajnja matična poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9) i koja u svoje izvješće, sastavljeno u skladu s člankom 89. Direktive 2013/36/EU, uključuju sve svoje aktivnosti i sve aktivnosti svojih povezanih poduzeća uključenih u konsolidirane financijske izvještaje, uključujući aktivnosti na koje se ne primjenjuju odredbe dijela trećeg, glave 1. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10), trebala bi biti izuzeta od zahtjeva u pogledu izvješćivanja navedenih u ovoj direktivi. |
|
(8) |
Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit trebalo bi pružati informacije o svim aktivnostima poduzeća ili svih povezanih poduzeća grupe koju kontrolira krajnje matično poduzeće. Informacije Informacijama bi se trebale temeljiti na izvještajnim specifikacijama uzeti u obzir izvještajne specifikacije iz mjere 13. BEPS-a te bi trebale biti ograničene na ono što je neophodno za to da da se omogući djelotvoran javni nadzor, kako bi se osiguralo da zbog objavljivanja za dotično poduzeće ne nastanu nerazmjerni rizici ili nedostaci u smislu konkurentnosti ili pogrešnog tumačenja . U izvješće bi trebao biti uključen i kratak opis prirode aktivnosti. Taj bi se opis mogao temeljiti na kategorizaciji iz tablice 2. u Prilogu III. poglavlju V. dokumenta OECD-a „Smjernice za transferne cijene u dokumentaciji”. U izvješće bi trebalo biti uključeno sveobuhvatno obrazloženje, uključujući u slučaju bitnog nesklada na razini grupe između iznosa obračunanog i plaćenog poreza, uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina. [Am. 17] |
|
(9) |
Da bi se osigurala razina preciznosti koja omogućuje građanima bolju procjenu toga kako MNP pridonosi MNP-i pridonose blagostanju države članice, informacije bi trebalo raščlaniti po državama članicama. Osim toga informacije o poslovanju multinacionalnih poduzeća trebale bi se prikazivati vrlo detaljno kad je riječ o određenim poreznim jurisdikcijama koje donose posebne izazove. Informacije o poslovanju u svim drugim zemljama trebale bi se prikazati na zbirnoj osnovi. u jurisdikcijama u kojima djeluju, i unutar Unije i izvan nje, ne ugrožavajući pritom konkurentnost poduzeća , informacije bi trebalo raščlaniti po jurisdikcijama. Izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit mogu se smisleno razumjeti i upotrebljavati samo ako su informacije raščlanjene zasebno za svaku poreznu jurisdikciju. [Am. 18] |
|
(9a) |
Ako bi poduzeće moglo smatrati da su informacije koje se objavljuju osjetljive poslovne informacije, ono bi trebalo moći zatražiti odobrenje od nadležnog tijela kojim se utvrđuje da se ne otkriva puni opseg informacija. U slučajevima u kojima nacionalno nadležno tijelo nije porezno tijelo nadležno porezno tijelo trebalo bi sudjelovati u donošenju odluke. [Am. 82] |
|
(10) |
Kako bi se povećala odgovornost prema trećim stranama i osiguralo primjereno upravljanje, članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog poduzeća koje ima poslovni nastan u Uniji i koje ima obvezu sastavljanja, objavljivanja i osiguravanja dostupnosti izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit, trebali bi imati zajedničku odgovornost za osiguravanje usklađenosti s tim obvezama izvješćivanja. S obzirom na to da bi članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri koja imaju poslovni nastan u Uniji i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća s poslovnim nastanom izvan Unije ili osobe zadužene za poslove povezane s objavljivanjem za podružnicu mogli imati ograničena saznanja o sadržaju izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit koje je sastavilo krajnje matično poduzeće, njihova bi odgovornost za objavljivanje i dostupnost izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit trebala biti ograničena. |
|
(11) |
Kako bi se osiguralo da se slučajevi neusklađenosti javno objavljuju, jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava trebali bi provjeriti je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i predstavljeno u skladu sa zahtjevima iz ove direktive te je li dostupno na odgovarajućem web-mjestu poduzeća ili povezanog poduzeća i jesu li javno objavljene informacije u skladu s revidiranim financijskim podacima poduzeća u roku predviđenom ovom Direktivom . [Am. 19] |
|
(11a) |
Slučajevi kršenja obveza izvješćivanja o informacijama u vezi s porezom na dobit poduzeća i podružnica, za koje države članice izriču sankcije, u skladu s Direktivom 2013/34/EU, trebali bi se evidentirati u javnom registru kojim upravlja Komisija. Te bi sankcije mogle uključivati, među ostalim, upravne novčane kazne ili zabranu sudjelovanja u javnim pozivima na podnošenje ponuda i zabranu dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih fondova Unije. [Am. 20] |
|
(12) |
Cilj je ove direktive povećati transparentnost i javni nadzor poreza na dobit poduzeća prilagodbom postojećeg pravnog okvira za obveze uvedene poduzećima i društvima u pogledu objave izvješća te zaštite interesa članova i trećih u smislu članka 50. stavka 2. točke (g) UFEU-a. U skladu s tumačenjem Suda, osobito u predmetu C-97/96 Verband deutscher Daihatsu-Händler (11), članak 50. stavak 2. točka (g) UFEU-a odnosi se na potrebu za zaštitom interesa „trećih” općenito, bez razlikovanja ili isključivanja kategorija koje su obuhvaćene tim izrazom. Osim toga cilj uspostave slobode poslovnog nastana, za što su vrlo općenito zadužene institucije na temelju članka 50. stavka 1. UFEU-a, ne može se zaobići na temelju odredaba članka 50. stavka 2. UFEU-a. S obzirom na to da se ova direktiva ne odnosi na usklađivanje poreza, nego samo na obvezu objave informacija o porezu na dobit, članak 50. stavak 1. UFEU-a čini primjerenu pravnu osnovu. |
|
(13) |
Da bi se utvrdilo određene porezne jurisdikcije za koje su potrebne vrlo detaljne informacije, nadležnost za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sastavljanja zajedničkog Unijina popisa tih poreznih jurisdikcija trebalo bi delegirati Komisiji. Taj bi se popis trebao sastaviti na temelju određenih kriterija, utvrđenih na temelju Priloga I. Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM (2016)0024). Osobito je važno da Komisija tijekom pripreme provede primjereno savjetovanje, među ostalim i na stručnoj razini, i da ta savjetovanja budu u skladu s načelima utvrđenima Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva, koji su usuglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija i koji čeka službeno potpisivanje. Osobito radi osiguravanja ravnomjernog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće zaprimaju sve dokumente u isto vrijeme kad i stručnjaci država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima Komisijinih stručnih skupina zaduženih za pripremu delegiranih akata. [Am. 21] |
|
(13a) |
Radi osiguravanja ujednačenih uvjeta za provedbu članka 48.b stavaka 1., 3., 4. i 6. te članka 48.c stavka 5. Direktive 2013/34/EU, Komisiji bi trebalo također dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12) . [Am. 22] |
|
(14) |
Budući da cilj ove direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, već ga se zbog njegova učinka može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Djelovanje Unije stoga je opravdano kako bi se uredila prekogranična dimenzija u slučaju agresivnog poreznog planiranja i aranžmana za transferne cijene. Ova je inicijativa odgovor na zabrinutost koju su zainteresirane strane izrazile u pogledu potrebe za rješavanjem poremećaja na jedinstvenom tržištu, s tim da se ne narušava konkurentnost Unije. Njome se ne bi trebalo uzrokovati nepotrebno administrativno opterećenje za poduzeća, ne stvaraju se daljnji porezni sukobi te zbog nje ne nastaje rizik dvostrukog oporezivanja. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja , barem u pogledu veće transparentnosti . [Am. 23] |
|
(15) |
Ovom Općenito, u okviru ove Direktive, opseg objavljenih informacija razmjeran je ciljevima povećanja javne transparentnosti i javnog nadzora. Stoga se smatra da se ovom direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno utvrđena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. [Am. 24] |
|
(16) |
U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (13), države članice obvezuju obvezale su se da će , u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje dostaviti dokument ili dokumente u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje , primjerice u obliku usporedne tablice . U pogledu ove direktive zakonodavac smatra da je prijenos tih dokumenata opravdan kako bi se ostvario cilj ove Direktive i spriječili potencijalni propusti i nedosljednosti u pogledu provedbe unutar država članica sukladno njihovim nacionalnim zakonodavstvima . [Am. 25] |
|
(17) |
Direktivu 2013/34/EU stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Izmjene Direktive 2013/34/EU
Direktiva 2013/34/EU mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 1. umeće se sljedeći stavak 1.a: „1.a Mjere usklađivanja propisane člankom 2., člancima od 48.a do 48.g i člankom 51. primjenjuju se i na zakone i druge propise država članica koji se odnose na podružnice koje je u državi članici otvorilo poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice, ali koje ima pravni oblik usporediv s vrstama poduzeća iz Priloga I.”; |
|
2. |
umeće se sljedeće poglavlje 10.a: „Poglavlje 10.a Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit Članak 48.a Definicije koje se odnose na izvješćivanje o informacijama u vezi s porezom na dobit Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:
Članak 48.b Poduzeća i podružnice od kojih se zahtijeva da izvješćuju o informacijama u vezi s porezom na dobit 1. Države članice zahtijevaju od krajnjih matičnih poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja imaju konsolidirani neto prihod veći u iznosu od 750 000 000 EUR ili više , kao i od poduzeća na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja nisu povezana poduzeća, a imaju neto prihod veći u iznosu od 750 000 000 EUR ili više , da sastavljaju i objavljuju izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit na godišnjoj osnovi i besplatno ga stavljaju na raspolaganje javnosti . [Am. 26] Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se u obliku zajedničkog obrasca dostupnog bez naknade u otvorenom formatu i dostupno je javnosti na web-mjestu poduzeća na dan njegove objave na barem jednom od službenih jezika Unije. Poduzeće istog dana pohranjuje izvješće u javni registar kojim upravlja Komisija . Države članice ne primjenjuju pravila utvrđena ovim stavkom ako ta poduzeća imaju nastan isključivo na državnom području jedne države članice i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji. [Am. 27] 2. Države članice ne primjenjuju skup pravila iz stavka 1. ovog članka na krajnja matična poduzeća ako se na ta poduzeća ili njihova povezana poduzeća primjenjuje članak 89. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i ako u svojem izvješću po zemljama iskazuju informacije o svim aktivnostima svih povezanih poduzeća uključenih u konsolidirani financijski izvještaj tih krajnjih matičnih poduzeća. 3. Države članice zahtijevaju od srednjih i velikih poduzeća kćeri iz članka 3. stavaka 3. i 4., na koja se primjenjuje njihovo nacionalno pravo i koja su pod kontrolom krajnjeg matičnog poduzeća koje na bilanci svojeg stanja u određenoj financijskoj godini ima konsolidirani neto prihod veći u iznosu od 750 000 000 EUR ili više i na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice, da na godišnjoj osnovi objavljuju izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit tog krajnjeg matičnog poduzeća. [Am. 28] Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se u obliku zajedničkog obrasca dostupnog bez naknade u otvorenom formatu i dostupno je javnosti od datuma njegove objave na web-mjestu poduzeća kćeri ili povezanog poduzeća na barem jednom od službenih jezika Unije. Poduzeće istog dana pohranjuje izvješće u javni registar kojim upravlja Komisija . [Am. 29] 4. Države članice zahtijevaju od podružnica koje na njihovu državnom području otvara poduzeće na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice da na godišnjoj osnovi objavljuju i učine javno dostupnim bez naknade izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit krajnjeg matičnog poduzeća iz stavka 5. točke (a) ovog članka. [Am. 30] Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se u obliku zajedničkog obrasca dostupnog u otvorenom formatu i dostupno je javnosti od datuma njegove objave na web-mjestu podružnice ili povezanog poduzeća na barem jednom od službenih jezika Unije. Poduzeće istog dana pohranjuje izvješće u javni registar kojim upravlja Komisija . [Am. 31] Države članice primjenjuju prvi podstavak ovog stavka samo na podružnice koje imaju neto prihod veći od praga za neto prihod koji je definiran pravom svake države članice u skladu s člankom 3. stavkom 2. 5. Države članice primjenjuju pravila iz stavka 4. samo na podružnicu ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
6. Države članice ne primjenjuju pravila iz stavaka 3. i 4. ovog članka ako je izvješće o informaciji u vezi s porezom na dobit, sastavljeno u skladu s člankom 48.c, dostupno javnosti na web-mjestu krajnjeg matičnog poduzeća na koje se ne primjenjuje pravo određene države članice u razumnom roku, koji nije dulji od 12 mjeseci nakon datuma bilance, te ako se u izvješću navode naziv i sjedište jednog poduzeća kćeri ili jedne podružnice na koje se primjenjuje pravo određene države članice i koji su objavili izvješće u skladu s člankom 48.d stavkom 1. 7. Države članice zahtijevaju od poduzeća kćeri ili od podružnica na koje se ne primjenjuju odredbe stavaka 3. i 4. da objavljuju i osiguravaju dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit ako su ta poduzeća kćeri ili podružnice osnovani radi izbjegavanja izvještajnih zahtjeva navedenih u ovom poglavlju. 7.a U slučaju država članica koje nisu uvele euro, iznos u nacionalnoj valuti koji je istovjetan iznosu utvrđenom u stavcima 1., 3. i 5. dobiva se primjenom tečajne liste objavljene u Službenom listu Europske unije koja vrijedi na dan stupanja ovog poglavlja na snagu. [Am. 34] Članak 48.c Sadržaj izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit 1. Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit obuhvaća informacije koje se odnose na sve aktivnosti poduzeća i krajnjeg matičnog poduzeća, uključujući aktivnosti svih povezanih poduzeća konsolidiranih u financijskom izvještaju za određenu financijsku godinu. 2. Informacije iz stavka 1. predstavljaju se u obliku zajedničkog obrasca i obuhvaćaju sljedeće , raščlanjeno po poreznoj jurisdikciji : [Am. 35]
Za potrebe točke (e) prvog podstavka tekući porezni rashod odnosi se samo na aktivnosti poduzeća u tekućoj financijskoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze. 3. U izvješću se predstavljaju informacije iz stavka 2. zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se združuju na razini države članice predstavljaju zasebno za svaku poreznu jurisdikciju . [Am. 42] U izvješću se navode i informacije iz stavka 2. ovog članka zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je na kraju prethodne financijske godine bila uvrštena na Unijin popis određenih poreznih jurisdikcija sastavljen u skladu s člankom 48.g, osim ako se u izvješću izričito potvrdi, ovisno o odgovornosti iz članka 48.e, da povezano poduzeće ili grupa na koje se primjenjuju propisi porezne jurisdikcije nisu izravno uključeni u transakcije s povezanim poduzećem iste grupe na koje se primjenjuju propisi određene države članice izvan Unije . [Am. 43] U izvješću se predstavljaju informacije iz stavka 2. na zbirnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije. [Am. 44] Kako bi se zaštitile osjetljive poslovne informacije i zajamčili pravedni tržišni uvjeti, države članice mogu dopustiti da se jedna ili više informacija navedenih u ovom članku privremeno izostavi iz izvješća u pogledu aktivnosti u jednoj ili više konkretnih poreznih jurisdikcija kada bi zbog prirode tih informacija njihovo objavljivanje ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzeća iz članka 48.b stavka 1. i članka 48.b stavka 3. na koje se odnosi. To izostavljanje ne sprečava pravedno i uravnoteženo razumijevanje poreznog položaja poduzeća. U izvješću se navodi da je određena informacija izostavljena, uz propisno obrazloženje razloga izostavljanja za svaku poreznu jurisdikciju i upućivanje na poreznu jurisdikciju o kojoj je riječ ili na više njih. [Am. 83] Države članice takva izostavljanja uvjetuju prethodnim odobrenjem nacionalnog nadležnog tijela. Poduzeće svake godine traži novo odobrenje od nadležnog tijela, koje donosi odluku na temelju procjene situacije. Kada izostavljena informacija više ne zadovoljava uvjete iz podstavka 3.a, ona odmah mora postati javno dostupna. Po isteku razdoblja neobjavljivanja informacija, poduzeće također retroaktivno objavljuje, u obliku aritmetičkog prosjeka, informacije koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom za prethodne godine obuhvaćene razdobljem neobjavljivanja. [Am. 69/rev] Države članice obavještavaju Komisiju o odobravanju tog privremenog odstupanja i na povjerljiv joj način prenose izostavljene informacije zajedno s detaljnim obrazloženjem odobrenog odstupanja. Komisija svake godine na svojim mrežnim stranicama objavljuje obavijesti koje je primila od država članica i obrazloženja dostavljena u skladu s podstavkom 3.a. [Am. 47] Komisija provjerava poštuje li se zahtjev iz podstavka 3.a te nadzire primjenu tog privremenog odstupanja koje su odobrila nacionalna tijela. [Am. 48] Ako nakon ocjene informacija dobivenih u skladu s podstavkom 3.c Komisija zaključi da zahtjev iz podstavka 3.a nije ispunjen, predmetno poduzeće tu informaciju mora odmah objaviti. Po isteku razdoblja neobjavljivanja informacija, poduzeće također retroaktivno objavljuje, u obliku aritmetičkog prosjeka, informacije koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom za prethodne godine obuhvaćene razdobljem neobjavljivanja. [Am. 70/rev] Komisija putem delegiranih akata donosi smjernice kako bi se državama članicama pomoglo da definiraju slučajeve u kojima se smatra da se objavom informacija ozbiljno naštetilo komercijalnom položaju poduzeća na koje se te informacije odnose. [Am. 50] Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju postojanja trajnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti zbog koje, ako proizlazi iz aktivnosti grupe, može nastati obveza po osnovi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji. Ako zbog aktivnosti nekoliko povezanih poduzeća može nastati porezna obveza u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na te aktivnosti svakog povezanog poduzeća i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji. Informacije o svakoj pojedinoj aktivnosti ne pripisuju se istodobno na više poreznih jurisdikcija. 4. U izvješće se uključuje sveobuhvatno obrazloženje na razini grupe o bitnom neskladu, ako postoji, između iznosa objavljenih u skladu sa stavkom 2. točkama (e) i (f), uzimajući pritom u obzir odgovarajuće iznose iz prethodnih financijskih godina. 5. Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se u obliku zajedničkog obrasca dostupnog bez naknade u otvorenom formatu i osigurava se njegova dostupnost dostupno je javnosti od datuma njegove objave na web-mjestu poduzeća kćeri ili povezanog poduzeća na najmanje barem jednom službenom jeziku od službenih jezika Unije. Poduzeće istog dana pohranjuje izvješće u javni registar kojim upravlja Komisija. [Am. 51] 6. Valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama u vezi s porezom na dobit valuta je u kojoj su iskazani konsolidirani financijski izvještaji. Države članice ne zahtijevaju da se to izvješće objavljuje u valuti drukčijoj od one koja se upotrebljava u financijskim izvještajima. 7. Ako države članice nisu uvele euro, prag iz članka 48.b stavka 1. preračunava se u nacionalnu valutu primjenom tečaja na dan [datum stupanja na snagu ove direktive], koji je objavljen u Službenom listu Europske unije, te njegovim uvećanjem ili smanjenjem za najviše 5 % kako bi se dobio zaokruženi iznos u nacionalnim valutama. Pragovi iz članka 48.b stavaka 3. i 4. preračunavaju se u istovjetni iznos u nacionalnoj valuti bilo koje relevantne treće zemlje primjenom tečaja na dan [datum stupanja na snagu ove direktive] i zaokružuju na najbližu tisućicu. Članak 48.d Objavljivanje i dostupnost 1. Izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit objavljuje se kako je utvrđeno pravom svake države članice, u skladu s poglavljem 2. Direktive 2009/101/EZ, zajedno s dokumentima iz članka 30. stavka 1. ove direktive i, prema potrebi, s računovodstvenim dokumentima iz članka 9. Direktive Vijeća 89/666/EEZ (*2). 2. Izvješće iz članka 48.b stavaka 1., 3., 4. i 6. ostaje dostupno na web-mjestu u razdoblju od najmanje pet uzastopnih godina. Članak 48.e Odgovornost za sastavljanje, objavljivanje i dostupnost izvješća o informacijama u vezi s porezom na dobit 1. Države Kako bi se povećala odgovornost prema trećim stranama i osiguralo primjereno upravljanje, države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela krajnjeg matičnog poduzeća iz članka 48.b stavka 1., djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da se izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit sastavlja, objavljuje te da bude dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d. [Am. 52] 2. Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća kćeri iz članka 48.b stavka 3. ove direktive i osoba ili osobe koje provode postupak objavljivanja iz članka 13. Direktive 89/666/EEZ za podružnicu iz članka 48.b stavka 4. ove direktive, djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, imaju zajedničku odgovornost osigurati da se, prema njihovu saznanju i sposobnostima, izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit sastavlja, objavljuje te da bude dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d. Članak 48.f Neovisna provjera Države članice osiguravaju da, ako reviziju financijskih izvještaja povezanog poduzeća obavlja jedan ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih, u skladu s člankom 34. stavkom 1., ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih provjeravaju i je li izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit dostavljeno i dostupno u skladu s člancima 48.b, 48.c i 48.d. Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo ili više njih naznačuju u revizorskom izvješću ako izvješće o informacijama u vezi s porezom na dobit nije dostavljeno ili nije dostupno u skladu s tim člancima. Članak 48.g Unijin zajednički popis određenih poreznih jurisdikcija Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 49. u pogledu sastavljanja Unijina zajedničkog popisa određenih poreznih jurisdikcija. Taj se popis temelji na ocjeni poreznih jurisdikcija koje ne poštuju sljedeće kriterije:
Članak 48.h Datum početka izvješćivanja o informacijama u vezi s porezom na dobit Države članice osiguravaju da se zakoni i drugi propisi kojima se prenose članci od 48.a do 48.f primjenjuju najkasnije od datuma početka prve financijske godine koja započinje na dan ili nakon [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive]. Članak 48.i Izvješće Komisija izvješćuje o poštovanju i učinku obveza izvješćivanja iz članaka od 48.a do 48.f. Izvješće sadržava ocjenu toga daju li se u izvješću o informacijama u vezi s porezom na dobit odgovarajući i razmjerni rezultati te se u njemu procjenjuju troškovi i koristi smanjenja praga za konsolidirani neto prihod, iznad kojega poduzeća i podružnice moraju izvijestiti o informacijama u vezi s porezom na dobit. U izvješću se, osim toga, ocjenjuje je li potrebno poduzeti dodatne dopunske mjere , uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem dostatne razine transparentnosti i potrebu za konkurentnim okruženjem očuvanjem i osiguranjem konkurentnog okruženja za poduzeća i privatna ulaganja . [Am. 54] Izvješće se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću do [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].” (*1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)" (*2) Jedanaesta direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkih društava na koje se primjenjuje pravo druge države (SL L 395, 30.12.1989., str. 36.)”" |
|
2.a |
umeće se sljedeći članak: „Članak 48.ia Najkasnije četiri godine nakon donošenja ove Direktive i uzimajući u obzir stanje na razini OECD-a, Komisija preispituje, procjenjuje i izvještava o odredbama ovog poglavlja, posebno u pogledu:
Komisija dostavlja to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi zajedno sa zakonodavnim prijedlogom.” [Am. 55] |
|
2.b |
umeće se sljedeći članak: „Članak 48.ib Zajednički obrazac za izvješće Komisija provedbenim aktima propisuje zajednički obrazac na koji se odnose članak 48.b stavci 1., 3., 4. i 6. te članak 48.c stavak 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 50. stavka 2.” [Am. 56] |
|
3. |
Članak 49. mijenja se kako slijedi:
|
|
3.a |
U članku 51. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „Države članice utvrđuju sankcije koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba usvojenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju potrebne mjere za osiguranje njihove primjene. Sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne težini prekršaja i odvraćajuće. Države članice donose barem administrativne mjere i sankcije usmjerene protiv poduzeća koja su povrijedila nacionalne odredbe usvojene u skladu s ovom Direktivom. Države članice obavješćuju Komisiju o tim odredbama najkasnije do… [jedna godina nakon stupanja na snagu ove direktive] te je bez odgode obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi. U roku od …[tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija sastavlja popis mjera i sankcija koje se izriču u svakoj državi članici u skladu s ovom Direktivom.” [Am. 58] |
Članak 2.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 487, 28.12.2016., str. 62.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(3) COM(2015)0610 od 27. listopada 2015.
(4) COM(2014)0910 od 16. prosinca 2014.
(5) 2015/2010(INL)
(6) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(7) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).
(8) Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).
(9) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(10) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(11) Presuda Suda Europske unije od 4. prosinca 1997., C-97/96 Verband deutscher Daihatsu-Händler ECLI:EU:C:1997:581.
(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/638 |
P8_TA(2019)0310
Zajedničke odredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijska pravila za njih ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (COM(2018)0375 – C8-0230/2018 – 2018/0196(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/47)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0375), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 177., članak 322. stavak 1. točku (a) i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0230/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 25. listopada 2018. (3), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj te mišljenje Odbora za proračune, stajalište u obliku amandmana Odbora za proračunski nadzor, mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0043/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (4); |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 83.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 41.
(3) SL C 17, 14.1.2019., str. 1.
(4) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima 13. veljače 2019. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0096).
P8_TC1-COD(2018)0196
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, i Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj, Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize [Am. 1]
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 177., članak 322. stavak 1. točku (a) i članak 349.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),
budući da:
|
(1) |
Člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da, radi jačanja svoje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, Unija nastoji smanjiti razlike u razinama razvijenosti različitih regija te zaostalost regija ili otoka koji su u najnepovoljnijem položaju, a posebna pozornost poklanja se ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Tim regijama osobito pogoduje kohezijska politika. Člankom 175. UFEU-a traži se da Unija podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem kroz Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponentu za smjernice, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europsku investicijsku banku i ostale instrumente. Člankom 322. UFEU-a predviđen je temelj za donošenje financijskih pravila kojima se pobliže određuje postupak koji treba usvojiti za utvrđivanje i izvršenje proračuna te za prikazivanje i reviziju računa, kao i pravila kojima se predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. [Am. 2] |
|
(1a) |
Za budućnost Europske unije i njezinih građana važno je da kohezijska politika ostane glavna investicijska politika Unije te da njezino financiranje u razdoblju 2021. – 2027. bude i dalje barem na razini programskog razdoblja 2014. – 2020. Nova sredstva za druga područja djelovanja ili programe Unije ne bi se trebala izdvajati na uštrb Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda plus ili Kohezijskog fonda. [Am. 3] |
|
(2) |
U svrhu daljnjeg razvoja koordinirane i usklađene provedbe fondova Unije koji se provode u okviru podijeljenog upravljanja, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, mjera koje se financiraju u okviru podijeljenog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fondu za azil i migracije (FAMI), Fondu za unutarnju sigurnost (FUS) i Fondu za integrirano upravljanje granicama (BMVI), potrebno je utvrditi financijska pravila na temelju članka 322. UFEU-a za sve te fondove („fondovi”), u kojima se jasno navodi područje primjene relevantnih odredbi. Uz to, treba utvrditi zajedničke odredbe koje se temelje na članku 177. UFEU-a kako bi se obuhvatila pravila specifična za politiku za EFRR, ESF+, Kohezijski fond, i EFPR te u određenoj mjeri za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”) . [Am. 430] |
|
(3) |
Zbog posebnosti svakog od navedenih fondova u zasebnim uredbama (uredbe za pojedine fondove) treba odrediti posebna pravila primjenjiva na svaki fond te na cilj „Europska teritorijalna suradnja” u okviru EFRR-a kako bi se nadopunile odredbe ove Uredbe. |
|
(4) |
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije trebaju ostvariti koristi od posebnih mjera i od dodatnog financiranja, kako je navedeno u članku 349. UFEU-a i u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. godine, kako bi odgovorile na poteškoće specifične za njihov zemljopisni položaj. [Am. 5] |
|
(5) |
Horizontalna načela kako su utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i u članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, moraju se poštovati pri provedbi fondova, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi poštovati i obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te osigurati pristupačnost u skladu s člankom 9. i u skladu s pravom Unije o usklađivanju zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. U tom bi kontekstu pri provedbi fondova trebalo poticati deinstitucionalizaciju i skrb u zajednici. Države članice i Komisija trebaju nastojati ukloniti nejednakosti i promicati jednakost između muškaraca i žena te integrirati rodnu perspektivu, kao i suzbijati diskriminaciju na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Fondovi ne bi trebali podupirati aktivnosti kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti kao ni infrastrukturu nepristupačnu osobama s invaliditetom . Ciljevi fondova trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća” i obveze dogovorene u okviru Pariškog sporazuma . Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, operacije od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima Unije o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a. Siromaštvo je jedan od najvećih izazova s kojima se EU suočava. Fondovima bi se stoga trebalo doprinijeti njegovu iskorjenjivanju kao i ispunjavanju obveze Unije i njezinih država članica koja se odnosi na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. [Am. 6] |
|
(6) |
Horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi te se njima posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i provedbu proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te se navode provjere odgovornosti financijskih dionika. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je vladavina prava osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje EU-a. |
|
(7) |
Ako je određen rok u kojem Komisija poduzima bilo kakve mjere prema državama članicama, Komisija treba voditi računa o svim potrebnim informacijama i dokumentima na pravodoban i učinkovit način. Ako su dokumenti koje država članica podnese nepotpuni ili nisu sukladni sa zahtjevima ove Uredbe i uredbi za pojedine fondove te ne omogućuju Komisiji da poduzme u potpunosti informirane mjere, taj bi rok trebao biti suspendiran dok države članice ne ispune regulatorne zahtjeve. |
|
(8) |
Kako bi pridonijeli prioritetima Unije, potpora fondova treba se usmjeriti na ograničen broj ciljeva politike u skladu sa zadaćama specifičnima za fondove na temelju ciljeva koji se temelje na Ugovoru. Ciljevi politikaza FAMI, FUS i BMVI trebaju biti utvrđeni u odgovarajućim uredbama za pojedine fondove. |
|
(9) |
Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama Unije u cilju provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovi će pridonijeti klimatskim aktivnostima integraciji klimatskih aktivnosti i postizanju ukupnog cilja od 25 30 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Mehanizmi za prilagodbu na promjenu klime trebali bi biti sastavni dio programiranja i provedbe. [Am. 7] |
|
(9a) |
S obzirom na utjecaj migracijskih tokova iz trećih zemalja kohezijska politika trebala bi doprinositi procesima integracije, osobito pružanjem infrastrukturne potpore gradovima te lokalnim i regionalnim tijelima na prvoj liniji, koji se najviše angažiraju u provedbi politika integracije. [Am. 8] |
|
(10) |
Dio proračuna Unije dodijeljenog fondovima treba provoditi Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”). Prema tome, pri provedbi fondova u okviru podijeljenog upravljanja Komisija i države članice trebale bi poštovati načela navedena u Financijskoj uredbi, kao što su dobro financijsko upravljanje, transparentnost i nediskriminacija. Države članice trebale bi biti odgovorne za pripremu i provedbu programa, i to na odgovarajućoj teritorijalnoj razini, u skladu sa svojim institucionalnim, pravnim i financijskim okvirima i na temelju djelovanja tijela koja su imenovale u tu svrhu. Države članice trebale bi se suzdržati od uvođenja dodatnih pravila koja korisnicima otežavaju upotrebu sredstava iz fondova. [Am. 9] |
|
(11) |
Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi fondova i temelji se na pristupu višerazinskog upravljanja te se njime jamči sudjelovanje regionalnih, lokalnih i drugih javnih tijela, civilnog društva i socijalnih partnera. Kako bi se osigurao kontinuitet u organizaciji partnerstava, Delegirana Uredba Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu i prilagodbu Delegirane uredbe (EU) br. 240/2014 (6) i dalje bi se trebala primjenjivati. [Am. 10] |
|
(12) |
Na razini Unije, europski semestar koordinacije gospodarske politike je okvir kojim se utvrdili prioriteti nacionalnih reformi i prati njihova provedba. Države članice izrađuju svoje nacionalne višegodišnje investicijske strategije za potporu tih prioriteta reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene uz godišnje nacionalne programe reformi kao sredstvo za koordinaciju prioritetnih investicijskih projekata koji će primati potporu putem nacionalnog i Unijina financiranja. Trebale bi i poslužiti za upotrebu sredstava Unije na dosljedan način i, u najvećoj mogućoj mjeri, ostvarivanje dodane vrijednosti financijske potpore koja se treba primiti iz fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU. [Am. 11] |
|
(13) |
Države članice trebale bi utvrditi kako se uzeti u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a uzimaju u obzir pri pripremi programskih dokumenata kad su u oni usklađeni s ciljem utvrđenim u programu . Tijekom programskog razdoblja 2021.–2027. („programsko razdoblje”) države članice trebale bi odboru za praćenje i Komisiji redovito predstavljati napredak u provedbi programa i ostvarenju kojima se podupire ostvarenje preporuka za pojedinu zemlju odboru za praćenje i Komisiji kao i za europski stup socijalnih prava . Tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja države članice trebaju, među ostalim, razmotriti potrebu za time da se pri izmjenama programa uzimaju u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju od početka programskog razdoblja. [Am. 12] |
|
(14) |
Države članice trebale bi uzeti u obzir sadržaj svojih nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji se trebaju izraditi u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom (7) i ishod postupka koji rezultira preporukama Unije povezanim s tim planovima, za svoje programe u svojim programima , uključujući tijekom preispitivanja u sredini programskog razdoblja, kao i za financijske potrebe dodijeljene za ulaganja s niskom razinom emisija ugljika. [Am. 13] |
|
(15) |
Partnerski sporazum koji priprema svaka država članica treba biti strateški dokument kojim se usmjeravaju pregovor između Komisije i predmetne države članice o izradi programâ. U svrhu smanjivanja administrativnog opterećenja ne bi trebalo biti potrebno izmijeniti partnerske sporazume tijekom programskog razdoblja. Kako bi se olakšalo programiranje i izbjeglo preklapanje sadržaja u programskim dokumentima, partnerski bi se sporazumi mogu se trebali moći uključiti kao dio programa. [Am. 14] |
|
(16) |
Svaka država članica trebala mogla bi biti fleksibilna kako bi pridonijela fondu InvestEU za osiguranje proračunskih jamstava za ulaganja u toj državi članici , pod određenim uvjetima utvrđenima u članku 10. ove Uredbe . [Am. 15] |
|
(17) |
Kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za uključivu, nediskriminirajuću, učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, potrebno je utvrditi ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje. Svaki uvjet koji omogućuje provedbu treba biti povezan s posebnim ciljem i treba biti automatski primjenjiv ako se posebni cilj odabere za potporu. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, rashodi povezani s operacijama u okviru povezanih posebnih ciljeva ne bi trebale biti uključene u zahtjeve za plaćanje. Kako bi se očuvao povoljnan okvira povoljan okvir za ulaganja, trebalo bi redovito pratiti kontinuirano ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu. Važno je i osigurati da se operacije odabrane za potporu provode dosljedno u odnosu na utvrđene strategije i dokumente o planiranju na kojima se temelje ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu osiguravajući da su sve sufinancirane operacije u skladu s okvirom politike Unije. [Am. 16] |
|
(18) |
Države članice trebale bi uspostaviti okvir uspješnosti za svaki program koji obuhvaća sve pokazatelje, glavne etape i ciljeve koji se trebaju pratiti, o kojima je potrebno izvješćivati i koji su potrebni za ocjenjivanje uspješnosti programa. Na taj bi se način trebalo omogućiti da se odabir projekata i ocjenjivanje temelje na rezultatima. [Am. 17] |
|
(19) |
Država članica trebala bi provesti preispitivanje u srediniprogramskog razdoblja za svaki program koji prima potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda. Tim bi se preispitivanjem trebala omogućiti potpuna prilagodba programa na temelju uspješnosti programa, uz istodobno pružanje mogućnosti za uzimanje u obzir novih izazova i relevantnih preporuka za pojedinu zemlju izdanih 2024. , kao i napredak u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova te europskog stupa socijalnih prava. Potrebno je uzeti u obzir i demografske izazove. Komisija bi trebala istodobno 2024., zajedno s tehničkom prilagodbom za 2025., preispitati sva ukupna dodijeljena sredstva država članica u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” kohezijske politike za godine 2025., 2026. i 2027., primjenjujući metodu raspodjele sredstava utvrđenu u relevantnom temeljnom aktu. To preispitivanje, zajedno s ishodom preispitivanja u sredini programskog razdoblja, trebalo bi dovesti do izmjena programa kojima se mijenjaju financijske dodjele za 2025., 2026. i 2027. [Am. 18] |
|
(20) |
Potrebno je dodatno usavršiti mehanizme kojima se osigurava povezanost politika financiranja Unije i gospodarskog upravljanja Unije, omogućujući Komisiji da donese prijedlog Vijeću o suspenziji svih ili dijela obveza za jedan program ili više programa predmetne države članice ako ta država članica ne poduzme djelotvorne mjere u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja. Kako bi se osigurala jedinstvena provedba te uzimajući u obzir važnost financijskih učinaka mjera koje se uvode, trebalo bi dodijeliti provedbene ovlasti Vijeću, koje bi trebale djelovati na temelju prijedloga Komisije. Radi pojednostavnjenja postupka donošenja odluka koje su potrebne kako bi se osigurale djelotvorne mjere u kontekstu postupka gospodarskog upravljanja trebalo bi primjenjivati glasovanje obrnutom kvalificiranom većinom. [Am. 425rev, 444rev, 448 i 469] |
|
(20a) |
Države članice u propisno opravdanim slučajevima mogle bi podnijeti zahtjev za fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode, koje javna uprava podupire sufinanciranjem ulaganja aktiviranih u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”). Pri definiranju fiskalne prilagodbe u okviru preventivnog ili korektivnog skupa mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu Komisija bi trebala pažljivo razmotriti taj zahtjev. [Am. 20] |
|
(21) |
Potrebno je utvrditi zajedničke zahtjeve u pogledu sadržaja programa uzimajući u obzir posebnu prirodu svakog fonda. Ti zahtjevi mogu biti dopunjeni pravilima za pojedine fondove. U Uredbi (EU) br. [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća (8) („Uredba o ETS-u”) trebalo bi utvrditi posebne odredbe o sadržaju programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg). |
|
(22) |
Kako bi se omogućila fleksibilnost u provedbi programa i smanjilo administrativno opterećenje, potrebno je dopustiti ograničene financijske prijenose između prioriteta istog programa bez potrebe za odlukom Komisije o izmjeni programa. Komisiji bi se trebale podnositi izmijenjene financijske tablice kako bi se osigurale ažurirane informacije o dodijeljenim financijskim sredstvima za svaki prioritet. |
|
(22a) |
Veliki projekti čine znatan udio u troškovima Unije i često su od strateške važnosti za provedbu strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Stoga je opravdano da operacije koje su iznad određenih pragova i dalje podliježu posebnim postupcima odobrenja u skladu s ovom Uredbom. Prag bi trebalo utvrditi u odnosu na ukupni prihvatljivi trošak nakon što se u obzir uzmu očekivani neto prihodi. U tu je svrhu, kako bi se zajamčila jasnoća, primjereno odrediti sadržaj prijave za velike projekte. Prijava bi trebala sadržavati informacije potrebne kako bi se zajamčilo da financijski doprinos iz fondova neće dovesti do velikog gubitaka radnih mjesta na postojećim lokacijama u Uniji. Države članice trebale bi dostaviti sve tražene informacije, a Komisija bi za svaki veliki projekt trebala utvrditi je li traženi financijski doprinos opravdan. [Am. 21] |
|
(23) |
Kako bi se ojačao integrirani pristup teritorijalnom razvoju, ulaganja u obliku teritorijalnih alata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (poznat i kao „LEADER” u Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj) ili bilo koji drugi teritorijalni alat u okviru cilja politike „Europa bliža građanima” o pružanju potpore inicijativama koje su osmislile države članice za ulaganja programirana za EFRR trebala bi se temeljiti na teritorijalnim i lokalnim razvojnim strategijama. Isto bi se trebalo primjenjivati na povezane inicijative kao što je strategija pametnih sela. Za potrebe integriranih teritorijalnih ulaganja i teritorijalnih alata koje su osmislile države članice potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za sadržaj teritorijalnih strategija. Te strategije trebalo bi razviti i prihvatiti u okviru odgovornosti relevantnih nadležnih tijela ili tijela. Kako bi se osiguralo sudjelovanje relevantnih nadležnih tijela ili tijela u provedbi teritorijalnih strategija, ona bi trebala biti odgovorna za odabir operacije kojoj se dodjeljuje potpora ili sudjelovati u tom odabiru. [Am. 22] |
|
(24) |
Radi boljeg iskorištavanja potencijala na lokalnoj razini potrebno je ojačati i olakšati lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. Potrebno je uzeti u obzir lokalne potrebe i potencijal te relevantne sociokulturne značajke i potrebno je predvidjeti strukturne promjene, izgraditi kapacitete zajednice i administrativne kapacitete kao i poticati inovacije. Potrebno je ojačati blisku suradnju i integriranu upotrebu fondova za ostvarenje lokalnih razvojnih strategija. Lokalne akcijske skupine koje predstavljaju interese zajednice trebalo bi u načelu biti odgovorne za izradu i provedbu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice. U svrhu olakšavanja koordinirane potpore iz različitih fondova strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i olakšavanja njihove provedbe, potrebno je olakšati upotrebu pristupa „glavnog fonda”. [Am. 23] |
|
(25) |
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, potrebno je provesti tehničku pomoć na inicijativu države članice putem paušalne stope koja se temelji na napretku u provedbi programa. Ta tehnička pomoć može biti nadopunjena ciljanim mjerama jačanja administrativnih kapaciteta , kao što je evaluacija vještina ljudskih resursa, primjenom metoda povrata koje nisu primjenom metoda povrata koje nisu povezane s troškovima. Djelovanja i rezultati, kao i odgovarajuća plaćanja Unije, mogu biti dogovoreni u planu i dovesti do plaćanja za rezultate na terenu. [Am. 24] |
|
(26) |
Prikladno je pojasniti da bi, ako država članica predloži Komisiji da se prioritet programa ili jedan njegov dio podržava putem sustava financiranja koje nije povezano s troškovima, aktivnosti, rezultati i dogovoreni uvjeti trebali bi biti povezani s konkretnim ulaganjima koja se provode u okviru programa u okviru podijeljenog upravljanja u toj državi članici ili regiji. |
|
(27) |
Kako bi se ispitala uspješnost programa, država članica trebala bi osnovati odbore za praćenje koji bi se, među ostalim, sastojali od predstavnika civilnog društva i socijalnih partnera . Za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond godišnja izvješća o provedbi trebala bi biti zamijenjena godišnjim strukturiranim dijalogom o politici koji se temelji na posljednjim informacijama i podacima o provedbi programa koje je objavila država članica. [Am. 25] |
|
(28) |
U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (9), potrebno je ocijeniti fondove na temelju podataka prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, posebice za države članice. Ti zahtjevi, ako je to primjereno, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova na terenu. Pokazatelji bi se, kada je to moguće, trebali razvijati na rodno osjetljiv način. [Am. 26] |
|
(29) |
Kako bi se zajamčila dostupnost sveobuhvatnih i ažurnih informacija o provedbi programa, treba zahtijevati češće učinkovito i pravovremeno elektroničko izvješćivanje o kvantitativnim podacima. [Am. 27] |
|
(30) |
U svrhu pružanja potpore pripremi povezanih programa i aktivnosti za sljedeće programsko razdoblje, Komisija treba provesti evaluaciju fondova u sredini programskog razdoblja. Na kraju programskog razdoblja, Komisija bi trebala provesti naknadnu ocjenu fondova koja bi trebala biti usmjerena na učinak fondova. Rezultate tih evaluacija trebalo bi objaviti. [Am. 28] |
|
(31) |
Nadležna tijela, korisnici i dionici programa u državama članicama trebali bi podići razinu osviještenosti o postignućima financiranja Unije i o tome na primjeren način obavijestiti javnost. Aktivnosti povezane s transparentnošću, komunikacijom i vidljivošću ključne su u pojačavanju vidljivosti djelovanja Unije i trebaju se temeljiti na istinitim, točnim i ažurnim informacijama. Kako bi se ti zahtjevi mogli ispuniti, tijela nadležna za programe i Komisija trebali bi moći primjenjivati korektivne mjere u slučaju neuskađenosti. |
|
(32) |
Upravljačka tijela trebaju objaviti strukturirane informacije o odabranim operacijama i korisnicima na internetskoj stranici programa čija sredstva prima ta operacija, uzimajući u obzir zahtjeve za zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (10) Europskog parlamenta i Vijeća. |
|
(33) |
U svrhu pojednostavnjenja upotrebe fondova i smanjenja rizika od pogreške, prikladno je definirati oblike doprinosa Unije državama članicama i oblike potpore koje države članice pružaju korisnicima. |
|
(34) |
U pogledu bespovratnih sredstava koja se pružaju korisnicima države članice trebale bi sve više upotrebljavati pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova. Prag povezan s obveznom upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova treba biti povezan s ukupnim troškovima operacije kako bi se zajamčilo isto postupanje sa svim operacijama ispod praga, neovisno o tome je li potpora javna ili privatna. Ako država članica namjerava predložiti upotrebu pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, može se savjetovati s odborom za praćenje. [Am. 29] |
|
(35) |
Kako bi se omogućila trenutačna provedba paušalnih stopa, sve paušalne stope koje su utvrdile države članice u razdoblju 2014.– 2020. u skladu s pravednom, nepristranom i provjerljivom metodom izračuna trebale bi se i dalje upotrebljavati za slične operacije koje se podržavaju u okviru ove Uredbe bez potrebe za novom metodom izračuna. |
|
(36) |
Kako bi se optimiziralo širenje primjene sufinanciranih ulaganja u okoliš, trebalo bi osigurati sinergije s Programom za okoliš i klimatske aktivnosti LIFE, posebno putem strateških integriranih projekata i strateške prirode strateških projekata za prirodu, kao i s projektima financiranima u sklopu programa Obzor Europa i drugih programa Unije . [Am. 30] |
|
(37) |
Kako bi se osigurala pravna jasnoća, prikladno je utvrditi razdoblje prihvatljivosti za rashode ili troškove povezane s operacijama koje primaju sredstva iz fondova u skladu s ovom Uredbom i ograničiti potporu za dovršene operacije. Potrebno je pojasniti datum od kojeg rashod postaje prihvatljiv za potporu iz fondova u slučaju donošenja novih programa ili promjena u programima, uključujući u iznimnoj mogućnosti proširenja razdoblja prihvatljivosti na početak prirodne katastrofe u slučaju da postoji hitna potreba za mobilizacijom sredstava radi odgovora na takvu katastrofu. |
|
(38) |
Da bi se osigurale djelotvornost uključivost , učinkovitost , pravednost i održivost učinka intervencije fondova, trebale bi postojati odredbe kojima se osigurava da su dugotrajna ulaganja u infrastrukturu ili produktivna ulaganja nediskriminirajuća i dugoročna te sprečava upotreba fondova za ostvarivanje neopravdane prednosti. Upravljačka tijela trebaju obratiti posebnu pozornost na to da ne podupiru premještanje pri odabiru operacija i da sa svim iznosima nepropisno isplaćenim operacijama koje ne ispunjavaju zahtjev trajnosti postupaju kao s nepravilnostima. [Am. 31] |
|
(39) |
Radi jačanja komplementarnosti i pojednostavnjivanja provedbe trebalo bi biti moguće kombinirati potporu iz Kohezijskog fonda i EFRR-a s potporom iz ESF-a plus u zajedničkim programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”. |
|
(40) |
Kako bi se optimizirala dodana vrijednost od ulaganja koja su u cijelosti ili djelomično financirana iz proračuna Unije, treba nastojati ostvariti sinergije, osobito između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja, uključujući instrument za provedbu reformi. Tom koordinacijom politika trebali bi se promicati mehanizmi koji se lako upotrebljavaju kao i upravljanje na više razina. Te bi se sinergije trebale postizati ključnim mehanizmima, osobito priznavanjem paušalnih stopa za prihvatljive troškove iz programa Obzor Europa za sličnu operaciju te mogućnost da se u istoj operaciji kombinira financiranje iz različitih instrumenata Unije, izbjegavajući pritom dvostruko financiranje. Ovom bi se Uredbom stoga trebala odrediti pravila za dodatno financiranje iz fondova. [Am. 32] |
|
(41) |
Financijski instrumenti ne bi se trebali koristiti za potporu aktivnosti refinanciranja, kao što je zamjena postojećih ugovora o zajmu ili drugih oblika financiranja ulaganja koja su fizički već završena ili u potpunosti provedena na dan odluke o ulaganju, već za potporu svih vrsta novih ulaganja u skladu s temeljnim ciljevima politike. |
|
(42) |
Odluka o financiranju mjera potpore financijskim instrumentima trebala bi se donijeti na temelju ex ante procjene. U ovoj bi Uredbi trebali biti utvrđeni minimalni obvezni elementi ex ante procjena i njome bi se državama članicama trebalo omogućiti da upotrebljavaju ex ante procjene provedene za razdoblje 2014.–2020. te da ih prema potrebi ažuriraju, čime se izbjegavaju administrativno opterećenje i kašnjenja u uspostavljanju financijskih instrumenata. |
|
(42a) |
Upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost provedbe financijskih instrumenata izravnom dodjelom ugovora Grupi EIB-a, nacionalnim razvojnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama. [Am. 33] |
|
(43) |
Kako bi se olakšala provedba određenih vrsta financijskih instrumenata kod kojih su predviđena pomoćna bespovratna sredstva, moguće je primijeniti pravila na financijske istrument na takvu kombinaciju u operaciji jedinstvenog financijskog instrumenta. U tim bi slučajevima trebalo utvrditi posebne uvjete za sprečavanje dvostrukog financiranja. |
|
(44) |
U potpunosti poštujući primjenjiva pravila o državnoj potpori i javnoj nabavi koja s eu su već objašnjena tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020., upravljačka tijela trebala bi imati mogućnost odlučiti o najprikladnijoj mogućnosti provedbe financijskih instrumenata kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ciljnih regija. U tom okviru Komisija bi u suradnji s Europskim revizorskim sudom revizorima, upravljačkim tijelima i korisnicima trebala davati smjernice za ocjenu usklađenosti s državnim potporama i razvoj programa državnih potpora. [Am. 34] |
|
(45) |
U skladu s načelom i pravilima podijeljenog upravljanja države članice i Komisija trebale bi biti odgovorne za upravljanje programima i njihovu kontrolu i davati uvjerenje o zakonitoj i pravilnoj upotrebi fondova. S obzirom na to da bi države članice trebale imati primarnu odgovornost za takvo upravljanje i kontrolu te bi trebale osigurati da su operacije koje se podupiru iz fondova u skladu s primjenjivim pravom, u tom bi pogledu njihove obveze trebale biti navedene. U tom bi kontekstu trebalo utvrditi i ovlasti i odgovornosti Komisije. |
|
(45a) |
Radi povećanja odgovornosti i transparentnosti Komisija bi trebala osigurati sustav za rješavanje prigovora kojem mogu pristupiti svi građani i dionici u svim fazama pripreme i provedbe programâ, što uključuje i nadzor i evaluaciju. [Am. 35] |
|
(46) |
Kako bi se olakšao brzi početak provedbe programa, treba olakšati prenošenje provedbenih mehanizama iz prethodnog programskog razdoblja , uključujući administrativne i IT sustave gdje je to moguće . Osim ako je potrebna nova tehnologija, treba zadržati upotrebu računalnih sustava koji su već uspostavljeni za prethodno programsko razdoblje, prilagođenih prema potrebi. [Am. 36] |
|
(47) |
U svrhu pojednostavnjenja funkcija upravljanja programom, integraciju računovodstvenih funkcija s funkcijama upravljačkog tijela trebalo bi zadržati za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI te bi trebala postojati kao mogućnost za druge fondove. |
|
(48) |
Budući da upravljačko tijelo snosi glavnu odgovornost za djelotvornu i učinkovitu provedbu fondova te time obavlja znatan broj funkcija, njegove zadaće u odnosu na odabir projekata, upravljanje programom i potporu za odbor za praćenje trebali bi biti detaljno utvrđeni. Odabrane operacije trebale bi biti u skladu s horizontalnim načelima. |
|
(48a) |
Kako bi se poduprla učinkovita uporaba fondova, potpora EIB-a trebala bi biti dostupna svim državama članicama na njihov zahtjev. To bi moglo uključivati izgradnju kapaciteta, potporu za utvrđivanje, pripremu i provedbu projekata kao i savjetovanje o financijskim instrumentima i platformama za ulaganja. [Am. 37] |
|
(49) |
U svrhu optimizacije sinergija između fondova i instrumenata kojima se izravno upravlja treba olakšati pružanje potpore za operacije koje su već primile certifikat „Pečat izvrsnosti”. |
|
(50) |
Kako bi se osigurala primjerena ravnoteža između djelotvorne i učinkovite provedbe fondova i povezanih administrativnih troškova i opterećenja, učestalost, područje primjene i opseg provjera upravljanja trebali bi se temeljiti na procjeni rizika kojim se uzimaju u obzir čimbenici kao što su vrsta , složenost i broj operacija koje se provode, korisnici i razina rizika utvrđena u prethodnim provjerama i revizijama upravljanja. Mjere upravljanja i kontrole za fondove trebale bi biti razmjerne razini rizika za proračun Unije. [Am. 38] |
|
(51) |
Tijelo za reviziju trebalo bi provoditi revizije i osigurati pouzdanost revizorskog mišljenja dostavljenog Komisiji. Revizorsko bi mišljenje trebalo osigurati uvjerenje u pogledu tri točke, zakonitosti i pravilnosti prijavljenih rashoda, djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole te potpunosti, točnosti i istinitosti računa. |
|
(52) |
Smanjenje provjera i zahtjeva u pogledu revizije trebali bi biti mogući ako postoji uvjerenje da je program djelotvorno funkcionirao posljednje dvije uzastopne godine budući da to pokazuje da se fondovi provode učinkovito i djelotvorno tijekom duljeg razdoblja. |
|
(53) |
Radi smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike i administrativnih troškova za fondove treba biti utvrđena konkretna primjena načela jedinstvene revizije. |
|
(54) |
U svrhu poboljšanja financijskog upravljanja potrebno je predvidjeti pojednostavljen sustav pretfinanciranja. Pretfinanciranjem se treba osigurati da država članica ima sredstva za pružanje potpore korisnicima od početka provedbe programa. |
|
(55) |
U svrhu smanjivanja administrativnog opterećenja za države članice i za Komisiju potrebno je uspostaviti obvezni raspored tromjesečnih zahtjeva za plaćanja. Plaćanja Komisije i dalje bi trebala podlijegati zahtjevu o zadržavanju 10 % iznosa do plaćanja godišnjeg salda računa kada Komisija može zaključiti da su računi potpuni, točni i istiniti. |
|
(56) |
U svrhu smanjivanja administrativnog opterećenja postupak za godišnje prihvaćanje računa treba se pojednostavniti pružanjem jednostavnijih načina plaćanja i povrata kada ne postoji nesuglasnost između Komisije i države članice. |
|
(57) |
Kako bi se osigurali financijski interesi i proračun Unije, potrebno je uspostaviti provoditi razmjerne mjere na razini država članica i Komisije. Komisija treba imati mogućnost prekida rokova plaćanja, suspenzije međuplaćanja i primjene financijskih ispravaka kada su ispunjeni povezani uvjeti. Komisija treba poštovati načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu, ozbiljnost i učestalost nepravilnosti i njihove financijske posljedice na proračun Unije. |
|
(58) |
Osim toga, države članice trebaju spriječiti, otkriti i djelotvorno razriješiti svaku nepravilnost, uključujući prijevare od strane korisnika. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 (11) i uredbama (Euratom, EZ) br. 2988/95 (12) i br. 2185/96 (13) Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 (14) Ured europskog javnog tužitelja može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 (15) Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije u potpunosti surađivali u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijelili Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuli da im sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju Komisiji podnijeti detaljno izvješće o otkrivenim nepravilnostima, uključujući prijevare, i o daljnjem postupanju, kao i o praćenju istraga OLAF-a. Države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji s EPPO-om trebale bi izvješćivati Komisiju o odlukama nacionalnih tijela za kazneni progon u vezi s nepravilnostima koje utječu na proračun Unije. [Am. 39] |
|
(59) |
Da bi se potaknula financijska disciplina, prikladno je definirati mehanizme opoziva proračunskih obveza na razini programa. |
|
(60) |
Radi promicanja ciljeva UFEU-a povezanih s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom utvrđenih UFEU-om u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebalo bi podržati sve regije. Kako bi se osigurala uravnotežena i postupna potpora te odrazila razina gospodarskog i socijalnog razvoja, sredstva u okviru tog cilja trebalo bi dodijeliti iz EFRR-a i fonda ESF+ na temelju ključa za dodjelu sredstava kojim se uzima u obzir BDP po stanovniku. Države članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a Unije trebale bi u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ostvariti koristi iz Kohezijskog fonda. |
|
(61) |
Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za određivanje regija i područja prihvatljivih za dobivanje potpore iz fondova. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (16), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 868/2014 2016/2066 (17). [Am. 40] |
|
(62) |
Kako bi utvrdila odgovarajući financijski okvir za EFRR, ESF+ , EFPR i Kohezijski fond, Komisija bi provedbenim aktima trebala uspostaviti godišnju raščlambu raspoloživih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” zajedno s popisom prihvatljivih regija, kao i sredstava za cilj „Europska teritorijalna suradnja”(Interreg). Uzimajući u obzir da bi se nacionalna sredstva država članica trebala utvrditi na osnovi statističkih podataka i prognoza dostupnih 2018. i s obzirom na nesigurnosti u predviđanju, Komisija bi trebala preispitati ukupnu dodjelu sredstava za sve države članice 2024. na temelju najnovijih raspoloživih statističkih podataka u tom trenutku i, ako postoji kumulativna divergencija od više od ± 5 %, prilagoditi ta dodijeljena sredstva za razdoblje 2025. – 2027. kako bi se rezultati preispitivanja u sredini programskog razdoblja i tehničke prilagodbe odrazili u izmjenama programa istovremeno. [Am. 41] |
|
(63) |
Projekti transeuropske prometne mreže u skladu s Uredbom (EU) br. [nova Uredba o CEF-u] i dalje će se financirati iz Kohezijskog fonda s pomoću podijeljenog upravljanja i izravne provedbe u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) (18) Na temelju uspješnog pristupa programskog razdoblja 2014. – 2020., iznos od 10 000 000 000 4 000 000 000 EUR iz Kohezijskog fonda trebao bi se prenijeti u CEF u tu svrhu. [Am. 42] |
|
(64) |
Određenu količinu sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda trebalo bi dodijeliti Europskoj urbanoj inicijativi koja bi se trebala provoditi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije. U budućnosti bi se trebala dodatno razmotriti i posebna potpora koja se pruža regijama i zajednicama u nepovoljnom položaju. [Am. 43] |
|
(65) |
U svrhu osiguranja primjerenih sredstava kategorijama regija ukupna sredstva dodijeljena državama članicama u pogledu slabije razvijenih, tranzicijskih i razvijenijih regija načelno ne bi trebala biti prenosiva između tih kategorija. Međutim, u svrhu ispunjenja potreba država članica za suočavanjem s određenim izazovima države članice trebale bi moći zatražiti prijenos iz svojih dodijeljenih sredstava za razvijenije ili tranzicijske regije u slabije razvijene regije i trebale bi obrazložiti taj izbor. Kako bi se zajamčila dostatna financijska sredstva za slabije razvijene regije, potrebno je utvrditi gornju granicu za prijenose razvijenijim ili tranzicijskim regijama. Prenosivost sredstava između ciljeva ne bi trebala biti moguća. |
|
(65a) |
Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima su suočene regije sa srednjim dohotkom, kako je navedeno u Sedmom izvješću o koheziji (19) (nizak rast u usporedbi s razvijenijim regijama, ali i u usporedbi s manje razvijenim regijama, s čime se posebice suočavaju regije s BDP-om po stanovniku između 90 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27), „tranzicijske regije” trebale bi dobiti odgovarajuću potporu i biti definirane kao regije čiji je BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27. [Am. 44] |
|
(66) |
U kontekstu jedinstvenih i posebnih okolnosti na otoku Irske te s ciljem podupiranja suradnje sjevera i juga u okviru Sporazuma na Veliki petak, trebala bi se nastaviti provedba prekograničnog programa PEACE PLUS te bi se trebao nastaviti rad iz prethodnih programa, Peace i INTERREG, između pograničnih okruga Irske i Sjeverne Irske. Uzimajući u obzir njegovu praktičnu važnost, taj bi program trebalo podupirati posebnim sredstvima kako bi se nastavila poticati djelovanja za mir i pomirenje te bi primjereni dio sredstava za Irsku u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) trebao biti dodijeljen programu. |
|
(66a) |
U kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije nekoliko će regija i država članica biti izloženije posljedicama tog povlačenja od drugih regija zbog svojih geografskih značajki, prirode i/ili opsega trgovinskih veza. Stoga je važno utvrditi praktična rješenja za potporu, među ostalim i u okviru kohezijske politike, kako bi se odgovorilo na izazove s kojima će se suočiti dotične regije i države članice nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Nadalje, bit će potrebno uspostaviti trajnu suradnju, uključujući razmjenu informacija i dobrih praksi na razini lokalnih i regionalnih tijela i država članica na koje će to povlačenje najviše utjecati. [Am. 45] |
|
(67) |
Nužno je odrediti najviše stope sufinanciranja u području kohezijske politike po kategoriji regije kako bi se osiguralo poštovanje načela sufinanciranja određenom razinom javne ili privatne nacionalne potpore. Predmetne stope trebaju odražavati razinu gospodarskog razvoja država članica u smislu BND-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-27 , uz ništa manju razinu povlaštenog tretmana zbog promjena u njihovoj kategorizaciji . [Am. 46] |
|
(68) |
Kako bi se dopunili i izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s izmjenom elemenata sadržanih u određenim prilozima ovoj Uredbi, tj. dimenzija i oznaka za vrste intervencija, predložaka sporazuma o partnerstvu i programa, obrazaca za dostavu podataka, uporabe amblema Europske unije, elemenata za sporazume o financiranju i strateške dokumente, revizijskog traga, elektroničkog sustava za razmjenu podataka, obrazaca za opis sustava upravljanja i kontrole, izjave o upravljanju, revizorskog mišljenja, za godišnje izvješće o kontroli, za revizijsku strategiju, za zahtjeve za plaćanje, za račune kao i za određivanje razine financijskih ispravaka. |
|
(69) |
Uz to, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjene europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo u skladu s ovom Uredbom, utvrđivanja kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti, definicija jediničnih troškova, paušalnih stopa, fiksnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima koje se primjenjuju na sve države članice, kao i na uspostavu standardiziranih brzih metodologija uzorkovanja. [Am. 47] |
|
(70) |
Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i transparentna savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama , uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.Osobito Konkretno , s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 48] |
|
(71) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za donošenje sporazuma o partnerstvu, usvajanje ili izmjene programa, kao i za primjenu financijskih ispravaka, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na format koji će se koristiti za izvješćivanje o nepravilnostima, za elektroničke podatke koji će se evidentirati i pohranjivati i za obrazac za završno izvješće o uspješnosti trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Iako su ti akti općeg karaktera, trebalo bi upotrebljavati savjetodavni postupak s obzirom na to da se samo navode tehnički aspekti, obrasci i predlošci. Provedbene ovlasti u vezi s uspostavom raščlambe financijskih sredstava za EFRR, ESF+ i Kohezijski Fund treba donositi bez postupaka komitologije s obzirom na to da oni samo odražavaju primjenu unaprijed utvrđene metodologije izračuna. |
|
(72) |
Budući da bi se Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i svaki akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014.–2020. trebali nastaviti primjenjivati na programe i operacije koji primaju potporu iz fondova u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020. S obzirom na to da se očekuje da će se razdoblje provedbe Uredbe (EU) br. 1303/2013 produljiti na programsko razdoblje obuhvaćeno ovom Uredbom i kako bi se osigurao kontinuitet provedbe određenih operacija odobrenih tom uredbom, potrebno je donijeti odredbe za postupno ukidanje. Svaka pojedina faza takve višefazne operacije, koja je usmjerena prema ostvarivanju ukupnog cilja, trebala bi se provoditi u skladu s pravilima programskih razdoblja, odnosno s pravilima programa iz kojeg prima potporu. |
|
(73) |
Ciljeve ove Uredbe, to jest jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i utvrđivanje zajedničkih financijskih pravila za dio proračuna Unije koji se provodi u okviru podijeljenog upravljanja, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog, s jedne strane, opsega razlika između razina razvijenosti različitih regija i zaostalosti regija posebnih izazova s kojima se suočavaju regije u najnepovoljnijem položaju, kao i ograničenja financijskih sredstava država članica i regija, a s druge strane zbog potrebe za dosljednim okvirom provedbe koji obuhvaća nekoliko fondova Unije u okviru podijeljenog upravljanja. Budući da se ti ciljevi stoga mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 49] |
|
(74) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
CILJEVI I OPĆA PRAVILA O POTPORI
POGLAVLJE I.
Predmet i definicije
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom Uredbom utvrđuju se:
|
(a) |
financijska pravila za Europski fond za regionalni razvoj („EFRR”), Europski socijalni fond plus („ESF+”), Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo („EFPR”), Fond za azil i migracije („FAMI”), Fond za unutarnju sigurnost („FUS”) i Instrument za upravljanje granicama i vize („BMVI”) („fondovi”); [Am. 50] |
|
(b) |
zajedničke odredbe koje se primjenjuju na EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR te na EPFRR, kako je propisano u stavku 1.a ovog članka . [Am. 431] |
1.a Glava I. poglavlje I. – članak 2. – stavak 4.a, poglavlje II. – članak 5., glava III. poglavlje II. – članci od 22. do 28. i glava IV. – poglavlje III. – odjeljak I. – članci 41. do 43. primjenjuju se na mjere potpore koje se financiraju iz EPFRR-a te glava I. – poglavlje 1. – članak 2. – stavci od 15. do 25. kao i glava V. poglavlje II. – odjeljak II – članci od 52. do 56. primjenjuju se na financijske instrumente predviđene člankom 74. Uredbe (EU)…/… (Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a) i primaju potporu u okviru EPFRR-a. [Am. 432]
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na Zapošljavanje i socijalne inovacije i na Zdravstvo u okviru fonda ESF+ te na sastavnice u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja EFPR-a, FAMI-ja, FUS-a i BMVI-a, osim tehničke pomoći na inicijativu Komisije.
3. Članci 4. i 10., glava II. poglavlje III., glava III. poglavlje II. i glava VIII. ne primjenjuju se na FAMI, FUS i BMVI.
4. Glava VIII. ne primjenjuje se na EFPR.
5. Poglavlje II. članak 11. i glava II. poglavlje III. članak 15., glava III. poglavlje I., članci od 33. do 36. i poglavlje I. članak 38. stavci od 1. do 4., poglavlje II. članak 39. , glava IV. poglavlje III. članak 45., glava VI. poglavlja II. i III. članci 67., 71. 73. i 74. ne primjenjuju se programe Interrega.
6. U uredbama za pojedine fondove navedenima u nastavku mogu se utvrditi dodatna pravila uz ovu Uredbu koja nisu u suprotnosti s ovom Uredbom. U slučaju dvojbe o primjeni između ove Uredbe i uredbi za pojedine fondove, prednost imaju odredbe ove Uredbe:
|
(a) |
Uredba (EU) […] (Uredba o EFRR-u i Kohezijskom fondu) (22); |
|
(b) |
Uredba (EU) […] (Uredba o ESF-u plus) (23); |
|
(c) |
Uredba (EU) […] (Uredba o ETS-u) (24); |
|
(d) |
Uredba (EU) […] (Uredba o EFPR-u) (25); |
|
(e) |
Uredba (EU) […] (Uredba o FAMI-ju) (26); |
|
(f) |
Uredba (EU) […] (Uredba o FUS-u) (27); |
|
(g) |
Uredba (EU) […] (Uredba o BMVI-u) (28); |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„relevantne preporuke za pojedinu zemlju” znači preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. stavcima 2. i 4. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a koje se odnose na strukturne probleme za koje je primjereno da se rješavaju višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene fondova kako je određeno uredbama za pojedine fondove, i relevantne preporuke donesene u skladu s člankom [XX] Uredbe (EU) [broj nove Uredbe o upravljanju energetskom unijom] Europskog parlamenta i Vijeća; [Am. 54] |
|
1.a |
„uvjet koji omogućuje provedbu” znači konkretan i precizno određen čimbenik koji je istinski povezan s izravnim učinkom na djelotvorno i učinkovito ostvarivanje posebnog cilja; [Am. 55] |
|
2. |
„primjenjivo pravo” znači pravo Europske unije i nacionalno pravo koje se odnosi na njegovu primjenu; |
|
3. |
„operacija” znači:
|
|
4. |
„operacija od strateške važnosti” znači operacija koja daje ključan doprinos ostvarenju ciljeva programa i koja podliježe posebnim mjerama praćenja i komunikacije; |
|
4.a |
„program” u kontekstu EPFRR-a znači strateške planove u okviru ZPP-a kako su navedeni u Uredbi (EU) […] („Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a”); [Am. 56] |
|
5. |
„prioritet” u kontekstu FAMI-ja, FUS-a i BMVI-a znači posebni cilj; u kontekstu EFPR-a znači „vrsta područja potpore” kako su navedena u nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu III. Uredbi o EFPR-u; |
|
6. |
„posebni cilj” u kontekstu EFPR-a, tumači se kao „područja potpore” kako su navedena u Prilogu III. Uredbi o EFPR-u; |
|
7. |
„posredničko tijelo” znači svako tijelo javnog ili privatnog prava koje djeluje u okviru odgovornosti upravljačkog tijela ili koje izvršava dužnosti ili zadaće u ime tog tijela; |
|
8. |
„korisnik” znači:
|
|
9. |
„fond za male projekte” znači operacija u programu Interrega usmjerena na odabir i provedbu projekata , između ostalog, programa „od građana za građane” ograničenog financijskog opsega; [Am. 58] |
|
10. |
„ciljna vrijednost” znači prethodno dogovorena vrijednost koja se treba postići na kraju programskog razdoblja u odnosu na pokazatelj u okviru posebnog cilja; |
|
11. |
„ključna etapa” znači prijelazna vrijednost koja se treba postići u određenom trenutku tijekom programskog razdoblja u odnosu na pokazatelj u okviru posebnog cilja; |
|
12. |
„pokazatelj ostvarenja” znači pokazatelj kojim se mjere posebni rezultati intervencije; |
|
13. |
„pokazatelj rezultata” znači pokazatelj kojim se mjere kratkoročni učinci intervencija koje primaju potporu, uz posebno upućivanje na izravne adresate, ciljano stanovništvo ili korisnike infrastrukture; |
|
14. |
„operacija JPP-a” znači operacija koja se provodi u okviru partnerstva između javnih tijela i privatnog sektora u skladu s ugovorom o JPP-u te kojom se nastoje pružati javne usluge podjelom rizika, udruživanjem stručnosti privatnog sektora ili dodatnim izvorima kapitala; |
|
15. |
„financijski instrument” znači struktura s pomoću koje se osiguravaju financijski proizvodi; |
|
16. |
„financijski proizvod” znači vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja, zajmovi i jamstva, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EU, Euratom) […] („Financijska uredba”); |
|
17. |
„krajnji primatelj” znači pravna ili fizička osoba koja prima potporu iz fondova putem korisnika fonda za male projekte ili iz financijskog instrumenta; |
|
18. |
„programski doprinos” znači potpora financijskom instrumentu iz fondova i nacionalnog javnog i privatnog sufinanciranja, ako postoji; |
|
19. |
„tijelo koje provodi financijski instrument” znači tijelo javnog ili privatnog prava koje izvršava zadaće holding fonda ili posebnog fonda; |
|
20. |
„holding fond” znači fond koji je uspostavilo upravljačko tijelo u okviru jednog ili više programa u svrhu provedbe financijskih instrumenata putem jednog posebnog fonda ili više njih; |
|
21. |
„posebni fond” znači fond koji je uspostavilo su uspostavili upravljačko tijelo ili holding fond u svrhu osiguravanja financijskih proizvoda okviru kojeg osiguravaju financijske proizvode za krajnje primatelje; [Am. 59] |
|
22. |
„učinak poluge” znači iznos nadoknadivih sredstava osiguranih krajnjim primateljima podijeljen iznosom doprinosa iz fondova; |
|
23. |
„faktor multiplikacije” u kontekstu instrumenata za jamstva znači omjer između vrijednosti temeljnih isplaćenih novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja i izdvojenog iznosa programskog doprinosa kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu radi pokrića očekivanih ili neočekivanih gubitaka od tih novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja; |
|
24. |
„troškovi upravljanja” znači izravni ili neizravni troškovi koji se nadoknađuju ako postoje dokazi o tome da su rashodi nastali tijekom provedbe financijskih instrumenata; |
|
25. |
„naknade za upravljanje” znači cijena za pružene usluge, kako je utvrđeno u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela i tijela koje provodi holding fond ili posebni fond te, ako je to primjenjivo, između tijela koje provodi holding fond i tijela koje provodi posebni fond; |
|
26. |
„premještanje” znači prijenos iste ili slične aktivnosti ili dijela aktivnosti u smislu članka 2. stavka 61.a Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 (32) o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora; |
|
27. |
„javni doprinos” znači svi doprinosi financiranju operacija koji potječu iz proračuna nacionalnih, regionalnih ili lokalnih javnih tijela ili bilo koje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) uspostavljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (33), proračuna Unije stavljenog na raspolaganje fondovima, proračuna tijela javnog prava ili proračuna udruga javnih tijela ili tijela javnog prava te koji, u svrhu određivanja stope sufinanciranja za programe ili prioritete fonda ESF+, mogu obuhvaćati sva financijska sredstva kojima zajednički doprinose poslodavci i radnici; |
|
28. |
„obračunska godina” znači razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine, osim za prvu obračunsku godinu programskog razdoblja za koju znači razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti rashoda do 30. lipnja 2022.; za konačnu obračunsku godinu znači razdoblje od 1. srpnja 2029. do 30. lipnja 2030.; |
|
29. |
„nepravilnost” znači svako kršenje primjenjivog prava koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu fondova koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije tako da optereti proračun Unije neopravdanim rashodom; |
|
30. |
„ozbiljan nedostatak” znači nedostatak u djelotvornom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole programa za koji su potrebna znatna poboljšanja sustava upravljanja i kontrole ako su bilo koji od ključnih zahtjeva 2., 4., 5., 9., 12., 13. i 15. iz Priloga X. ili druga dva ključna zahtjeva ili više njih ocijenjeni tako da su uključeni u kategorije 3. i 4. tog priloga; |
|
31. |
„ukupna stopa pogreške” znači zbroj predviđenih nasumičnih pogrešaka te, ako je primjenjivo, sustavnih pogrešaka i neispravljenih anomalija, podijeljen sa skupinom podataka; |
|
32. |
„stopa preostale pogreške” znači ukupna stopa pogreške umanjena za financijske ispravke koje je primijenila država članica u svrhu smanjivanja rizika koje je utvrdilo tijelo za reviziju tijekom svoje revizije operacija; |
|
33. |
„dovršena operacija” znači fizički dovršena ili u cijelosti provedena operacija za koju su korisnici izvršili sva potrebna plaćanja te za koju je korisnicima uplaćen odgovarajući javni doprinos; |
|
34. |
„jedinica uzorka” znači jedna od jedinica, koja može biti operacija, projekt u okviru operacije ili zahtjev korisnika za plaćanje, u koje se dijeli skupina podataka u svrhu uzorkovanja; |
|
35. |
„založni račun” znači, u slučaju operacije JPP-a, bankovni račun obuhvaćen pisanim sporazumom između korisnika koji je javno tijelo i privatnog partnera kojeg je odobrilo upravljačko tijelo ili posredničko tijelo za plaćanja tijekom i/ili nakon razdoblja prihvatljivosti; |
|
36. |
„sudionik” znači fizička osoba koja ostvaruje koristi od operacije, ali ne prima financijsku potporu iz fondova; |
|
36.a |
načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači da se prednost pri donošenju energetskih planova, politika i odluka o ulaganju daje mjerama za povećanje učinkovitosti potražnje i ponude energije; [Am. 60] |
|
37. |
„prilagodba na promjenu klime” znači postupak kojim se osigurava da je infrastruktura otporna na negativne učinke klimatskih promjena u skladu s međunarodno priznatim standardima ili nacionalnim pravilima i smjernicama, ako su dostupni, ili međunarodno priznatim standardima. da se poštuje načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu i da su odabrane specifične metode za smanjenje emisija i dekarbonizaciju; [Am. 61] |
|
37.a |
„EIB” znači Europska investicijska banka, Europski investicijski fond ili bilo koje ovisno društvo Europske investicijske banke. [Am. 62] |
Članak 3.
Izračun rokova za djelovanja Komisije
Ako je određen rok u kojem Komisija mora djelovati, razdoblje za izračun tog roka počinje nakon što su podnesene sve informacije koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovom Uredbom ili uredbama za pojedine fondove.
Taj rok ne uključuje razdoblje koje počinje na dan nakon datuma slanja primjedaba ili zahtjeva Komisije za revidirane dokumente državi članici i traje sve dok država članica ne odgovori Komisiji.
POGLAVLJE II.
Ciljevi politike i načela za potporu fondova
Članak 4.
Ciljevi politike
1. EFRR, ESF+, Kohezijski fond i EFPR podupiru sljedeće ciljeve politike:
|
(a) |
konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te jačanje malih i srednjih poduzeća ; [Am. 63] |
|
(b) |
zelenija , otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska za čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena te upravljanja rizikom i njegova sprječavanja; [Am. 64] |
|
(c) |
povezanija Europa jačanjem mobilnosti , uključujući pametne i održive mobilnosti, i regionalne povezanosti ICT-a; [Am. 65] |
|
(d) |
uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava; [Am. 66] |
|
(e) |
Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih svih regija, područja te lokalnih inicijativa. [Am. 67] |
2. EFRR, ESF+ i Kohezijski fond pridonose djelovanjima Unije koja dovode do jačanja njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u skladu s člankom 174. UFEU-a ostvarivanjem ciljeva:
|
(a) |
„Ulaganje za radna mjesta i rast” u državama članicama i regijama, koji treba primati potporu EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda; i |
|
(b) |
„Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), koji treba primati potporu EFRR-a. |
3. Države članice u cjelokupnom postupku planiranja i provedbe osiguravaju prilagodbu relevantnih operacija na promjene klime i pružaju informacije o potpori ciljevima u području zaštite okoliša i klime upotrebom metodologije utemeljene na vrstama intervencija za svaki od fondova. Ta se metodologija sastoji od ponderiranja potpore koja se dodjeljuje na razini koja odražava opseg do kojeg ta potpora pridonosi ciljevima u području zaštite okoliša i klime. Za EFRR, fond ESF+ i Kohezijski fond ponderirane vrijednosti dodaju se dimenzijama i oznakama za vrste intervencija koje su utvrđene u Prilogu I. [Am. 68]
4. U skladu sa svojim nadležnostima te načelima supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i dosljednost među fondovima i ostalim instrumentima Unije, kao što je Program potpore strukturnim reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument tehničke potpore. Optimiziraju mehanizme za koordinaciju među onima koji su odgovorni za izbjegavanje udvostručavanja kako bi se izbjeglo udvostručavanje tijekom planiranja i provedbe. [Am. 69]
4.a Države članice i Komisija osiguravaju poštovanje relevantnih pravila o državnim potporama. [Am. 70]
Članak 5.
Podijeljeno upravljanje
1. Države članice , u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirima, i Komisija izvršavaju proračun Unije dodijeljen fondovima u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s člankom [63.] Uredbe (EU, Euratom) [broj nove Financijske uredbe] („Financijska uredba”). [Am. 71]
2. Međutim Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 2. , Komisija izvršava iznos potpore prenesene iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europsku urbanu inicijativu i Međuregionalna inovativna ulaganja te iznos potpore prenesene iz fonda ESF+ u transnacionalnu suradnju, kao i iznos doprinosa za InvestEU (34) i tehničku potporu na inicijativu Komisije u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkama (a) i (c)] Financijske uredbe. [Am. 72]
3. Komisija uz pristanak dotične države članice i regije može provoditi suradnju najudaljenijih regija u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) u okviru podijeljenog neizravnog upravljanja. [Am. 73]
Članak 6.
Partnerstvo i upravljanje na više razina
1. Za sporazum o partnerstvu i svaki pojedini program svaka država članica , u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom, organizira pravo, učinkovito partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. To partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere: [Am. 74]
|
(a) |
regionalna, lokalna, gradska i druga javna tijela; [Am. 75] |
|
(b) |
gospodarske i socijalne partnere; te |
|
(c) |
relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, partnere kao što su partneri u području zaštite okoliša , nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije. [Am. 76] |
|
(ca) |
po potrebi, istraživačke institucije i sveučilišta. [Am. 77] |
2. U skladu s načelom upravljanja na više razina i pristupom „odozdo prema gore” države članice uključuju te partnere u izradu sporazuma o partnerstvu i tijekom pripreme , provedbe i provedbe evaluacije programa, uključujući sudjelovanjem u odborima za praćenje programa u skladu s člankom 34. U tom kontekstu države članice dodjeljuju odgovarajući postotak sredstava iz fondova za izgradnju administrativnih kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Za prekogranične programe dotične države članice uključuju svoje partnere iz svih država članica sudionica. [Am. 78 i 459]
3. Organizacija i provedba partnerstva provodi se u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014 (35). Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 107. kako bi izmijenila Delegiranu uredbu (EU) br. 240/2014 kako bi je prilagodila je ovoj Uredbi . [Am. 79]
4. Komisija se najmanje jednom godišnje savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnere na razini Unije o provedbi programa te o ishodu savjetovanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće . [Am. 80]
Članak 6.a
Horizontalna načela
1. Države članice i Komisija tijekom provedbe fondova osiguravaju poštovanje temeljnih prava i sukladnost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.
2. Države članice i Komisija osiguravaju da se ravnopravnost žena i muškaraca, rodno osviještena politika i integracija rodne perspektive promiču i uzimaju u obzir tijekom pripreme i provedbe programa, među ostalim, kada je riječ o njihovu praćenju, evaluaciji te izvješćivanju o njima.
3. Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju roda, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom izrade, provedbe, praćenja i evaluacije programa te izvješćivanja o njima. Pristupačnost za osobe s invaliditetom posebno će se uzeti u obzir tijekom izrade i provedbe programa.
4. Ciljevi fondova moraju se ostvarivati u skladu s načelom održivog razvoja, uzimajući pritom u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, i promicanjem cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša te borbu protiv klimatskih promjena, na temelju načela „onečišćivač plaća”, kako je određeno u skladu s članku člankom 191. stavcima 1. i 2. UFEU-a.
Države članice i Komisija osiguravaju da se tijekom pripreme i provedbe programâ podupiru zahtjevi u pogledu zaštite okoliša, učinkovitost resursa, načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu, socijalno pravedna energetska tranzicija, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba istima, biološka raznolikost, spremnost na katastrofe te prevencija rizika i upravljanje njima. Cilj im je izbjeći ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva. [Am. 81]
GLAVA II.
STRATEŠKI PRISTUP
POGLAVLJE I.
Sporazum o partnerstvu
Članak 7.
Priprema i podnošenje sporazuma o partnerstvu
1. Svaka država članica izrađuje sporazum o partnerstvu u kojem su utvrđeni mehanizmi za djelotvornu i učinkovitu upotrebu fondova u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Takav sporazum o partnerstvu sastavlja se u skladu s kodeksom ponašanja uspostavljenim Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014. [Am. 82]
2. Država članica dostavlja sporazum o partnerstvu Komisiji prije podnošenja prvog programa ili zajedno s njim , i to najkasnije do 30 . travnja 2021 . [Am. 83]
3. Sporazum o partnerstvu može se dostaviti zajedno s relevantnim godišnjim nacionalnim programom reformi te nacionalnim energetskim i klimatskim planovima . [Am. 84]
4. Država članica izrađuje sporazum o partnerstvu u skladu s predloškom navedenim u Prilogu II. U jedan od svojih programa može uključiti sporazum o partnerstvu.
5. Programi Interrega mogu se Komisiji podnijeti prije podnošenja sporazuma o partnerstvu.
Članak 8.
Sadržaj sporazuma o partnerstvu
Sporazum o partnerstvu sadržava sljedeće elemente:
|
(a) |
odabrane ciljeve politike uz upućivanje na fondove i programe kojima će se postizati i, prema potrebi, priloženo obrazloženje za upotrebu načina provedbe fonda InvestEU, uzimajući u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju , pobrojane na popisu, kao i regionalne izazove ; [Am. 85] |
|
(b) |
za svaki od odabranih ciljeva politike iz točke (a):
|
|
(c) |
preliminarnu financijsku dodjelu sredstava iz svakog od fondova po cilju politike na nacionalnoj i, po potrebi, regionalnoj razini, uz poštovanje pravila za pojedine fondove o tematskoj koncentraciji; [Am. 90] |
|
(d) |
prema potrebi, raščlambu financijskih sredstava po kategoriji regija izrađenu u skladu s člankom 102. stavkom 2. i iznose dodijeljenih sredstava za koje je predložen prijenos između kategorija regija u skladu s člankom 105.; [Am. 91] |
|
(e) |
iznose koje treba doprinijeti fondu InvestEU po fondu i po kategoriji regija; [Am. 92] |
|
(f) |
popis planiranih programa u okviru fondova s povezanim preliminarnim financijskim sredstvima po fondu i odgovarajućim nacionalnim doprinosom po kategoriji regija i |
|
(g) |
sažetak djelovanja koje predmetne države članice poduzimaju kako bi ojačale svoje administrativne kapacitete za provedbu fondova te svoju sustav kontrole i upravljanja . [Am. 93] |
|
(ga) |
prema potrebi, integrirani pristup usmjeren na demografske izazove regija i/ili posebne potrebe regija i područja; [Am. 94] |
|
(gb) |
strategiju u pogledu komunikacije i vidljivosti. [Am. 95] |
Na zahtjev države članice EIB može sudjelovati u pripremi sporazuma o partnerstvu te u aktivnostima povezanima s pripremom operacija, financijskim instrumentima i javno-privatnim partnerstvima. [Am. 96]
U pogledu cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) sporazum o partnerstvu mora sadržavati samo popis planiranih programa i potrebe za prekograničnim ulaganjima u dotičnoj državi članici . [Am. 97]
Članak 9.
Odobrenje sporazuma o partnerstvu
1. Komisija ocjenjuje sporazum o partnerstvu i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s pravilima za pojedine fondove. U svojoj ocjeni Komisija osobito uzima u obzir odredbe članaka 4. i 6., relevantne preporuke za pojedinu zemlju , mjere povezane s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te način na koji se u vezi s njima postupa . [Am. 98]
2. Komisija može dati primjedbe u roku od tri mjeseca dva mjeseca od datuma na koji je država članica podnijela sporazum o partnerstvu. [Am. 99]
3. Države članice preispituju sporazum o partnerstvu uzimajući u obzir primjedbe Komisije u roku od mjesec dana od njihova podnošenja . [Am. 100]
4. Komisija donosi odluku putem u vidu provedbenog akta o odobravanju sporazuma o partnerstvu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja tog sporazuma kada dotična država članica prvi put podnese sporazum o partnerstvu dotične države članice. Sporazum o partnerstvu ne smije se mijenjati. [Am. 101]
5. Ako je na temelju članka 7. stavka 4. sporazum o partnerstvu uključen u program, Komisija donosi odluku putem provedbenog akta o odobravanju programa u roku od šest mjeseci od datuma podnošenja tog programa dotične države članice.
Članak 10.
Upotreba EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a ostvarena putem fonda InvestEU
1. Od 1. siječnja 2023. države članice u dogovoru s dotičnim upravljačkim tijelima mogu dodijeliti, u sporazumu o partnerstvu ili u zahtjevu za izmjenu programa, iznos do 2 % sredstava iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a kojim će se doprinijeti kao doprinos fondu InvestEU i koji će se isporučiti putem u obliku proračunskih jamstava. Iznos kojim se doprinosi fondu U okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja fondu InvestEU ne smije premašivati 5 može se dodatno dodijeliti do 3 % ukupnih dodijeljenih sredstava svakog od fondova. Ti se doprinosi ne smatraju prijenosima sredstava dostupni su za ulaganja u skladu s člankom 21 ciljevima kohezijske politike i u istoj kategoriji regija na koje su usmjereni izvorni fondovi . Kad god se iznos iz fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda dodijeli za InvestEU, primjenjuju se uvjeti koji omogućuju provedbu, kako su opisani u članku 11. ove Uredbe i njezinim prilozima III. i IV. Dodjeljivati se mogu samo sredstva za sljedeću kalendarsku godinu . [Am. 428]
2. Za sporazum o partnerstvu mogu se dodijeliti samo sredstva trenutačne kalendarske godine i budućih kalendarskih godina. Za zahtjev za izmjenu programa mogu se dodijeliti samo sredstva budućih kalendarskih godina. [Am. 103]
3. Iznos iz stavka 1. upotrebljava se za izdvajanje rezervacija dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka dotične države članice. [Am. 104]
4. Ako sporazum o doprinosima, kako je utvrđen u članku 9. [Uredbe o fondu InvestEU] nije sklopljen do 31. prosinca 2021 2023 . za iznos iz stavka 1. dodijeljen u sporazumu o partnerstvu, država članica podnosi zahtjev za izmjenu jednog programa ili više njih radi upotrebe odgovarajućeg iznosa. [Am. 105]
Sporazum o doprinosima za iznos iz stavka 1. dodijeljen u zahtjevu za izmjenu programa sklapa se ili izmjenjuje, ovisno o slučaju, istodobno s donošenjem odluke o izmjeni programa. [Am. 106]
5. Ako sporazum o jamstvu, kako je utvrđen u članku [9.] [Uredbe o fondu InvestEU] , nije sklopljen u roku od devet mjeseci od odobrenja sporazuma o doprinosima, odgovarajući iznosi uplaćeni u zajednički fond za rezervacije kao izdvajanje rezervacija prenose se natrag u jedan izvorni program ili više njih te država članica podnosi odgovarajući zahtjev za izmjenu programa. U tom slučaju sredstva iz proteklih kalendarskih godina podložna su izmjenama sve dok obveze još nisu provedene. [Am. 107]
6. Ako sporazum o jamstvu, kako je utvrđen u članku [9.] [Uredbe o fondu InvestEU] , nije u potpunosti proveden u roku od četiri godine od potpisivanja sporazuma o jamstvu, država članica može zatražiti da se s iznosima preuzetima u sporazumu o jamstvu koji ne obuhvaćaju temeljne zajmove ili druge instrumente koji uključuju rizik postupa u skladu sa stavkom 5.
7. Sredstva ostvarena iznosima kojima se doprinosi fondu InvestEU, ili sredstva koja se mogu pripisati tim iznosima, te se isporučuju putem proračunskih jamstava, stavljaju se na raspolaganje državi članici i regionalnim ili lokalnim tijelima kojih se taj doprinos tiče i upotrebljavaju se za potporu u okviru istog cilja ili ciljeva u obliku fnancijskih financijskih instrumenata. [Am. 108]
8. Komisija ponovno planira u proračunu doprinesene iznose koji nisu iskorišteni u okviru fonda InvestEU za godinu u kojoj je odgovarajuća izmjena programa prihvaćena. Takvo ponovno planiranje u proračunu ne smije se odnositi na razdoblje nakon 2027.
Rok za opoziv sredstava za ponovno planirani iznos u skladu s člankom 99. počinje od godine u kojoj je provedeno ponovno planiranje doprinosa.
POGLAVLJE II.
Uvjeti koji omogućuju provedbu i okvir uspješnosti
Članak 11.
Uvjeti koji omogućuju provedbu
1. Za svaki posebni cilj preduvjeti za njegovu djelotvornu i učinkovitu provedbu („uvjeti koji omogućuju provedbu”) utvrđeni su u ovoj Uredbi. Uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjuju se u mjeri u kojoj doprinose postizanju posebnih ciljeva programa. [Am. 109]
U Prilogu III. utvrđuju se horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjivi na sve posebne ciljeve i kriterije potrebne za procjenu njihova ispunjenja.
U Prilogu IV. utvrđuju se tematski uvjeti koji omogućuju provedbu za EFRR, Kohezijski fond i fond ESF+ i kriteriji potrebni za njihovo ispunjenje.
2. Tijekom pripreme programa ili uvođenja novog posebnog cilja u okviru izmjene programa država članica ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti koji omogućuju provedbu povezani s odabranim posebnim ciljem. Uvjet koji omogućuje provedbu ispunjen je ako su zadovoljeni svi povezani kriteriji. Država članica u svakom programu ili izmjeni programa utvrđuje ispunjene i neispunjene uvjete koji omogućuju provedbu i daje obrazloženje ako smatra da je ispunjen uvjet koji omogućuje provedbu. Na zahtjev države članice EIB može doprinijeti ocjenjivanju mjera potrebnih za ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu. [Am. 110]
3. Ako uvjet koji omogućuje provedbu nije ispunjen u trenutku odobrenja programa ili izmjene programa, država članica obavješćuje Komisiju čim ocijeni da je uvjet koji omogućuje provedbu ispunjen i dostavlja obrazloženje ispunjenja.
4. Komisija u roku od tri mjeseca dva mjeseca od primitka informacije iz stavka 3. provodi procjenu i obavješćuje državu članicu ako je suglasna s ispunjenjem. [Am. 111]
Ako se Komisija ne slaže s procjenom države članice, o tome obavješćuje državu članicu i daje joj priliku da dostavi primjedbe u roku od mjesec dana najviše dva mjeseca . [Am. 112]
5. Rashodi koji se odnose na operacije povezane s posebnim ciljem ne mogu biti uključene uključeni u zahtjeve za plaćanje sve dok prije nego što Komisija ne obavijesti državu članicu o ispunjenju uvjeta koji omogućuje provedbu na temelju stavka 4. , ne dovodeći u pitanje suspenziju nadoknade dok ne dođe do ispunjenja uvjeta. [Am. 113]
Prvi podstavak ne primjenjuje se na operacije kojima se pridonosi ispunjavanju odgovarajućeg uvjeta koji omogućuje provedbu.
6. Država članica osigurava da su uvjeti koji omogućuju provedbu ispunjeni i da se primjenjuju tijekom cijelog programskog razdoblja. Obavješćuje Komisiju o svakoj izmjeni koja utječe na ispunjenje uvjeta koji omogućuju provedbu.
Ako Komisija smatra da uvjet koji omogućuje provedbu više nije ispunjen, o tome obavješćuje državu članicu i daje joj priliku da dostavi primjedbe u roku od jednog mjeseca. Ako Komisija zaključi da uvjet koji omogućuje provedbu i dalje nije ispunjen, rashodi povezani s predmetnim posebnim ciljem ne mogu se uključiti u zahtjeve za plaćanje od datuma na koji Komisija o tome obavijesti državu članicu.
7. Prilog IV. ne primjenjuje se na programe koje podupire EFPR.
Članak 12.
Okvir uspješnosti
1. Država članica , po potrebi, nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima uspostavlja okvir uspješnosti koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i evaluaciju uspješnosti programa tijekom njegove provedbe te koji pridonosi mjerenju ukupne uspješnosti fondova. [Am. 115]
Okvir uspješnosti sastoji se od:
|
(a) |
pokazatelja ostvarenja i rezultata povezanih s posebnim ciljevima utvrđenima u uredbama za pojedine fondove; |
|
(b) |
ključnih etapa koje se trebaju postići do kraja 2024. za pokazatelje ostvarenja; i |
|
(c) |
ciljnih vrijednosti koje se trebaju ostvariti do kraja 2029. za pokazatelje ostvarenja i rezultata. |
2. Ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđuju se u odnosu na svaki posebni cilj u okviru programa, osim tehničke pomoći i posebnog cilja suzbijanja materijalne oskudice iz članka [4. točke (c) 1. podtočke vii xi .] Uredbe o ESF-u plus. [Am. 116]
3. Ključne etape i ciljevi omogućuju Komisiji i državama članicama da mjere napredak prema ostvarenju posebnih ciljeva. Moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku [33. stavku 3.] Financijske uredbe.
Članak 13.
Metodologije za uspostavu okvira uspješnosti
1. Metodologije za uspostavu okvira uspješnosti obuhvaćaju:
|
(a) |
kriterije koje država članica primjenjuje za odabir pokazatelja; |
|
(b) |
upotrijebljene podatke ili dokaze, osiguranje kvalitete podataka i metodu izračuna; te |
|
(c) |
čimbenike koji mogu utjecati na ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te kako su uzeti u obzir. |
2. Država članica stavlja te metodologije na raspolaganje na zahtjev Komisije.
Članak 14.
Preispitivanje u sredini programskog razdoblja
1. Za programe koji primaju potporu fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda država članica preispituje i relevantno upravljačko tijelo preispituju svaki program, uzimajući u obzir sljedeće elemente: [Am. 117]
|
(a) |
nove izazove utvrđene u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju donesenima 2024. i, prema potrebi, ciljeve utvrđene u provedbi integriranih nacionalnih klimatskih i energetskih planova ; [Am. 118] |
|
(b) |
socioekonomsku situaciju predmetne države članice ili regije , uključujući stanje provedbe europskog stupa socijalnih prava i teritorijalnih potreba s ciljem smanjenja nejednakosti kao i gospodarskih i društvenih nejednakosti ; [Am. 119] |
|
(c) |
postignut napredak u ostvarenju ključnih etapa; i |
|
(d) |
ostvarenje tehničke prilagodbe kako je navedeno u članku 104. stavku 2. ako je primjenjivo; |
|
(da) |
sva veća negativna financijska ili gospodarska kretanja koja zahtijevaju prilagodbu programâ, među ostalim, i kada je to posljedica simetričnih ili asimetričnih šokova u Uniji i njezinim regijama. [Am. 120] |
2. U skladu s ishodom preispitivanja država članica do 31. ožujka 2025. dostavlja Komisiji zahtjev za izmjenu svakog programa u skladu s člankom 19. stavkom 1. ili izjavljuje da se ne podnosi zahtjev za izmjenom. Država članica obrazlaže izmjenu na temelju elemenata utvrđenih u stavku 1. ili, po potrebi, obrazlaže zašto se ne podnosi zahtjev za izmjenom programa. [Am. 121]
Preispitani program uključuje:
|
(a) |
preispitana početno dodijeljena financijska sredstva po prioritetu, uključujući iznose za godine 2026. i 2027.; [Am. 122] |
|
(b) |
preispitane ili nove ciljne vrijednosti; i |
|
(ba) |
doprinose za fond InvestEU raščlanjene, ovisno o potrebi, prema fondu i kategoriji regija; [Am. 123] |
|
(c) |
preispitana dodijeljena financijska sredstva koja su rezultat tehničke prilagodbe navedene u članku 104. stavku 2. uključujući iznose za godine 2025., 2026. i 2027. ako je primjenjivo. |
3. Ako se kao rezultat preispitivanja dostavlja novi program, plan financiranja u skladu s člankom 17. stavkom 3. točkom (f) podtočkom ii. obuhvaća ukupna odobrena financijska sredstva za svaki od fondova od godine u kojoj je program odobren.
3.a Komisija do 31. ožujka 2026. donosi izvješće koje sadržava sažetak rezultata preispitivanja iz stavaka 1. i 2. Komisija izvješće dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. [Am. 124]
POGLAVLJE III.
Mjere povezane s dobrim gospodarskim upravljanjem
Članak 15.
Mjere koje povezuju djelotvornost fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem
1. Komisija može zatražiti od države članice da pregleda i predloži izmjene relevantnih programa ako je to potrebno kako bi se podržala provedba relevantnih preporuka Vijeća.
Takav se zahtjev može podnijeti u sljedeće svrhe:
|
(a) |
kako bi se podržala provedba relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, upućene dotičnoj državi članici; i |
|
(b) |
(b) kako bi se podržala primjena relevantnih preporuka Vijeća koje su upućene dotičnoj državi članici i donesene u skladu s člankom 7. stavkom 2. ili člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 1176/2011 (36) Europskog parlamenta i Vijeća, pod uvjetom da se te izmjene smatraju potrebnima za pomoć pri ispravljanju makroekonomskih neravnoteža. |
2. Zahtjev koji Komisija uputi državi članici u skladu sa stavkom 1. opravdan je s obzirom na potrebu za podržavanjem provedbe relevantnih preporuka te Komisija u njemu navodi programe ili prioritete na koje smatra da se odnosi i vrstu očekivanih izmjena.
3. Država članica dostavlja svoj odgovor na zahtjev iz stavka 1. u roku od dva mjeseca od njegovog primitka, navodeći izmjene koje smatra nužnima u relevantnim programima, razloge tih izmjena, predmetne programe te prikazuje u glavnim crtama vrstu predloženih izmjena i njihove očekivane učinke na provedbu preporuka i provedbu fondova. Komisija prema potrebi daje primjedbe u roku od jednog mjeseca od primitka tog odgovora.
4. Država članica podnosi prijedlog za izmjenu relevantnih programa u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja odgovora iz stavka 3.
5. Ako Komisija nije dostavila primjedbe ili ako smatra da su dostavljene primjedbe uzete u obzir na odgovarajući način, ona donosi odluku kojom se odobravaju izmjene relevantnih programa u skladu s rokom iz članka [19. stavka 4.].
6. Ako država članica ne poduzme djelotvorne mjere kao odgovor na zahtjev podnesen u skladu sa stavkom 1., poštujući rokove utvrđene u stavcima 3. i 4., Komisija može suspendirati sva plaćanja za predmetne programe ili prioritete ili dio njih u skladu s člankom 91.
7. Komisija dostavlja Vijeću prijedlog o suspenziji svih ili dijela obveza ili plaćanja za jedan program države članice ili više njih u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
ako Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 8. ili člankom 126. stavkom 11. UFEU-a utvrdi da država članica nije poduzela djelotvorne mjere za rješavanje problema prekomjernog deficita; |
|
(b) |
ako Vijeće donese dvije uzastopne preporuke u istom postupku u slučaju neravnoteže, u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1176/2011 (37) na temelju toga što je država članica podnijela nedovoljno dobar plan korektivnog djelovanja; |
|
(c) |
ako Vijeće donese dvije uzastopne odluke u istom postupku u slučaju neravnoteže u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1176/2011 kojima se utvrđuje nepoštovanje države članice na temelju toga što nije poduzela preporučeno korektivno djelovanje; |
|
(d) |
ako Komisija utvrdi da država članica nije poduzela mjere iz Uredbe Vijeća (EU) br. 332/2002 (38) i zbog toga odluči ne odobriti isplatu financijske pomoći odobrene toj državi članici; |
|
(e) |
ako Vijeće odluči da država članica ne poštuje program makroekonomske prilagodbe iz članka 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (39) ili mjere koje se zahtijevaju u odluci Vijeća donesenoj u skladu s člankom 136. stavkom 1. UFEU-a. |
Prednost se daje suspenziji obveza; plaćanja se suspendiraju samo kada je potrebno trenutačno djelovanje i u slučaju znatnog nepoštovanja. Suspenzija plaćanja primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje koji su predani za predmetne programe nakon datuma odluke o suspenziji.
Komisija može, na temelju izvanrednih gospodarskih okolnosti ili nakon obrazloženog zahtjeva predmetne države članice poslanog Komisiji u roku od 10 dana od donošenja odluke ili preporuke iz prethodnog podstavka, preporučiti da Vijeće ukine suspenziju iz istog podstavka.
8. Smatra se da je Vijeće prihvatilo prijedlog Komisije za suspenziju obveza osim ako Vijeće odluči, provedbenim aktom, odbiti takav prijedlog kvalificiranom većinom u roku od jednog mjeseca od podnošenja prijedloga Komisije.
Suspenzija obveza primjenjuje se na obveze iz fondova za dotičnu državu članicu od 1. siječnja godine nakon donošenja odluke o suspenziji.
Vijeće provedbenim aktom donosi odluku o prijedlogu Komisije iz stavka 7. u vezi sa suspenzijom plaćanja.
9. Opseg i razina suspenzije obveza ili plaćanja koji se trebaju odrediti moraju biti razmjerni, njima se mora poštovati jednakost postupanja među državama članicama i uzimati u obzir gospodarske i socijalne okolnosti predmetnih država članica, posebno razina nezaposlenosti te razina siromaštva ili socijalne isključenosti predmetne države članice u odnosu na prosjek Unije i utjecaj suspenzije na gospodarstvo te države članice. Utjecaj suspenzija na programe od ključne važnosti za razmatranje štetnih gospodarskih i socijalnih uvjeta poseban je činitelj koji se treba uzeti u obzir.
10. Suspenzija obveza podliježe ograničenju od najviše 25 % obveza povezanih sa sljedećom kalendarskom godinom za fondove ili 0,25 % nominalnog BDP-a, pri čemu se uzima niži iznos u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
|
(a) |
u prvom slučaju neusklađenosti s postupkom u slučaju prekomjernog deficita, kako je navedeno u stavku 7. točki (a); |
|
(b) |
u prvom slučaju neusklađenosti povezane s planom korektivnog djelovanja u okviru postupka u slučaju prekomjerne neravnoteže, kako je navedeno u stavku 7. točki (b); |
|
(c) |
u slučaju neusklađenosti s preporučenim korektivnim djelovanjem u skladu s postupkom u slučaju prekomjerne neravnoteže, kako je navedeno u stavku 7. točki (c); i |
|
(d) |
u prvom slučaju neusklađenosti, kako je navedeno u stavku 7. točkama (d) i (e). |
U slučaju trajnog nepoštovanja, suspenzija obveza može premašivati najviše postotke utvrđene u prvom podstavku.
11. Vijeće ukida suspenziju obveza na prijedlog Komisije, u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 8. u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
ako je postupak u slučaju prekomjernog deficita u mirovanju u skladu s člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (40) ili ako je Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 12. UFEU-a odlučilo staviti izvan snage odluku o postojanju prekomjernog deficita; |
|
(b) |
ako je Vijeće podržalo plan korektivnog djelovanja koji je podnijela predmetna država članica u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1176/2011 ili ako je postupak u slučaju prekomjerne neravnoteže stavljen u stanje mirovanja u skladu s člankom 10. stavkom 5. te Uredbe ili ako je Vijeće taj postupak zaključilo u skladu s člankom 11. te Uredbe; |
|
(c) |
ako Komisija donese zaključak da je država članica poduzela prikladne mjere kako su navedene u Uredbi (EZ) br. 332/2002; |
|
(d) |
ako Komisija donese zaključak da je predmetna država članica poduzela prikladne mjere za provedbu programa prilagodbe iz članka 7. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili mjere koje se zahtijevaju u odluci Vijeća donesenoj u skladu s člankom 136. stavkom 1. UFEU-a. |
Nakon što Vijeće ukine suspenziju obveza, Komisija ponovno planira proračunska sredstva za suspendirane obveze u skladu s člankom [8.] Uredbe Vijeća (EU, Euratom) [ […] (Uredba o VFO-u) ].
Suspendirane obveze ne mogu se ponovno planirati za razdoblje nakon 2027.
Rok za opoziv za ponovno planirani iznos u skladu s člankom 99. počinje od godine u kojoj je provedeno ponovno planiranje suspendirane obveze.
Vijeće na prijedlog Komisije donosi odluku o ukidanju suspenzije plaćanja ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti utvrđeni u prvom podstavku.
12. Komisija obavješćuje Europski parlament o provedbi ovog članka. Posebno kada je ispunjen jedan od uvjeta utvrđenih u stavku 7. za državu članicu, Komisija odmah obavješćuje Europski parlament te navodi pojedinosti o fondovima i programima koji bi mogli podlijegati suspenziji obveza.
Europski parlament može pozvati Komisiju na strukturirani dijalog o primjeni ovog članka, uzimajući u obzir prosljeđivanje informacija iz prvog podstavka.
Komisija prosljeđuje prijedlog suspenzije obveza ili prijedlog ukidanja takve suspenzije Europskom parlamentu i Vijeću.
13. Stavci od 1. do 12. ne primjenjuju se na prioritete ili programe u skladu s člankom [4. točkom (c) podtočkom v. ii.] Uredbe o ESF-u plus. [Am. 425/rev, 444/rev, 448 i 469]
GLAVA III.
PROGRAMIRANJE
POGLAVLJE I.
Opće odredbe o fondovima
Članak 16.
Priprema i podnošenje programa
1. Države članice u suradnji s partnerima iz članka 6. pripremaju programe za provedbu fondova za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.[Am. 140]
2. Države članice podnose programe Komisiji najkasnije tri mjeseca nakon podnošenja sporazuma o partnerstvu.
3. Države članice pripremaju programe u skladu s predloškom za program utvrđenim u Prilogu V.
Za FAMI, FUS i BMVI država članica priprema programe u skladu s predloškom za program utvrđenim u Prilogu VI.
Članak 17.
Sadržaj programa
1. U svakom programu utvrđuje se strategija za doprinos programa ciljevima politike i komunikaciju o rezultatima.
2. Program se sastoji od prioriteta. Svaki prioritet odnosi se na jedan cilj ili više ciljeva politike ili na tehničku pomoć. Prioritet koji se odnosi na jedan cilj politike sadržava jedan posebni cilj ili više njih. Više se prioriteta može odnositi na isti cilj politike. [Am. 141]
Za programe koji primaju potporu EFPR-a svaki se prioritet može odnositi na jedan cilj politike ili više njih. Posebnii ciljevi odnose se na područja potpore kako je definirano u Prilogu [III.] Uredbi o EFPR-u.
Za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI program se sastoji od posebnih ciljeva.
3. U svakom programu mora biti utvrđeno sljedeće:
|
(a) |
sažetak glavnih izazova, uzimajući u obzir:
|
|
(b) |
obrazloženje odabranih ciljeva politike za odgovarajuće prioritete, posebnih ciljeva i oblika potpore; |
|
(c) |
za svaki prioritet osim tehničke pomoći, posebni ciljevi; |
|
(d) |
za svaki posebni cilj:
|
|
(e) |
planirana upotreba tehničke pomoći u skladu s člancima od 30. do 32. i relevantne vrste intervencija; |
|
(f) |
financijski plan koji sadržava:
|
|
(g) |
aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se relevanni partneri iz članka 6. uključili u pripremu programa te uloga tih partnera u provedbi, praćenju i evaluaciji programa; |
|
(h) |
za svaki uvjet koji omogućuje provedbu utvrđen u skladu s člankom 11., Prilogom III. i Prilogom IV. procjenu ispunjenosti uvjeta koji omogućuje provedbu na datum podnošenja programa; |
|
(i) |
predviđeni pristup komunikaciji povezanoj s programom i njegovo njegovom vidljivosti definiranjem njegovih ciljeva, ciljane publike, komunikacijskih kanala, te, prema potrebi, upotrebe društvenih medija, kao i planiranog proračuna i relevantnih pokazatelja za praćenje i evaluaciju; i [Am. 154] |
|
(j) |
upravljačko tijelo, tijelo za reviziju , tijelo odgovorno za računovodstvenu funkciju iz članka 70. i tijelo kojem Komisija vrši uplate. [Am. 155] |
Točke (c) i (d) ovog stavka ne primjenjuju se na posebni cilj utvrđen u članku [4. točki (c) podtočki vii stavku 1 . točki xi .] Uredbe o ESF-u plus. [Am. 156]
Izvješće o okolišu koje sadržava relevantne informacije o učincima na okoliš u skladu s Direktivom 2001/42/EZ prilaže se programu, čime se uzimaju u obzir potrebe ublažavanja klimatskih promjena. [Am. 157]
4. Odstupajući od stavka 3. točke (d), za svaki posebni cilj programa kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI osigurava se sljedeće:
|
(a) |
opis početnog stanja, izazova i odgovora kojima se pruža potpora fonda; |
|
(b) |
naznaka operativnih ciljeva; |
|
(c) |
okvirni popis aktivnosti i njihov očekivani doprinos posebnim i operativnim ciljevima; |
|
(d) |
ako je primjenjivo, obrazloženje za operativnu potporu, posebne aktivnosti, pomoć za izvanredne situacije i aktivnosti kako je navedeno u člancima [16. i 17.] Uredbe o FAMI-ju; |
|
(e) |
pokazatelji ostvarenja i rezultata s odgovarajućim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima; i |
|
(f) |
okvirna raščlamba sredstava iz programa po vrsti intervencije. |
5. Vrste intervencije temelje se na nomenklaturi utvrđenoj u Prilogu I. Za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI vrste intervencija temelje se na nomenklaturi utvrđenoj u uredbama za pojedine fondove.
6. Za programe u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i Kohezijskog fonda podnesene u skladu s člankom 16. tablica iz stavka 3. točke (f) podtočke ii. sadržava samo iznose za godine od 2021. do 2025 2027 . [Am. 158]
7. Država članica obavješćuje Komisiju o svim izmjenama u informacijama iz stavka 3. točke (j) bez potrebe za izmjenom programa.
Članak 18.
Odobrenje programa
1. Komisija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, kao i njegovu dosljednost sa sporazumom o partnerstvu. Komisija osobito uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju i relevantne izazove utvrđene u okviru provedbe integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova te Europskog stupa socijalnih prava kao i način na koji se s njima u vezi postupa . [Am. 160]
2. Komisija može dati primjedbe u roku od tri dva mjeseca od datuma na koji je država članica podnijela program. [Am. 161]
3. Država članica revidira program uzimajući u obzir primjedbe Komisije u roku od mjesec dana od njihova podnošenja . [Am. 162]
4. Komisija donosi odluku putem provedbenog akta o odobravanju programa u roku od šest pet mjeseci od datuma na koji je država članica prvi put podnijela program. [Am. 163]
Članak 19.
Izmjena programa
1. Država članica može podnijeti obrazloženi zahtjev za izmjenu programa zajedno s izmijenjenim programom kojim se utvrđuje očekivani učinak te izmjene na ostvarivanje ciljeva.
2. Komisija ocjenjuje izmjenu i njezinu usklađenost s ovom Uredbom i s uredbama za pojedine fondove, uključujući zahtjeve na nacionalnoj razini, te daje primjedbe u roku od tri mjeseca dva mjeseca od podnošenja izmijenjenog programa. [Am. 164]
3. Država članica revidira izmijenjeni program i uzima u obzir primjedbe Komisije u roku od dva mjeseca od njihova podnošenja . [Am. 165]
4. Komisija odobrava izmjenu programa najkasnije šest mjeseci tri mjeseca nakon što država članica podnese zahtjev za izmjenu. [Am. 166]
5. Država članica može tijekom programskog razdoblja prenijeti iznos od najviše 5 7 % početne dodjele sredstava prioritetu i ne više od 3 5 % proračuna programa drugom prioritetu istog fonda istog programa. Pritom država članica poštuje kodeks ponašanja uspostavljen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/2014. Za programe koji primaju potporu iz fondova EFRR i ESF+, prijenos se odnosi samo na sredstva za istu kategoriju regije. [Am. 167]
Ti prijenosi ne utječu na prethodne godine. Smatra se da nisu znatni i ne zahtijevaju odluku Komisije o izmjeni programa. Međutim, moraju biti u skladu sa svim regulatornim zahtjevima. Država članica Komisiji prema potrebi podnosi revidiranu tablicu iz članka 17. stavka 3. točke (f) podtočke ii., iii. ili iv.
6. Odobrenje Komisije ne zahtijeva se za ispravke isključivo administrativne , tehničke ili uredničke prirode koje ne utječu na provedbu programa. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ispravcima. [Am. 168]
7. Za programe koji primaju potporu EFPR-a izmjene programa koje se odnose na uvođenje pokazatelja ne zahtijevaju odobrenje Komisije.
Članak 20.
Zajednička potpora iz fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda
1. Fondovi EFRR, ESF+ i Kohezijski fond mogu zajednički pružati potporu za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”.
2. Iz fondova EFRR i ESF+ može se financirati, kao dopuna i do granice od 10 15 % potpore iz tih fondova za svaki prioritet programa, cijela operacija ili njezin dio čiji troškovi ispunjavaju uvjete za potporu iz drugog fonda na temelju pravila o prihvatljivosti koja se primjenjuju na taj fond, pod uvjetom da su takvi troškovi nužni za provedbu. [Am. 169]
Članak 21.
Prijenos sredstava
1. Radi osiguranja fleksibilnosti države članice mogu , ako je tako dogovoreno s odborom za praćenje programa, podnijeti zahtjev za prijenos od najviše 5 % programskih financijskih sredstava dodijeljenih iz bilo kojeg od fondova u bilo koji drugi fonda u Europski fond u okviru podijeljenog upravljanja ili u instrument pod izravnim ili neizravnim upravljanjem za regionalni razvoj, Europski socijalni fond plus, Kohezijski fond ili Europski fond za pomorstvo i ribarstvo . [Am. 170]
2. Prenesena sredstva izvršit će se u skladu s pravilima fonda ili instrumenta u koji se sredstva prenose i, u slučaju prijenosa sredstava u instrumente pod izravnim ili neizravnim upravljanjem, u korist predmetne države članice. [Am. 171 i 434]
3. Zahtjevi iz stavka 1. sadržavaju ukupni iznos koji fond prenosi za svaku godinu, po fondu i kategoriji regije, prema potrebi, moraju biti propisno opravdani radi postizanja komplementarnosti i učinka te im se prilaže revidirani program ili programi iz kojih se trebaju prenijeti sredstva u skladu s člankom 19. koji upućuju na to u koji se drugi fond ili instrument iznosi prenose. [Am. 172, 433 i 434]
4. Komisija može uložiti prigovor na zahtjev za prijenos u povezanoj izmjeni programa ako bi to ugrozilo ostvarenje ciljeva programa iz kojeg se sredstva trebaju prenijeti.
5. Samo se sredstva za sljedeću kalendarsku godinu mogu prenijeti.
POGLAVLJE I.a
Veliki projekti [Am. 173]
Članak 21.a
Sadržaj
U okviru jednog ili više programa iz EFRR-a i Kohezijskog fonda može se pružiti financijska potpora operaciji koja obuhvaća niz radova, aktivnosti ili usluga za izvršenje nedjeljive zadaće precizne gospodarske ili tehničke prirode s jasno utvrđenim ciljevima i čiji ukupni prihvatljivi trošak premašuje 100 000 000 EUR („veliki projekt”). Financijski instrumenti ne smatraju se velikim projektima. [Am. 174]
Članak 21.b
Podaci koji su nužni za odobravanje velikog projekta
Prije odobravanja velikog projekta upravljačko tijelo Komisiji podnosi sljedeće podatke:
|
(a) |
pojedinosti o nadležnom tijelu za provedbu velikog projekta i njegov kapacitet; |
|
(b) |
opis ulaganja i njegovu lokaciju; |
|
(c) |
ukupni trošak i ukupni prihvatljivi trošak; |
|
(d) |
provedene studije izvedivosti, uključujući analizu opcija i rezultate; |
|
(e) |
analizu troškova i koristi, uključujući gospodarsku i financijsku analizu te procjenu rizika; |
|
(f) |
analizu utjecaja na okoliš, uzimajući u obzir prilagodbu klimatskim promjenama i potrebu njihova ublažavanja te otpornost na katastrofe; |
|
(g) |
objašnjenje u pogledu toga kako je veliki projekt usklađen s odgovarajućim prioritetima predmetnog programa ili više njih te očekivani doprinos postizanju konkretnih ciljeva tih prioriteta i očekivani doprinos socioekonomskom razvoju; |
|
(h) |
plan financiranja u kojemu se navode ukupna planirana financijska sredstva i planirana potpora iz fondova, EIB-a i svih drugih izvora financiranja, zajedno s fizičkim i financijskim pokazateljima za praćenje napretka, uzimajući u obzir utvrđene rizike; |
|
(i) |
raspored provedbe velikog projekta i, ako se očekuje da će razdoblje provedbe biti duže od programskog razdoblja, faze za koje se traži potpora iz fondova tijekom programskog razdoblja. [Am. 175] |
Članak 21.c
Odluka o velikom projektu
1. Komisija ocjenjuje veliki projekt na temelju informacija iz članka 21.b kako bi utvrdila je li zatraženi financijski doprinos za veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo opravdan. Komisija provedbenim aktom donosi odluku o odobravanju financijskog doprinosa za odabrani veliki projekt najkasnije tri mjeseca nakon datuma dostavljanja informacija iz članka 21.b.
2. Odobrenje Komisije u skladu sa stavkom 1. uvjetovano je sklapanjem prvog ugovora o radovima ili, u slučaju operacija koje se provode u okviru struktura JPP-a, o potpisivanju sporazuma o JPP-u između tijela iz javnog sektora i tijela iz privatnog sektora u roku od tri godine od datuma odobrenja.
3. Ako Komisija ne odobri financijski doprinos za odabrani veliki projekt, ona u svojoj odluci navodi razloge odbijanja.
4. Veliki projekti za koje se podnosi zahtjev za odobrenje u skladu sa stavkom 1. navedeni su u popisu velikih projekata u programu.
5. Izdaci povezani s velikim projektom mogu biti uključeni u zahtjev za plaćanje nakon podnošenja za odobrenje iz stavka 1. Ako Komisija ne odobri veliki projekt koji je odabralo upravljačko tijelo, izjava o izdacima ispravlja se na odgovarajući način nakon što država članica povuče zahtjev ili nakon donošenja odluke Komisije. [Am. 176]
POGLAVLJE II.
Teritorijalni razvoj
Članak 22.
Integrirani teritorijalni razvoj
Država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju putem strategija teritorijalnog i lokalnog razvoja na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
integriranim teritorijalnim ulaganjima; |
|
(b) |
putem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i |
|
(c) |
putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama države članice za ulaganja programirana za EFRR u okviru cilja politike iz članka 4. stavka 1. točke (e). [Am. 177] |
Država članica jamči dosljednost i koordinaciju kada se lokalne razvojne strategije financiraju iz više fondova. [Am. 178]
Članak 23.
Teritorijalne strategije
1. Teritorijalne strategije koje se provode u skladu s člankom 22. točkom (a) ili (c) moraju sadržavati sljedeće elemente:
|
(a) |
zemljopisno područje koje ta strategija obuhvaća , uključujući gospodarske, socijalne i okolišne međupovezanosti ; [Am. 179] |
|
(b) |
analizu razvojnih potreba i potencijala područja; |
|
(c) |
opis integriranog pristupa rješavanju utvrđenih razvojnih potreba i potencijala i |
|
(d) |
opis sudjelovanja partnera u pripremi i provedbi strategije u skladu s člankom na temelju članka 6. [Am. 180] |
Mogu sadržavati i popis operacija kojima će se pružiti potpora.
2. Za izradu pripremu i podržavanje teritorijalnih strategija odgovorna su relevantna gradska regionalna , lokalna ili i druga teritorijalna javna tijela ili druga tijela. Postojeće strateške dokumente o uključenim područjima moguće je ažurirati i upotrijebiti za teritorijalne strategije. [Am. 181]
3. Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna gradska regionalna , lokalna ili druga teritorijalna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njhovu njihovu odabiru. [Am. 182]
Odabrane operacije moraju biti usklađene s teritorijalnom strategijom.
3.a Tijekom pripreme teritorijalnih strategija tijela iz stavka 2. surađuju s relevantnim upravljačkim tijelima kako bi se odredio opseg operacija kojima se pruža potpora u okviru relevantnog programa. [Am. 183]
4. Ako gradska regionalna , lokalna ili druga teritorijalna javna tijela ili druga tijela izvršavaju zadaće obuhvaćene odgovornošću upravljačkog tijela osim odabira operacija, upravljačko tijelo utvrđuje to tijelo kao posredničko tijelo. [Am. 184]
Odabranim operacijama potpora se može pružati u okviru više prioriteta istog programa. [Am. 185]
5. Može se pružiti potpora za pripremu i izradu teritorijalnih strategija.
Članak 24.
Integrirano teritorijalno ulaganje
1. Ako strategija koja se provodi u skladu s člankom 23. obuhvaća ulaganja koja primaju potporu iz jednog fonda ili više njih fondova , iz nekoliko programa ili iz nekoliko prioriteta istog programa, djelovanja se mogu provoditi kao integrirano teritorijalno ulaganje (ITU). Prema potrebi, svako integrirano teritorijalno ulaganje može biti dopunjeno financijskom potporom iz EPFRR-a. [Am. 186]
2. Upravljačko tijelo osigurava da je elektroničkim sustavom za program ili programe omogućeno utvrđivanje operacija, ostvarenja i rezultata koji doprinose ITU-u.
2.a Ako popis operacija kojima će se pružiti potpora nije uključen u teritorijalnu strategiju, relevantna regionalna, lokalna i druga javna tijela ili druga tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru. [Am. 187]
Članak 25.
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
1. Fondovi EFRR, ESF+ , EFPR i EFPR EPFRR mogu poduprijeti lokalni razvoj pod vodstvom zajednice. U kontekstu EPFRR-a takav se razvoj određuje kao lokalni razvoj „LEADER”. [Am. 188]
2. Država članica u pogledu lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice osigurava:
|
(a) |
da je on usmjeren na posebna subregionalna područja; |
|
(b) |
da njime upravljaju lokalne akcijske skupine koje sačinjavaju predstavnici javnih i privatnih lokalnih socioekonomskih interesa, pri čemu nijedna skupina , uključujući javni sektor, nema kontrolu nad donošenjem odluka; [Am. 189] |
|
(c) |
da se provodi putem integriranih strategija u skladu s člankom 26. i |
|
(d) |
da se njime pruža potpora umrežavanju, pristupima odozdo prema gore, pristupačnosti, inovativnim značajkama u lokalnom kontekstu te, prema potrebi, suradnji s drugim teritorijalnim sudionicima. [Am. 190] |
3. Ako je potpora strategijama iz stavka 2. točke (c) dostupna iz više fondova, relevantna upravljačka tijela organiziraju zajednički poziv za odabir tih strategija i utvrđuju zajednički odbor za sve fondove o kojima je riječ u svrhu praćenja provedbe tih strategija. Relevantna upravljačka tijela mogu odabrati jedan od predmetnih fondova za pružanje potpore za sve troškove pripreme, upravljanja i vođenja iz članka 28. stavka 1. točaka (a) i (c) povezanih s tim strategijama.
4. Ako provedba takve strategije obuhvaća potporu iz više fondova, relevantna upravljačka tijela mogu odabrati jedan od predmetnih fondova kao glavni fond. Mogu se utvrditi i vrste mjera i operacija koje će se financirati iz svakog obuhvaćenog fonda. [Am. 191]
5. Na tu se strategiju primjenjuju pravila glavnog fonda. Tijela ostalih fondova oslanjaju se na odluke i provjere upravljanja koje je provelo nadležno tijelo glavnog fonda.
6. Tijela glavnog fonda dostavljaju tijelima ostalih fondova informacije potrebne za praćenje i izvršavanje plaćanja u skladu s pravilima utvrđenima u uredbi za pojedini fond.
Članak 26.
Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice
1. Relevantna upravljačka tijela osiguravaju da su u svakoj strategiji iz članka 25. stavka 2. točke (c) navedeni sljedeći elementi:
|
(a) |
zemljopisno područje i stanovništvo na koje se strategija odnosi; |
|
(b) |
postupak uključivanja zajednice u razvoj te strategije; |
|
(c) |
analiza razvojnih potreba i potencijala područja; |
|
(d) |
ciljevi te strategije, uključujući mjerljive ciljne vrijednosti u pogledu rezultata, i povezana planirana djelovanja u skladu s lokalnim potrebama koje je utvrdila lokalna zajednica ; [Am. 192] |
|
(e) |
mehanizmi upravljanja, praćenja i evaluacije kojima se dokazuju kapaciteti lokalne akcijske skupine za provedbu strategije i |
|
(f) |
financijski plan, uključujući planiranu raspodjelu sredstava iz svakog predmetnog fonda , među ostalim i EPFRR-a, i svakog predmetnog programa. [Am. 193] |
2. Relevantna upravljačka tijela definiraju kriterije za odabir tih strategija, uspostavljaju odbor za provedbu odabira i odobravaju strategije koje je odbor odabrao.
3. Relevantna upravljačka tijela moraju dovršiti prvi krug odabira strategija i osigurati da odabrane lokalne akcijske skupine mogu izvršiti svoje zadatke utvrđene člankom 27. stavkom 3. u roku od 12 mjeseci od datuma odobrenja relevantnog programa ili, kad je riječ o strategijama koje primaju potporu više fondova, u roku od 12 mjeseci od datuma odobrenja zadnjeg predmetnog programa.
4. U odluci o odobrenju strategije utvrđuju se sredstva iz svakog od predmetnih fondova i programa te odgovornosti za zadaće upravljanja i kontrole u okviru jednog programa ili više njih. Odgovarajući nacionalni javni doprinosi jamče se unaprijed za cijelo razdoblje. [Am. 194]
Članak 27.
Lokalne akcijske skupine
1. Lokalne akcijske skupine oblikuju i provode strategije iz članka 25. stavka 2. točke (c).
2. Upravljačka tijela osiguravaju da su lokalne akcijske skupine uključive i da odaberu jednog partnera iz skupine kao glavnog partnera u administrativnim i financijskim pitanjima ili da se udruže u zajedničku strukturu s pravnim statusom radi izvršavanja zadaća povezanih sa strategijom lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice . [Am. 195]
3. Isključivo lokalne akcijske skupine izvršavaju sve sljedeće zadaće:
|
(a) |
jačanje administrativnog kapaciteta lokalnih sudionika za razvoj i provedbu operacija; [Am. 196] |
|
(b) |
izradu nediskriminirajućeg i transparentnog postupka odabira i kriterija za odabir u kojima se izbjegavaju sukobi interesa i osigurava da nijedna interesna skupina ne kontrolira odluke o odabiru, |
|
(c) |
pripremu i objavu poziva na dostavu prijedloga; |
|
(d) |
odabir operacija i utvrđivanje iznosa potpore te podnošenje prijedloga nadležnom tijelu radi završne provjere prihvatljivosti prije odobrenja; |
|
(e) |
praćenje napretka u ostvarenju ciljeva strategije i |
|
(f) |
evaluaciju provedbe strategije. |
4. Ako lokalne akcijske skupine izvršavaju zadaće koje nisu obuhvaćene stavkom 3. za koje su odgovorna upravljačka tijela ili agencije za plaćanja, upravljačko tijelo utvrđuje te lokalne akcijske skupine kao posrednička tijela u skladu s pravilima za pojedini fond.
5. Lokalna akcijska skupina može biti korisnik i može provoditi operacije u skladu sa strategijom , potičući razdvajanje funkcija unutar lokalne akcijske skupine . [Am. 197]
Članak 28.
Potpora lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice iz fondova
1. Država Radi osiguranja komplementarnosti i sinergija, država članica osigurava da potpora iz fondova za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice uključuje: [Am. 198]
|
(a) |
izgradnja administrativnog kapaciteta i pripremne radnje kojima se pruža potpora izradi i budućoj provedbi strategija; [Am. 199] |
|
(b) |
provedbu operacija, uključujući aktivnosti suradnje i njihovu pripremu, odabranih u okviru strategije lokalnog razvoja; |
|
(ba) |
vođenje strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice kako bi se omogućila razmjena mišljenja među dionicima, dionike informiralo i pružila potpora potencijalnim korisnicima u pripremi prijava; [Am. 200] |
|
(c) |
upravljanje, praćenje i evaluaciju strategije i njezino vođenje. |
2. Potpora iz stavka 1. točke (a) prihvatljiva je neovisno o tome je li strategija naknadno odabrana za financiranje.
Potpora iz stavka 1. točke (c) ne smije premašivati 25 % ukupnog javnog doprinosa strategiji.
POGLAVLJE III.
Tehnička pomoć
Članak 29.
Tehnička pomoć na inicijativu Komisije
1. Fondovi mogu na inicijativu Komisije poduprijeti mjere pripreme, praćenja, kontrole, revizije, evaluacije, komunikacije, uključujući institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije, vidljivosti i sve mjere administrativne i tehničke pomoći koje su potrebne za provedbu ove Uredbe i, prema potrebi, s trećim zemljama.
1.a Mjere iz prvog podstavka posebno mogu uključivati:
|
(a) |
pomoć u pripremi i vrednovanju projekata; |
|
(b) |
potporu u jačanju institucija i izgradnji administrativnih kapaciteta s ciljem učinkovitog upravljanja fondovima; |
|
(c) |
studije povezane s izvješćima Komisije o fondovima i s izvješćem o koheziji; |
|
(d) |
mjere potrebne za analizu, upravljanje, praćenje, razmjenu informacija i provedbu fondova, kao i mjere koje se odnose na provedbu sustava kontrole te tehničke i administrativne pomoći; |
|
(e) |
evaluacije, stručna izvješća, statistiku i studije, uključujući one opće prirode koje se odnose na sadašnje i buduće djelovanje fondova; |
|
(f) |
djelovanja s ciljem širenja informacija, podrške umrežavanju gdje je to potrebno, obavljanja aktivnosti komunikacije s osobitim naglaskom na rezultate i dodanu vrijednost potpore iz Fondova, podizanja svijesti i promicanja suradnje i razmjene iskustava, među ostalim s trećim zemljama; |
|
(g) |
ugradnju, rad i međupovezivanje računalnih sustava za upravljanje, praćenje, reviziju, kontrolu i evaluaciju; |
|
(h) |
djelovanja u cilju poboljšanja metoda za evaluaciju i razmjenu informacija o praksi evaluacije; |
|
(i) |
mjere povezane s revizijom; |
|
(j) |
jačanje nacionalne i regionalne sposobnosti u pogledu planiranja ulaganja, financiranja potreba, pripreme, izrade i provedbe financijskih instrumenata, zajedničkih akcijskih planova i velikih projekata; |
|
(k) |
širenje dobre prakse kako bi se pomoglo državama članicama u osnaživanju kapaciteta relevantnih partnera iz članka 6. stavka 1. i njihovih krovnih organizacija. [Am. 201] |
1.b Komisija će najmanje 15 % sredstava za tehničku pomoć na inicijativu Komisije namijeniti ostvarenju veće učinkovitosti u komunikaciji sa širom javnosti i jače sinergije među aktivnostima komunikacije poduzetima na inicijativu Komisije, širenjem baze znanja o rezultatima, osobito djelotvornim prikupljanjem i širenjem podataka, evaluacijama i izvješćivanjem, te posebno isticanjem doprinosa fondova poboljšanju ljudskih života te povećanjem vidljivosti potpore iz fondova, kao i podizanjem svijesti o rezultatima i dodanoj vrijednosti takve potpore. Mjere za informiranje, komunikaciju i vidljivost u vezi s rezultatima i dodanom vrijednosti potpore iz fondova, posebno usmjerene na operacije, ako je to primjereno, nastavit će se nakon završetka programâ. Takvim će se mjerama doprinijeti i institucijskom priopćivanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na opće ciljeve ove Uredbe. [Am. 202]
2. Takve mjere mogu obuhvaćati buduća prethodna i prethodna buduća programska razdoblja. [Am. 203]
2.a Kako bi se izbjegle situacije u kojima su plaćanja suspendirana, Komisija osigurava da države članice i regije koje se suočavaju s poteškoćama u pogledu sukladnosti zbog nedostatka administrativnih kapaciteta dobiju odgovarajuću tehničku pomoć za poboljšanje tih administrativnih kapaciteta. [Am. 204]
3. Komisija utvrđuje svoje planove kada je predviđen doprinos iz fondova u skladu s člankom [110.] Financijske uredbe.
4. Ovisno o namjeni mjere iz ovog članka mogu se financirati kao operativni ili administrativni rashodi.
Članak 30.
Tehnička pomoć država članica
1. Fondovi na inicijativu države članice mogu poduprijeti mjere koje se mogu odnositi na prethodna i sljedeća programska razdoblja i koje su potrebne za djelotvorno upravljanje tim fondovima i njihovu upotrebu , za izgradnju kapaciteta partnera navedenih u članku 6., kao i za osiguravanje funkcija kao što su priprema, osposobljavanje, upravljanje, praćenje, evaluacija, vidljivost i komunikacija . [Am. 205]
2. Svaki fond može poduprijeti mjere tehničke pomoći koje su prihvatljive za bilo koji drugi fond.
3. U okviru svakog programa tehnička pomoć ima oblik prioriteta koji se odnosi samo ili na samo jedan fond ili na više fondova . [Am. 206]
Članak 31.
Financiranje uz primjenu paušalne stope za tehničku pomoć država članica
1. Tehnička pomoć za svaki program isplaćuje se paušalno primjenom postotaka utvrđenih u stavku 2. na prihvatljive rashode koji su uključeni u svaki zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 85. stavkom 3. točkom (a) ili (c), prema potrebi.
2. Postotak Na temelju dogovora između Komisije i država članica i uzimajući u obzir financijski plan programa, postotak za fondove kojim se nadoknađuje tehnička pomoć iznosi kako slijedi može iznositi do : [Am. 207]
|
(a) |
za potporu EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i za potporu Kohezijskog fonda: 2,5 3 %; [Am. 208] |
|
(b) |
za potporu fonda ESF+: 4 5 % i za programe u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom vii xi . Uredbe o ESF-u plus: 5 6 %; [Am. 209] |
|
(c) |
za potporu EFPR-a: 6 %; |
|
(d) |
za potporu fondova FAMI, FUS i BMVI: 6 7 %. [Am. 210] |
Za najudaljenije regije, postotak iz točaka (a), (b) i (c) bit će do 1 % viši. [Am. 211]
3. Posebna pravila za tehničku pomoć za programe Interreg utvrđuju se u Uredbi o ETS-u.
Članak 32.
Financiranje koje nije povezano s tehničkom pomoći država članica
Uz članak 31. država članica može predložiti provođenje dodatnih mjera tehničke pomoći za jačanje institucionalnog kapaciteta tijela države članice i učinkovitosti javne uprave i javnih službi , korisnika i relevantnih partnera koje su potrebne za djelotvorno upravljanje fondovima i njihovu upotrebu. [Am. 212]
Potpora za takve mjere provodi se financiranjem koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 89. Tehnička pomoć u obliku fakultativnog posebnog programa može se provesti financiranjem koje nije povezano s troškovima za tehničku pomoć ili nadoknadom izravnih troškova. [Am. 213]
GLAVA IV.
PRAĆENJE, EVALUACIJA, KOMUNIKACIJA I VIDLJIVOST
POGLAVLJE I.
Praćenje
Članak 33.
Odbor za praćenje
1. U roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti o odluci o odobravanju programa državi članici i nakon savjetovanja s upravljačkim tijelom , država članica osniva odbor za praćenje provedbe tog programa („odbor za praćenje”). [Am. 214]
Država članica može osnovati samo jedan odbor za praćenje za obuhvaćanje više programa.
2. Svaki odbor za praćenje donosi svoj poslovnik o radu uzimajući u obzir potrebu za punom transparentnošću . [Am. 215]
3. Odbor za praćenje sastaje se najmanje jedanput godišnje i preispituje sva pitanja koja se odnose na napredak programa u ostvarenju njegovih ciljeva.
4. Država članica objavljuje poslovnike o radu odbora za praćenje i sve podatke i informacije koje dijeli s odborom za praćenje na internetskoj stranici iz članka 44. stavka 1.
5. Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se na programe u skladu s člankom [4. točkom (c) stavkom 1. podtočkom v xi .] Uredbe o ESF-u plus i tehničku pomoć. [Am. 216]
Članak 34.
Sastav odbora za praćenje
1. Država članica utvrđuje sastav odbora za praćenje i osigurava uravnoteženo zastupanje relevantnih nadležnih i posredničkih tijela države članice i predstavnika partnera iz članka 6. s pomoću transparentnog postupka. [Am. 217]
Svaki član odbora za praćenje ima glasačko pravo.
Država članica objavljuje popis članova odbora za praćenje na internetskoj stranici iz članka 44. stavka 1.
2. Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi i ulozi praćenja . Predstavnici Europske investicijske banke mogu se po potrebi pozvati da sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnom svojstvu. [Am. 218]
2.a U slučaju FAMI-ja, FUS-a i BMVI-ja relevantne decentralizirane agencije sudjeluju u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi. [Am. 219]
Članak 35.
Funkcije odbora za praćenje
1. Odbor za praćenje ispituje:
|
(a) |
napredak u provedbi programa i u postizanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; |
|
(aa) |
prijedloge u pogledu mogućih mjera pojednostavnjenja za korisnike; [Am. 220] |
|
(b) |
sva pitanja koja utječu na uspješnost programa i mjere poduzete za rješavanje tih pitanja , uključujući i sve nepravilnosti gdje je to primjereno ; [Am. 221] |
|
(c) |
doprinos programa rješavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju; |
|
(d) |
elemente ex ante procjene navedene u članku 52. stavku 3. i strateškom dokumentu iz članka 53. stavka 2.; |
|
(e) |
napredak ostvaren u provedbi evaluacija, sinteze evaluacija i daljnje djelovanje u pogledu nalaza; |
|
(f) |
provedbu mjera komunikacije i vidljivosti; |
|
(g) |
prema potrebi, napredak u provedbi operacija od strateške važnosti; |
|
(h) |
ispunjenje uvjeta koji omogućuju provedbu i njihovu primjenu tijekom programskog razdoblja; |
|
(i) |
prema potrebi, napredak u izgradnji administrativnih kapaciteta za javne institucije , partnere i korisnike. [Am. 222] |
2. Odbor za praćenje odobrava:
|
(a) |
metodologiju i kriterije upotrijebljene za odabir operacija, uključujući sve promjene te metodologije i kriterija, nakon savjetovanja s Komisijom na temelju članka 67. stavka 2., ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 3. točke (b), (c) i (d); |
|
(b) |
godišnja izvješća o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI te završno izvješće o uspješnosti za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond; [Am. 224] |
|
(c) |
plan evaluacije i njegove izmjene; |
|
(d) |
prijedloge upravljačkog tijela za izmjenu programa ili za prijenose u skladu s člankom 19. stavkom 5. i člankom 21. |
|
(da) |
izmjene popisa planiranih operacija od strateške važnosti iz članka 17. stavka 3. točke (d); [Am. 225] |
2.a Odbor za praćenje može upravljačkom tijelu predložiti dodatne intervencijske funkcije. [Am. 226]
Članak 36.
Godišnji pregled uspješnosti
1. Godišnji pregledni sastanak organizira se između Komisije i svake države članice radi ispitivanja uspješnosti svakog programa. Upravljačka tijela propisno sudjeluju u ovom postupku. [Am. 227]
Godišnjim preglednim sastankom predsjeda Komisija ili, ako država članica to zahtijeva, supredsjedaju država članica i Komisija.
2. Za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI sastanak radi pregleda uspješnosti organizira se najmanje dvaput tijekom programskog razdoblja.
3. Za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond država članica najkasnije mjesec dana prije godišnjeg preglednog sastanka Komisiji stavlja na raspolaganje informacije o elementima navedenima u članku 35. stavku 1.
Za programe u okviru članka [4(1) (c) (vii)] Uredbe o ESF-u plus, informacije koje treba dostaviti ograničene su na članak 35. stavak 1. točke (a), (b), (e), (f) i (h).
4. Ishod godišnjeg preglednog sastanka bilježi se u prihvaćenom zapisniku.
5. Država članica poduzima daljnje mjere u skladu s pitanjima koja je iznijela Komisija i u roku od tri mjeseca obavješćuje Komisiju o poduzetim mjerama.
6. Za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI država članica podnosi godišnje izvješće o uspješnosti u skladu s uredbama za pojedine fondove. [Am. 228]
Članak 37.
Prijenos podataka
1. Svake godine do 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga upravljačko tijelo elektroničkim putem dostavlja Komisiji kumulativne podatke za svaki program u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu VII.
Prvi se prijenos mora izvršiti do 31. siječnja 28. veljače 2022., a posljednji do 31. siječnja 28. veljače 2030. [Am. 229]
Za programe u okviru članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii xi . Uredbe o ESF-u plus, podaci se dostavljaju svake godine do 30. studenoga. [Am. 230]
2. Podaci se raščlanjuju za svaki prioritet po posebnom cilju i po kategoriji regija, a odnose se na:
|
(a) |
za prijenose podataka s rokom 31. siječnja, 31. ožujka, 31. svibnja, 31. srpnja, 30. rujna i 30. studenoga svake godine, broj odabranih operacija, njihov ukupni prihvatljivi trošak, doprinos iz fondova i ukupne prihvatljive rashode koje su korisnici prijavili upravljačkom tijelu, raščlanjeno po vrstama intervencije; [Am. 231] |
|
(b) |
samo za prijenose podataka s rokom 31. svibnja i 30. studenog svake godine, vrijednosti pokazatelja ostvarenja i rezultata za odabrane operacije i vrijednosti postignute operacijama. [Am. 232] |
3. Za financijske instrumente dostavljaju se i podaci:
|
(a) |
o prihvatljivim rashodima po vrsti financijskog proizvoda; |
|
(b) |
o iznosu troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi; |
|
(c) |
o iznosu, po vrsti financijskog proizvoda, privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz fondove; |
|
(d) |
o kamatama i ostalim dobicima koje je potpora iz fondova stvorila za financijske instrumente iz članka 54. i vraćenim sredstvima koja se mogu pripisati potpori iz fondova, kako je navedeno u članku 56. |
4. Podaci podneseni u skladu s ovim člankom moraju biti pouzdani i ažurirani na kraju mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja.
5. Upravljačko tijelo objavljuje sve podatke dostavljene Komisiji na internetskoj stranici iz članka 44. stavka 1.
6. Za programe kojima potporu pruža EFPR Komisija donosi provedbeni akt u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2. kako bi osigurala predložak za provedbu tog članka.
Članak 38.
Završno izvješće o uspješnosti
1. Za programe kojima pružaju potporu EFRR, ESF+ i Kohezijski fond svako upravljačko tijelo Komisiji dostavlja završno izvješće o uspješnosti programa do 15. veljače 2031.
2. Završnim izvješćem o uspješnosti ocjenjuje se ostvarenje ciljeva programa na temelju elemenata navedenih u članku 35. stavku 1., s izuzetkom informacija navedenih u skladu s člankom 35. stavkom 1. točkom (d).
3. Komisija pregledava završno izvješće o uspješnosti i obavješćuje upravljačko tijelo o svim primjedbama u roku od pet mjeseci od dana primitka završnog izvješća o uspješnosti. Ako se takve primjedbe upute, upravljačko tijelo pruža sve potrebne podatke koji se odnose na te primjedbe i, prema potrebi, obavješćuje Komisiju u roku od tri mjeseca o poduzetim mjerama. Komisija obavješćuje državu članicu o prihvaćanju izvješća.
4. Upravljačko tijelo objavljuje završna izvješća o uspješnosti na internetskoj stranici navedenoj u članku 44. stavku 1.
5. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka Komisija donosi provedbeni akt kojim utvrđuje predložak za završno izvješće o uspješnosti. Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 108.
POGLAVLJE II.
Evaluacija
Članak 39.
Evaluacije države članice
1. Upravljačko tijelo provodi evaluacije programa. Svakom se evaluacijom programa ocjenjuju njegova uključivost, nediskriminirajuća narav, djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost , vidljivost i dodana vrijednost EU-a u svrhu poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa. [Am. 233]
2. Uz to, upravljačko tijelo provodi evaluaciju za svaki program radi ocjene njegova učinka do 30. lipnja 2029.
3. Upravljačko tijelo povjerava evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.
4. Upravljačko tijelo države članice osigurava potrebne postupke za stvaranje i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.
5. Upravljačko tijelo države članice izrađuje plan evaluacije. Plan evaluacije može obuhvaćati više od jednog programa. Za FAMI, FUS i BMVI taj plan obuhvaća evaluaciju u sredini programskog razdoblja koja mora biti provedena do 31. ožujka 2024.
6. Upravljačko tijelo dostavlja plan evaluacije odboru za praćenje najkasnije godinu dana nakon odobrenja programa.
7. Upravljačko tijelo objavljuje sve evaluacije na internetskoj stranici navedenoj u članku 44. stavku 1.
Članak 40.
Evaluacija Komisije
1. Komisija provodi evaluaciju u sredini programskog razdoblja kako bi ispitala djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodanu vrijednost EU-a za svaki fond do kraja 2024. Komisija može iskoristiti sve relevantne informacije koje su već dostupne u skladu s člankom [128.] Financijske uredbe.
2. Komisija provodi retrospektivnu evaluaciju kako bi ispitala djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost i dodanu vrijednost EU-a za svaki fond do 31. prosinca 2031.
2.a Evaluacija iz stavka 2. mora uključivati socioekonomski utjecaj i potrebe za financiranjem u okviru ciljeva politike navedenih u članku 4. stavku 1. unutar i među programima s naglaskom na konkurentnijoj i pametnijoj Europi promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te na povezanijoj Europi jačanjem mobilnosti, uključujući pametnu i održivu mobilnost, i regionalne povezanosti IKT-a. Komisija objavljuje ishode evaluacije na svojim internetskim stranicama te ih priopćuje Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. [Am. 234]
POGLAVLJE III.
Vidljivost, transparentnost i komunikacija
ODJELJAK I.
VIDLJIVOST POTPORE IZ FONDOVA
Članak 41.
Vidljivost
Svaka država članica osigurava:
|
(a) |
vidljivost potpore u svim aktivnostima povezanima s operacijama koje primaju potporu fondova uz posebnu pozornost na operacije od strateške važnosti i |
|
(b) |
komunikaciju prema građanima Unije u pogledu uloge i ostvarenja fondova putem jedinstvenog internetskog portala koji omogućuje pristup svim programima u koje je uključena ta država članica. |
Članak 42.
Amblem Unije
Države članice, upravljačka tijela i korisnici upotrebljavaju amblem Europske unije u skladu s Prilogom VIII. u obavljanju aktivnosti vidljivosti, transparentnost i komunikacije.
Članak 43.
Službenici za komunikaciju i mreže
1. Svaka država članica utvrđuje koordinatora za komunikaciju za aktivnosti vidljivosti, transparentnosti i komunikacije povezane s potporom iz fondova, uključujući programe u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) ako je ta država članica domaćin upravljačkog tijela. Koordinator za komunikaciju koordinira mjere komunikacije i vidljivosti među programima.
Koordinator za komunikaciju u aktivnosti vidljivosti, transparentnosti i komunikacije uključuje sljedeća tijela:
|
(a) |
predstavništva Europske komisije i urede za vezu Europskog parlamenta u državama članicama, informacijske centre Europe Direct te druge mreže, kao i obrazovne i istraživačke institucije; |
|
(b) |
ostale relevantne partnere i tijela , uključujući regionalna i lokalna tijela i druga javna tijela te gospodarske i socijalne partnere . [Am. 235] |
2. Svako upravljačko tijelo imenuje službenika za komunikaciju za svaki program („službenik za komunikaciju programa”).
3. Komisija vodi mrežu koja obuhvaća koordinatore za komunikaciju, službenike za komunikaciju programa i predstavnike Komisije radi razmjene informacija o aktivnostima vidljivosti, transparentnosti i komunikacije.
ODJELJAK II.
TRANSPARENTNOST PROVEDBE FONDOVA I KOMUNIKACIJE O PROGRAMIMA
Članak 44.
Odgovornosti upravljačkog tijela
1. U roku od šest mjeseci od datuma odobrenja programa upravljačko tijelo osigurava postojanje internetske stranice na kojoj su dostupne informacije o programima za koje je odgovorno, koje obuhvaćaju ciljeve programa, aktivnosti, okvirni raspored poziva na podnošenje prijedloga, dostupne mogućnosti financiranja i postignuća. [Am. 236]
2. Najkasnije jedan mjesec prije pokretanja poziva na podnošenje prijedloga, upravljačko tijelo objavljuje na internetskoj stranici iz stavka 1. kratak sažetak o planiranim i objavljenim pozivima na podnošenje prijedloga koji sadržava sljedeće podatke:
|
(a) |
zemljopisno područje obuhvaćeno pozivom na podnošenje prijedloga; |
|
(b) |
predmetni cilj politike ili posebni cilj; |
|
(c) |
vrstu prihvatljivih podnositelja zahtjeva; |
|
(d) |
ukupni iznos potpore za poziv i |
|
(e) |
datum početka i završetka poziva. |
3. Upravljačko tijelo čini popis operacija koje su odabrane za potporu fondova javno dostupnim na internetskoj stranici na najmanje jednom službenom jeziku EU-a i ažurira taj popis najmanje svaka tri mjeseca. Svaka operacija ima jedinstvenu oznaku. Popis sadržava sljedeće podatke:
|
(a) |
za pravne osobe, ime korisnika i ugovaratelja ; [Am. 237] |
|
(b) |
ako je korisnik fizička osoba, njegovo ime i prezime; |
|
(c) |
za operacije EFPR-a povezane s ribarskim plovilom identifikacijski broj iz registra ribarske flote kako je navedeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 2017/218 (41); |
|
(d) |
naziv operacije; |
|
(e) |
svrhu operacije i njezina postignuća; |
|
(f) |
datum početka operacije; |
|
(g) |
očekivani ili stvarni datum završetka operacije; |
|
(h) |
ukupni trošak rada; |
|
(i) |
predmetni fond; |
|
(j) |
predmetni posebni cilj; |
|
(k) |
stopu sufinanciranja Unije; |
|
(l) |
pokazatelj lokacije ili geolokaciju za predmetnu operaciju i zemlju; |
|
(m) |
za mobilne operacije ili operacije koje obuhvaćaju nekoliko lokacija, lokaciju korisnika ako je korisnik pravni subjekt; ili regiju razine NUTS 2 ako je korisnik fizička osoba; |
|
(n) |
vrstu intervencije za operaciju u skladu s člankom 67. stavkom 3. točkom (g). |
Za podatke navedene u točkama (b), (c) i (k) prvog podstavka podaci se uklanjaju dvije godine nakon datuma prvotne objave na internetskoj stranici.
Za programe kojima potporu pruža EFPR podaci iz točaka od (b) do (c) prvog podstavka objavljuju se samo ako je to objavljivanje u skladu s nacionalnim pravom o zaštiti osobnih podataka.
4. Podaci iz stavaka 2. i 3. objavljuju se na internetskoj stranici u otvorenim, strojno čitljivim formatima, kako je navedeno u članku 5. stavku 1. Direktive br. 2003/98/EZ (42) Europskog parlamenta i Vijeća, koji omogućuju se podaci mogu razvrstati, pretraživati, izvlačiti, uspoređivati i ponovno upotrijebiti.
5. Upravljačko tijelo obavješćuje korisnike o tome da će podaci biti dostupni javnosti u skladu s ovim člankom.
6. Upravljačko tijelo osigurava da se sva komunikacija i vidljivost materijala, uključujući na razini korisnika, na zahtjev, stavlja na raspolaganje institucijama, tijelima ili agencijama Unije i da se Uniji dodijeli besplatna, neisključiva i neopoziva licencija za upotrebu takvih materijala i sva postojeća prava povezana s njima u skladu s Prilogom VIII.
Članak 45.
Odgovornosti korisnika
1. Korisnici i tijela koja provode financijske instrumente navode potporu iz fondova za operaciju, uključujući ponovno upotrijebljena sredstva u skladu s člankom 56., na sljedeće načine:
|
(a) |
navodeći na profesionalnoj internetskoj stranici korisnika ili i na internetskim stranicama društvenih medija, ako takve stranice postoje, kratak opis operacije, razmjeran razini potpore, uključujući njezine ciljeve i rezultate te ističući financijsku potporu Unije; [Am. 240] |
|
(b) |
navodeći izjavu u kojoj se na vidljiv način naglašava potpora iz fondova u dokumentima i komunikacijskim materijalima povezanima s provedbom operacije koji se upotrebljavaju za javnost ili za sudionike; |
|
(c) |
javnim prikazivanjem prikazivanjem trajnih ploča ili plakata na mjestu koje je javnosti jasno vidljivo čim započne fizička provedba operacija koje uključuju ulaganja u fizičku imovinu ili kupnju opreme, u pogledu: [Am. 241]
|
|
(d) |
za operacije koje nisu obuhvaćene točkom (c), javnim prikazivanjem na mjestu koje je javnosti jasno vidljivo najmanje jednog tiskanog plakata ili elektroničkog zaslona veličine najmanje A3 s informacijama o operaciji uz naglašavanje potpore iz fondova; [Am. 243] |
|
(e) |
za operacije od strateške važnosti i operacije čiji ukupni trošak premašuje 10 000 000 EUR, organizacijom događanja za komunikaciju i pravodobnim uključivanjem Komisije i odgovornog upravljačkog tijela. |
|
(ea) |
javnim i trajnim prikazivanjem simbola Unije na način koji je javnosti jasno vidljiv i u skladu s tehničkim značajkama utvrđenima u Prilogu VIII., od trenutka pokretanja fizičke provedbe; [Am. 244] Za operacije koje se podupiru u okviru posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii xi . Uredbe o ESF-u plus, taj se zahtjev ne primjenjuje. [Am. 245] |
2. Za fondove za male projekte korisnik osigurava da su krajnji primatelji usklađeni sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1.
Za financijske instrumente korisnik osigurava da su krajnji primatelji usklađeni sa zahtjevima utvrđenima u stavku 1. točki (c).
3. Ako korisnik ne poštuje svoje obveze iz članka 42. ili iz ovog članka stavaka 1. i 2., država članica može primijeniti financijski ispravak otkazivanjem najviše 5 % potpore iz fondova za predmetnu operaciju.
GLAVA V.
FINANCIJSKA POTPORA IZ FONDOVA
POGLAVLJE I.
Oblici doprinosa Unije
Članak 46.
Oblici doprinosa Unije programima
Doprinos Unije može biti u bilo kojem od sljedećih oblika:
|
(a) |
financiranja koje nije povezano s troškovima relevantnih operacija u skladu s člankom 89. te koje se temelji na bilo kojem od sljedećeg:
|
|
(b) |
nadoknade prihvatljivih troškova stvarno nastalih za korisnike ili privatnog partnera operacija JPP-a i plaćenih u provedbi operacija; |
|
(c) |
jediničnih troškova u skladu s člankom 88., koji obuhvaćaju sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koji su unaprijed jasno utvrđeni upućivanjem na iznos po jedinici; |
|
(d) |
jednokratnih iznosa u skladu s člankom 88., koji općenito obuhvaćaju sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koji su unaprijed jasno utvrđeni; |
|
(e) |
financiranja uz primjenu paušalne stope u skladu s člankom 88., koje obuhvaća posebne kategorije prihvatljivih troškova koji su unaprijed jasno utvrđeni primjenom postotka; |
|
(f) |
kombinacije oblika iz točaka od (a) do (e). |
POGLAVLJE II.
Oblici potpore država članica
Članak 47.
Oblici potpore
Države članice upotrebljavaju doprinos iz fondova kako bi pružile potporu korisnicima u obliku bespovratnih sredstava, ograničene uporabe financijskih instrumenata ili nagrada ili u obliku kombinacije navedenog. [Am. 246]
ODJELJAK I.
OBLICI BESPOVRATNIH SREDSTAVA
Članak 48.
Oblici bespovratnih sredstava
1. Bespovratna sredstva koje države članice pružaju korisnicima mogu imati bilo koji od sljedećih oblika:
|
(a) |
nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali za korisnika ili privatnog partnera operacije JPP-a i koji su plaćeni u provedbi operacija, uključujući doprinose u naravi i amortizaciju; |
|
(b) |
jedinični troškovi; |
|
(c) |
jednokratni iznosi; |
|
(d) |
financiranje uz primjenu paušalne stope; |
|
(e) |
kombinacija oblika navedenih u točkama od (a) do (d), pod uvjetom da se svaki oblik odnosi na različitu kategoriju troškova ili ako ih se upotrebljava za različite projekte koji su dio operacije ili za uzastopne faze operacije. |
Ako ukupni trošak operacije ne premašuje 200 000 EUR, doprinos koji korisniku pružaju EFRR, ESF+, FAMI, FUS i BMVI ima oblik jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa, osim za operacije za koje potpora čini državnu potporu. Ako se upotrebljava financiranje uz primjenu paušalne stope, mogu se nadoknaditi samo kategorije troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa u skladu s točkom (a) prvog podstavka.
Nadalje, naknade i plaće koje se isplaćuju sudionicima mogu se nadoknaditi u skladu s točkom (a) prvog podstavka.
2. Iznosi za oblike bespovratnih sredstava iz stavka 1. točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:
|
(a) |
pravednom, nepristranom i provjerljivom metodom izračuna koja se temelji na:
|
|
(b) |
ako ukupni trošak operacije ne premašuje 200 000 EUR, nacrtima proračuna koje je za svaki pojedinačni slučaj utvrdilo i dogovorilo ex ante tijelo koje odabire operacije; |
|
(c) |
u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu operacije; |
|
(d) |
u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u okviru shema za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu operacije; |
|
(e) |
paušalnim stopama i posebnim metodama koje su utvrđene ovom Uredbom ili uredbama za pojedine fondove. |
Članak 49.
Financiranje uz primjenu paušalne stope za neizravne troškove za bespovratna sredstva
Ako se za pokrivanje neizravnih troškova operacije upotrebljava paušalna stopa, temelji se na jednom od sljedećeg:
|
(a) |
paušalnoj stopi od najviše 7 % prihvatljivih izravnih troškova bez zahtjeva da država članica izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope; |
|
(b) |
paušalnoj stopi od najviše 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez zahtjeva da država članica izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope; |
|
(c) |
paušalnoj stopi od najviše 25 % prihvatljivih izravnih troškova, pod uvjetom da se stopa računa u skladu s člankom 48. stavkom 2. točkom (a) ili člankom 48. stavkom 2. točkom (c) . [Am. 247] |
Nadalje, ako je država članica izračunala paušalnu stopu u skladu s člankom 67. stavkom 5. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013, ta se paušalna stopa može upotrebljavati za sličnu operaciju za potrebe točke (c).
Članak 50.
Izravni troškovi osoblja za bespovratna sredstva
1. Izravni troškovi osoblja mogu se izračunati uz primjenu paušalne stope od najviše 20 % izravnih troškova osim izravnih troškova osoblja za tu operaciju bez zahtjeva da država članica izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope, pod uvjetom da izravni troškovi operacije ne obuhvaćaju ugovore o javnim radovima ili ugovore o pružanju robe ili usluge čija vrijednost premašuje pragove utvrđene u članku 4. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (43) ili u članku 15. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (44).
Za FAMI, FUS i BMVI svi troškovi koji podliježu javnoj nabavi i izravni troškovi osoblja te operacije isključeni su iz osnove za izračun paušalne stope.
2. Za potrebe utvrđivanja izravnih troškova osoblja može se izračunati satnica na jedan od sljedećih načina:
|
(a) |
dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća sa i očekivanih dodatnih troškova kako bi se uzeli u obzir čimbenici kao što su povećanja tarifa ili promaknuća osoblja s 1 720 sati za osobe koje rade u punom radnom vremenu ili s odgovarajućom razmjernom stopom za 1 720 sati za osobe koje rade u nepunom radnom vremenu; [Am. 248] |
|
(b) |
dijeljenjem zadnjeg dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća i očekivanih dodatnih troškova kako bi se uzeli u obzir čimbenici kao što su povećanja tarifa ili promaknuća osoblja s mjesečnim radnim vremenom predmetne osobe u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom navedenim u ugovoru o radu. [Am. 249] |
3. Pri primjeni satnice izračunane u skladu sa stavkom 2. ukupan broj sati prijavljen po osobi za određenu godinu ne smije premašivati broj sati upotrijebljen za izračun te satnice.
4. Ako nije dostupan godišnji bruto iznos troškova plaća, može se dobiti iz dostupnog dokumentiranog bruto iznosa troškova plaća ili iz ugovora o radu propisno prilagođenih za razdoblje od 12 mjeseci.
5. Troškovi osoblja povezani s pojedincima koji rade na zadatku u okviru operacije na nepuno radno vrijeme mogu se izračunati kao fiksni postotak bruto iznosa troškova plaća, u skladu s fiksnim postotkom vremena utrošenog na operaciju po mjesecu, bez obveze za uspostavom zasebnog sustava bilježenja radnog vremena. Poslodavac izdaje dokument za zaposlenike u kojem utvrđuje taj fiksni iznos.
Članak 51.
Financiranje uz primjenu paušalne stope za prihvatljive troškove osim izravnih troškova osoblja za bespovratna sredstva
1. Paušalna stopa od najviše 40 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja može se upotrijebiti kako bi se pokrio preostali prihvatljivi trošak operacije. Od države članice ne zahtijeva se da izvrši izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.
2. Za operacije kojima pružaju potporu FAMI, FUS, BMVI, ESF+ i EFRR plaće i naknade isplaćene sudionicima smatraju se dodatnim prihvatljivim troškovima koji nisu obuhvaćeni tom paušalnom stopom.
3. Paušalna stopa iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na troškove osoblja izračunane na temelju paušalne stope kako je navedeno u članku 50. stavku 1.
ODJELJAK II.
FINANCIJSKI INSTRUMENTI
Članak 52.
Financijski instrumenti
1. Upravljačka tijela mogu pružiti programski doprinos u okviru jednog programa ili više njih financijskim instrumentima koji su osnovani na nacionalnoj, regionalnoj, transnacionalnoj ili prekograničnoj razini te kojima upravlja upravljačko tijelo ili je odgovorno za upravljanje njima i koji doprinose postizanju posebnih ciljeva.
2. Financijski instrumenti pružaju potporu krajnjim primateljima samo za nova ulaganja za koja se očekuje da će biti financijski održiva, na primjer stvaranjem prihoda ili ušteda, i za koja nije dostupno dostatno financiranje iz tržišnih izvora. Takva potpora može biti usmjerena na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te radni kapital, u skladu s primjenjivim pravilima Unije o državnoj potpori. [Am. 250]
3. Potpora iz fondova putem financijskih instrumenata temelji se na ex ante procjeni za čiju je izradu odgovorno upravljačko tijelo. Ex ante procjena mora biti dovršena prije nego što upravljačka tijela odluče dodijeliti programske doprinose financijskim instrumentima.
Ex ante procjena obuhvaća najmanje sljedeće elemente:
|
(a) |
predloženi iznos programskog doprinosa financijskom instrumentu i očekivani učinak poluge , popraćene relevantnim procjenama ; [Am. 251] |
|
(b) |
predložene financijske proizvode koji će biti ponuđeni, uključujući moguću potrebu za diferenciranim postupanjem s ulagačima; |
|
(c) |
predloženu ciljnu skupinu krajnjih primatelja; |
|
(d) |
očekivani doprinos financijskog instrumenta ostvarenju posebnih ciljeva. |
Ex ante procjena može se revidirati ili ažurirati i može obuhvaćati dio državnog područja države članice ili cijelo državno područje te se može temeljiti na postojećim ili ažuriranim ex ante procjenama.
4. Potpora krajnjim primateljima može se kombinirati s bilo kojim oblikom doprinosa EU-a, među ostalim, iz istog fonda te može obuhvaćati istu stavku rashoda. U tom se slučaju potpora financijskog instrumenta u okviru fonda, koja čini dio operacije financijskog instrumenta, ne prijavljuje Komisiji za potporu u drugom obliku, drugom fondu ili drugom instrumentu Unije.
5. Financijski instrumenti mogu se kombinirati s pomoćnom programskom potporom u obliku bespovratnih sredstava kao operacija jedinstvenog financijskog instrumenta, u okviru jedinstvenog sporazuma o financiranju ako oba različita oblika potpore pruža tijelo koje provodi financijski instrument. Ako je iznos programske potpore u tom se slučaju na tu operaciju jedinstvenog obliku bespovratnih sredstava manji od iznosa programske potpore u obliku financijskog instrumenta primjenjuju se pravila koja su primjenjiva na financijske instrumente. [Am. 252]
6. U slučaju kombinirane potpore u skladu sa stavcima 4. i 5. za svaki se izvor potpore vodi zasebna evidencija.
7. Ukupni zbroj svih oblika kombinirane potpore ne smije premašivati ukupni iznos predmetne stavke rashoda. Bespovratna sredstva ne smiju se koristiti za povrat sredstava potpore primljene iz financijskih instrumenata. Financijski instrumenti ne smiju se upotrebljavati za pretfinanciranje bespovratnih sredstava.
Članak 53.
Provedba financijskih instrumenata
1. Financijski instrumenti kojima upravlja upravljačko tijelo mogu pružati samo zajmove ili jamstva. Upravljačko tijelo utvrđuje uvjete za programski doprinos financijskom instrumentu u strateškom dokumentu, uključujući sve elemente utvrđene u Prilogu IX.
2. Financijski instrumenti kojima se upravlja u okviru odgovornosti upravljačkog tijela mogu biti osnovani kao:
|
(a) |
ulaganje programskih sredstava u kapital pravnog subjekta; |
|
(b) |
zasebne financijske jedinice ili povjerenički računi unutar institucije. |
Upravljačko tijelo odabire tijelo koje provodi financijski instrument , ili izravnom ili neizravnom dodjelom ugovora . [Am. 253]
Upravljačko tijelo može povjeriti provedbene zadatke izravnom dodjelom ugovora:
|
(a) |
EIB-u; |
|
(b) |
međunarodnoj financijskoj instituciji čiji je dioničar država članica; |
|
(c) |
banci u javnom vlasništvu ili instituciji u javnom vlasništvu, koja je osnovana kao pravni subjekt koji izvršava financijske aktivnosti na profesionalnoj osnovi. [Am. 254] |
Ako tijelo koje je odabralo upravljačko tijelo provodi holding fond, to tijelo može odabrati druga tijela za provedbu posebnog fonda.
3. Uvjeti za programske doprinose financijskim instrumentima provedenima u skladu sa stavkom 2. utvrđuju se u sporazumima o financiranju između:
|
(a) |
propisno ovlaštenih predstavnika upravljačkog tijela i tijela koje provodi holding fond, prema potrebi; |
|
(b) |
propisno ovlaštenih predstavnika upravljačkog tijela ili, prema potrebi, tijela koje provodi holding fond i tijela koje provodi posebni fond. |
Ti sporazumi o financiranju uključuju elemente navedene u Prilogu IX.
4. Financijska obveza upravljačkog tijela ne premašuje iznos koji je upravljačko tijelo odobrilo za financijski instrument na temelju relevantnih sporazuma o financiranju.
5. Tijela koja provode predmetne financijske instrumente ili, u kontekstu jamstava, tijelo koje provodi temeljne zajmove, odabiru krajnje primatelje, uzimajući pritom u obzir ciljeve programa i potencijal za financijsku održivost ulaganja, kako je obrazloženo poslovnim planom ili jednakovrijednim dokumentom. Postupak odabira krajnjih primatelja mora biti transparentan, opravdan naravi djelovanja i ne smije prouzročiti sukob interesa.
6. Nacionalno sufinanciranje programa može pružiti upravljačko tijelo ili ono može biti pruženo na razini holding fondova, na razini posebnih fondova ili na razini ulaganja u krajnje korisnike, u skladu s pravilima za pojedine fondove. Ako se nacionalno sufinanciranje pruža na razini ulaganja u krajnje primatelje, tijelo koje provodi financijske instrumente vodi dokumentarne dokaze o prihvatljivosti povezanih rashoda.
7. Pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 2. upravljačko tijelo ili, pri upravljanju financijskim instrumentom na temelju stavka 3., tijelo koje provodi financijski instrument, vodi zasebne račune ili održava računovodstveni kod po prioritetu i po svakoj kategoriji regije ili vrstama intervencija za EPFRR za svaki programski doprinos i zasebno za sredstva iz članaka 54. i 56. [Am. 255]
7.a Zahtjevi u pogledu izvješćivanja o upotrebi financijskih instrumenata u predviđene svrhe ograničeni su na upravljačka tijela i financijske posrednike. [Am. 256]
Članak 54.
Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele fondovi
1. Potpora iz fondova koja se isplaćuje financijskim instrumentima raspoređuje se u račune koji donose kamate u financijskim institucijama otvorenima u državama članicama i njome se upravlja u skladu s aktivnim upravljanjem novčanim sredstvima i dobrim financijskim upravljanjem.
2. Kamate i drugi dobici koji se mogu pripisati potpori iz fondova koja se isplaćuje financijskim instrumentima upotrebljavaju se u okviru istog cilja ili ciljeva kao i početna potpora iz fondova, u okviru istog financijskog instrumenta; ili, nakon likvidacije financijskog instrumenta u ostalim financijskim instrumentima ili oblicima potpore za dodatna ulaganja u krajnje primatelje; ili , prema potrebi, za pokrivanje gubitaka u nominalnom iznosu doprinosa fondova financijskom instrumentu koji proizlaze iz negativnih kamata, ako takvi gubici nastanu unatoč tome što tijela koja provode financijske instrumente aktivno upravljaju novčanim sredstvima; do kraja razdoblja prihvatljivosti. [Am. 257]
3. Kamate i drugi dobici iz stavka 2. koji se ne upotrijebe u skladu s tom odredbom odbijaju se od prihvatljivih rashoda.
Članak 55.
Različito postupanje prema ulagačima
1. Potpora iz fondova financijskim instrumentima uložena u krajnje primatelje, kao i sve vrste prihoda nastalih takvim ulaganjima koji se mogu pripisati potpori iz fondova, mogu se upotrebljavati za različito postupanje prema ulagačima koji rade u skladu s načelom tržišnog gospodarstva ili za druge oblike potpore Unije, s pomoću primjerene podjele rizika i dobiti , uzimajući u obzir načelo dobrog financijskog upravljanja . [Am. 258]
2. Razina takvog različitog postupanja ne premašuje ono što je potrebno za stvaranje poticaja za privlačenje privatnih sredstava, kako je utvrđeno natjecateljskim postupkom ili neovisnom ex ante ocjenom provedenom u skladu s člankom 52. ove Uredbe . [Am. 259]
Članak 56.
Ponovna upotreba sredstava koji se mogu pripisati potpori iz fondova
1. Sredstva vraćena prije isteka razdoblja prihvatljivosti financijskim instrumentima iz ulaganja u krajnje primatelje ili iz otpuštanja izdvojenih sredstava, kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, uključujući kapitalni povrat sredstava i sve vrste nastalih prihoda koji se mogu pripisati potpori iz fondova, ponovno se upotrebljavaju u istim ili drugim financijskim instrumentima za daljnja ulaganja u krajnje primatelje, u okviru istog posebnog cilja ili posebnih ciljeva i za upravljanje troškovima i naknadama povezanima s takvim daljnjim ulaganjima , uzimajući u obzir načelo dobrog financijskog upravljanja . [Am. 260]
Uštede putem učinkovitijih operacija ne smatraju se ostvarenim prihodima za potrebe prvog podstavka. Osobito smanjenje troškova koje proizlazi iz mjera energetske učinkovitosti ne dovodi do odgovarajućeg smanjenja operativnih subvencija. [Am. 261]
2. Države članice donose potrebne mjere kako bi osigurale da se sredstva iz stavka 1. vraćena financijskim instrumentima tijekom razdoblja od najmanje osam godina nakon isteka razdoblja prihvatljivosti ponovno upotrebljavaju u skladu s ciljevima politike jednog programa ili više programa u okviru kojih su uspostavljena, u okviru istog financijskog instrumenta ili, nakon izlaska tih sredstava iz financijskog instrumenta, u drugim financijskim instrumentima ili u drugim oblicima potpore.
POGLAVLJE III.
Pravila o prihvatljivosti
Članak 57.
Prihvatljivost
1. Prihvatljivost rashoda određuje se na osnovi nacionalnih pravila, osim ako su u ovoj Uredbi ili u uredbama za pojedine fondove ili na temelju njih utvrđena posebna pravila.
2. Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz fondova ako su nastali na teret korisnika ili privatnog partnera u operaciji JPP-a i ako su plaćeni u provedbi operacija, u razdoblju između datuma podnošenja programa Komisiji ili od 1. siječnja 2021., ovisno o tome što nastupi ranije, i 31. prosinca 2029 2030 . [Am. 262]
Za troškove nadoknađene u skladu s člankom 48. stavkom 1. točkama (b) i (c), aktivnosti koje čine temelj za nadoknadu provode se između datuma podnošenja programa Komisiji ili od 1. siječnja 2021., ovisno o tome što nastupi ranije, i 31. prosinca 2029.
3. Za EFRR, rashodi povezani s operacijama koje obuhvaćaju više od jedne kategorije regije, kako je utvrđeno u članku 102. stavku 2. unutar države članice, dodjeljuju se razmjerno predmetnim kategorijama regija na temelju objektivnih kriterija.
Za ESF+, rashodi koji se odnose na operacije doprinose postizanju posebnih ciljeva programa.
4. Cijela operacija ili njezin dio u okviru EFRR-a, ESF-a plus ili Kohezijskog fonda može se provesti izvan države članice, uključujući izvan EU-a, pod uvjetom da operacija spada u jednu od pet sastavnica cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg), kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) […] („Uredba o ETS-u”), te da pridonosi ciljevima programa. [Am. 263]
5. Za bespovratna sredstva u obliku iz članka 48. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) rashodi koji su prihvatljivi za doprinos iz fondova jednaki su iznosima izračunanima u skladu s člankom 48. stavkom 2.
6. Operacije se ne odabiru za potporu fondova ako su fizički završene ili provedene u cijelosti prije nego što je upravljačkom tijelu podnesen zahtjev za financiranje u okviru programa, neovisno o tome jesu li izvršena sva plaćanja. Ovaj stavak ne primjenjuje se na troškove povezane s naknadom dodatnih troškova u najudaljenijim regijama u okviru EFPR-a niti na rashode koji se financiraju posebnim dodatnim sredstvima za najudaljenije regije u skladu s EFRR-om i ESF-om plus. [Am. 264]
7. Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene programa prihvatljivi su od datuma podnošenja odgovarajućeg zahtjeva Komisiji.
To vrijedi za EFRR i Kohezijski fond ako je nova vrsta intervencije iz tablice 1. Priloga I. dodana u program ili, za FAMI, FUS i BMVI, u uredbe za pojedine fondove.
Ako je program izmijenjen radi odgovora na prirodne katastrofe, programom može biti predviđeno da prihvatljivost rashoda povezanih s takvom izmjenom počinje od datuma nastanka prirodne katastrofe.
8. Ako je novi program odobren u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 14., rashodi su prihvatljivi od datuma podnošenja odgovarajućeg zahtjeva Komisiji.
9. Operacija može primiti potporu iz jednog fonda ili više njih ili iz jednog programa ili više njih i iz drugih instrumenata EU-a. U takvih slučajevima rashodi prijavljeni u zahtjevu za plaćanje za jedan od fondova ne prijavljuju se ni za jedno od sljedećeg:
|
(a) |
potporu iz drugog fonda ili instrumenta Unije; |
|
(b) |
potporu iz istog fonda u okviru drugog programa. |
Iznos rashoda koji se unosi u zahtjev za plaćanje fonda može se izračunati razmjerno za svaki fond i za program ili programe u skladu s dokumentom u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu.
Članak 58.
Neprihvatljivi troškovi
1. Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za doprinos iz fondova:
|
(a) |
kamata na dug, s iznimkom u odnosu na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo ili u odnosu na doprinos financijskim instrumentima koji proizlazi iz negativnih kamata ; [Am. 265] |
|
(b) |
kupnja zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda za predmetnu operaciju; za napuštene i nekadašnje industrijske lokacije koje obuhvaćaju zgrade ta se granica povećava na 15 %; za jamstva ti se postoci primjenjuju na iznos temeljnog zajma; |
|
(c) |
porez na dodanu vrijednost („PDV”), osim za operacije ukupnog troška nižeg od 5 000 000 EUR. [Am. 266] |
U pogledu točke (b) ograničenja se ne primjenjuju na operacije povezane s očuvanjem okoliša.
Prihvatljivost za operacije povezane s porezom na dodanu vrijednost („PDV”) utvrđuje se na osnovi pojedinog slučaja, osim za operacije ukupnog troška nižeg od 5 000 000 EUR i za ulaganja i rashode krajnjih primatelja. [Am. 267]
2. Uredbama za pojedini fond mogu se dodati troškovi koji nisu prihvatljivi za doprinos iz svakog fonda.
Članak 59.
Trajnost operacija
1. Država članica vraća doprinos iz fondova za operaciju koja obuhvaća ulaganje u infrastrukturu ili proizvodno ulaganje ako u razdoblju od pet godina od završnog plaćanja korisniku ili u razdoblju navedenom u pravilima o državnim potporama i, ako je primjenjivo, ta operacija podliježe bilo kojem od sljedećeg:
|
(a) |
prestanku ili prijenosu proizvodne aktivnosti; |
|
(b) |
promjeni vlasništva nad predmetom infrastrukture čime se trgovačkom društvu ili javnom tijelu daje neopravdana prednost; |
|
(c) |
znatnoj promjeni koja utječe na njezinu prirodu, ciljeve ili provedbene uvjete zbog koje bi se doveli u pitanje njezini prvotni ciljevi. |
Država članica može skratiti rok iz prvog podstavka na tri godine u propisno opravdanim slučajevima iz točaka (a), (b) i (c) koji se odnose na održavanje ulaganja ili radna radnih mjesta koja su stvorili MSP-ovi. [Am. 268]
2. Operacije kojima potporu pruža ESF+ vraćaju doprinose iz tog fonda samo ako podliježu obvezi održavanja ulaganja u skladu s pravilima o državnim potporama.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na programske doprinose financijskim instrumentima ili iz financijskih instrumenata ni na bilo koju operaciju kojoj proizvodna aktivnost prestaje zbog stečaja koji nije prijevaran. [Am. 269]
Članak 60.
Premještanje
1. Rashodi nastali zbog premještanja, kako je definirano u članku 2. stavku 26., nisu prihvatljivi za doprinos iz fondova.
2. Ako je doprinos iz fondova državna potpora, upravljačko tijelo potvrđuje da se doprinos ne upotrebljava za potporu premještanja u skladu s člankom 14. stavkom 16. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014.
Članak 61.
Posebna pravila o prihvatljivosti za bespovratna sredstva
1. Doprinosi u naravi u obliku izvršavanja radova ili osiguravanja robe, usluga, zemljišta i nekretnina za koje nije izvršeno plaćanje potkrijepljeno računima ili dokumentima jednake dokazne vrijednosti mogu biti prihvatljivi pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
(a) |
javna potpora isplaćena za operaciju koja uključuje doprinose u naravi po završetku operacije ne premašuje ukupne prihvatljive rashode, isključujući doprinose u naravi; |
|
(b) |
vrijednost pripisana doprinosima u naravi ne premašuje općenito prihvaćene troškove na predmetnom tržištu; |
|
(c) |
vrijednost i isporuka doprinosa u naravi mogu se neovisno procijeniti i provjeriti; |
|
(d) |
u slučaju osiguravanja zemljišta ili nekretnine može se, za potrebe ugovora o zakupu, izvršiti plaćanje nominalnog godišnjeg iznosa koji ne prelazi jednu jedinicu valute države članice; |
|
(e) |
u slučaju doprinosa u naravi u obliku neplaćenog rada vrijednost tog rada određuje se uzimajući u obzir provjereno utrošeno vrijeme i stopu nadoknade za rad jednake vrijednosti. |
Vrijednost zemljišta ili nekretnine iz prvog podstavka točke (d) potvrđuje neovisan kvalificiran stručnjak ili propisno ovlašteno službeno tijelo i ona ne premašuje ograničenje iz članka 58. stavka 1. točke (b).
2. Troškovi amortizacije za koje nije izvršeno plaćanje za koje postoje računi mogu se smatrati prihvatljivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
ako je to dopušteno pravilima o prihvatljivosti programa; |
|
(b) |
ako je iznos rashoda propisno opravdan popratnim dokumentima jednake dokazne vrijednosti kao ona koju imaju računi za prihvatljive troškove ako su oni nadoknađeni u obliku iz članka 48. stavka 1. točke (a); |
|
(c) |
troškovi se odnose isključivo na razdoblje potpore operaciji; |
|
(d) |
javna bespovratna sredstva nisu doprinijela stjecanju amortizirane imovine. |
Članak 62.
Posebna pravila o prihvatljivosti za financijske instrumente
1. Prihvatljive rashode financijskog instrumenta čine ukupni iznos programskog doprinosa plaćenog ili, u slučaju jamstava, izdvojenog kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu po financijskom instrumentu tijekom razdoblja prihvatljivosti, pri čemu taj iznos odgovara:
|
(a) |
plaćanjima krajnjim primateljima, u slučaju zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja; |
|
(b) |
izdvojenim sredstvima kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, neovisno o tome jesu li još na snazi ili su već istekli, kako bi se namirili mogući zahtjevi za ispunjavanje jamstva za gubitke, izračunani na temelju faktora multiplikacije koji pokriva višestruki iznos temeljnih isplaćenih novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja u krajnje primatelje; |
|
(c) |
plaćanjima krajnjim primateljima ili u korist krajnjih primatelja ako se financijski instrumenti kombiniraju s drugim doprinosom Unije u operaciji jedinstvenog financijskog instrumenta u skladu s člankom 52. stavkom 5., |
|
(d) |
plaćanjima naknada za upravljanje i povratu troškova upravljanja koji su nastali na teret tijela koja provode financijski instrument. |
2. Za stavak 1. točku (b) faktor multiplikacije utvrđuje se razboritom ex ante procjenom rizika i dogovara se u relevantnom sporazumu o financiranju. Faktor multiplikacije može se preispitati ako je to opravdano naknadnim promjenama tržišnih uvjeta. Takvo preispitivanje nema retroaktivni učinak.
3. Za stavak 1. točku (d) naknade za upravljanje temelje se na uspješnosti. Tijekom prvih dvanaest mjeseci provedbe financijskog instrumenta, prihvatljiva je osnovna naknada za troškove i naknade za upravljanje. Kada se tijela koja provode holding fond i/ili posebne fondove, na temelju članka 53. stavka 3 2 . biraju putem izravne dodjele ugovora, iznos troškova i naknada za upravljanje isplaćenih tim tijelima koji može biti prijavljen kao prihvatljivi rashodi podliježe pragu od najviše 5 % ukupnog iznosa programskih doprinosa isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima, vlasničkim ili kvazivlasničkim ulaganjima ili izdvojenih kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu. [Am. 270]
Taj se prag ne primjenjuje Ako se odabir tijela koja provode financijske instrumente obavlja u natječajnom postupku u skladu s primjenjivim pravom i ako je natječajnim postupkom utvrđena potreba za višom razinom troškova i naknada za upravljanje , koje se temelje na učinku . [Am. 271]
4. Ako su naknade za aranžman ili bilo koji njihov dio naplaćeni krajnjim primateljima, neće biti prijavljeni kao prihvatljivi rashodi.
5. Prihvatljivi rashodi prijavljeni u skladu sa stavkom 1. ne smiju premašivati zbroj ukupnog iznosa potpore iz fondova isplaćenog za potrebe tog stavka i odgovarajućeg nacionalnog sufinanciranja.
GLAVA VI.
UPRAVLJANJE I KONTROLA
POGLAVLJE I.
Opća pravila o upravljanju i kontroli
Članak 63.
Odgovornosti država članica
1. Država članica mora imati sustave upravljanja i kontrole za svoje programe u skladu s ovom glavom i osigurati njihovo funkcioniranje u skladu s dobrim financijskim upravljanjem i ključnim zahtjevima navedenima u Prilogu X.
2. Države članice osiguravaju zakonitost i pravilnost rashoda navedenih u računima podnesenima Komisiji i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile, otkrile i ispravile te prijavile nepravilnosti. Države članice u potpunosti surađuju s OLAF-om. [Am. 272]
3. Države članice na zahtjev Komisije poduzimaju mjere potrebne za osiguranje djelotvornog funkcioniranja svojih sustava upravljanja i kontrole te zakonitost i pravilnost rashoda podnesenih Komisiji. Ako je ta mjera revizija, službenici Komisije ili njihovi ovlašteni predstavnici mogu sudjelovati u njoj.
4. Države članice osiguravaju kvalitetu , neovisnost i pouzdanost sustava praćenja i podataka o pokazateljima. [Am. 273]
5. Države članice moraju imati sustave i postupke kako bi osigurale da se svi dokumenti potrebni za revizijski trag kako je navedeno u Prilogu XI. vode u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 76.
6. Države članice moraju imati mehanizme kojima se osigurava djelotvorno razmatranje pritužbi u vezi s fondovima. Opseg, pravila i postupci tih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Države članice na zahtjev Komisije u skladu s člankom 64. stavkom 4.a razmatraju pritužbe koje su podnesene Komisiji i koje ulaze u područje primjene njihovih programa te obavješćuje Komisiju o rezultatima tih razmatranja. [Am. 274]
Za potrebe ovog članka pritužbe obuhvaćaju sve sporove između potencijalnih i odabranih korisnika u pogledu predložene ili odabrane operacije i sve sporove s trećim stranama o provedbi programa ili operacija obuhvaćenih programom, neovisno o kvalifikaciji sredstva pravne zaštite utvrđenog nacionalnim pravom.
7. Države članice osiguravaju da se sve razmjene informacija između korisnika i programskih tijela provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka koji su prilagođeni korisnicima u skladu s Prilogom XII. [Am. 275]
Za programe kojima pružaju potporu EFPR, FAMI, FUS i BMVI prvi se podstavak primjenjuje od 1. siječnja 2023 2022 . [Am. 276]
Prvi se podstavak ne primjenjuje na programe iz članka [4. stavka 1. točke (c) podtočke vii xi .] Uredbe o ESF-u plus. [Am. 277]
8. Države članice osiguravaju da se sve službene razmjene informacija s Komisijom provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka u skladu s Prilogom XIII.
9. Svaka država članica nakon odobrenja programa te najkasnije do podnošenja konačnog zahtjeva za plaćanje za prvu obračunsku godinu, a ni u kojem slučaju kasnije od 30. lipnja 2023., izrađuje opis sustava za upravljanje i kontrolu u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu XIV. Dužna je ažurirati taj opis kako bi odražavao naknadne izmjene.
10. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 107. radi dopunjavanja stavka 2. ovog članka utvrđivanjem kriterija za utvrđivanje slučajeva nepravilnosti koje treba prijaviti i podataka koje treba dostaviti.
11. Komisija donosi provedbeni akt navodeći format koji se treba upotrijebiti za izvješćivanje o nepravilnostima u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta i pravila za provedbu tog članka. [Am. 278]
Članak 64.
Ovlasti i odgovornosti Komisije
1. Komisija potvrđuje da države članice imaju sustave za upravljanje i kontrolu usklađene s ovom Uredbom i da ti sustavi djelotvorno i učinkovito rade tijekom provedbe programa. Komisija za države članice izrađuje revizijsku strategiju i plan revizije koji se temelje na procjeni rizika. [Am. 279]
Komisija i tijela za reviziju koordiniraju svoje planove revizije.
2. Revizije Komisije provode se do tri dvije kalendarske godine nakon prihvata računa u koje su uključeni predmetni rashodi. Ovo se razdoblje ne primjenjuje na operacije u kojima postoji sumnja na prijevaru. [Am. 280]
3. Za potrebe svojih revizija službenici Komisije ili njihovi ovlašteni predstavnici imaju pristup svoj potrebnoj evidenciji, dokumentima i metapodacima, neovisno o mediju na kojem su pohranjeni, koji se odnose na operacije koje podupiru fondovi ili na sustave za upravljanje i kontrolu te primaju preslike u specifičnom zatraženom formatu.
4. Za revizije na licu mjesta primjenjuje se i sljedeće:
|
(a) |
Komisija obavješćuje nadležno programsko tijelo najmanje 12 15 radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama; [Am. 281] |
|
(b) |
ako se primjenom nacionalnih odredaba određena djelovanja zadržavaju samo za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, službenici Komisije i ovlašteni predstavnici imaju pristup informacijama koje su dobivene na taj način ne dovodeći u pitanje nadležnost nacionalnih sudova i uz potpuno poštovanje temeljnih prava predmetnih pravnih subjekata; |
|
(c) |
Komisija dostavlja nadležnom tijelu države članice preliminarne nalaze revizije na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri dva mjeseca nakon posljednjeg dana revizije; [Am. 282] |
|
(d) |
Komisija dostavlja izvješće o reviziji na najmanje jednom službenom jeziku Unije najkasnije tri dva mjeseca nakon što primi potpuni odgovor nadležnog tijela države članice na preliminarne nalaze revizije. Smatra se da je odgovor države članice potpun ako Komisija u roku od dva mjeseca nije izvijestila o postojanju dokumentacije koja se očekuje. [Am. 283] |
Komisija može u propisno opravdanim slučajevima produljiti rokove navedene u točkama (c) i (d) za tri dva dodatna mjeseca. [Am. 284]
4.a Ne dovodeći u pitanje članak 63. stavak 6., Komisija osigurava sustav za rješavanje pritužbi koji je dostupan svim građanima i dionicima. [Am. 285]
Članak 65.
Programska tijela
1. Za potrebe članka [63. stavka 3.] Financijske uredbe država članica utvrđuje upravljačko tijelo i tijelo za reviziju za svaki program. Ako država članica iskoristi mogućnost iz članka 66. stavka 2., predmetno tijelo utvrđuje se kao programsko tijelo. Ista tijela mogu biti odgovorna za više programa.
2. Tijelo za reviziju mora biti javno ili privatno tijelo koje je funkcionalno neovisno o subjektima nad upravljačkom tijelu i tijelima ili subjektima kojima se provodi revizija su povjerene ili delegirane funkcije . [Am. 286]
3. Upravljačko tijelo može imenovati jedno posredničko tijelo ili više njih radi izvršavanja određenih zadaća u okviru njegove odgovornosti. Dogovori između upravljačkog tijela i posredničkih tijela sklapaju se u pisanom obliku.
4. Države članice osiguravaju poštovanje načela razdvajanja funkcija između i unutar programskih tijela.
5. U skladu sa stavkom 3. upravljačko tijelo relevantnog programa utvrđuje tijelo koje provodi mjeru sufinanciranje programa kako je navedeno u članku [11.] Uredbe EU (…) [Pravila za sudjelovanje za Obzor Europa] kao posredničko tijelo.
POGLAVLJE II.
Standardni sustavi upravljanja i kontrole
Članak 66.
Funkcije upravljačkog tijela
1. Upravljačko tijelo odgovorno je za vođenje programa u svrhu ostvarenja ciljeva programa. Posebno ima sljedeće funkcije:
|
(a) |
odabire operacije u skladu s člankom 67.; |
|
(b) |
izvršava zadaće upravljanja programom u skladu s člankom 68.; |
|
(c) |
pruža potporu radu odbora za praćenje u skladu s člankom 69.; |
|
(d) |
nadzire posrednička tijela; |
|
(e) |
evidentira i pohranjuje u elektronički sustav elektroničke sustave podatke o svim operacijama potrebne za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje, provjere i revizije i osigurava sigurnost, potpunost i povjerljivost podataka i autentikaciju korisnika. [Am. 287] |
2. Država članica može povjeriti računovodstvenu funkciju iz članka 70. upravljačkom tijelu ili drugom tijelu.
3. Za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI računovodstvenu funkciju izvršava upravljačko tijelo ili je ona obuhvaćena njegovom odgovornošću.
4. Komisija donosi provedbeni akt u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za evidenciju i pohranu elektroničkih podataka iz stavka 1. točke (e). Taj se provedbeni akt donosi u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 109. stavka 2.
Članak 67.
Odabir operacija koji provodi upravljačko tijelo
1. Za odabir operacija upravljačko tijelo utvrđuje i primjenjuje nediskriminirajuće i transparentne kriterije i postupke kojima se osigurava osiguravaju pristupačnost osobama s invaliditetom i ravnopravnost spolova i uzimaju u obzir Povelja Europske unije o temeljnim pravila i načelo održivog razvoja te politika Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. [Am. 288]
Kriterijima i postupcima mora biti osigurano davanje prioriteta operacijama koje se odabiru u svrhu što većeg iskorištavanja doprinosa financiranja Unije ostvarenju ciljeva programa.
2. Na zahtjev Komisije upravljačko tijelo savjetuje se s Komisijom i uzima njezine primjedbe u obzir prije prvotnog podnošenja kriterija za odabir odboru za praćenje i prije bilo kojih naknadnih promjena tih kriterija.
3. Pri odabiru operacija upravljačko tijelo:
|
(a) |
osigurava da su odabrane operacije održive i da ispunjavaju uvjete programa , kao i teritorijalnih strategija, i da pružaju djelotvoran doprinos ostvarenju njegovih posebnih ciljeva; [Am. 289] |
|
(b) |
osigurava da su odabrane operacije dosljedne odgovarajućim strategijama i dokumentima u okviru planiranja uspostavljenima radi ispunjenja uvjeta koji omogućuju provedbu; |
|
(c) |
osigurava da odabrane operacije predstavljaju najbolji odgovarajući odnos između iznosa potpore, poduzetih aktivnosti i postizanja ciljeva; [Am. 290] |
|
(d) |
provjerava raspolaže li korisnik potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za pokrivanje troškova operacije i održavanja; |
|
(e) |
osigurava da odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (45) podliježu procjeni utjecaja na okoliš ili postupku provjere te da su propisno uzeti u obzir procjena alternativnih rješenja i sveobuhvatno javno savjetovanje na temelju zahtjeva te Direktive, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća (46); [Am. 291] |
|
(f) |
ako su operacije započele prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, provjerava poštuje li osigurava da se poštuje primjenjivo pravo; [Am. 292] |
|
(g) |
osigurava da su odabrane operacije obuhvaćene područjem primjene predmetnog fonda i da su pripisane vrsti intervencije ili području potpore za EFPR; |
|
(h) |
osigurava da operacije ne uključuju aktivnosti koje su bile dio operacije koja je bila predmet premještanja u skladu s člankom 60. ili koja bi predstavljala premještanje proizvodne aktivnosti u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (a); |
|
(i) |
osigurava da odabrane operacije nisu zahvaćene obrazloženim mišljenjem Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda ili uspješnost operacija; |
|
(j) |
osigurava prije donošenja odluka o ulaganjima, osigurava prilagodbu na promjenu klime za ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina , kao i primjenu načela „energetska učinkovitost na prvome mjestu” . [Am. 293] |
4. Upravljačko tijelo osigurava da je korisniku dostavljen dokument u kojem su utvrđeni svi uvjeti za potporu za svaku operaciju, uključujući posebne zahtjeve u pogledu proizvoda ili usluga koji se trebaju isporučiti, plan financiranja, rok za njegovo izvršenje i, ako je primjenjivo, metodu koja se treba primijeniti za utvrđivanje troškova operacije i uvjeta za plaćanje bespovratnih sredstava.
5. Za operacije koje su primile certifikat „Pečat izvrsnosti” ili su izabrane u okviru mjere sufinanciranja programa u okviru programa Obzor Europa upravljačko tijelo može odlučiti da izravno dodijeli bespovratna sredstva iz fonda EFRR ili ESF+, pod uvjetom da su takve operacije dosljedne s ciljevima programa.
Stopa sufinanciranja instrumenta koji dodjeljuje certifikat „Pečat izvrsnosti” ili mjera sufinanciranja programa primjenjuje se i utvrđuje se u dokumentu iz stavka 4.
5.a Upravljačko tijelo također može odlučiti, u opravdanim slučajevima, doprinositi do 5 % financijskih sredstava koja su dodijeljena u okviru programa u okviru EFRR-a i ESF-a plus posebnim projektima unutar države članice prihvatljive u okviru programa Obzor Europa, uključujući i one odabrane u drugoj fazi, pod uvjetom da ti posebni projekti pridonose ciljevima programa u toj državi članici. [Am. 294]
6. Kada upravljačko tijelo odabire operacije od strateške važnosti, mora o tome odmah obavijestiti obavještava Komisiju u roku od jednog mjeseca te joj dostavlja sve relevantne informacije o toj operaciji , uključujući i analizu troškova i koristi . [Am. 295]
Članak 68.
Upravljanje programom koje provodi upravljačko tijelo
1. Upravljačko tijelo:
|
(a) |
provodi provjere upravljanja kako bi provjerilo jesu li isporučeni sufinancirani proizvodi i usluge, je li operacija usklađena s primjenjivim pravom, programom i uvjetima za potporu operacije i:
|
|
(b) |
ovisno o dostupnosti financiranja u pogledu pretfinanciranja i međuplaćanja osiguravaju da je korisnik primio cijeli dugovani iznos za provjerene rashode najkasnije 90 60 dana od datuma na koji je korisnik podnio zahtjev za plaćanje; [Am. 296] |
|
(c) |
uvodi djelotvorne i razmjerne mjere i postupke za borbu protiv prijevara, uzimajući u obzir utvrđene rizike; |
|
(d) |
sprečava, otkriva i ispravlja nepravilnosti; |
|
(e) |
potvrđuje da su rashodi uneseni u račune zakoniti i pravilni; |
|
(f) |
sastavlja izjavu o upravljanju u skladu s predloškom navedenim u Prilogu XV.; |
|
(g) |
osigurava predviđanja iznosa zahtjeva za plaćanja koji će se podnijeti za trenutačnu kalendarsku godinu i naredne kalendarske godine do 31. siječnja i 31. srpnja, u skladu s Prilogom VII. |
U pogledu točke (b) prvog podstavka nikakav se iznos ne oduzima i ne zadržava i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja ili druga davanja s jednakovrijednim učinkom koja bi korisnicima mogla umanjiti dospjele iznose.
Za operacije JPP-a upravljačko tijelo provodi plaćanja na založni račun otvoren u tu svrhu u ime korisnika za upotrebu u skladu sa sporazumom o JPP-u.
2. Provjere upravljanja iz stavka 1. točke (a) moraju se temeljiti na rizicima i biti razmjerne utvrđenim rizicima kako je definirano u strategiji upravljanja rizikom.
Provjere upravljanja obuhvaćaju administrativne provjere zahtjeva za plaćanje koje podnose korisnici te provjere operacija na licu mjesta. Provode se najkasnije prije pripreme računa u skladu s člankom 92.
3. Ako je upravljačko tijelo ujedno korisnik u okviru programa, mehanizmima za provjere upravljanja mora biti zajamčeno razdvajanje funkcija.
4. Odstupajući od stavka 2., Uredbom o ETS-u mogu se utvrditi posebna pravila o provjerama upravljanja primjenjivima na programe Interreg.
Članak 69.
Potpora koju radu odbora za praćenje pruža upravljačko tijelo
Upravljačko tijelo:
|
(a) |
pravodobno pruža odboru za praćenje sve informacije potrebne kako bi izvršavao svoje zadaće; |
|
(b) |
osigurava daljnje mjere u pogledu odluka i preporuka odbora za praćenje. |
Članak 70.
Računovodstvena funkcija
1. Računovodstvena funkcija sastoji se od sljedećih zadataka:
|
(a) |
izrade i podnošenja zahtjeva za plaćanje Komisiji u skladu s člancima 85. i 86. i uzimajući u obzir revizije koje je provelo tijelo za reviziju ili koje su provedene pod njegovom nadležnošću ; [Am. 297] |
|
(b) |
sastavljanja i predstavljanja računa i potvrđivanja njihove potpunosti, točnosti i ispravnosti u skladu s člankom 92. i vođenja evidencije o svim elementima računa u elektroničkom sustavu; [Am. 298] |
|
(c) |
pretvaranja iznosa rashoda nastalih u drugoj valuti u euro na temelju mjesečnog tečaja Komisije za mjesec tijekom kojeg su rashodi evidentirani u računovodstvenim sustavima tijela odgovornog za obavljanje zadataka utvrđenih u ovom članku. |
2. Računovodstvena funkcija ne obuhvaća provjere na razini korisnika.
3. Odstupajući od stavka 1. točke (c), Uredbom o ETS-u može se utvrditi drugačija metoda za preračunavanje iznosa rashoda nastalih u drugoj valuti u euro.
Članak 71.
Funkcije tijela za reviziju
1. Tijelo za reviziju odgovorno je za provedbu revizija sustava, revizija operacija i revizija računa kako bi Komisiji pružilo neovisno uvjerenje u pogledu djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole te zakonitosti i pravilnosti rashoda koji su navedeni u računima podnesenima Komisiji.
2. Revizijski se rad obavlja u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.
3. Tijelo za reviziju sastavlja i podnosi Komisiji:
|
(a) |
godišnje revizorsko mišljenje u skladu s člankom [63. stavkom 7.] Financijske uredbe i predloškom navedenim u Prilogu XVI. koje se temelji na izvršenom revizijskom radu te obuhvaća sljedeće različite sastavnice:
|
|
(b) |
godišnje izvješće o kontroli koje ispunjava zahtjeve članka [63. stavka 5. točke (b)] Financijske uredbe, u skladu s predloškom navedenim u Prilogu XVII., podupire revizorsko mišljenje navedeno u točki (a) te u kojem se navodi sažetak rezultata, uključujući analizu vrste i opsega pogrešaka i nedostataka u sustavima, kao i predložene i provedene korektivne mjere, nastalu ukupnu stopu pogreške i stopu preostale pogreške za rashode koji su navedeni u računima podnesenima Komisiji. |
4. Ako su programi grupirani za potrebe revizija operacija na temelju članka 73. stavka 2., informacije propisane stavkom 3. točkom (b) mogu se objediniti u jedno izvješće.
Ako tijelo za reviziju iskoristi ovu mogućnost za programe kojima pružaju potporu FAMI, FUS i BMVI, informacije koje se zahtijevaju u skladu sa stavkom 3. točkom (b) iskazuju se po fondu.
5. Tijelo za reviziju dostavlja Komisiji izvješća o reviziji sustava neposredno nakon zaključenja kontradiktornog postupka s relevantnim subjektima nad kojima se provodi revizija.
6. Komisija i tijela za reviziju sastaju se redovito, barem jednom godišnje, osim ako je dogovoreno drukčije, kako bi analizirali revizijsku strategiju, godišnje izvješće o kontroli i revizorsko mišljenje, kako bi koordinirali svoje planove revizije i metode te kako bi razmijenili mišljenja o pitanjima koja se odnose na poboljšanje sustava upravljanja i kontrole.
6.a Revizija se provodi u odnosu na normu koja se primjenjivala u trenutku postizanja dogovora oko revidirane operacije, osim ako su nove norme povoljnije za korisnika. [Am. 299]
6.b Otkrivanje nepravilnosti u okviru revizije operacije koja ima za posljedicu novčanu kaznu ne može dovesti do širenja područja primjene kontrole ni do financijskih ispravaka izvan rashoda obuhvaćenih obračunskom godinom revidiranih rashoda. [Am. 300]
Članak 72.
Revizijska strategija
1. Tijelo za reviziju nakon savjetovanja s upravljačkim tijelom priprema revizijsku strategiju na temelju procjene rizika, uzimajući u obzir opis sustava upravljanja i kontrole naveden u članku 63. stavku 9., kojom moraju biti obuhvaćene revizije sustava i revizije operacija. Revizijska strategija uključuje revizije sustava novoutvrđenih upravljačkih tijela i tijela zaduženih za računovodstvenu funkciju . Revizija se provodi u roku od devet mjeseci nakon završetka njihove prve godine rada. Revizijska strategija priprema se u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu XVIII., ažurira se jednom godišnje nakon prvog godišnjeg izvješća o kontroli i revizorskog mišljenja koji su dostavljeni Komisiji. Može obuhvaćati jedan program ili više njih. Tijelo za reviziju u okviru revizijske strategije može odrediti ograničenje za revizije u pogledu jednog računa. [Am. 301]
2. Revizijska strategija dostavlja se Komisiji na zahtjev.
Članak 73.
Revizije operacija
1. Revizije operacija obuhvaćaju rashode prijavljene Komisiji u obračunskoj godini na temelju uzorka. Taj uzorak mora biti reprezentativan i temeljiti se na statističkim metodama uzorkovanja.
2. Ako se skupina podataka sastoji od manje od 300 jedinica uzorka, može se primjenjivati nestatistička metoda uzorkovanja u skladu sa stručnom procjenom tijela za reviziju. U takvim slučajevima veličina uzorka je dovoljna da bi tijelu za reviziju omogućila da pripremi valjano revizorsko mišljenje. Nestatistička metoda uzorkovanja obuhvaća najmanje 10 % nasumično odabranih jedinica uzorka u skupini podataka tijekom obračunske godine.
Statistički uzorak može obuhvatiti jedan program koji prima potporu iz EFRR-a Kohezijskog fonda i ESF+ ili više njih te, podložno stratifikaciji prema potrebi, jedno programsko razdoblje ili više njih u skladu sa stručnom procjenom tijela za reviziju.
Uzorak operacija kojima pružaju potporu FAMI, FUS, BMVI i EFPR obuhvaća operacije koje podupire svaki od fondova zasebno.
3. Revizije operacija obuhvaćaju provjere na licu mjesta fizičke provedbe operacije samo ako se to zahtijeva vrstom predmetne operacije.
U slučaju neslaganja između Komisije i države članice o nalazima revizije primjenjuje se postupak rješavanja sporova. [Am. 302]
U Uredbi o ESF-u plus mogu se utvrditi posebne odredbe za programe u okviru članka [4 stavka 1. točke (c) podtočke vii.].
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt kako bi dopunila članak 107. utvrđivanjem standardiziranih brzo dostupnih metodologija i modaliteta uzorkovanja koji obuhvaćaju jedno programsko razdoblje ili više njih.
Članak 74.
Mehanizmi jedinstvene revizije
1. Pri provedbi revizija Komisija i tijela za reviziju propisno uzimaju u obzir načela jedinstvene revizije i proporcionalnosti u pogledu razine rizika za proračun Unije. Izbjegavaju udvostručenje revizija istih rashoda prijavljenih Komisiji u svrhu smanjivanja troškova provjera i revizija upravljanja te administrativnog opterećenja za korisnike.
Komisija i tijela za reviziju prvo upotrebljavaju sve informacije i evidenciju dostupne u elektroničkom sustavu elektroničkim sustavima iz članka 66. stavka 1. točke (e), uključujući rezultate provjera upravljanja, i traže dodatne dokumente i revizijske dokaze od predmetnih korisnika ako je to, na temelju njihove stručne procjene, potrebno za potporu čvrstih zaključaka revizije. [Am. 303]
2. Za programe za koje Komisija zaključi da je mišljenje tijela za reviziju pouzdano i da predmetna država članica sudjeluje u pojačanoj suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja, Komisija ograničava vlastite revizije na provedbu revizije rada tijela za reviziju.
3. Operacije u kojima ukupni prihvatljivi rashodi ne premašuju 400 000 EUR za EFRR i Kohezijski fond, 300 000 EUR za ESF+, 200 000 EUR za EFPR, FAMI, FUS i BMVI podliježu samo jednoj reviziji koju provodi tijelo za reviziju ili Komisija prije predaje računa za obračunsku godinu u kojoj je operacija završena.
Druge operacije podliježu samo jednoj reviziji u obračunskoj godini koju provodi tijelo za reviziju ili Komisija prije predaje računa za obračunsku godinu u kojoj je operacija završena. Operacije ne podliježu reviziji koju provodi Komisija ili tijelo za reviziju ni u jednoj godini ako je reviziju te godine već proveo Revizorski sud, pod uvjetom da rezultate revizije tih operacija koju je izvršio Revizorski sud za potrebe izvršavanja svojih zadaća može upotrebljavati tijelo za reviziju ili Komisija.
4. Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 3., sve operacije mogu biti predmet više od jedne revizije ako tijelo za reviziju na temelju svoje stručne procjene zaključi da nije moguće donijeti valjano revizorsko mišljenje.
5. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se:
|
(a) |
ako postoji poseban rizik od nepravilnosti ili naznake prijevare; |
|
(b) |
ako postoji potreba za ponovnom provedbom rada tijela za reviziju radi dobivanja uvjerenja u pogledu djelotvornog funkcioniranja; i |
|
(c) |
ako postoje dokazi o ozbiljnim nedostacima u radu tijela za reviziju. |
Članak 75.
Provjere upravljanja i revizije financijskih instrumenata
1. Upravljačko tijelo provodi provjere upravljanja na licu mjesta u skladu s člankom 68. stavkom 1. samo na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne isplaćene nove zajmove. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 127. Financijske uredbe, ako financijski instrument pruža izvješća o kontroli kojima se podupire zahtjev za plaćanje, upravljačko tijelo može odlučiti da neće provoditi provjere upravljanja na licu mjesta. [Am. 304]
2. Upravljačko tijelo ne provodi provjere na licu mjesta na razini Europske investicijske banke (EIB) ili drugih međunarodnih financijskih institucija u kojima je država članica dioničar.
Međutim, EIB ili druge međunarodne financijske institucije u kojima je država članica dioničar upravljačkom tijelu dostavljaju izvješća o kontroli koja podupiru zahtjeve za plaćanje.
3. Tijelo za reviziju provodi revizije sustava i operacija u skladu s člancima 71., 73. ili 77. na razini tijela koja provode financijski instrument te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne nove zajmove. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 127. Financijske uredbe, ako financijski instrument tijelu za reviziju do kraja svake kalendarske godine dostavlja godišnje izvješće o reviziji koje su sastavili njegovi vanjski revizori, koje obuhvaća elemente iz Priloga XVII., tijelo za reviziju može odlučiti da neće provoditi daljnje revizije. [Am. 306]
3.a U kontekstu jamstvenih fondova tijela odgovorna za reviziju programa mogu provesti provjere ili revizije tijela koja pružaju nove temeljne zajmove samo kada se dogode jedna ili više od sljedećih situacija:
|
(a) |
popratni dokumenti kojima se dokazuje potpora financijskih instrumenata krajnjim primateljima nisu dostupni na razini upravljačkog tijela ili na razini tijela koja provode financijske instrumente; |
|
(b) |
postoje dokazi da dokumenti dostupni na razini upravljačkog tijela ili na razini tijela koja provode financijske instrumente ne pokazuju stvarnu i točnu evidenciju pružene potpore. [Am. 307] |
4. Tijelo za reviziju ne provodi revizije na razini EIB-a ili drugih međunarodnih financijskih institucija u kojima je država članica dioničar za financijske instrumente koje ta tijela provode.
Međutim, EIB ili druge međunarodne financijske institucije u kojima je država članica dioničar dostavljaju Komisiji i tijelu za reviziju godišnje izvješće o reviziji koje su sastavili njihovi vanjski revizori do kraja svake kalendarske godine. To izvješće obuhvaća elemente navedene u Prilogu XVII.
5. EIB ili druge međunarodne financijske institucije pružaju programskim tijelima sve potrebne dokumente koji su im potrebni za ispunjavanje obveza.
Članak 76.
Raspoloživost dokumentacije
1. Ne dovodeći u pitanje pravila o državnoj potpori, upravljačko tijelo osigurava da se svi prateći dokumenti povezani s operacijom koju podupiru fondovi vode na primjerenoj razini tijekom razdoblja od pet godina tri godine od 31. prosinca godine u kojoj je izvršeno posljednje plaćanje upravljačkog tijela korisniku. [Am. 308]
2. Navedeno vremensko razdoblje prekida se u slučaju pravnog postupka ili na zahtjev Komisije.
2.a Razdoblje čuvanja dokumenta može se smanjiti, razmjerno profilu rizičnosti i veličini korisnika, odlukom upravljačkog tijela. [Am. 309]
POGLAVLJE III.
Oslanjanje na nacionalne sustave upravljanja
Članak 77.
Pojačani proporcionalni mehanizmi
Država članica može primijeniti sljedeće pojačane proporcionalne mehanizme za sustav upravljanja i kontrole nad programom kada su ispunjeni uvjeti iz članka 78.:
|
(a) |
odstupajući od članka 68. stavka 1. točke (a) i članka 68. stavka 2., upravljačko tijelo može primijeniti samo nacionalne postupke za provedbu provjera upravljanja; |
|
(b) |
odstupajući od članka 73. stavaka 1. i 3., tijelo za reviziju može ograničiti svoje revizijsko djelovanje na statistički uzorak od 30 jedinica uzorka za predmetni program ili skupinu programa; |
|
(c) |
Komisija ograničava vlastite revizije na pregled rada tijela za reviziju putem ponovne provjere samo na toj razini, osim ako dostupne informacije ukazuju na ozbiljne nedostatke u radu tijela za reviziju. |
U pogledu točke (b), ako se skupina podataka sastoji od manje od 300 jedinica uzorka, tijelo za reviziju može primijeniti nestatističku metodu uzorkovanja u skladu s člankom 73. stavkom 2.
Članak 78.
Uvjeti za primjenu pojačanih proporcionalnih mehanizama
1. Država članica može primijeniti pojačane proporcionalne mehanizme utvrđene u članku 77. u bilo kojem trenutku tijekom programskog razdoblja ako je Komisija u svojim objavljenim godišnjim izvješćima o djelovanju za posljednje dvije godine koje prethode odluci države članice o primjeni odredaba ovog članka potvrdila da sustav za upravljanje i kontrolu programa djelotvorno funkcionira te da je ukupna stope pogreške za svaku godinu manja od 2 %. Pri ocjenjivanju djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole Komisija uzima u obzir sudjelovanje predmetne države članice u pojačanoj suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja.
Ako država članica odluči upotrijebiti tu mogućnost, obavješćuje Komisiju o primjeni proporcionalnih mehanizama utvrđenih u članku 77., koji se primjenjuju od početka sljedeće obračunske godine.
2. Na početku programskog razdoblja država članica može primijeniti mehanizme iz članka 77. pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 1. ovog članka u pogledu sličnog programa provedenog u razdoblju 2014.–2020. te ako se mehanizmi za upravljanje i kontrolu uspostavljeni za program iz razdoblja 2021.–2027. uvelike nastavljaju na mehanizme za prethodni program. U takvim će se slučajevima pojačani proporcionalni mehanizmi primjenjivati od početka programa.
3. Država članica uspostavlja i primjereno ažurira opis sustava za upravljanje i kontrolu i revizijsku strategiju opisanu u članku 63. stavku 9. i članku 72.
Članak 79.
Prilagodba tijekom programskog razdoblja
1. Ako Komisija ili tijelo za reviziju zaključi da, na temelju provedenih revizija i godišnjeg izvješća o kontroli, uvjeti utvrđeni u članku 78. više nisu ispunjeni, Komisija od tijela za reviziju zahtijeva da provede dodatni revizijski rad u skladu s člankom 63. stavkom 3. i da poduzme korektivne mjere.
2. Ako se sljedećim godišnjim izvješćem o kontroli potvrdi da uvjeti i dalje nisu ispunjeni, čime se ograničava uvjerenje pruženo Komisiji o djelotvornom funkcioniranju sustava za upravljanje i kontrolu te o zakonitosti i pravilnosti rashoda, Komisija zahtijeva od tijela za reviziju da provede revizije sustava.
3. Nakon što državi članici pruži mogućnost da iznese primjedbe, Komisija može obavijestiti državu članicu da se pojačani proporcionalni mehanizmi utvrđeni u članku 77. više ne primjenjuju.
TITLE VII
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE, PODNOŠENJE I ISPITIVANJE RAČUNA I FINANCIJSKE KOREKCIJE
POGLAVLJE I.
Financijsko upravljanje
ODJELJAK I.
OPĆA RAČUNOVODSTVENA PRAVILA
Članak 80.
Proračunske obveze
1. Odluka o odobrenju programa u skladu s člankom 18. predstavlja odluku o financiranju u skladu s [člankom 110. stavkom 3.] Financijske uredbe, a njezino priopćenje predmetnoj državi članici predstavlja pravnu obvezu.
Tom se odlukom utvrđuje doprinos Unije po fondu i po godini.
2. Komisija izvršava proračunske obveze Unije u vezi sa svakim programom u godišnjim obrocima za svaki fond u razdoblju između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2027.
3. Odstupajući od članka 111. stavka 2. Financijske uredbe, proračunske obveze za prvi obrok slijede nakon što Komisija donese program.
Članak 81.
Korištenje eura
Svi iznosi utvrđeni u programima o kojima države članice obavijeste Komisiju ili ih prijave Komisiji moraju biti izraženi u eurima.
Članak 82.
Vraćanje sredstava
1. Svako vraćanje sredstava u proračun Unije izvršava se prije datuma dospijeća navedenog u nalogu za vraćanje koji je sastavljen u skladu s [člankom 98. Financijske uredbe]. Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.
2. Svako kašnjenje s plaćanjem ima za posljedicu zatezne kamate, koje teku od datuma dospijeća i završavaju s datumom stvarne uplate. Kamatna je stopa jedan i pol postotna boda viša od stope koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja na prvi radni dan mjeseca u kojem nastupa datum dospijeća.
ODJELJAK II.
PRAVILA ZA PLAĆANJA DRŽAVAMA ČLANICAMA
Članak 83.
Vrste plaćanja
Plaćanja imaju oblik pretfinanciranja, međuplaćanja i plaćanja salda računa za obračunsku godinu.
Članak 84.
Pretfinanciranje
1. Komisija isplaćuje pretfinanciranje na osnovi ukupne potpore iz fondova kako je utvrđeno u odluci o odobrenju programa u skladu s člankom 17. stavkom 3. točkom (f) podtočkom i.
2. Pretfinanciranje za svaki fond isplaćuje se u godišnjim obrocima prije 1. srpnja svake godine, ovisno o raspoloživosti sredstava, kako slijedi: [Am. 310]
|
(a) |
2021.: 0,5 %; |
|
(b) |
2022.: 0,57 %; [Am. 311] |
|
(c) |
2023.: 0,5 1 %; [Am. 312] |
|
(d) |
2024.: 01,5 %; [Am. 313] |
|
(e) |
2025.: 0,5 2 %; [Am. 314] |
|
(f) |
2026.: 0,5 2 % [Am. 315] |
Ako je program donesen nakon 1. srpnja 2021., početni obroci isplaćuju se u godini donošenja.
3. Odstupajući od stavka 2., za programe Interrega u Uredbi o ETS-u utvrđuju se posebna pravila o pretfinanciranju.
4. Iznos isplaćen kao pretfinanciranje poravnava se u računima Komisije najkasnije s konačnom obračunskom godinom.
5. Sve kamate nastale pretfinanciranjem upotrebljavaju se za predmetni program na isti način kao i fondovi i navode se u računima za konačnu obračunsku godinu.
Članak 85.
Zahtjevi za plaćanje
1. Država članica podnosi najviše četiri zahtjeva za plaćanje po programu, fondu i obračunskoj godini. Svake je godine rok za svaki zahtjev za plaćanje 30. travnja, 31. srpnja, 31. listopada i 26. prosinca.
Smatra se da posljednji zahtjev za plaćanje podnesen do 31. srpnja predstavlja konačni zahtjev za plaćanje za obračunsku godinu koja je završila 30. lipnja.
2. Zahtjev za plaćanje nije prihvatljiv ako nije podnesen posljednji paket osiguranja.
3. Zahtjevi za plaćanje podnose se Komisiji u skladu s predloškom utvrđenim u Prilogu XIX. i za svaki prioritet i po kategoriji regije obuhvaćaju:
|
(a) |
ukupni iznos prihvatljivih rashoda koji su nastali za korisnike koji su podmireni u provedbenim operacijama, kako je navedeno u sustavu tijela koje provodi računovodstvenu funkciju; |
|
(b) |
iznos za tehničku pomoć izračunat u skladu s člankom 31. stavkom 2.; [Am. 316] |
|
(c) |
ukupni iznos javnog doprinosa koji je plaćen ili treba biti plaćen, kako je navedeno u računovodstvenim sustavima tijela koje provodi računovodstvenu funkciju. |
4. Odstupajući od stavka 3. točke (a), primjenjuje se sljedeće:
|
(a) |
ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkom (a), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi povezani s napretkom u ispunjenju uvjeta ili postizanju rezultata, u skladu s odlukom navedenom u članku 89. stavku 2.; |
|
(b) |
ako je doprinos Unije isplaćen u skladu s člankom 46. točkama (c), (d) i (e), iznosi navedeni u zahtjevu za plaćanje su iznosi utvrđeni u skladu s odlukom navedenom u članku 88. stavku 3.; |
|
(c) |
za oblike bespovratnih sredstava navedene u članku 48. stavku 1. točkama (b), (c) i (d) iznosi uključeni u zahtjev za plaćanje su troškovi izračunati na primjenjivoj osnovi. |
|
(ca) |
u slučaju državne potpore, zahtjev za plaćanje može uključivati predujmove koje je korisniku isplatilo tijelo koje dodjeljuje potporu, pod sljedećim kumulativnim uvjetima: ti predujmovi podliježu jamstvu bake ili jednakovrijednom jamstvu, ne prelaze 40 % ukupnog iznosa potpore koja se dodjeljuje korisniku za određenu operaciju i pokriveni su rashodima koje korisnici plaćaju te se potkrepljuju računima s potvrdom plaćanja u roku od 3 godine. [Am. 317] |
5. Odstupajući od stavka 3. točke (c), u slučaju programa potpore u okviru članka 107. UFEU-a, javni doprinos koji odgovara rashodima uključenima u zahtjev za plaćanje prethodno korisnicima isplaćuje tijelo koje odobrava pomoć.
Članak 86.
Posebni elementi za financijske instrumente u zahtjevima za plaćanje
1. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 2 1 ., zahtjevi za plaćanje podneseni u skladu s Prilogom XIX. obuhvaćaju ukupne isplaćene iznose ili, u slučaju jamstava, izdvojene iznose kako je dogovoreno u ugovorima o jamstvu, od strane upravljačkog tijela krajnjim primateljima kako je navedeno u članku 62. stavku 1 točkama (a), (b) i (c). [Am. 318]
2. Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 53. stavkom 3 2 ., zahtjevi za plaćanja koji obuhvaćaju rashode za financijske instrumente podnose se u skladu sa sljedećim uvjetima: [Am. 319]
|
(a) |
iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje mora biti isplaćen financijskim instrumentima i može predstavljati do 25 % ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju, u skladu s relevantnim prioritetom i kategorijom regije, ako je to primjenjivo; |
|
(b) |
iznos naveden u naknadnim zahtjevima za plaćanje podnesenima tijekom razdoblja prihvatljivosti obuhvaća prihvatljive izdatke kako je navedeno u članku 62. stavku 1. |
3. Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje, kako je navedeno u stavku 2. točki (a), poravnava se u računima Komisije najkasnije u zadnjoj obračunskoj godini.
Zasebno se naznačuje u zahtjevima za plaćanje.
Članak 87.
Zajednička pravila za plaćanja
1. Podložno raspoloživom financiranju, Komisija izvršava međuplaćanja najkasnije 60 dana nakon datuma na koji je Komisija primila zahtjev za plaćanje. [Am. 320]
2. Svako se plaćanje pripisuje prvoj raspoloživoj proračunskoj obvezi predmetnog fonda i odgovarajuće kategorije regije. Komisija kao međuplaćanje nadoknađuje 90 % iznosa navedenog u zahtjevu za plaćanje, što proizlazi iz primjene stope sufinanciranja za svaki prioritet na ukupne prihvatljive rashode ili javni doprinos, prema potrebi. Komisija utvrđuje preostale iznose za nadoknadu ili povrat pri izračunu salda računa u skladu s člankom 94.
3. Potpora iz fondova za prioritet u međuplaćanjima ne smije biti viša od iznosa potpore iz fondova za prioritet utvrđen u odluci Komisije o odobrenju programa.
4. Ako je doprinos Unije u obliku iz članka 46. točke (a) ili su bespovratna sredstva u obliku navedenom u članku 48. stavku 1. točkama (b), (c) i (d), Komisija plaća najviše iznos koji je zatražila država članica.
5. Nadalje, potpora iz fondova za prioritet u plaćanju salda konačne obračunske godine ne premašuje bilo koji od sljedećih iznosa:
|
(a) |
javni doprinos prijavljen u zahtjevima za plaćanje, |
|
(b) |
potporu iz fondova isplaćenu korisnicima, |
|
(c) |
iznos koji je zatražila država članica. |
6. Na zahtjev države članice međuplaćanja se mogu povećati za 10 % iznad stope sufinanciranja koja se primjenjuje na svaki prioritet fondova, ako država članica ispunjuje jedan od sljedećih uvjeta nakon [datuma donošenja Uredbe]:
|
(a) |
država članica od Unije prima zajam u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 407/2010; |
|
(b) |
država članica prima srednjoročnu financijsku pomoć u okviru ESM-a kako je utvrđeno Ugovorom o uspostavi Europskog stabilizacijskog mehanizma od 2. veljače 2012. ili kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 332/2002 (47) uz uvjet provedbe programa makroekonomske prilagodbe; |
|
(c) |
državi članici dostupna je financijska pomoć uz uvjet provedbe programa makroekonomske prilagodbe kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 472/2013 (48) Europskog parlamenta i Vijeća. |
Uvećana stopa, koja ne smije premašiti 100 %, primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje do kraja kalendarske godine u kojoj isplata povezane financijske pomoći završava.
7. Stavak 6. ne primjenjuje se na programe Interrega.
Članak 88.
Nadoknada prihvatljivih rashoda na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa
1. Komisija može nadoknaditi doprinos Unije programu na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa za nadoknadu doprinosa Unije za program.
2. Kako bi iskoristile doprinos Unije programu na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa kako je navedeno u članku 46., države članice Komisiji podnose prijedlog u skladu s predlošcima utvrđenima u prilozima V. i VI. kao dio programa ili zahtjeva za njegovu izmjenu.
Iznosi i stope koje je predložila država članica utvrđuju se na temelju delegiranog akta, kako je navedeno u stavku 4. ili na temelju sljedećega:
|
(a) |
pravedne, ujednačene i provjerljive metode izračuna na temelju jednog od sljedećih:
|
|
(b) |
nacrta proračuna; |
|
(c) |
pravila za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova i jednokratnih iznosa koja se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu operacije; |
|
(d) |
pravila o odgovarajućim jediničnim troškovima i jednokratnim iznosima koja se primjenjuju u okviru programa za bespovratna sredstva koja u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu operacije. |
3. U odluci Komisije o odobrenju programa ili njegove izmjene moraju biti utvrđene vrste operacija obuhvaćenih nadoknadom na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa, definicija iznosa obuhvaćenih jediničnim troškovima, jednokratnim iznosima i paušalnim stopama i metode za prilagodbu iznosa.
Države članice upotrebljavaju jedan od oblika bespovratnih sredstava iz članka 48. stavka 1. za pružanje potpore operacijama za koje Komisija nadoknađuje izdatke na temelju ovog članka.
Komisija ili države članice provode reviziju isključivo u cilju provjere ispunjenosti uvjeta za nadoknadu Komisije.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 107. radi dopune ovog članka utvrđivanjem jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa, njihovih iznosa i metoda prilagodbe na načine navedene u stavku 2. drugom podstavku.
Članak 89.
Financiranje koje nije povezano s troškovima
1. Kako bi iskoristile doprinos Unije za cijeli prioritet programa ili njegov dio na temelju financiranja koje nije povezano s troškovima, država članica Komisiji podnosi prijedlog u skladu s predlošcima utvrđenima u prilozima V. i VI., kao dio programa ili kao zahtjev za njegovu izmjenu. Prijedlog sadržava sljedeće informacije:
|
(a) |
utvrđivanje predmetnog prioriteta i ukupni iznos obuhvaćen financiranjem koje nije povezano s troškovima, opis dijela programa i vrste operacija obuhvaćenih financiranjem koje nije povezano s troškovima, |
|
(b) |
opis uvjeta koji moraju biti ispunjeni ili rezultata koji moraju biti ostvareni te raspored, |
|
(c) |
privremene rezultate koji dovode do nadoknade Komisije, |
|
(d) |
mjerne jedinice, |
|
(e) |
raspored za nadoknadu Komisije i povezane iznose koj ovise o napretku u ispunjenju uvjeta ili ostvarenju rezultata, |
|
(f) |
dogovore za provjeru privremenih rezultata i ispunjavanja uvjeta ili ostvarenja rezultata; |
|
(g) |
ako je primjenjivo, metode prilagodbe iznosa, |
|
(h) |
mehanizme kojima se jamči revizijski trag u skladu s Prilogom XI., kojim se dokazuje ispunjenje uvjeta ili ostvarenje rezultata. |
2. U odluci Komisije o odobrenju programa ili zahtjeva za njegovu izmjenu moraju biti utvrđeni elementi navedeni u stavku 1.
3. Države članice upotrebljavaju jedan od oblika bespovratnih sredstava iz članka 48. stavka 1. za pružanje potpore operacijama za koje Komisija nadoknađuje rashode na temelju ovog članka.
Komisija ili države članice provode reviziju isključivo u cilju provjere ispunjenosti uvjeta za nadoknadu Komisije ili ostvarenja rezultata.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 107. radi dopune ovog članka utvrđivanjem iznosa za financiranje koje nije povezano s troškovima po vrsti operacije, metoda za prilagodbu iznosa i uvjeta koji moraju biti ispunjeni ili rezultata koje treba ostvariti.
ODJELJAK III.
PREKIDI I SUSPENZIJE
Članak 90.
Prekid roka za plaćanje
1. Komisija može prekinuti rok za plaćanja, osim za pretfinanciranje, na razdoblje od najviše šest mjeseci ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
postoje dokazi koji ukazuju na postoji ozbiljan nedostatak i za koje koji nisu poduzete korektivne mjere, [Am. 321] |
|
(b) |
Komisija mora provesti dodatne provjere nakon primitka informacija o tome da bi rashod u zahtjevu za plaćanje mogao biti povezan s nepravilnošću. |
2. Država članica može se složiti s produljenjem razdoblja prekida na tri dodatna mjeseca.
3. Komisija ograničava prekid na dio rashoda na koji su utjecali elementi iz stavka 1. prvog podstavka, osim ako nije moguće utvrditi dio rashoda na koji su ti elementi utjecali. Komisija pisanim putem obavješćuje državu članicu o razlogu prekida i traži od nje da ispravi tu situaciju. Komisija okončava prekid čim budu poduzete mjere kojima se ispravljaju elementi navedeni u stavku 1.
4. Pravilima za EFPR mogu se utvrditi konkretne osnove za prekid plaćanja povezane s nepoštovanjem pravila primjenjivih u okviru Zajedničke ribarstvene politike.
Članak 91.
Suspenzija plaćanja
1. Komisija može suspendirati sva plaćanja ili dio plaćanja nakon što je državi članici dala mogućnost da dostavi primjedbe ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u nastavku:
|
(a) |
država članica nije poduzela potrebno djelovanje za ispravak stanja što dovodi do prekida na temelju članka 90., |
|
(b) |
postoji ozbiljan nedostatak, |
|
(c) |
rashodi u zahtjevima za plaćanje povezani su s nepravilnošću koja nije ispravljena, |
|
(d) |
postoji obrazloženo mišljenje Komisije u pogledu povrede u skladu s člankom 258. UFEU-a kojom se ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda, |
|
(e) |
država članica nije poduzela potrebnu mjeru u skladu s člankom 15. stavkom 6. [Am. 322] |
2. Komisija prekida suspenziju cjelokupnog ili dijela plaćanja nakon što država članica poduzme potrebne mjere kojima se ispravljaju elementi navedeni u stavku 1.
3. Pravilima za EFPR mogu se utvrditi konkretne osnove za suspenziju plaćanja povezanih s nepoštovanjem pravila primjenjivih u okviru Zajedničke ribarstvene politike.
POGLAVLJE II.
Podnošenje i pregled računa
Članak 92.
Sadržaj i podnošenje računa
1. Za svaku računovodstvu godinu za koju su podneseni zahtjevi za plaćanje država članica do 15. veljače dostavlja Komisiji sljedeće dokumente (jamstveni paket), koji obuhvaćaju prethodnu obračunsku godinu, kako je definirano u članku 2. stavku 28.:
|
(a) |
račune u skladu s predloškom navedenim u Prilogu XX., |
|
(b) |
izjavu o upravljanju, kako je navedeno u članku 68. stavku 1. točki (f) u skladu s predloškom iz Priloga XV., |
|
(c) |
revizorsko mišljenje iz članka 71. stavka 3. točke (a) u skladu s predloškom iz Priloga XVI., |
|
(d) |
godišnje izvješće o kontroli iz članka 71. stavka 3. točke (b) u skladu s predloškom iz Priloga XVII. |
2. Komisija iznimno može produljiti rok iz stavka 1. do 1. ožujka, nakon obavijesti predmetne države članice.
3. Računi na razini svakog prioriteta i, ako je primjenjivo, fonda i kategorije regije obuhvaćaju sljedeće:
|
(a) |
ukupni iznos prihvatljivih rashoda unesenih u računovodstvene sustave tijela koje provodi računovodstvenu funkciju koji je naveden u konačnom zahtjevu za plaćanje za obračunsku godinu te ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa koji je plaćen ili treba biti plaćen, |
|
(b) |
iznose povučene tijekom obračunske godine, |
|
(c) |
iznose javnog doprinosa isplaćenog svakom financijskom instrumentu, |
|
(d) |
za svaki prioritet objašnjenje mogućih razlika između prijavljenih iznosa u skladu s točkom (a) i iznosa prijavljenih u zahtjevima za plaćanja za istu obračunsku godinu. |
4. Računi nisu prihvatljivi ako države članice nisu poduzele potrebne korektivne mjere za smanjivanje preostalog rizika u pogledu zakonitosti i pravilnosti rashoda navedenih u računima na manje od 2 %.
5. Države članice od računa osobito oduzimaju sljedeće:
|
(a) |
nepravilne rashode koji su bili predmet financijskih ispravaka u skladu s člankom 97., |
|
(b) |
rashode koji su predmet tekućeg ocjenjivanja njihove zakonitosti i pravilnosti, |
|
(c) |
ostale iznose, kako je to potrebno, za smanjivanje stope preostale pogreške rashoda prijavljenih u računima na 2 %. |
Država članica može uključiti rashode iz točke (b) prvog podstavka u zahtjev za plaćanje u narednim obračunskim godinama nakon potvrde zakonitosti i pravilnosti.
6. Država članica može zamijeniti netočne iznose primijećene nakon predaje računa provođenjem odgovarajuće prilagodbe u računima za obračunsku godinu u kojoj je primijećena nepravilnost, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 98.
7. Država članica u okviru jamstvenog paketa za posljednju obračunsku godinu podnosi završno izvješće o uspješnosti iz članka 38. ili posljednje godišnje provedbeno izvješće za EFPR, FAMI, FUS i BMVI.
Članak 93.
Pregled računa
Komisija potvrđuje da su računi potpuni, točni i istiniti do 31. svibnja godine koja slijedi nakon obračunske godine, osim ako se primjenjuje članak 96.
Članak 94.
Izračun salda
1. Pri utvrđivanju iznosa koji se naplaćuje fondovima za obračunsku godinu i naknadnih prilagodbi u vezi s plaćanjima državi članici, Komisija uzima u obzir:
|
(a) |
iznose navedene u računima iz članka 95. stavka 2. točke (a) na koje se primjenjuje stopa sufinanciranja za svaki prioritet, |
|
(b) |
ukupni iznos međuplaćanja koja je izvršila Komisija tijekom te obračunske godine. |
2. Ako postoji neki iznos povrata na koji države članice imaju pravo, Komisija u tom slučaju izdaje nalog za povrat sredstava koji se vrši, ako je to moguće, prijebojem s dospjelim iznosima koje države članice duguju u daljnjim isplatama po istom programu. Takav povrat nije financijski ispravak i ne umanjuje iznos potpore iz fondova programu. Vraćeni iznos smatra se namjenskim prihodom u skladu s člankom [177. stavkom 3.] Financijske uredbe.
Članak 95.
Postupak pregleda računa
1. Postupak utvrđen u članku 96. primjenjuje se u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
|
(a) |
tijelo za reviziju dostavilo je uvjetno ili negativno revizorsko mišljenje zbog razloga povezanih s cjelovitošću, točnošću i istinitošću računa; |
|
(b) |
Komisija raspolaže dokazima koji dovode u pitanje pouzdanost uvjetnog revizorskog mišljenja. |
2. U svim ostalim slučajevima Komisija izračunava iznose koji se naplaćuju fondovima u skladu s člankom 94. i izvršava plaćanja ili povrat sredstava do 1. srpnja. Plaćanje ili povrat sredstava predstavlja prihvaćanje računa.
Članak 96.
Kontradiktorni postupak pregleda računa
1. Ako tijelo za reviziju tijelo dâ revizorsko mišljenje koje je uvjetno zbog razloga povezanih s cjelovitošću, točnošću i istinitošću računa, Komisija traži od države članice da revidira račune i da ponovno podnese dokumente navedene u članku 92. stavku 1. u roku od mjesec dana.
Ako je u roku utvrđenom u prvom podstavku:
|
(a) |
revizorsko mišljenje bezuvjetno, primjenjuje se članak 94. i Komisija uplaćuje svaki dodatni dospjeli iznos ili izvršava povrat u roku od dva mjeseca; |
|
(b) |
revizorsko mišljenje i dalje uvjetno ili država članica nije ponovno dostavila dokumente, primjenjuju se stavci 2. do 4. |
2. Ako revizorsko mišljenje ostane uvjetno zbog razloga povezanih s cjelovitošću, točnošću i istinitošću računa ili ako revizorsko mišljenje ostane nepouzdano, Komisija obavješćuje državu članicu o iznosu koji se naplaćuje fondovima za obračunsku godinu.
3. Ako država članica pristane na taj iznos u roku od mjesec dana, Komisija plaća dodatne dospjele iznose ili provodi povrat sredstava u skladu s člankom 94. u roku od dva mjeseca.
4. Ako država članica ne pristane na iznos iz stavka 2., Komisija odlučuje o iznosu koji se naplaćuje fondovima za obračunsku godinu. Takva odluka nije financijski ispravak i ne umanjuje iznos potpore iz fondova programu. Komisija plaća dodatne dospjele iznose ili provodi povrat sredstava u skladu s člankom 94. u roku od dva mjeseca.
5. U pogledu konačne obračunske godine Komisija plaća ili provodi povrat godišnjeg salda računa za programe koje podupiru EFRR, ESF+ i Kohezijski fond najkasnije dva mjeseca nakon datuma prihvaćanja konačnog izvješća o uspješnosti iz članka 38.
POGLAVLJE III.
Financijski ispravci
Članak 97.
Financijski ispravci država članica
1. Države članice štite proračun EU-a i primjenjuju financijske ispravke otkazivanjem čitave potpore ili dijela potpore iz fondova za operaciju ili program ako se utvrdi da su rashodi koji su prijavljeni Komisiji nepravilni.
2. Financijski ispravci evidentiraju se u računima za obračunsku godinu u kojoj je donesena odluka o ukidanju sredstava.
3. Država članica može ponovno iskoristiti ukinutu potporu iz fondova u okviru predmetnog programa, osim za operaciju koja je bila obuhvaćena ispravkom ili, ako je financijski ispravak proveden zbog sustavne nepravilnosti, ni za koju operaciju koja je bila zahvaćena sustavnom nepravilnošću.
4. Pravilima za EFPR mogu se utvrditi konkretne osnove za financijske ispravke država članica zbog neispunjavanja obveza u okviru zajedničke ribarstvene politike.
5. Odstupajući od stavaka 1. do 3., u operacijama koje obuhvaćaju financijske instrumente doprinos otkazan u skladu s ovim člankom, zbog pojedinačne nepravilnosti, može se upotrebljavati u okviru iste operacije pod sljedećim uvjetima:
|
(a) |
ako je nepravilnost koja je dovela do otkazivanja doprinosa otkrivena na razini krajnjeg primatelja, samo za ostale krajnje primatelje u okviru istog financijskog instrumenta, |
|
(b) |
ako je nepravilnost koja je dovela do otkazivanja doprinosa otkrivena na razini tijela koje provodi posebni fond, ako se financijski instrument provodi putem strukture s holding fondom, samo za ostala tijela koja provode posebne fondove. |
Ako je nepravilnost koja je dovela do otkazivanja doprinosa otkrivena na razini tijela koje provodi holding fond ili na razini tijela koje provodi posebni fond ako se financijski instrument provodi putem strukture bez holding fonda, otkazani doprinos ne smije se ponovno upotrebljavati u okviru iste operacije.
Ako je financijski ispravak proveden zbog sustavne nepravilnosti, otkazani doprinos ne smije se ponovno upotrebljavati za bilo koju operaciju zahvaćenu sustavnom nepravilnošću.
6. Tijela koja provode financijski instrument nadoknađuju državama članicama programske doprinose koji su zahvaćeni nepravilnostima, zajedno s kamatom i svom drugom dobiti nastalom na temelju tih doprinosa.
Tijela koja provode financijske instrumente ne nadoknađuju iznos iz prvog podstavka državama članicama ako dokažu da su za predmetnu nepravilnost ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:
|
(a) |
nepravilnost je nastala na razini krajnjih korisnika ili, u slučaju holding fonda, na razini tijela koja provode posebne fondove ili krajnjih primatelja; |
|
(b) |
tijela koja provode financijske instrumente izvršila su svoje obveze u pogledu programskih doprinosa zahvaćenih nepravilnošću, u skladu s primjenjivim pravom i primijenila su stupanj profesionalne skrbi, transparentnosti i pažnje koji se očekuje od stručnog tijela s iskustvom u području provedbe financijskih instrumenata; |
|
(c) |
nije se mogao izvršiti povrat iznosa zahvaćenih nepravilnošću unatoč tome što su tijela koja provode financijske instrumente s dužnom pažnjom primijenila sve primjenjive ugovorne i zakonske mjere. |
Članak 98.
Financijski ispravci Komisije
1. Komisija provodi financijske ispravke putem smanjenja potpore programu iz fondova ako zaključi da:
|
(a) |
postoji ozbiljan nedostatak koji ugrožava potporu iz fondova koja je već isplaćena programu; |
|
(b) |
rashodi navedeni u prihvaćenim računima nepravilni su, što država članica nije uočila i prijavila; |
|
(c) |
država članica nije poštovala svoje obveze prema članku 91. prije otvaranja postupka financijskih ispravaka. |
Ako Komisija primjenjuje financijske ispravke uz primjenu paušalne stope ili ekstrapolacijske financijske ispravke, postupak se provodi u skladu s Prilogom XXI.
2. Prije donošenja odluke o financijskom ispravku Komisija obavješćuje državu članicu o svojim zaključcima i daje joj mogućnost da dostavi primjedbe u roku od dva mjeseca.
3. Ako država članica ne prihvati zaključke Komisije, poziva se na saslušanje pred Komisijom kako bi se osiguralo da su sve odgovarajuće informacije i primjedbe dostupne kao temelj za zaključke Komisije o primjeni financijskog ispravka.
4. Komisija donosi odluku o financijskom ispravku povedbenim aktom u roku od 12 mjeseci od saslušanja ili podnošenja dodatnih informacija na zahtjev Komisije.
Pri odlučivanju o financijskom ispravku Komisija uzima u obzir sve podnesene informacije i primjedbe.
Ako država članica pristane na financijski ispravak u slučajevima navedenima u stavku 1. točkama (a) i (c) prije donošenja odluke iz stavka 1., država članica može ponovno iskoristiti predmetne iznose. Ova se mogućnost ne primjenjuje na financijske ispravke za slučajeve navedene u stavku 1 točki (b).
5. Pravilima za EFPR mogu se utvrditi konkretne osnove za financijske ispravke Komisije zbog neispunjavanja obveza u okviru zajedničke ribarstvene politike.
POGLAVLJE IV.
Opoziv odobrenih sredstava
Članak 99.
Načela i pravila o opozivu odobrenih sredstava
1. Komisija opoziva bilo koji iznos u programu koji nije iskorišten za pretfinanciranje u skladu s člankom 84. ili za koji nije podnesen zahtjev za plaćanje u skladu s člancima 85. i 86. do 26 31 . prosinca druge treće financijske godine nakon godine proračunskih obveza za razdoblje 2021.– 2026. [Am. 323]
2. Iznos koji treba biti obuhvaćen predfinanciranjem ili zahtjevima za plaćanje u roku utvrđenom u prvom stavku u vezi s proračunskim obvezama za 2021. bit će 60 % te obveze. Za svaku proračunsku obvezu za godine od 2022. do 2025. dodat će se 10 % proračunskih obveza za 2021. radi izračuna iznosa koji trebaju biti obuhvaćeni. [Am. 324]
3. Dio obveza koje ostanu otvorene 31. prosinca 2029 2030 . opoziva se ako jamstveni paket i konačno izvješće o uspješnosti za programe koje podupiru ESF+, EFRR i Kohezijski fond nisu dostavljeni Komisiji do roka utvrđenog u članku 38. stavku 1. [Am. 325]
Članak 100.
Izuzeća od pravila o opozivu odobrenih sredstava
1. Iznos na koji se odnosi opoziv odobrenih sredstava umanjuje se za iznose jednake dijelu proračunske obveze za koju:
|
(a) |
su operacije obustavljene sudskim postupkom ili upravnom žalbom sa suspenzivnim učinkom; |
|
(b) |
nije bilo moguće podnijeti zahtjev za plaćanje zbog više sile s ozbiljnim posljedicama za provedbu cijelog programa ili njegova dijela, ili |
|
(ba) |
nije bilo moguće pravovremeno podnijeti zahtjev za plaćanje zbog kašnjenja na razini Unije u utvrđivanju pravnog i administrativnog okvira za fondove za razdoblje od 2021. do 2027. [Am. 326] |
Nacionalna nadležna tijela koja se pozivaju na višu silu moraju dokazati da ona stvara izravne posljedice za provedbu cijelog programa ili njegova dijela.
2. Država članica do 31. siječnja Komisiji šalje informacije o iznimkama navedenima u stavku 1. točkama (a) i (b) za iznos koji treba prijaviti do 26. prosinca.
Članak 101.
Postupak opoziva odobrenih sredstava
1. Na osnovi informacija koje primi do 31. siječnja Komisija obavješćuje državu članicu o iznosu na koji se odnosi opoziv koji proizlazi iz tih informacija.
2. Država članica ima rok od mjesec dana dva mjeseca u kojem može pristati na iznos odobrenih sredstava koji će biti opozvan ili dostaviti svoje primjedbe. [Am. 327]
3. Do 30. lipnja država članica dostavlja Komisiji revidirani plan financiranja u kojem je za predmetnu kalendarsku godinu iskazan umanjeni iznos potpore za jedan prioritet programa ili više njih. Za programe koji primaju potporu iz više od jednog fonda iznos potpore smanjuje se po fondu razmjerno s iznosima na koje se odnosi opoziv koji nisu iskorišteni u predmetnoj financijskoj godini.
Ako država članica ne dostavi navedeni plan financiranja, Komisija revidira plan financiranja umanjenjem doprinosa iz fondova za predmetnu financijsku godinu. To smanjenje dodjeljuje se svakom prioritetu razmjerno s iznosima na koje se odnosi opoziv koji nisu iskorišteni u predmetnoj financijskoj godini.
4. Komisija mijenja odluku o odobrenju programa najkasnije do 31. listopada.
GLAVA VIII.
FINANCIJSKI OKVIR
Članak 102.
Geografski opseg potpore u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”
1. EFRR-om, ESF-om plus i Kohezijskim fondom podržava se cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” u svim regijama koje odgovaraju razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 2”) uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 1059/2003, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 868/2014 2016 / 2066 . [Am. 328]
2. Sredstva iz fondova EFRR i ESF+ za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” raspodjeljuju se između sljedeće tri kategorije regija razine NUTS 2:
|
(a) |
slabije razvijene regije, čiji je BDP po stanovniku manji od 75 % prosječnog BDP-a država EU-27 („slabije razvijene regije”); |
|
(b) |
tranzicijske regije, čiji je BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27 („tranzicijske regije”); |
|
(c) |
razvijenije regije, čiji je BDP po stanovniku iznad 100 % prosječnog BDP-a država EU-27 („razvijenije regije”); |
Razvrstavanje regija prema jednoj od triju kategorija regija određuje se na osnovi toga u kakvom su odnosu BDP po stanovniku svake regije, izmjeren prema standardu kupovne moći (PPS) i izračunat na temelju podataka Unije za razdoblje 2014.–2016., i prosječni BDP država EU-27 za isto referentno razdoblje.
3. Kohezijski fond daje potporu onim državama članicama čiji je BND po stanovniku, izmjeren prema PPS-u i izračunat na temelju podataka Unije za razdoblje 2014.–2016., manji od 90 % prosječnog BND-a po stanovniku država EU-27 za isto referentno razdoblje.
4. Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj utvrđuje popis regija koje ispunjavaju kriterije jedne od tri kategorija regija te popis država članica koje ispunjavaju kriterije iz stavka 3. Taj popis vrijedi od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
Članak 103.
Sredstva za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju
1. Sredstva za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju dostupna za proračunsku obvezu za razdoblje 2021.–2027. iznose 330 624 388 630 378 097 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. [Am. 329]
U svrhu programiranja i kasnijeg uključivanja u proračun Unije taj iznos sredstava indeksira se za 2 % godišnje.
2. Komisija provedbenim aktom donosi odluku u kojoj se određuje godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” po kategoriji regija, zajedno s popisom prihvatljivih regija u skladu s metodologijom određenom u Prilogu XXII. Minimalna ukupna dodijeljena sredstva iz fondova na nacionalnoj razini trebala bi iznositi 76 % proračuna dodijeljenog svakoj državi članici ili regiji za razdoblje 2014. – 2020. [Am. 330]
U odluci se utvrđuje i godišnja raščlamba ukupnih sredstava po državi članici u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg).
Ne dovodeći u pitanje nacionalna dodijeljena sredstva za države članice, financijska sredstva za regije, koje su pale u nižu kategoriju za razdoblje 2021. – 2027., zadržavaju se na razini dodijeljenih sredstava za razdoblje 2014. – 2024. [Am. 429]
S obzirom na posebnu važnost financijskih sredstava u okviru kohezijske politike namijenjenih za prekograničnu i transnacionalnu suradnju i za najudaljenije regije, kriteriji prihvatljivosti za takvo financiranje ne bi smjeli biti manje povoljni nego u razdoblju 2014. – 2020. te bi se njima trebao zajamčiti što veći kontinuitet postojećih programa. [Am. 331]
3. Ukupno 0,35 % svih sredstava nakon izuzimanja potpore za CEF iz članka 104. stavka 4. dodjeljuje se tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije.
Članak 104.
Sredstva za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg)
1. Sredstva za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” iznose 97,5 % ukupnih sredstava (tj. ukupno 322 194 388 630 366 754 000 000 EUR (prema cijenama iz 2018.). Od tog iznosa 5 900 000 000 EUR dodjeljuje se za jamstvo za djecu od sredstava u okviru ESF-a plus. Ostatak omotnice u iznosu od 360 854 000 000 EUR) i dodjeljuju (u cijenama iz 2018.) dodjeljuje se kako slijedi: [Am. 332]
|
(a) |
61,6 % (tj. ukupno 198 621 593 157 222 453 894 000 EUR) za slabije razvijene regije; [Am. 333] |
|
(b) |
14,3 % (tj. ukupno 45 934 516 595 51 446 129 000 EUR) za tranzicijske regije; [Am. 334] |
|
(c) |
10,8 % (tj. ukupno 34 842 68939 023 410 000 EUR) za razvijenije regije; [Am. 335] |
|
(d) |
12,8 % (tj. ukupno 41 348 556 877 46 309 907 000 EUR) za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda; [Am. 336] |
|
(e) |
0,4 % (tj. ukupno 1 447 034 001 620 660 000 EUR) kao dodatno financiranje za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. [Am. 337] |
2. Godine 2024. Komisija u svojoj tehničkoj prilagodbi za 2025. godinu u skladu s člankom [6.] Uredbe (EU, Euratom) br. […] (Uredba o VFO-u) pregledava ukupne dodjele u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” svake države članice za razdoblje od 2025. do 2027.
Komisija u svojem pregledu primjenjuje metodu dodjele utvrđenu u Prilogu XXII. na temelju tada dostupnih najnovijih statističkih podataka.
Nakon tehničke prilagodbe Komisija mijenja provedbeni akt kojim utvrđuje revidiranu godišnju raščlambu iz članka 103. stavka 2.
3. Iznos sredstava dostupnih za ESF+ iznosi 28,8 % resursa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”je 88 646 194 590 (tj. 105 686 000 000 EUR prema cijenama iz 2018.). To ne uključuje financijsku omotnicu za komponentu za zapošljavanje i socijalne inovacije ili komponentu zdravstva . [Am. 338]
Iznos dodatnog financiranja za najudaljenije regije iz stavka 1. točke (e) koji se dodjeljuje ESF-u plus iznosi 376 928 934 EUR 0,4 % resursa iz prvog podstavka, to jest 424 296 054 EUR prema cijenama iz 2018 . [Am. 339]
4. Iznos potpore iz Kohezijskog fonda koja se treba prenijeti u CEF iznosi 104 000 000 000 EUR u cijenama iz 2018 . Potrošit će se na projekte prometne infrastrukture , uzimajući u obzir potrebe država članica i regija za ulaganjem u infrastrukturu, na temelju objave posebnih poziva u skladu s Uredbom (EU) [broj nove Uredbe o CEF-u] isključivo u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda. [Am. 340]
Komisija donosi provedbeni akt u kojem se određuje iznos za prijenos sredstava za svaku državu članicu iz Kohezijskog fonda u CEF, koji će se odrediti razmjerno za cijelo razdoblje.
Na odgovarajući način smanjuje se dodjela sredstava iz Kohezijskog fonda za svaku državu članicu.
Godišnja odobrena sredstva koja odgovaraju potpori iz Kohezijskog fonda iz prvog podstavka unose se u odgovarajuće proračunske stavke CEF-a počevši s proračunskim aktivnostima za 2021.
30 % sredstava prenesenih u CEF bit će odmah nakon prijenosa stavljeno na raspolaganje svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda kako bi se financirali projekti prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) [ nova Uredba o CEF-u ]. [Am. 341]
Pravila koja se primjenjuju na sektor prometa u okviru Uredbe (EU) [nova Uredba o CEF-u] primjenjuju se na posebne pozive iz četvrtog podstavka. Do 31. prosinca 2023. odabirom projekata prihvatljivih za financiranje poštuje se nacionalna raspodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda u pogledu 70 % sredstava prenesenih u CEF. [Am. 342]
Od 1. siječnja 2024. sredstva prenesena u CEF koja nisu vezana za projekt prometne infrastrukture stavljaju se na raspolaganje svim državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda kako bi se financirali projekti prometne infrastrukture u skladu s Uredbom (EU) [nova Uredba o CEF-u].
5. 500560 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. iz strukturnih fondova za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se Europskoj urbanoj inicijativi u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije. [Am. 343]
6. 175196 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. sredstava ESF-a plus za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” dodjeljuje se za transnacionalnu suradnju kojom se podupiru inovativna rješenja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja Komisije. [Am. 344]
7. Sredstva za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iznose 2,5 3 % ukupnih sredstava koja su raspoloživa za proračunsku obvezu iz fondova za razdoblje 2021.–2027. (tj. ukupno 8 43011 343 000 000 EUR prema cijenama iz 2018. ). [Am. 345]
Članak 105.
Prenosivost sredstava
1. Komisija može prihvatiti prijedlog države članice iz njezina podnošenja sporazuma o partnerstvu ili u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja za prijenos:
|
(a) |
najviše 15 5 % ukupnih sredstava dodijeljenih za slabije razvijene regije na tranzicijske regije ili razvijenije regije te sredstava za tranzicijske regije na razvijenije regije; [Am. 346] |
|
(b) |
sredstava dodijeljenih za razvijenije regije ili tranzicijske na slabije razvijene regije. |
2. Ukupna sredstva dodijeljena svakoj državi članici za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) nisu prenosiva između tih ciljeva.
Članak 106.
Utvrđivanje stopa sufinanciranja
1. Odlukom Komisije o odobrenju programa utvrđuju se stopa sufinanciranja i najviši iznos potpore iz fondova za svaki prioritet.
2. Komisija za svaki prioritet donosi odluku u kojoj utvrđuje primjenjuje li se stopa sufinanciranja za prioritet:
|
(a) |
na ukupni doprinos, uključujući javni i privatni doprinos; |
|
(b) |
na javni doprinos. |
3. Stopa sufinanciranja za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast” na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od:
|
(a) |
70 85 % za slabije razvijene regije; [Am. 347] |
|
(b) |
55 65 % za tranzicijske regije; [Am. 348] |
|
(c) |
40 50 % za razvijenije regije. [Am. 349 i 447] |
Stope sufinanciranja iz točke (a) također se primjenjuju na najudaljenije regije i na dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije . [Am. 350]
Stopa sufinanciranja za Kohezijski fond na razini svakog prioriteta ne smije biti veća od 70 85 %. [Am. 351]
U propisno opravdanim slučajevima, Uredbom o ESF-u plus mogu se utvrditi više stope sufinanciranja , u iznosu do 90 %, za prioritete kojima se podupiru inovativne aktivnosti u skladu s člankom [14 13 .] i člankom [4. stavkom 1. podtočkama (x)] i [(xi)] te Uredbe , kao i za programe za ublažavanje materijalne oskudice u skladu s člankom [9.], za nezaposlenost mladih u skladu s člankom [10.], za podržavanje europske garancije za djecu u skladu s člankom [10.a] i za transnacionalnu suradnju u skladu s člankom [11.b] . [Am. 352]
4. Stopa sufinanciranja za programe Interrega ne smije biti viša od 70 85 %. [Am. 353]
Uredbom o ETS-u mogu se utvrditi više stope sufinanciranja za programe vanjske prekogranične suradnje u okviru cilja europske teritorijalne suradnje (Interreg).
4.a Države članice u propisno opravdanim slučajevima mogu podnijeti zahtjev za dodatnu fleksibilnost u trenutačnom okviru Pakta o stabilnosti i rastu za javne ili istovrsne strukturne rashode, koje javna uprava podupire sufinanciranjem ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Pri definiranju fiskalne prilagodbe u okviru preventivnog ili korektivnog skupa mjera iz Pakta o stabilnosti i rastu Komisija pažljivo razmatra predmetni zahtjev na način koji odražava stratešku važnost ulaganja. [Am. 453]
5. Mjere tehničke pomoći koje se provode na inicijativu ili u ime Komisije mogu se financirati do stope od 100 %.
GLAVA IX.
DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe
Članak 107.
Delegiranje ovlasti
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 108. radi izmjene prilogā ovoj Uredbi kako bi se prilagodila promjenama koje nastupe tijekom programskog razdoblja za elemente ove Uredbe koji nisu ključni, osim za Priloge III., IV., X. i XXII. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 108. kako bi izmijenila Delegiranu uredbu (EU) 204/2014, na koju se upućuje u članku 6. stavku 3., i prilagodila je ovoj Uredbi. [Am. 354]
Članak 108.
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3., članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4., članka 89. stavka 4. i članka 107. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove skupne Uredbe do 31. prosinca 2027 . [Am. 355]
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3., članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4. i članka 89. stavka 1 4. i članka 107 . Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. [Am. 356]
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3., članka 63. stavka 10., članka 73. stavka 4., članka 88. stavka 4. i članka 89. stavka 4. članka 107. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 357]
Članak 109.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
POGLAVLJE II.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 110.
Prijelazne odredbe
Uredba (EZ) br. 1303/2013 ili bilo koji drugi akt primjenjiv na programsko razdoblje 2014. – 2020. nastavlja se primjenjivati na programe i operacije koji primaju potporu iz EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i EFPR-a u okviru tog razdoblja.
Članak 111.
Uvjeti za operacije koje se provode u fazama
1. Upravljačko tijelo može provesti odabir operacije koja se sastoji od druge faze operacije odabrane za potporu i započete u skladu s Uredbom (EZ) br. 1303/2013 ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:
|
(a) |
operacija, kako je odabrana za potporu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1303/2013, ima dvije faze s financijskog stajališta i dva revizijska traga; |
|
(b) |
ukupni trošak operacije premašuje 10 milijuna EUR; |
|
(c) |
rashodi navedeni u zahtjevu za plaćanje u vezi s prvom fazom nisu uključeni u bilo koji drugi zahtjev za plaćanje u vezi s drugom fazom; |
|
(d) |
druga faza operacije usklađena je s primjenjivim pravom i prihvatljiva je za potporu iz fondova EFRR, ESF+ i Kohezijskog fonda u skladu s odredbama ove Uredbe ili uredbi za pojedine fondove; |
|
(e) |
država članica obvezuje se da će tijekom programskog razdoblja dovršiti i učiniti operativnom drugu i konačnu fazu u konačnom izvješću o provedbi podnesenom u skladu s člankom 141. Uredbe (EZ) br. 1303/2013. |
2. Odredbe ove Uredbe primjenjuju se na drugu fazu operacije.
Članak 112.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u …
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 83.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 41.
(3) SL C 17, 14.1.2019., str. 1.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019.
(5) SL L […], […], str. […].
(6) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).
(7) [Uredba o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 (COM/2016/0759/2 – 2016/0375 (COD)].
(8) Uredba (EU) br. […] o posebnim odredbama za potporu cilju „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja (SL L […], […], str. […]).
(9) SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
(10) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(11) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(12) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(13) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(14) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(15) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(16) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
(17) Uredba Komisije (EU) br. 868/2014 od 8. kolovoza 2014. 2016/2066 оd 21. studenoga 2016. o izmjeni priloga prilogâ Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ( SL L 241, 13.8.2014 SL L 322, 29.11.2016 ., str. 1.).
(18) Uredba (EU) […] Europskog parlamenta i Vijeća od […] o [CEF] (SL L […], […], str. […])].
(19) Sedmo izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, pod naslovom „Moja regija, moja Europa, naša budućnost: Sedmo izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji” (COM(2017)0583, 9. listopada 2017.).
(20) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(21) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(22) SL L , , str. .
(23) SL L , , str. .
(24) SL L , , str. .
(25) SL L , , str. .
(26) SL L , , str. .
(27) SL L , , str. .
(28) SL L , , str. .
(29) SL L 352, 24.12.2013., str. 1.
(30) SL L 352, 24.12.2013., str. 9.
(31) SL L 190, 28.6.2014., str. 45.
(32) Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(33) Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.).
(34) Uredba (EU) No […] o […] (SL L […], […], str. […])].
(35) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L, 74, 14.3.2014., str. 1.).
(36) Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011, str. 25.).
(37) Uredba (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23.11.2011, str. 25.).
(38) Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002.).
(39) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).
(40) Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).
(41) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/218 od 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9.2.2017., str. 9.).
(42) Direktiva 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 345, 31.12.2003., str. 90.).
(43) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(44) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(45) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(46) Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).
(47) Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.).
(48) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).
PRILOG I.
Dimenzije i kodovi za vrste intervencija za ERRF, ESF+ i Kohezijski fond – članak 17. stavak 5.
TABLICA 1.: KODOVI ZA DIMENZIJU PODRUČJA INTERVENCIJA
|
|
PODRUČJE INTERVENCIJE |
Koeficijent za izračun potpore za ciljeve klimatskih promjena |
Koeficijent za izračun potpore za ciljeve u području zaštite okoliša |
|
CILJ POLITIKE BR. 1: PAMETNIJA EUROPA PROMICANJEM INOVATIVNE I PAMETNE GOSPODARSKE PREOBRAZBE |
|||
|
001 |
Ulaganja u fiksnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću [Am. 359] |
0 % |
0 % |
|
002 |
Ulaganja u fiksnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću [Am. 360] |
0 % |
0 % |
|
003 |
Ulaganja u fiksnu imovinu u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija |
0 % |
0 % |
|
004 |
Ulaganja u nematerijalnu imovinu u mikropoduzećima izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću [Am. 361] |
0 % |
0 % |
|
005 |
Ulaganja u nematerijalnu imovinu u malim i srednjim poduzećima (uključujući privatne istraživačke centre) izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija ili povezanima s konkurentnošću [Am. 362] |
0 % |
0 % |
|
006 |
Ulaganja u nematerijalnu imovinu u u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija |
0 % |
0 % |
|
007 |
Aktivnosti istraživanja i inovacija u mikropoduzećima, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti) |
0 % |
0 % |
|
008 |
Aktivnosti istraživanja i inovacija u malim i srednjim poduzećima, uključujući umrežavanje |
0 % |
0 % |
|
009 |
Aktivnosti istraživanja i razvoja u javnim istraživačkim centrima, visokom obrazovanju i kompetencijskim centrima, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti) |
0 % |
0 % |
|
010 |
Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, digitalne inovacijske centre, žive laboratorije, internetske poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B) |
0 % |
0 % |
|
011 |
IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije |
0 % |
0 % |
|
012 |
Usluge informacijske tehnologije i aplikacije za digitalne vještine, digitalna uključenost |
0 % |
0 % |
|
013 |
Usluge i aplikacije e-zdravlja (uključujući e-skrb, internet stvari za tjelesnu aktivnost i život potpomognut okolinom) |
0 % |
0 % |
|
014 |
Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) |
0 % |
0 % |
|
015 |
Razvoj poslovanja MSP-ova i internacionalizacija |
0 % |
0 % |
|
016 |
Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
0 % |
0 % |
|
017 |
Napredne usluge potpore za MSP-ove i grupe MSP-ova (uključujući upravljanje, marketing i usluge dizajna) |
0 % |
0 % |
|
018 |
Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća |
0 % |
0 % |
|
019 |
Potpora inovacijskih klastera i poslovne mreže ponajprije u korist MSP-ova |
0 % |
0 % |
|
020 |
Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog kreiranja, korisnika i potražnje) |
0 % |
0 % |
|
021 |
Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja |
0 % |
0 % |
|
022 |
Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodba na klimatske promjene |
100 % |
40 % |
|
023 |
Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima usmjerenima na kružno gospodarstvo |
40 % |
100 % |
|
CILJ POLITIKE BR. 2: ZELENIJA EUROPA S NISKOM RAZINOM EMISIJA UGLJIKA PROMICANJEM PRELASKA NA ČISTU I PRAVEDNU ENERGIJU, ZELENIH I PLAVIH ULAGANJA, KRUŽNOG GOSPODARSTVA, PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA I UPRAVLJANJA RIZIKOM I NJEGOVA SPRJEČAVANJA |
|||
|
024 |
Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore |
100 % |
40 % |
|
025 |
Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
100 % |
40 % |
|
026 |
Obnova javne infrastrukture radi povećanja energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
100 % |
40 % |
|
027 |
Potpora poduzećima koja pružaju usluge koje pridonose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti na klimatske promjene |
100 % |
40 % |
|
028 |
Obnovljivi izvori energije: vjetar |
100 % |
40 % |
|
029 |
Obnovljivi izvori energije: solarna energija |
100 % |
40 % |
|
030 |
Obnovljivi izvori energije: biomasa |
100 % |
40 % |
|
031 |
Obnovljivi izvori energije: more |
100 % |
40 % |
|
032 |
Ostali obnovljivi izvori energije (uključujući geotermalnu energiju) |
100 % |
40 % |
|
033 |
Pametni sustavi distribucije energije pri srednjim i niskim razinama voltaže (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje |
100 % |
40 % |
|
034 |
Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje |
100 % |
40 % |
|
035 |
Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: poplave i klizišta (uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama) [Am. 363] |
100 % |
100 % |
|
036 |
Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: požari (uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama) |
100 % |
100 % |
|
037 |
Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama te sprečavanje i upravljanje rizicima povezanima s klimom: drugo, npr. oluje i suše (uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama) |
100 % |
100 % |
|
038 |
Sprečavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (tj. potresima) i rizicima povezanim s ljudskim aktivnostima (npr. tehnološke nezgode) uključujući podizanje svijesti, civilnu zaštitu te sustave i infrastrukturu upravljanja katastrofama |
0 % |
100 % |
|
039 |
Osiguravanje vode za ljudsku upotrebu (crpilišta, infrastruktura za obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za povećanje učinkovitosti, opskrba pitkom vodom) |
0 % |
100 % |
|
040 |
Vodno gospodarstvo i očuvanje vodnih resursa (uključujući upravljanje riječnim slivovima, specifične mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, ponovnu upotrebu i smanjenje propuštanja) |
40 % |
100 % |
|
041 |
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda |
0 % |
100 % |
|
042 |
Gospodarenje kućanskim otpadom: sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine, odvajanje, recikliranje |
0 % |
100 % |
|
043 |
Gospodarenje kućanskim otpadom: mehaničko-biološka obrada, termalna obrada |
0 % |
100 % [Am. 364] |
|
044 |
Gospodarenje trgovačkim, industrijskim i opasnim otpadom |
0 % |
100 % |
|
045 |
Promicanje upotrebe recikliranih materijala kao sirovina |
0 % |
100 % |
|
046 |
Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta |
0 % |
100 % |
|
047 |
Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima |
40 % |
40 % |
|
048 |
Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke |
40 % |
100 % |
|
049 |
Zaštita, obnova i održiva upotreba područja Natura 2000 |
40 % |
100 % |
|
050 |
Zaštita prirode i biološke raznolikosti, zelena infrastruktura |
40 % |
100 % |
|
CILJ POLITIKE BR. 3: POVEZANIJA EUROPA JAČANJEM MOBILNOSTI I REGIONALNE POVEZANOSTI IKT-A |
|||
|
051 |
IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (glavna/posrednička mreža) |
0 % |
0 % |
|
052 |
IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za višestambene zgrade) |
0 % |
0 % |
|
053 |
IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do distribucijske točke na konačnoj lokaciji za obiteljske kuće i poslovne prostore) |
0 % |
0 % |
|
054 |
IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (pristup/lokalna petlja čija učinkovitost odgovara instalaciji s optičkim vlaknima do bazne stanice za naprednu bežičnu komunikaciju) |
0 % |
0 % |
|
055 |
IKT: ostale vrste infrastrukture IKT-a (uključujući opsežne računalne resurse/opremu, podatkovne centre, senzore i ostalu bežičnu opremu) |
0 % |
0 % |
|
056 |
Novoizgrađene autoceste , mostovi i ceste – osnovna mreža TEN-T [Am. 365] |
0 % |
0 % |
|
057 |
Novoizgrađene autoceste , mostovi i ceste – sveobuhvatna mreža TEN-T [Am. 366] |
0 % |
0 % |
|
058 |
Novoizgrađene poveznice sporednih cesta s cestovnim mrežama i čvorovima TEN-T-a |
0 % |
0 % |
|
059 |
Novoizgrađene ostale nacionalne, regionalne i lokalne pristupne ceste |
0 % |
0 % |
|
060 |
Obnovljene ili poboljšane autoceste , mostovi i ceste – osnovna mreža TEN-T [Am. 367] |
0 % |
0 % |
|
061 |
Obnovljene ili poboljšane autoceste , mostovi i ceste – sveobuhvatna mreža TEN-T [Am. 368] |
0 % |
0 % |
|
062 |
Ostale obnovljene ili poboljšane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne) |
0 % |
0 % |
|
063 |
Digitalizacija prometa: cestovni promet |
40 % |
0 % |
|
064 |
Novoizgrađena željeznica – osnovna mreža TEN-T |
100 % |
40 % |
|
065 |
Novoizgrađena željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T |
100 % |
40 % |
|
066 |
Ostala novoizgrađena željeznica |
100 % |
40 % |
|
067 |
Obnovljena ili poboljšana željeznica – osnovna mreža TEN-T |
0 % |
40 % |
|
068 |
Obnovljena ili poboljšana željeznica – sveobuhvatna mreža TEN-T |
0 % |
40 % |
|
069 |
Ostala obnovljena ili poboljšana željeznica |
0 % |
40 % |
|
070 |
Digitalizacija prometa: željeznički promet |
40 % |
0 % |
|
071 |
Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) |
0 % |
40 % |
|
072 |
Pokretna željeznička suprastruktura |
40 % |
40 % |
|
073 |
Infrastruktura čistog gradskog prometa |
100 % |
40 % |
|
074 |
Vozila čistog gradskog prometa |
100 % |
40 % |
|
075 |
Biciklistička infrastruktura |
100 % |
100 % |
|
076 |
Digitalizacija gradskog prometa |
40 % |
0 % |
|
077 |
Infrastruktura za alternativna goriva |
100 % |
40 % |
|
078 |
Multimodalni promet (TEN-T) |
40 % |
40 % |
|
079 |
Multimodalni promet (osim gradskog) |
40 % |
40 % |
|
080 |
Morske luke (TEN-T) |
40 % |
0 % |
|
081 |
Ostale morske luke |
40 % |
0 % |
|
082 |
Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T) |
40 % |
0 % |
|
083 |
Unutarnji plovni putovi i luke (regionalni i lokalni) |
40 % |
0 % |
|
084 |
Digitalizacija prometa: ostali načini prijevoza |
40 % |
0 % |
|
CILJ POLITIKE BR. 4: EUROPA S ISTAKNUTIJOM SOCIJALNOM KOMPONENTOM PROVEDBOM EUROPSKOG STUPA SOCIJALNIH PRAVA |
|||
|
085 |
Infrastruktura za rani i predškolski odgoj i obrazovanje |
0 % |
0 % |
|
086 |
Infrastruktura za osnovno i sekundarno obrazovanje |
0 % |
0 % |
|
087 |
Infrastruktura za tercijarno/visoko obrazovanje |
0 % |
0 % |
|
088 |
Infrastruktura za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih |
0 % |
0 % |
|
089 |
Stambena infrastruktura za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu |
0 % |
0 % |
|
090 |
Stambena infrastruktura (osim za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu) |
0 % |
0 % |
|
091 |
Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu |
0 % |
0 % |
|
092 |
Zdravstvena infrastruktura |
0 % |
0 % |
|
093 |
Zdravstvena oprema |
0 % |
0 % |
|
094 |
Pokretna imovina zdravstvenog sustava |
0 % |
0 % |
|
095 |
Digitalizacija u području zdravstvene skrbi |
0 % |
0 % |
|
096 |
Infrastruktura za privremeni prihvat migranata, izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom ili osoba koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu |
0 % |
0 % |
|
097 |
Mjere za poboljšanje pristupa zapošljavanju |
0 % |
0 % |
|
098 |
Mjere za promicanje pristupa zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih |
0 % |
0 % |
|
099 |
Posebna potpora za zapošljavanje mladih i socioekonomsku integraciju mladih |
0 % |
0 % |
|
100 |
Potpora za samozapošljavanje i pokretanje poslovanja |
0 % |
0 % |
|
101 |
Potpora za socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća |
0 % |
0 % |
|
102 |
Mjere za modernizaciju i jačanje institucija tržišta rada i njihovih usluga kako bi se procijenile i predvidjele potrebe za vještinama te pružila pravovremena i prilagođena pomoć |
0 % |
0 % |
|
103 |
Potpora za usklađivanje s potrebama tržišta rada i promjene radnog statusa |
0 % |
0 % |
|
104 |
Potpora mobilnosti radne snage |
0 % |
0 % |
|
105 |
Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije na temelju spola na tržištu rada |
0 % |
0 % |
|
106 |
Mjere za promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključujući pristup skrbi za djecu i skrbi za uzdržavane osobe |
0 % |
0 % |
|
107 |
Mjere za zdravo i dobro prilagođeno radno okruženje kojima se ublažavaju zdravstveni rizici, uključujući promicanje tjelesne aktivnosti |
0 % |
0 % |
|
108 |
Potpora za razvoj digitalnih vještina |
0 % |
0 % |
|
109 |
Potpora za prilagodbu promjenama – za radnike, poduzeća i poduzetnike |
0 % |
0 % |
|
110 |
Mjere kojima se potiče aktivno i zdravo starenje |
0 % |
0 % |
|
111 |
Potpora za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
112 |
Potpora za osnovno i sekundarno obrazovanje (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
113 |
Potpora za tercijarno/visoko obrazovanje (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
114 |
Potpora za obrazovanje odraslih (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
115 |
Mjere za promicanje jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja u društvu |
0 % |
0 % |
|
116 |
Mogućnosti integracije i ponovnog zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju |
0 % |
0 % |
|
117 |
Mjere za poboljšanje pristupa marginaliziranih skupina poput Roma obrazovanju i zapošljavanju te za promicanje njihove socijalne uključenosti |
0 % |
0 % |
|
118 |
Potpora civilnom društvu u radu s marginaliziranim zajednicama poput Roma |
0 % |
0 % |
|
119 |
Posebne aktivnosti za povećanje sudjelovanja državljana trećih zemalja u zapošljavanju |
0 % |
0 % |
|
120 |
Mjere za socijalnu integraciju državljana trećih zemalja |
0 % |
0 % |
|
121 |
Mjere za unaprjeđenje jednakog i pravovremenog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama |
0 % |
0 % |
|
122 |
Mjere za unaprjeđenje pružanja usluga skrbi u obitelji i zajednici |
0 % |
0 % |
|
123 |
Mjere za poboljšanje pristupačnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
124 |
Mjere za poboljšanje pristupa dugotrajnoj skrbi (isključujući infrastrukturu) |
0 % |
0 % |
|
125 |
Mjere za modernizaciju sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti |
0 % |
0 % |
|
126 |
Promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu |
0 % |
0 % |
|
127 |
Ublažavanje materijalne deprivacije pružanjem pomoći u hrani i/ili materijalne pomoći najugroženijima, uključujući popratne mjere |
0 % |
0 % |
|
CILJ POLITIKE BR. 5: EUROPA BLIŽA GRAĐANIMA POTICANJEM ODRŽIVOG I INTEGRIRANOG RAZVOJA URBANIH, RURALNIH I OBALNIH PODRUČJA PUTEM LOKALNIH INICIJATIVA (1) |
|||
|
128 |
Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i povezanih turističkih usluga [Am. 369] |
0 % |
0 % |
|
129 |
Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga |
0 % |
0 % |
|
130 |
Zaštita, razvoj i promicanje prirodne baštine i ekoturizma izvan područja mreže Natura 2000 [Am. 370] |
0 % |
100 % |
|
131 |
Fizička obnova i sigurnost javnih prostora |
0 % |
0 % |
|
OSTALI KODOVI POVEZANI S CILJEVIMA POLITIKE BR. 1 – 5 |
|||
|
132 |
Poboljšanje kapaciteta tijela nadležnih za program i tijela povezanih s provedbom fondova |
0 % |
0 % |
|
133 |
Unaprjeđenje suradnje s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje |
0 % |
0 % |
|
134 |
Unakrsno financiranje u okviru EFRR-a (potpora djelovanjima vezanima uz ESF potrebnima za provedbu dijela operacije koji je u sklopu EFRR-a i koji je s njim izravno povezan) |
0 % |
0 % |
|
135 |
Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika za provedbu projekata i inicijativa teritorijalne suradnje u prekograničnom, transnacionalnom, pomorskom i međuregionalnom kontekstu |
0 % |
0 % |
|
136 |
Najudaljenije regije: kompenzacija dodatnih troškova zbog slabije pristupačnosti i teritorijalne rascjepkanosti |
0 % |
0 % |
|
137 |
Najudaljenije regije: posebna aktivnost za kompenzaciju dodatnih troškova zbog čimbenika veličine tržišta |
0 % |
0 % |
|
138 |
Najudaljenije regije: potpora kompenzaciji dodatnih troškova zbog klimatskih uvjeta i teškoća u pružanju pomoći |
40 % |
40 % |
|
139 |
Najudaljenije regije: zračne luke |
0 % |
0 % |
|
TEHNIČKA POMOĆ |
|||
|
140 |
Informiranje i komunikacija |
0 % |
0 % |
|
141 |
Priprema, provedba, praćenje i kontrola |
0 % |
0 % |
|
142 |
Evaluacija i ispitivanja, prikupljanje podataka |
0 % |
0 % |
|
143 |
Jačanje kapaciteta tijela države članice, korisnika i relevantnih partnera |
0 % |
0 % |
TABLICA 2.: KODOVI ZA DIMENZIJU OBLIKA FINANCIRANJA
|
OBLIK FINANCIRANJA |
|
|
01 |
Bespovratna sredstva |
|
02 |
Potpora kroz financijske instrumente: vlasnički ili kvazivlasnički kapital |
|
03 |
Potpora kroz financijske instrumente: zajam |
|
04 |
Potpora kroz financijske instrumente: jamstvo |
|
05 |
Potpora kroz financijske instrumente: pomoćna potpora |
|
06 |
Nagrada |
TABLICA 3.: KODOVI ZA DIMENZIJU MEHANIZMA TERITORIJALNE PROVEDBE I TERITORIJALNOG FOKUSA
|
MEHANIZAM TERITORIJALNE PROVEDBE I TERITORIJALNI FOKUS |
||
|
INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA (ITU) |
Integrirana teritorijalna ulaganja usmjerena na održivi urbani razvoj |
|
|
11 |
Urbane četvrti |
x |
|
12 |
Gradovi , predgrađa i predgrađa povezana ruralna područja [Am. 371] |
x |
|
13 |
Funkcionalna urbana područja |
x |
|
14 |
Planinska područja |
|
|
15 |
Otoci i obalna područja |
|
|
16 |
Ruralna i rijetko naseljena područja [Am. 372] |
|
|
17 |
Ostale vrste ciljanih teritorija |
|
|
LOKALNI RAZVOJ POD VODSTVOM ZAJEDNICE (CLLD) |
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice usmjeren na održivi urbani razvoj |
|
|
21 |
Urbane četvrti |
x |
|
22 |
Gradovi , predgrađa i predgrađa povezana ruralna područja [Am. 373] |
x |
|
23 |
Funkcionalna urbana područja |
x |
|
24 |
Planinska područja |
|
|
25 |
Otoci i obalna područja |
|
|
26 |
Ruralna i rijetko naseljena područja [Am. 374] |
|
|
27 |
Ostale vrste ciljanih teritorija |
|
|
DRUGA VRSTA TERITORIJALNOG ALATA U OKVIRU CILJA POLITIKE BR. 5 |
Druga vrsta teritorijalnog alata usmjerenog na održivi urbani razvoj |
|
|
31 |
Urbane četvrti |
x |
|
32 |
Gradovi , predgrađa i predgrađa povezana ruralna područja [Am. 375] |
x |
|
33 |
Funkcionalna urbana područja |
x |
|
34 |
Planinska područja |
|
|
35 |
Otoci i obalna područja |
|
|
36 |
Ruralna i rijetko naseljena područja [Am. 376] |
|
|
37 |
Ostale vrste ciljanih teritorija |
|
|
OSTALI PRISTUPI (2) |
||
|
41 |
Urbane četvrti |
|
|
42 |
Gradovi i predgrađa |
|
|
43 |
Funkcionalna urbana područja |
|
|
44 |
Planinska područja |
|
|
45 |
Otoci i obalna područja |
|
|
46 |
Rijetko naseljena područja |
|
|
47 |
Ostale vrste ciljanih teritorija |
|
|
48 |
Bez teritorijalnog usredotočivanja |
|
TABLICA 4.: KODOVI ZA DIMENZIJU GOSPODARSKE DJELATNOSTI
|
GOSPODARSKA DJELATNOST |
|
|
01 |
Poljoprivreda i šumarstvo |
|
02 |
Ribarstvo |
|
03 |
Akvakultura |
|
04 |
Ostali sektori plavoga gospodarstva |
|
05 |
Proizvodnja hrane i pića |
|
06 |
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda |
|
07 |
Proizvodnja prijevoznih sredstava |
|
08 |
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda |
|
09 |
Ostale neodređene proizvodne industrije |
|
10 |
Građevinarstvo |
|
11 |
Rudarstvo i vađenje |
|
12 |
Električna energija, plin, para, topla voda i klimatizacija |
|
13 |
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
14 |
Prijevoz i skladištenje |
|
15 |
Informacijske i komunikacijske djelatnosti, uključujući telekomunikacije |
|
16 |
Trgovina na veliko i malo |
|
17 |
Djelatnosti Turizam i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane [Am. 377] |
|
18 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
19 |
Djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga |
|
20 |
Javna uprava |
|
21 |
Obrazovanje |
|
22 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
23 |
Djelatnosti socijalnog rada, usluge zajednice, socijalne i osobne usluge |
|
24 |
Djelatnosti povezane s okolišem |
|
25 |
Umjetnost, zabava, kreativne industrije i rekreacija |
|
26 |
Ostale neodređene usluge |
TABLICA 5.: KODOVI ZA DIMENZIJU LOKACIJE
|
LOKACIJA |
|
|
Kod |
Lokacija |
|
|
Kod regije ili područja gdje je smještena/provedena aktivnost, kako je određeno u razvrstavanju prostornih jedinica za statistiku (NUTS) u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 868/2014 |
TABLICA 6.: KODOVI ZA SEKUNDARNE TEME U OKVIRU ESF-a
|
SEKUNDARNA TEMA ESF-a |
Koeficijent za izračun potpore za ciljeve klimatskih promjena |
|
|
01 |
Doprinos stvaranju zelenih vještina i radnih mjesta te zelenog gospodarstva |
100 % |
|
02 |
Razvoj digitalnih vještina i radnih mjesta |
0 % |
|
03 |
Ulaganje u istraživanje i inovacije i pametnu specijalizaciju |
0 % |
|
04 |
Ulaganja u mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) |
0 % |
|
05 |
Nediskriminacija |
0 % |
|
06 |
Rodna ravnopravnost |
0 % |
|
07 |
Izgradnja kapaciteta socijalnih partnera |
0 % |
|
08 |
Izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva |
0 % |
|
09 |
Nije primjenjivo |
0 % |
TABLICA 7.: KODOVI ZA MAKROREGIONALNE STRATEGIJE I STRATEGIJE MORSKIH BAZENA
|
MAKROREGIONALNE STRATEGIJE I STRATEGIJE MORSKIH BAZENA |
|
|
11 |
Strategija za jadransku i jonsku regiju |
|
12 |
Strategija za alpsku regiju |
|
13 |
Strategija za regiju Baltičkog mora |
|
14 |
Strategija za dunavsku regiju |
|
21 |
Arktički ocean |
|
22 |
Atlantska strategija |
|
23 |
Crno more |
|
24 |
Sredozemno more |
|
25 |
Sjeverno more |
|
26 |
Strategija za zapadno Sredozemlje |
|
30 |
Bez doprinosa makroregionalnim strategijama i strategijama morskih bazena |
(1) Za cilj politike br. 5 mogu se odabrati svi kodovi dimenzija pod ciljevima politike od br. 1 do 4 pored onih navedenih pod ciljem politike br. 5.
(2) Ostali pristupi koji su poduzeti u skladu s drugim ciljevima politike osim cilja politike br. 5 i koji nisu u obliku integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) ili lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD).
(3) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
PRILOG II.
Predložak sporazuma o partnerstvu – članak 7. stavak 4.
|
CCI |
[15 znakova] |
|
Naslov |
[255] |
|
Verzija |
|
|
Prva godina |
[4] |
|
Posljednja godina |
[4] |
|
Broj odluke Komisije |
|
|
Datum odluke Komisije |
|
1. Odabir ciljeva politike
Referentni dokumenti: članak 8. točka (a) Uredbe o zajedničkim odredbama, članak 3. uredaba o FAMI-ju, FUS-u i BMVI-ju
Tablica 1.: Odabir cilja politike uz obrazloženje
|
Odabrani cilj politike |
Program |
Fond |
Obrazloženje za odabir cilja politike |
|
|
|
|
[3 500 po cilju politike] |
2. Odabir politike, usklađenost i komplementarnost
Referentni dokumenti: članak 8. točka (b) podtočke i. – iii. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Polje za unos teksta [60 000 ] |
3. Doprinos proračunskom jamstvu u okviru fonda InvestEU s obrazloženjem
Referentni dokumenti: članak 8. točka (e) Uredbe o zajedničkim odredbama; članak 10. točka (a) Uredbe o zajedničkim odredbama;
Tablica 2.: Prijenos u fond InvestEU
|
|
Kategorija regija* |
Programski dio 1 |
Programski dio 2 |
Programski dio 3 |
Programski dio 4 |
Programski dio 5 |
Iznos |
|
|
|
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) |
(f) = (a)+(b)+(c)+(d)+(e) |
|
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPR |
|
|
|
|
|
|
|
|
FAMI |
|
|
|
|
|
|
|
|
FUS |
|
|
|
|
|
|
|
|
BMVI |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
Polje za unos teksta [3 500 ] (obrazloženje) |
4. Prijenos između kategorija regije uz obrazloženje
Referentni dokumenti: članak 8. točka (d), članak 105. Uredbe o zajedničkim odredbama
Tablica 3. Prijenos između kategorija regije
|
Kategorija regije |
Dodijeljena sredstva prema kategoriji regije (*1) |
Prijenos na: |
Iznos prijenosa |
Udio prenesenih početno dodijeljenih sredstava |
Dodijeljena sredstva prema kategoriji regije nakon prijenosa |
|
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(g) = (d) / (b) |
(h) = (b) – (d) |
|
Slabije razvijene regije |
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
||
|
Razvijenije regije |
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
Polje za unos teksta [3 500 ] (obrazloženje) |
5. Preliminarna dodjela sredstava po cilju politike
Referentni dokumenti: članak 8 točka (c) Uredbe o zajedničkim odredbama
Tablica 4.: Preliminarna dodjela sredstava iz fondova EFRR, KF, ESF+, EFPR po cilju politike (*2)
|
Ciljevi politike |
EFRR |
Kohezijski fond |
ESF+ |
EFPR |
Ukupno |
|
Cilj politike br. 1 |
|
|
|
|
|
|
Cilj politike br. 2 |
|
|
|
|
|
|
Cilj politike br. 3 |
|
|
|
|
|
|
Cilj politike br. 4 |
|
|
|
|
|
|
Cilj politike br. 5 |
|
|
|
|
|
|
Tehnička pomoć |
|
|
|
|
|
|
Dodijeljena sredstva za 2026.–2027. |
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
Polje za unos teksta [3 500 ] (obrazloženje) |
Tablica 5.: Preliminarna dodjela sredstava iz fondova FAMI, FUS i BMVI po cilju politike (*3)
|
Cilj politike |
Dodijeljena sredstva |
|
Cilj politike iz članka 3. [Uredbe o FAMI-ju] |
|
|
Cilj politike iz članka 3. [Uredbe o FUS-u] |
|
|
Cilj politike iz članka 3. [Uredbe o BMVI-ju] |
|
|
Tehnička pomoć |
|
|
Ukupno |
|
6. Popis programa
Referentni dokumenti: članak 8. točka (f) Uredbe o zajedničkim odredbama; članak 104.
Tablica 6. Popis programa s preliminarnom dodjelom sredstava (*4)
|
Naslov [255] |
Fond |
Kategorija regije |
Doprinos EU-a |
Nacionalni doprinos (*5) |
Ukupno |
|
Program 1. |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
||
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
||
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
||
|
Program 1. |
KF |
|
|
|
|
|
Program 1. |
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
||
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
||
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
||
|
Ukupno |
EFRR, KF, ESF+ |
|
|
|
|
|
Program 2. |
EFPR |
|
|
|
|
|
Program 3. |
FAMI |
|
|
|
|
|
Program 4. |
FUS |
|
|
|
|
|
Program 5. |
BMVI |
|
|
|
|
|
Ukupno |
Svi fondovi |
|
|
|
|
Referentni dokumenti: Članak 8. Uredbe o zajedničkim odredbama
Tablica 7.: Popis programa Interrega
|
Program 1. |
Naslov 1 [255] |
|
Program 2. |
Naslov 1 [255] |
7. Sažetak djelovanja koje je potrebno poduzeti za jačanje administrativnih kapaciteta
Referentni dokumenti: Članak 8. točka (g) Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Polje za unos teksta [4 500 ] |
(*1) Početno dodijeljena sredstva prema kategoriji regije kako ih priopći Komisija nakon prijenosa iz tablice 2.–4., primjenjuje se samo na EFRR i ESF+.
(*2) Ciljevi politike u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama. Za EFRR, Kohezijski fond i ESF+ godine 2021.–2025.; za EFPR za 2021.–2027.
(*3) Ciljevi politike u skladu s uredbama za svaki pojedini fond: EFRR, FAMI, FUS i BMVI; dodijeljena sredstva za razdoblje 2021.–2027.
(*4) Ciljevi politike u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama. Za EFRR, Kohezijski fond i ESF+ godine 2021.–2025.; za EFPR za 2021.–2027.
(*5) U skladu s člankom 106. stavkom 2. o utvrđivanju stopa sufinanciranja.
PRILOG III.
Horizontalni uvjeti koji omogućuju provedbu – članak 11. stavak 1.
|
Primjenjivo na sve posebne ciljeve |
|||||||||||||||||
|
Naziv uvjeta koji omogućuju provedbu |
Kriteriji ispunjenja |
||||||||||||||||
|
Djelotvorni mehanizmi praćenja tržišta javne nabave |
Uspostavljeni su mehanizmi praćenja kojima su obuhvaćeni svi postupci u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o javnoj nabavi i koji uključuju:
|
||||||||||||||||
|
Alati i kapaciteti za djelotvornu primjenu pravila o državnim potporama |
Upravljačka tijela imaju sljedeće alate i kapacitete za provjeru usklađenosti s pravilima o državnim potporama:
|
||||||||||||||||
|
Djelotvorna primjena i provedba Povelje EU-a o temeljnim pravima |
Uspostavljeni su djelotvorni mehanizmi osiguravanja usklađenosti s Poveljom EU-a o temeljnim pravima koji uključuju:
|
||||||||||||||||
|
Provedba i primjena Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ |
Uspostavljen je nacionalni okvir za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom koji uključuje:
|
||||||||||||||||
|
Provedba načela i prava europskog stupa socijalnih prava kojima se doprinosi stvarnoj konvergenciji i koheziji u Europskoj uniji. |
Mjere na nacionalnoj razini kojima se osigurava pravilna provedba načela europskog stupa socijalnih prava kojima se doprinosi uzlaznoj socijalnoj konvergenciji i koheziji u EU-u, posebno onih načela kojima se sprečava nepošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. [Am. 379] |
||||||||||||||||
|
Djelotvorna primjena načela partnerstva |
Uspostavljen je okvir kako bi svi partneri imali punopravnu ulogu u pripremi, provedbi, praćenju i evaluaciji programa, koji uključuje:
|
||||||||||||||||
PRILOG IV.
Tematski uvjeti koji omogućuju provedbu primjenjivi za ERRF, ESF+ i Kohezijski fond – članak 11. stavak 1.
|
Cilj politike |
Posebni cilj |
Naziv uvjeta koji omogućuje provedbu |
Kriteriji ispunjenja |
||||||||||||||||||||||||
|
EFRR: svi posebni ciljevi u okviru ciljeva te politike |
Dobro upravljanje nacionalnom ili regionalnom strategijom pametne specijalizacije |
Kao potpora strategijama pametne specijalizacije treba postojati sljedeće:
|
||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti |
|
||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Upravljanje za energetski sektor |
Postoji nacionalni energetski i klimatski plan koji je u skladu s ciljem Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zatopljenja na 1,5 oC i koji uključuje:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u |
Uspostavljene su mjere kojima se osigurava:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Djelotvoran okvir za upravljanje rizicima od katastrofa |
Postoji nacionalni ili regionalni plan upravljanja rizikom od katastrofa koji je usklađen s postojećim strategijama prilagodbe klimatskim promjenama i koji obuhvaća sljedeće elemente:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda |
Postoji nacionalni plan ulaganja koji sadržava:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Ažurirani plan za gospodarenje otpadom |
Postoji jedan ili više planova gospodarenja otpadom koji su uspostavljeni u skladu s člankom 28. Direktive 2008/98/EZ kako je izmijenjena Direktivom EU 2018/xxxx i koji obuhvaćaju cijelo područje države članice te sadržavaju:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Prioritetni akcijski okvir za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje Unije |
Prioritetni akcijski okvir u skladu s člankom 8. Direktive 92/43/EEZ uspostavljen je i uključuje:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
|
Nacionalni ili regionalni plan za širokopojasni internet |
Postoji nacionalni ili regionalni plan za širokopojasni internet koji sadržava:
|
||||||||||||||||||||||||
|
EFRR i Kohezijski fond:
|
Sveobuhvatno planiranje prometa na odgovarajućoj razini |
Postoji multimodalno mapiranje postojećih i planiranih infrastruktura do 2030. sa sljedećim karakteristikama:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
ESF:
|
Strateški okvir politike za aktivne politike tržišta rada |
Uspostavljen je strateški okvir politike za aktivne politike tržišta rada u skladu sa smjernicama za zapošljavanje koji obuhvaća:
|
||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
ESF:
|
Nacionalni strateški okvir za rodnu ravnopravnost |
Postoji nacionalni strateški okvir politike za rodnu ravnopravnost koji obuhvaća:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
ESF:
|
Strateški okvir politike za sustav obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama |
Uspostavljen je nacionalni i/ili regionalni strateški okvir politike za sustav obrazovanja i osposobljavanja koji obuhvaća:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
ESF:
|
Nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva |
Uspostavljen je nacionalni strateški okvir politike i akcijski plan za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva koji obuhvaća:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
ESF:
|
Nacionalna strategija integracije Roma |
Postoji nacionalna strategija integracije Roma (NRIS) koja obuhvaća:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
EFRR:
ESF
|
Strateški okvir politike za zdravstvenu skrb |
Postoji nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za zdravstvenu skrb koji obuhvaća:
|
(1) SL [još nije doneseno]
(2) SL [još nije doneseno]
(3) Kako je procijenjeno u procjeni sposobnosti upravljanja rizicima koja je propisana člankom 6. točkom (c) Odluke br. 1313/2013.
(4) Kako su definirani u Komunikaciji Europske komisije: „Ususret europskom gigabitnom društvu” – COM(2016)0587: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/improving-connectivity-and-access
(5) U skladu s člankom 22. [Prijedloga direktive] Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija].
(6) Direktiva 2014/61/EU.
PRILOG V.
Predložak za programe koji dobivaju potporu EFRR-a (cilj Ulaganje u radna mjesta i rast), ESF-a plus, Kohezijskog fonda i EFPR-a – članak 16. stavak 3.
|
CCI |
|
||
|
Naslov na engleskom |
[255 znakova (1)] |
||
|
Naslov na nacionalnom jeziku (jezicima) |
[255] |
||
|
Verzija |
|
||
|
Prva godina |
[4] |
||
|
Posljednja godina |
[4] |
||
|
Prihvatljivo od |
|
||
|
Prihvatljivo do |
|
||
|
Broj odluke Komisije |
|
||
|
Datum odluke Komisije |
|
||
|
Broj odluke o izmjeni države članice |
|
||
|
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice |
|
||
|
Prijenos koji nije znatan (čl. 19.5) |
Da/Ne |
||
|
NUTS regije obuhvaćene programom (nije primjenjivo na EFPR) |
|
||
|
Predmetni fond |
|
||
|
|||
|
|||
|
1. Strategija programa: glavni razvojni izazovi i rješenja prema politici
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (a) podtočke i. – vii. i članak 17. stavak 3. točka (b)
|
Polje za unos teksta [30 000 ] |
Za cilj „Radna mjesta i rast”
|
Tablica 1. |
||
|
Cilj politike |
Posebni cilj ili posebni prioritet (*1) |
Obrazloženje (sažetak) |
|
|
|
[2 000 po posebnom cilju ili posebnom prioritetu] |
Za EFPR:
|
Tablica 1.A |
|||
|
Cilj politike |
Prioritet |
SWOT analiza (za svaki prioritet) |
Obrazloženje (sažetak) |
|
|
|
Snage [10 000 po prioritetu] |
[20 000 po prioritetu] |
|
Slabosti [10 000 po prioritetu] |
|||
|
Prilike [10 000 po prioritetu] |
|||
|
Prijetnje [10 000 po prioritetu] |
|||
|
Utvrđivanje potreba na temelju SWOT analize uzimajući u obzir elemente iz članka 6. stavka 6. Uredbe o EFPR-u [10 000 po prioritetu] |
|||
2. Prioriteti osim tehničke pomoći
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 2. i članak 17. stavak 3. točka (c)
Tablica 1. T: Struktura programa (*2)
|
Oznaka |
Naslov [300] |
Tehnička pomoć |
Osnovica za izračun |
Fond |
Kategorija regije koja prima potporu |
Odabrani posebni cilj |
|
1 |
Prioritet 1 |
Ne |
|
EFRR |
Više |
p.c. 1 |
|
Tranzicijske regije |
||||||
|
Slabije razvijene regije |
p.c. 2 |
|||||
|
Najudaljenije regije i rijetko naseljene regije |
||||||
|
Više |
p.c. 3 |
|||||
|
2 |
Prioritet 2 |
Ne |
|
ESF+ |
Više |
p.c. 4 |
|
Tranzicijske regije |
||||||
|
Slabije razvijene regije |
p.c. 5 |
|||||
|
Najudaljenije regije |
||||||
|
3 |
Prioritet 3 |
Ne |
|
KF |
Nije primjenjivo |
|
|
3 |
Prioritet „tehnička pomoć” |
Da |
|
|
|
Nije primjenjivo |
|
Posebni prioritet „jamstvo za djecu” |
Ne |
ESF+ |
|
.. |
|
|
|
|
Posebni prioritet „zapošljavanje mladih” |
Ne |
|
ESF+ |
|
|
|
.. |
Posebni prioritet „preporuke za pojedinu zemlju” |
Ne |
|
ESF+ |
|
|
|
.. |
Posebni prioritet „inovativne mjere” |
Ne |
|
ESF+ |
|
p.c. 8 |
|
|
Posebni prioritet „materijalna deprivacija” |
Ne |
|
ESF+ |
|
p.c. 9 |
2.1. Naslov prioriteta [300] (ponavlja se za svaki prioritet)
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
2.1.1. Posebni cilj (2) (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) – ponavlja se za svaki odabrani posebni cilj ili područje potpore, za prioritete osim tehničke pomoći [Am. 407]
2.1.1.1. Intervencije fondova
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi.;
Povezane vrste aktivnosti – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka i.:
|
Polje za unos teksta [8 000 ] |
Popis planiranih operacija od strateške važnosti – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka i.:
|
Polje za unos teksta [2 000 ] |
Glavne ciljne skupine – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka iii.:
|
Polje za unos teksta [1 000 ] |
Ciljana posebna područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka iv.
|
Polje za unos teksta [2 000 ] |
Međuregionalne i transnacionalne aktivnosti – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka v.
|
Polje za unos teksta [2 000 ] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka vi.
|
Polje za unos teksta [1 000 ] |
2.1.1.2. Pokazatelji (3) [Am. 408]
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka ii.
|
Tablica 2.: Pokazatelji ostvarenja |
||||||||
|
Prioritet |
Posebni cilj (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Cilj (2029.) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata |
|||||||||||
|
Prioritet |
Posebni cilj (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Početna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Cilj (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2.1.1.3 Okvirna raščlamba sredstava iz programa (EU) po vrsti intervencije (4) (nije primjenjivo na EFPR) [Am. 409]
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (d) podtočka vii.
|
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije |
|||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Posebni cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja |
|||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Posebni cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus |
|||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Posebni cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 7.: Dimenzija 6. – sekundarne teme ESF-a plus |
|||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Posebni cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
|
2.1.2 Posebni cilj ublažavanja materijalne deprivacije
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3.; Uredbe o zajedničkim odredbama
Vrste potpore
|
Polje za unos teksta (2 000 znakova) |
Glavne ciljne skupine
|
Polje za unos teksta (2 000 znakova) |
Opis nacionalnih ili regionalnih programa potpore
|
Polje za unos teksta (2 000 znakova) |
Kriteriji za odabir operacija (5) [Am. 410]
|
Polje za unos teksta (4 000 znakova) |
2.T. Prioritet „tehnička pomoć”
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (e); Članak 29., članak 30., članak 31., članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama;
Opis tehničke pomoći s plaćanjima uz primjenu paušalne stope – članak 30.
|
Polje za unos teksta [5 000 ] |
Opis tehničke pomoći s plaćanjima koja nisu povezana s troškovima) – članak 31.
|
Polje za unos teksta [3 000 ] |
|
Tablica 8.: Dimenzija 1. – područje intervencije |
||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 9.: Dimenzija 5. – sekundarne teme ESF-a plus |
||||
|
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
3. Financijski plan
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f) podtočke i. – iii.; Članak 106. stavci 1. do 3., Članak 10.; Članak 21. Uredbe o zajedničkim odredbama
3.A. Prijenosi i doprinosi (6)
Referentni dokumenti: Članak 10.; Članak 21. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
||
|
Tablica 15.: Doprinosi fondu InvestEU (*3)
|
|
Kategorija regije |
Programski dio 1 |
Programski dio 2 |
Programski dio 3 |
Programski dio 4 |
Programski dio 5 |
iznos |
|
|
|
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) |
(f) = (a)+(b)+(c)+(d)+(e) |
|
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPR |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 16.: Prijenosi u instrumente pod izravnim ili neizravnim upravljanjem (*4)
|
Fond |
Kategorija regije |
Instrument 1 |
Instrument 2 |
Instrument 3 |
Instrument 4 |
Instrument 5 |
Iznos prijenosa |
|
|
|
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) |
(f) = (a)+(b)+(c)+(d)+(e) |
|
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPR |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
[Am. 411]
Tablica 17.: Prijenosi između fondova s podijeljenim upravljanjem (*5)
|
|
EFRR |
ESF+ |
KF |
EFPR |
AMF |
FUS |
BMVI |
Ukupno |
|||||||
|
Razvijenije regije |
Tranzicijske regije |
Slabije razvijene regije |
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
Razvijenije regije |
Tranzicijske regije |
Slabije razvijene regije |
Najudaljenije regije |
||||||||
|
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPR |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.1. Odobrena financijska sredstva po godini
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f) podtočka i.
|
Tablica 10.: Odobrena financijska sredstva po godini |
|||||||||
|
Fond |
Kategorija regije |
2021 |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Ukupno |
|
EFRR |
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ESF+ |
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kohezijski fond |
Nije primjenjivo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPR |
Nije primjenjivo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.2. Ukupna odobrena financijska sredstva po fondovima i nacionalno sufinanciranje (7) [Am. 412]
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f) podtočka ii., članak 17. stavak 6.
Za cilj „Radna mjesta i rast”
|
Tablica 11.: Ukupna odobrena financijska sredstva po fondovima i nacionalno sufinanciranje |
||||||||||
|
Broj cilja politike ili tehnička pomoć |
Prioritet |
Osnovica za izračun potpore EU-a (ukupna ili javna) |
Fond |
Kategorija regije (*6) |
Doprinos EU-a |
Nacionalni doprinos |
Okvirna raščlamba nacionalnog doprinosa |
Ukupno |
Stopa sufinanciranja |
|
|
javno |
privatno |
|||||||||
|
|
|
|
|
(a) |
(b) = (c) + (d) |
(c) |
(d) |
(e) = (a) + (b) (*7) |
(f) = (a) / (e) (*7) |
|
|
|
Prioritet 1 |
javna / ukupna |
EFRR |
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
||||
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
||||
|
Posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim i sjevernim rijetko naseljenim regijama |
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
Prioritet 2 |
|
ESF+ |
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
||||
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
||||
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
Prioritet 3 |
|
KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tehnička pomoć |
TP čl. 29. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
EFRR ili ESF+ ili KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TP čl. 30. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
EFRR ili ESF+ ili KF |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno EFRR |
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
Posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim i sjevernim rijetko naseljenim regijama |
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupno ESF+ |
|
|
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupno KF |
|
Nije primjenjivo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Za EFPR:
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f) podtočka iii.
|
Tablica 11.A. |
||||||
|
Prioritet |
Vrsta područja potpore (nomenklatura utvrđena u Uredbi o EFPR-u) |
Osnovica za izračun potpore EU-a |
Doprinos EU-a |
Nacionalni javni doprinos |
Ukupno |
Stopa sufinanciranja |
|
Prioritet 1 |
1,1 |
Javna |
|
|
|
|
|
1,2 |
Javna |
|
|
|
|
|
|
1,3 |
Javna |
|
|
|
|
|
|
1,4 |
Javna |
|
|
|
|
|
|
1,5 |
Javna |
|
|
|
|
|
|
Prioritet 2 |
2,1 |
Javna |
|
|
|
|
|
Prioritet 3 |
3,1 |
Javna |
|
|
|
|
|
Prioritet 4 |
4,1 |
Javna |
|
|
|
|
|
Tehnička pomoć |
5,1 |
Javna |
|
|
|
|
4. Uvjeti koji omogućuju provedbu
Referentni dokumenti: Članak 19. stavak 3. točka (h)
|
Tablica 12.: Uvjeti koji omogućuju provedbu |
|||||||
|
Uvjeti koji omogućuju provedbu |
Fond |
Posebni cilj (nije primjenjivo na EFPR) |
Ispunjavanje uvjeta koji omogućuje provedbu |
Kriteriji |
Ispunjavanje kriterija |
Upućivanje na relevantne dokumente |
Obrazloženje |
|
|
|
|
Da/Ne |
Kriterij 1. |
Da/Ne |
[500] |
[1000] |
|
|
|
|
|
Kriterij 2. |
Da/Ne |
|
|
5. Tijela nadležna za programe
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (j); Članak 65., Članak 78. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Tablica 13.: Tijela nadležna za programe |
|||
|
Tijela nadležna za programe |
Naziv ustanove [500] |
Podaci za kontakt [200] |
E-pošta [200] |
|
Upravljačko tijelo |
|
|
|
|
Tijelo za reviziju |
|
|
|
|
Tijelo kojemu Komisija izvršava isplate |
|
|
|
6. Partnerstvo
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (g)
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
7. Komunikacija i vidljivost
Referentni dokumenti: članak 17. stavak 3. točka (i), članak 42. stavak 2. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Polje za unos teksta [4 500 ] |
8. Upotreba jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima
Referentni dokumenti: Članci 88. i 89. Uredbe o zajedničkim odredbama
Tablica 14.: Upotreba jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima
|
Naznaka primjene članaka 88. i 89. (*8): |
Prioritet br. |
Fond |
Posebni cilj (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) |
|
Upotreba nadoknade prihvatljivih rashoda na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa u okviru prioriteta u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama |
Prioritet 1 |
EFRR |
p.c. 1 |
|
p.c. 2 |
|||
|
Prioritet 2 |
ESF+ |
p.c. 3 |
|
|
p.c. 4 |
|||
|
Prioritet 3 |
KF |
p.c. 5 |
|
|
p.c. 6 |
|||
|
Upotreba financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 89. Uredbe o zajedničkim odredbama |
Prioritet 1 |
EFRR |
p.c. 7 |
|
p.c. 8 |
|||
|
Prioritet 2 |
ESF+ |
p.c. 9 |
|
|
p.c. 10 |
|||
|
Prioritet 3 |
KF |
p.c. 11 |
|
|
p.c. 12 |
DODACI
|
— |
Nadoknada prihvatljivih rashoda na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa (članak 88. Uredbe o zajedničkim odredbama) |
|
— |
Financiranje koje nije povezano s troškovima (članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama) |
|
— |
Akcijski plan EFPR-a za mali obalni ribolov |
|
— |
Akcijski plan EFPR-a za svaku najudaljeniju regiju |
(1) Brojevi u uglatim zagradama odnose se na broj znakova.
(*1) Posebni prioriteti prema Uredbi o ESF-u plus.
(*2) Informacije o ovoj tablici poslužit će kao tehnički unos za ispunjavanje ostalih polja i tablica u elektroničkom predlošku. Nije primjenjivo na EFPR. [Am. 405]
(**) Ako je označeno idite na dio 2.1.2. [Am. 406]
(2) Osim za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii xi . Uredbe o ESF-u plus.
(3) Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond raščlamba samo za godine od 2021. do 2025.
(4) Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond raščlamba samo za godine od 2021. do 2025.
(5) Samo za programe ograničene na posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke vii xi . Uredbe o fondu ESF+.
(6) Primjenjivo samo na izmjene programa u skladu s člancima 10. i 21. Uredbe o zajedničkim odredbama.
(*3) Kumulativni iznosi za sve doprinose tijekom programskog razdoblja.
(*4) Kumulativni iznosi za sve prijenose tijekom programskog razdoblja.
(*5) Kumulativni iznosi za sve prijenose tijekom programskog razdoblja.
(7) Prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2025. za EFRR, ESF+ i Kohezijski fond odobrena financijska sredstva samo za godine od 2021. do 2025.
(*6) Za EFRR: slabije razvijene, tranzicijske, razvijenije regije i, ako je primjenjivo, posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama i sjevernim rijetko naseljenim regijama. Za ESF+: slabije razvijene, tranzicijske, razvijenije regije i, ako je primjenjivo, dodatna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama. Za KF: nije primjenjivo. Kod tehničke pomoći primjena kategorije regije ovisi o odabiru fonda.
(*7) Kad je to relevantno, za sve kategorije regija.
(*8) Potpune informacije navode se u skladu s modelima priloženima Uredbi o zajedničkim odredbama.
Dodatak 1.: Prihvatljivi rashodi koje Komisija nadoknađuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(Članak 88.)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Posebni cilj (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) |
Kategorija regije |
Udio ukupnih financijskih sredstava unutar prioriteta na koji će se primijeniti pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova u % (procjena) |
Vrsta/vrste operacija |
Naziv(i) odgovarajućih pokazatelja |
Mjerna jedinica pokazatelja |
Vrsta pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova (standardna ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa) |
Odgovarajuće standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa (u nacionalnoj valuti) |
||
|
|
|
|
|
|
Kod |
Opis |
Kod |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
B. Podaci po vrsti operacije (ispuniti za svaku vrstu operacije)
Je li upravljačko tijelo primilo potporu vanjskog društva pri utvrđivanju pojednostavnjenih troškova u nastavku?
Ako jest, navedite koje vanjsko društvo:Vrste operacija:
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
C. Izračun standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa
|
1. |
Izvor podataka koji se upotrebljavaju za izračun standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa (tko je proizveo, prikupio i zabilježio podatke; gdje se podaci pohranjuju; krajnji datumi; provjera itd.).
|
|
2. |
Navedite zašto su predložena metoda i izračun relevantni za tu vrstu operacije.
|
|
3. |
Navedite kako su izračuni napravljeni, osobito navedite sve pretpostavke u pogledu kvalitete ili količine. Ako je to relevantno, trebaju se upotrijebiti statistički dokazi i referentna mjerila te ih priložiti ovom prilogu u formatu koji Komisija može upotrebljavati.
|
|
4. |
Objasnite kako ste osigurali da su u standardnu ljestvicu jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa uključeni samo prihvatljivi rashodi.
|
|
5. |
Procjena tijela za reviziju u pogledu metode izračuna i iznosa te mehanizama za osiguravanje provjere, kvalitete, prikupljanja i pohrane podataka.
|
(1) Moguće je više komplementarnih pokazatelja (na primjer, jedan pokazatelj ostvarenja i jedan pokazatelj rezultata) za jednu vrstu operacije. U tim slučajevima za svaki je pokazatelj potrebno ispuniti polja od 1.3. do 1.11.
Dodatak 2.: Financiranje koje nije povezano s troškom
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(Članak 89.)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Posebni cilj (Radna mjesta i rast) ili područje potpore (EFPR) |
Kategorija regije |
Iznos obuhvaćen financiranjem koje nije povezano s troškovima |
Vrsta/vrste operacija |
Uvjeti koje treba ispuniti / rezultati koji se trebaju ostvariti |
Naziv(i) odgovarajućih pokazatelja |
Mjerna jedinica pokazatelja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kod |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupni obuhvaćeni iznos |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
B. Podaci po vrsti operacije (ispuniti za svaku vrstu operacije)
Vrste operacija:
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
Privremeni rezultati |
Datum |
Iznosi |
||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
Navedite tijela odgovorna za te mehanizme. |
|
||||||||||
Dodatak 3.: Akcijski plan EFPR-a za mali obalni ribolov
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
1. Opis flote za mali obalni ribolov
|
Polje za unos teksta [5 000 ] |
2. Općeniti opis strategije za razvoj profitabilnog i održivog malog obalnog ribolova
|
Polje za unos teksta [5 000 ] i okvirni ukupni iznos dodijeljen iz EFPR-a |
3. Opis posebnih aktivnosti u okviru strategije za razvoj profitabilnog i održivog malog obalnog ribolova
|
Opis glavnih aktivnosti |
Okvirni iznos dodijeljen iz EFPR-a (u EUR) |
|
Prilagodba i upravljanje ribolovnim kapacitetom Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Promicanje održive, niskougljične ribolovne prakse koja je otporna na klimatske promjene i kojom se smanjuje štetno djelovanje na okoliš Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Jačanje vrijednosnog lanca u sektoru i promicanje marketinških strategija Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Promicanje vještina, znanja i inovacija, izgradnja kapaciteta Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Unaprjeđenje zdravstvenih, sigurnosnih i radnih uvjeta na ribarskim plovilima Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Poboljšana usklađenost sa zahtjevima u pogledu prikupljanja podataka, sljedivosti, praćenja, kontrole i nadzora Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Uključivanje malih subjekata u participativno upravljanje morskim prostorom, uključujući zaštićena morska područja i područja mreže Natura 2000 Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Diversifikacija aktivnosti u održivom plavom gospodarstvu Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Zajedničko organiziranje i sudjelovanje malih subjekata u procesima odlučivanja i savjetovanja Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
4. Prema potrebi, provedba dobrovoljnih smjernica FAO-a kako bi se osigurala održivost malog ribolova
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
5. Prema potrebi, provedba regionalnog plana djelovanja za mali ribolov Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
6. Pokazatelji
|
Tablica 1.: Pokazatelji ostvarenja |
|||
|
Naslov pokazatelja ostvarenja |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Cilj (2029.) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 2.: Pokazatelji rezultata |
||||
|
Naslov pokazatelja rezultata |
Mjerna jedinica |
Početna vrijednost |
Referentna godina |
Cilj (2029.) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Dodatak 4.: Akcijski plan EFPR-a za svaku najudaljeniju regiju
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
1. Opis strategije održivog iskorištavanja ribolovnih resursa i razvoja održivog plavog gospodarstva
|
Polje za unos teksta [30 000 ] |
2. Opis glavnih predviđenih aktivnosti i odgovarajuća financijska sredstva
|
Opis glavnih aktivnosti |
Iznos dodijeljen iz EFPR-a (u EUR) |
|
Strukturna potpora sektoru ribarstva i akvakulture u okviru EFPR-a Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Nadoknada dodatnih troškova u skladu s člankom 21. EFPR-a Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
|
Ostala ulaganja u održivo plavo gospodarstvo potrebna za održiv razvoj obalnih područja Polje za unos teksta [10 000 ] |
|
3. Opis sinergija s ostalim izvorima financiranja Unije
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
4. Opis sinergija s akcijskim planom za mali obalni ribolov
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
PRILOG VI.
Predložak programa za FAMI, FUS i BMVI – članak 16. stavak 3.
|
Broj CCI |
|
|
Naslov na engleskom |
[255 znakova (1)] |
|
Naslov na nacionalnom jeziku |
[255] |
|
Verzija |
|
|
Prva godina |
[4] |
|
Posljednja godina |
[4] |
|
Prihvatljivo od |
|
|
Prihvatljivo do |
|
|
Broj odluke Europske komisije |
|
|
Datum odluke Europske komisije |
|
|
Broj odluke o izmjeni države članice |
|
|
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice |
|
1. Strategija programa: glavni izazovi i rješenja prema politici
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (a) podtočke i.–v. i podtočka vii., članak 17. stavak 3. točka (b)
|
U ovom dijelu objašnjava se kako će program pristupiti glavnim izazovima utvrđenima u sporazumu o partnerstvu, navodi se sažetak izazova utvrđenih na nacionalnoj razini na temelju procjene lokalnih, regionalnih i nacionalnih potreba i/ili strategija. Navodi se pregled stanja provedbe mjerodavne pravne stečevine EU-a i napretka postignutog u pogledu akcijskih planova EU-a te se opisuje način na koji će fond pružati potporu njihovu razvoju tijekom programskog razdoblja. |
|
Polje za unos teksta [15 000 ] |
2. Posebni ciljevi (ponavlja se za svaki posebni cilj osim tehničke pomoći)
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 2. i članak 17. stavak 4.
2,1. Naslov posebnog cilja [300]
2.1.1. Opis posebnog cilja
|
U ovom odjeljku opisuju se, za svaki posebni cilj, početna situacija i glavni izazovi te se predlažu odgovori koje podupire fond. Opisuje se koji se operativni ciljevi rješavaju uz potporu fonda; navodi se okvirni popis djelovanja u skladu s člancima 3. i 4. uredaba o FAMI-ju, FUS-u i BMVI-ju. Osobito: Za operativnu potporu navodi se obrazloženje u skladu s člankom 17. Uredbe o FUS-u, člancima 17. i 18. Uredbe o BMVI-ju ili člankom 20. Uredbe o FAMI-ju. Obuhvaća okviran popis korisnika s njihovim zakonskim odgovornostima, glavne zadaće za koje se pruža potpora i okviran broj osoblja za koje će se primiti potpora za svakog korisnika i zadaću. Za FUS operativnu potporu treba opisati u točki 4. predloška. Za posebne aktivnosti opisuje se kako će se aktivnost provesti i navodi se obrazloženje za dodijeljeni iznos. Usto, za zajedničke posebne aktivnosti vodeća država članica navodi države članice sudionice, uključujući njihovu ulogu i, prema potrebi, njihov financijski doprinos. Za pomoć za izvanredne situacije opisuje se kako će se aktivnost provesti i navodi se obrazloženje za dodijeljeni iznos. Planirana upotreba financijskih instrumenata, prema potrebi. Samo FAMI: preseljenje i solidarnost navode se odvojeno. Polje za unos teksta (16 000 znakova) |
2.1.2. Pokazatelji
|
Tablica 1.: Pokazatelji ostvarenja |
|||||
|
Posebni cilj |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Cilj (2029.) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 2.: Pokazatelji rezultata |
||||||||
|
Posebni cilj |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Početna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Cilj (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2.1.3. Okvirna raščlamba sredstava iz programa (EU) po vrsti intervencije
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 5. i članak 10. stavak 16. Uredbe o BMVI-ju ili članak 10. stavak 9. Uredbe o FUS-u ili članak 10. stavak 8. Uredbe o FAMI-ju
|
Tablica 3. |
|||
|
Posebni cilj |
Vrsta intervencije |
Kod |
Okvirni iznos (u EUR) |
|
|
|
|
|
1.1. Operativna potpora (samo FUS)
|
Ova točka odnosi se samo na programe koji primaju potporu iz FUS-a i sadržava obrazloženje za njezinu upotrebu u skladu s člankom 17. Uredbe o FUS-u. Obuhvaća okviran popis korisnika s njihovim zakonskim odgovornostima, glavne zadaće za koje se pruža potpora i okviran broj osoblja za koje će se primiti potpora za svakog korisnika i zadaću. Vidjeti i prethodnu točku 2.1.1. |
|
Polje za unos teksta [5 000 ] |
|
Tablica 4. |
||
|
Vrsta intervencije |
Kod |
Okvirni iznos (u EUR) |
|
|
|
|
1.2. Tehnička pomoć
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (e); Članak 30. Uredbe o zajedničkim odredbama; Članak 31. Uredbe o zajedničkim odredbama; Članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama;
|
Polje za unos teksta [5 000 ] (Tehnička pomoć s plaćanjima uz primjenu paušalne stope) |
|
Polje za unos teksta [3 000 ] (Tehnička pomoć s plaćanjima koja nisu povezana s troškovima) |
|
Tablica 5. |
||
|
Vrsta intervencije |
Kod |
Okvirni iznos (u EUR) |
|
|
|
|
3. Financijski plan
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f)
3.1. Odobrena financijska sredstva po godini
|
Tablica 6. |
||||||||
|
Fond |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.2. Ukupna odobrena financijska sredstva iz fonda i nacionalno sufinanciranje
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (f) podtočka iv.
|
Tablica 7. |
||||||||
|
Posebni cilj |
Vrsta djelovanja |
Osnovica za izračun potpore EU-a (ukupna ili javna) |
Doprinos EU-a (a) |
Nacionalni doprinos (b) = (c)+(d) |
Okvirna raščlamba nacionalnog doprinosa |
Ukupno e=(a)+(b) |
Stopa sufinanciranja (f)=(a)/(e) |
|
|
javni (c) |
privatni (d) |
|||||||
|
p.c. 1 |
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članak 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno za p.c. 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
p.c. 2 |
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno za p.c. 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
p.c. 3 |
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno za p.c. 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TP čl. 30. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TP čl. 31. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 8. [samo FAMI] |
Broj osoba godišnje |
||||||
|
Kategorija |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|
Preseljenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
Humanitarni prihvat |
|
|
|
|
|
|
|
|
[ostale kategorije] |
|
|
|
|
|
|
|
4. Uvjeti koji omogućuju provedbu
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (h)
|
Tablica 9. |
|||||
|
Uvjeti koji omogućuju provedbu |
Ispunjavanje uvjeta koji omogućuje provedbu |
Kriteriji |
Ispunjavanje kriterija |
Upućivanje na relevantne dokumente |
Obrazloženje |
|
|
|
Kriterij 1. |
Da/Ne |
[500] |
[1000] |
|
|
|
Kriterij 2. |
|
|
|
5. Tijela nadležna za programe
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (j); Članci 65. i 78. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Tablica 10. |
Naziv ustanove [500] |
Podaci za kontakt – ime i položaj[200] |
E-pošta [200] |
|
Upravljačko tijelo |
|
|
|
|
Tijelo za reviziju |
|
|
|
|
Tijelo kojemu Komisija izvršava isplate |
|
|
|
6. Partnerstvo
Referentni dokumenti: Članak 17. stavak 3. točka (g);
|
Polje za unos teksta [10 000 ] |
7. Komunikacija i vidljivost
Referentni dokumenti: članak 17. stavak 3. točka (i) Uredbe o zajedničkim odredbama, članak 42. stavak 2.
|
Polje za unos teksta [4 500 ] |
8. Upotreba jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranja koje nije povezano s troškovima
Referentni dokumenti: Članci 88. i 89. Uredbe o zajedničkim odredbama
|
Naznaka upotrebe članaka 88. i 89. (*1): |
Posebni cilj |
|
Upotreba nadoknade prihvatljivih rashoda na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa u okviru prioriteta u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
|
Upotreba financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 89. Uredbe o zajedničkim odredbama |
|
DODACI
|
— |
Nadoknada prihvatljivih rashoda na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa (članak 88. Uredbe o zajedničkim odredbama) |
|
— |
Financiranje koje nije povezano s troškovima (članak 89. Uredbe o zajedničkim odredbama) |
(1) Brojevi u uglatim zagradama odnose se na broj znakova.
(*1) Potpune informacije navode se u skladu s modelima u dodacima.
Dodatak 1.: Prihvatljivi rashodi koje Komisija nadoknađuje državi članici na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(Članak 88.)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Udio ukupnih financijskih sredstava unutar prioriteta na koji će se primijeniti pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova u % (procjena) |
Vrsta/vrste operacija |
Naziv(i) odgovarajućih pokazatelja |
Mjerna jedinica pokazatelja |
Vrsta pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova (standardna ljestvica jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa) |
Odgovarajuće standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa |
||
|
|
|
|
Kod |
Opis |
Kod |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
B. Podaci po vrsti operacije (ispuniti za svaku vrstu operacije)
Je li upravljačko tijelo primilo potporu vanjskog društva pri utvrđivanju pojednostavnjenih troškova u nastavku?
Ako jest, navedite koje vanjsko društvo:Vrste operacija:
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
||||||||
|
|
C. Izračun standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa
|
1. |
Izvor podataka koji se upotrebljavaju za izračun standardne ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa (tko je proizveo, prikupio i zabilježio podatke; gdje se podaci pohranjuju; krajnji datumi; provjera itd.).
|
|
2. |
Navedite zašto su predložena metoda i izračun relevantni za tu vrstu operacije:
|
|
3. |
Navedite kako su izračuni napravljeni, osobito navedite sve pretpostavke u pogledu kvalitete ili količine. Ako je to relevantno, trebaju se upotrijebiti statistički dokazi i referentna mjerila te ih priložiti ovom prilogu u formatu koji Komisija može upotrebljavati.
|
|
4. |
Objasnite kako ste osigurali da su u standardnu ljestvicu jediničnih troškova, jednokratnih iznosa ili paušalnih stopa uključeni samo prihvatljivi rashodi.
|
|
5. |
Procjena tijela za reviziju u pogledu metode izračuna i iznosa te mehanizama za osiguravanje provjere, kvalitete, prikupljanja i pohrane podataka.
|
(1) Moguće je više komplementarnih pokazatelja (na primjer, jedan pokazatelj ostvarenja i jedan pokazatelj rezultata) za jednu vrstu operacije. U tim slučajevima za svaki je pokazatelj potrebno ispuniti polja od 1.3. do 1.11.
Dodatak 2.: Financiranje koje nije povezano s troškovima
Predložak za podnošenje podataka Komisiji na razmatranje
(Članak 89.)
|
Datum podnošenja prijedloga |
|
|
Trenutačna verzija |
|
A. Sažetak glavnih elemenata
|
Prioritet |
Fond |
Iznos obuhvaćen financiranjem koje nije povezano s troškovima |
Vrsta/vrste operacija |
Uvjeti koje treba ispuniti / rezultati koji se trebaju ostvariti |
Naziv(i) odgovarajućih pokazatelja |
Mjerna jedinica pokazatelja |
|
|
|
|
|
|
|
Kod |
Opis |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupni obuhvaćeni iznos |
|
|
|
|
|
|
|
B. Podaci po vrsti operacije (ispuniti za svaku vrstu operacije)
Vrste operacija:
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
Privremeni rezultati |
Datum |
Iznosi |
||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
|
|
|||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
|
|
||||||||||
Navedite tijela odgovorna za te mehanizme. |
|
||||||||||
PRILOG VII.
Predložak za prijenos podataka – članak 37. i članak 68. stavak 1. točka (g) (1)
TABLICA 1.: Financijske informacije na razini prioriteta i programa (članak 37. stavak 2. točka (a))
|
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
9. |
10. |
11. |
12. |
13. |
|
Odobrena financijska sredstva prioriteta na temelju programa |
Kumulativni podaci o financijskom napretku programa |
|||||||||||
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Osnova za izračun doprinosa Unije* (ukupni doprinos ili javni doprinos) |
Ukupna odobrena financijska sredstva (EUR) |
Stopa sufinanciranja (%) |
Ukupni prihvatljivi trošak operacija odabranih za potporu (EUR) |
Doprinos iz fondova za operacije odabrane za potporu (EUR) |
Udjel ukupnih dodijeljenih sredstava obuhvaćenih odabranim operacijama (%) [stupac 7./ stupac 5x 100] |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Udjel ukupnih dodijeljenih sredstava obuhvaćenih prihvatljivim rashodima nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama (%) [stupac 10 / stupac 5 x 100] |
Broj odabranih operacija |
|
|
|
|
Izračun |
|
Izračun |
|
||||||
|
<type='S’ input='G'> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="Cu"input ="M"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input ="M"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="M"> |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prioritet 1 |
p.c. 1 |
EFRR |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prioritet 2 |
p.c. 2 |
ESF+ |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prioritet 3 |
p.c. 3 |
Kohezijski fond |
Nije primjenjivo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
EFRR |
Slabije razvijene regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input='"G"> |
|
<type="P" input='"G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
EFRR |
Tranzicijske regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
EFRR |
Razvijenije regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input='"G"> |
|
Ukupno |
|
EFRR |
Posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama ili sjevernim rijetko naseljenim regijama |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
ESF |
Slabije razvijene regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type='P’ input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
ESF |
Tranzicijske regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
ESF |
Razvijenije regije |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
ESF |
Posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama |
|
<type='N' input=' G '> |
|
<type='Cu' input=' G '> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Ukupno |
|
Kohezijski fond |
Nije primjenjivo |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="Cu" input=' G '> |
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
|
Sveukupno |
|
Svi fondovi |
|
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="N" input="G"> |
|
<type="P" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
<type='P’ input="G"> |
<type="N" input="G"> |
TABLICA 2.: Raščlamba kumulativnih financijskih podataka po vrsti intervencije (članak 37. stavak 2. točka (a))
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Svojstva rashoda |
Dimenzija kategorizacije |
Financijski podaci |
|||||||||
|
|
|
Fond |
Kategorija regije |
1 Područje intervencije |
2 Oblik financiranja |
3 Dimenzija teritorijalne provedbe |
4 Dimenzija gospodarske aktivnosti |
5 Dimenzija lokacije |
6 Sekundarna tema ESF-a plus |
7 Dimenzija makroregija morskih bazena |
Ukupni prihvatljivi trošak operacija odabranih za potporu (EUR) |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Broj odabranih operacija |
|
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="S" input="S"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
TABLICA 3.: Zajednički pokazatelji ostvarenja i pokazatelji ostvarenja za pojedine programe za EFRR i Kohezijski fond (članak 37. stavak 2. točka (b))
|
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
9. |
10. |
11. |
12. |
13. |
14. |
|
Podaci o pokazateljima ostvarenja iz operativnog programa [izvadak iz Tablice 2. operativnog programa] |
Dosadašnji napredak u pokazateljima ostvarenja |
||||||||||||
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka |
Naziv pokazatelja |
Raščlamba pokazatelja (2) (od čega:) |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Cilj za 2029. |
Dosadašnja predviđanja [dd/mm/gg] |
Dosad postignuto [dd/mm/gg] |
Na temelju smjernica Komisije (Da/Ne) |
Napomene |
|
<type="S" input="G" (3) |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="C" input="S"> |
<type="S" input="M"> |
|
… |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TABLICA 4.: Plaće osoblja koje se financiraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda na razini programa (članak 37. stavak 2. točka (b))
|
Fond |
Oznaka |
Naziv pokazatelja |
Mjerna jedinica |
Dosad postignuta godišnja vrijednost [dd/mm/gg] |
Na temelju smjernica Komisije (Da/Ne) |
Napomene |
||
|
2021. |
… |
2029. |
||||||
|
<type="S" input="M"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="C" input="S"> |
<type="S" input="M"> |
|
|
RCO xx |
Osoblje koje se financira iz fonda |
EPRV |
|
|
|
|
|
TABLICA 5.: Višestruka potpora poduzećima za EFRR i Kohezijski fond na razini programa (članak 37. stavak 2. točka (b))
|
Oznaka |
Naziv pokazatelja |
Raščlamba pokazatelja (od čega:) |
Broj poduzeća neto iznos višestruke potpore do [dd/mm/gg] |
Na temelju smjernica Komisije (Da/Ne) |
Napomene |
|
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="N" input="M"> |
<type="C" input="S"> |
<type="S" input="M"> |
|
RCO 01 |
Poduzeća koja dobivaju potporu |
Mikro |
|
|
|
|
RCO 01 |
Poduzeća koja dobivaju potporu |
Mala |
|
|
|
|
RCO 01 |
Poduzeća koja dobivaju potporu |
Srednja |
|
|
|
|
RCO 01 |
Poduzeća koja dobivaju potporu |
Velika |
|
|
|
|
RCO 01 |
Poduzeća koja dobivaju potporu |
Ukupno |
<type="N" input="G"> |
|
|
TABLICA 6.: Zajednički pokazatelji rezultata i pokazatelji rezultata za pojedine programe za EFRR i Kohezijski fond (članak 37. stavak 2. točka (b))
|
1. |
2. |
3. |
4. |
5. |
6. |
7. |
8. |
9. |
10. |
11. |
12. |
13. |
14. |
15. |
16. |
|
Podaci o pokazateljima rezultata iz operativnog programa [izvadak iz Tablice 3. operativnog programa] |
Dosadašnji napredak u pokazateljima rezultata |
||||||||||||||
|
Prioritet |
Posebni cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka |
Naziv pokazatelja |
Raščlamba pokazatelja (4) (od čega:) |
Mjerna jedinica |
Početna vrijednost u programu |
Cilj za 2029. |
Ažurirana početna vrijednost [dd/mm/gg] |
Dosadašnja vrijednost [dd/mm/gg] |
Na temelju smjernica Komisije (Da/Ne) |
Napomene |
||
|
Prognoze |
Dovršeno |
Prognoze |
Ostvareno |
||||||||||||
|
<type="S" input="G"> (5) |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="S" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
<type="N" input="G"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="N" input="M"> |
<type="C" input="S"> |
<type="S" input="M"> |
|
… |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
TABLICA 7.: Procjena iznosa u kojem država članica planira podnijeti zahtjev za plaćanje za tekuću i sljedeću kalendarsku godinu (članak 68. stavak 1. točka (g))
Za svaki program tablicu treba ispuniti po fondu i, prema potrebi, po kategoriji regije
|
Fond |
Kategorija regije |
Doprinos Unije |
||
|
[tekuća kalendarska godina] |
[sljedeća kalendarska godina] |
|||
|
siječanj – listopad |
studeni – prosinac |
siječanj – prosinac |
||
|
EFRR |
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije (6) |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
ETS |
|
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
ESF |
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
Najudaljenije regije (7) |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Kohezijski fond |
|
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
EFPR |
|
|
|
|
|
AMF |
|
|
|
|
|
FUS |
|
|
|
|
|
BMVI |
|
|
|
|
TABLICA 8.: Podaci o financijskim instrumentima (Članak 37. stavak 3.)
|
Prioritet |
Svojstva rashoda |
Prihvatljivi izdaci po proizvodu |
Iznos privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz fondove |
Iznos troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi |
Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele fondovi kako je navedeno u članku 54. |
Vraćena sredstva koja se mogu pripisati potpori iz fondova kako je navedeno u članku 56. |
||||||||
|
|
Fond |
Posebni cilj |
Kategorija regije |
Zajmovi (kod za oblik financiranja za FI) |
Jamstvo (kod za oblik financiranja za FI) |
Vlasnički ili kvazivlasnički kapital (kod za oblik financiranja za FI) |
Pomoćna potpora u kombinaciji s FI (kod za oblik financiranja za FI) |
Zajmovi (kod za oblik financiranja za FI) |
Jamstvo (kod za oblik financiranja za FI) |
Vlasnički ili kvazivlasnički kapital (kod za oblik financiranja za FI) |
Pomoćna potpora u kombinaciji s FI (kod za oblik financiranja za FI) |
|||
|
Unos = odabir |
Unos = odabir |
Unos = odabir |
Unos = odabir |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
Unos = ručno |
(1) Kazalo karakteristika poljâ:
tip: N = Number (broj), D = Date (datum), S = String (niz znakova), C = Checkbox (kućica), P=Percentage (postotak), B=Boolean (Booleanov operator), Cu = Currency (valuta)
input (unos): M = Manual (ručno), S = Selection (odabir), G = Generated by system (generira sustav)
(2) Odnosi se samo na neke pokazatelje. Za više informacija vidjeti smjernice Komisije.
(3) Kazalo karakteristika poljâ:
tip: N = Number (broj), S = String (niz znakova), C = Checkbox (kućica)
input (unos): M = Manual (ručno), S = Selection (odabir), G = Generated by system (generira sustav)
(4) Odnosi se samo na neke pokazatelje. Za više informacija vidjeti smjernice Komisije.
(5) Kazalo karakteristika poljâ:
tip: N = Number (broj), S = String (niz znakova), C = Checkbox (kućica)
input (unos): M = Manual (ručno), S = Selection (odabir), G = Generated by system (generira sustav)
(6) Ovdje treba prikazati samo posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama / sjevernim rijetko naseljenim regijama.
(7) Ovdje treba prikazati samo posebna sredstva dodijeljena najudaljenijim regijama.
PRILOG VIII.
Komunikacija i vidljivost – članci 42. i 44.
1. Uporaba i tehničke značajke amblema EU-a
|
1.1. |
Amblem Europske unije vidljivo se prikazuje na svim komunikacijskim materijalima, primjerice ispisanim ili digitalnim proizvodima, internetskim stranicama i njihovim inačicama za mobilne uređaje, koji se odnose na provedbu operacije i koriste za javnost ili za sudionike. |
|
1.2. |
Izjava „Financira EUROPSKA UNIJA” ili „Sufinancira EUROPSKA UNIJA” uvijek mora biti potpuna i mora se nalaziti pored amblema. |
|
1.3. |
Tipografski oblici koji se mogu upotrebljavati uz amblem Unije jesu sljedeći: Arial, Auto, Calibri, Garamond, Trebuchet, Tahoma, Verdana i Ubuntu. Kurziv, podcrtane varijacije i stilizirani fontovi ne upotrebljavaju se. |
|
1.4. |
Položaj teksta u odnosu na amblem Unije ne smije ni na koji način ometati amblem Unije. |
|
1.5. |
Veličina fonta razmjerna je veličini amblema. |
|
1.6. |
Boja fonta jest plava „reflex blue”, crna ili bijela, ovisno o pozadini. |
|
1.7. |
Amblem Europske unije ne smije se mijenjati niti spajati s drugim grafičkim elementima ili tekstom. Ako se osim amblema Unije prikazuju drugi logotipovi, amblem Unije mora biti velik barem kao najveći od ostalih logotipova. Nijedan se drugi vizualni identitet ili logotip osim amblema Unije ne smije koristiti da bi se istaknula potpora Unije. |
|
1.8. |
Ako se na istoj lokaciji odvija više operacija, podržanih iz istog instrumenta financiranja ili iz različitih, ili ako je operacija daljnje financirana na kasniji datum, koristi se samo jedna trajna ploča ili pano. |
|
1.9. |
Grafički standardi za amblem Unije i definicija standardnih boja:
A) SIMBOLIČAN OPIS Na nebeskoplavoj podlozi 12 zlatnih zvijezda oblikuje krug koji prikazuje povezanost naroda Europe. Broj zvijezda je nepromjenjiv, a broj dvanaest simbolizira potpunost i jedinstvo. B) HERALDIČKI OPIS Na nebeskoplavoj podlozi nalazi se krug od 12 zlatnih petokrakih zvijezda čiji se krakovi ne dodiruju. C) GEOMETRIJSKI OPIS
Amblem ima oblik plave pravokutne zastave čija je osnovica jedan i pol puta dulja od stranice. Dvanaest zlatnih zvijezda nalazi se na jednakim udaljenostima od nevidljivog kruga čije je središte sjecište dijagonala pravokutnika. Promjer kruga jednak je trećini visine stranice pravokutnika. Svaka zvijezda ima pet krakova koji su na obodu nevidljiva kruga čiji je promjer jednak jednoj osamnaestini visine stranice pravokutnika. Sve su zvijezde uspravne, tj. jedan je krak uspravan, a dva su kraka u uspravnoj liniji pod pravim kutom na okomiti rub pravokutnika. Krug je uređen tako da su zvijezde raspoređene kao brojčanik na satu. Njihov je broj nepromjenjiv. D) PROPISANE BOJE Amblem je u sljedećim bojama: PANTONE REFLEX BLUE za površinu pravokutnika; PANTONE YELLOW za zvijezde E) ČETVEROBOJNI POSTUPAK Ako se upotrebljava četverobojni postupak, napravite dvije standardne boje uporabom četiriju boja četverobojnog postupka. PANTONE YELLOW može se dobiti uporabom 100 % „Process Yellow”. PANTONE REFLEX BLUE može se dobiti miješanjem 100 % „Process Cyan” i 80 % „Process Magenta”. INTERNET PANTONE REFLEX BLUE odgovara boji mrežne palete RGB:0/51/153 (heksadecimalni zapis: 003399), a PANTONE YELLOW odgovara boji mrežne palete RGB: 255/204/0 (heksadecimalni zapis: FFCC00). JEDNOBOJNI REPRODUKCIJSKI POSTUPAK Ako upotrebljavate crnu boju, nacrtajte crni pravokutnik i otisnite crne zvijezde na bijeloj podlozi.
Ako upotrebljavate plavu boju (Reflex Blue), upotrijebite 100 % Reflex Blue, a zvijezde neka budu bijele.
REPRODUKCIJA NA PODLOZI U BOJI Ako ne postoji druga mogućnost osim pozadine u boji, pravokutnik neka ima bijeli obrub čija širina mora biti jednaka 1/25 visine pravokutnika.
Načela koja treće strane moraju poštovati pri uporabi amblema Unije utvrđena su administrativnim sporazumom s Vijećem Europe (1). |
|
2. |
Licencija za prava intelektualnog vlasništva iz članka 44. stavka 6. daje EU-u sljedeća prava:
|
PRILOG IX.
Elementi za sporazume o financiranju i strateške dokumente – članak 53.
1. Elementi za sporazum o financiranju za financijske instrumente koji se provode u skladu s člankom 53. stavkom 3.
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
||
|
2. Elementi strateških dokumenata iz članka 53. stavka 1.
|
||
|
||
|
||
|
PRILOG X.
Ključni zahtjevi za sustave upravljanja i kontrole i njihova klasifikacija – članak 63. stavak 1.
|
Tablica 1. – Ključni zahtjevi za sustav upravljanja i kontrole |
Predmetna tijela |
|
|
1 |
Odgovarajuće razdvajanje dužnosti i odgovarajući pisani mehanizmi za izvješćivanje, nadzor i praćenje zadaća delegiranih posredničkom tijelu |
Upravljačko tijelo |
|
2 |
Odgovarajući kriteriji i procedure za odabir operacija |
Upravljačko tijelo |
|
3 |
Odgovarajuće obavješćivanje korisnika o primjenjivim uvjetima potpore za odabrane operacije. |
Upravljačko tijelo |
|
4 |
Odgovarajuće provjere upravljanja, uključujući odgovarajuće procedure za provjeru ispunjavanja uvjeta za financiranje koje nije povezano s troškovima i za pojednostavljene mogućnosti obračuna troškova |
Upravljačko tijelo |
|
5 |
Djelotvoran sustav kojim se osigurava držanje svih dokumenata potrebnih za revizijski trag |
Upravljačko tijelo |
|
6 |
Pouzdan elektronički sustav (uključujući veze s elektroničkim sustavima za razmjenu podataka s korisnicima) za bilježenje i pohranjivanje podataka u svrhe praćenja, ocjenjivanja, financijskog upravljanja, provjere i revizije, uključujući odgovarajuće postupke kojima se osiguravaju sigurnost, integritet i povjerljivost podataka te autentikacija korisnika |
Upravljačko tijelo |
|
7 |
Djelotvorna provedba razmjernih mjera protiv prijevara |
Upravljačko tijelo |
|
8 |
Odgovarajući postupci za sastavljanje izjave o upravljanju |
Upravljačko tijelo |
|
9 |
Odgovarajući postupci kojima se potvrđuje da su rashodi uneseni u račune zakoniti i pravilni |
Upravljačko tijelo |
|
10 |
Odgovarajući postupci za izradu i podnošenje zahtjeva za međuplaćanje i financijskih izvještaja |
Upravljačko tijelo/tijelo koje obavlja računovodstvenu funkciju |
|
11 |
Odgovarajuće razdvajanje dužnosti i neovisnost djelovanja između tijela za reviziju (i drugih revizijskih ili kontrolnih tijela na koje se tijelo za reviziju oslanja i koje nadzire, ako je to primjenjivo) i drugih nadležnih tijela za program i revizijskog rada obavljenog u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. |
Tijelo za reviziju |
|
12 |
Odgovarajuće revizije sustava |
Tijelo za reviziju |
|
13 |
Odgovarajuće revizije operacija. |
Tijelo za reviziju |
|
14 |
Odgovarajuće revizije računâ |
Tijelo za reviziju |
|
15 |
Odgovarajući postupci za osiguravanje pouzdanog revizorskog mišljenja i pripremu godišnjeg izvješća o kontroli. |
Tijelo za reviziju |
Tablica 2. – Klasifikacija sustava za upravljanje i kontrolu s obzirom na njihovo djelotvorno funkcioniranje
|
Kategorija 1. |
Dobro funkcionira. Poboljšanja nisu potrebna ili su potrebna manja poboljšanja. |
|
Kategorija 2. |
Funkcionira. Potrebna su neka poboljšanja. |
|
Kategorija 3. |
Djelomično funkcionira. Potrebna su značajna poboljšanja. |
|
Kategorija 4. |
U načelu ne funkcionira. |
PRILOG XI.
Elementi za revizijski trag – članak 63. stavak 5.
I. Obvezni elementi revizijskog traga za bespovratna sredstva:
|
1. |
dokumentacija koja omogućuje provjeru primjene kriterija za odabir koju provodi upravljačko tijelo te dokumentacija koja se odnosi na ukupni postupak odabira i odobravanje operacija; |
|
2. |
dokument (sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava ili jednakovrijedan dokument) u kojem su navedeni uvjeti za potporu koje su potpisali korisnik i upravljačko tijelo/posredničko tijelo; |
|
3. |
računovodstvena evidencija zahtjeva za plaćanje koje je podnio korisnik, kako je zabilježeno u elektroničkom sustavu upravljačkog tijela/posredničkog tijela; |
|
4. |
dokumentacija o provjerama koje se odnose na zahtjeve povezane s nepremještanjem i trajnošću kako je utvrđeno člankom 59. člankom 60. stavkom 2. i člankom 67. stavkom 3. točkom (h); |
|
5. |
dokaz plaćanja javnog doprinosa korisniku i datum plaćanja; |
|
6. |
dokumentacija o administrativnim provjerama i, ako je primjenjivo, provjerama na terenu koje je provelo upravljačko tijelo/posredničko tijelo; |
|
7. |
informacije o provedenim revizijama; |
|
8. |
dokumentacija o daljnjim mjerama upravljačkog tijela/posredničkog tijela u vezi s provjerama upravljanja i nalazima revizije; |
|
9. |
dokumentacija koja omogućuje provjeru usklađenosti s primjenjivim pravom; |
|
11. |
podaci koji se odnose na pokazatelje ostvarenja i rezultata i omogućuju usporedbu s odgovarajućim ciljnim vrijednostima i ključnim etapama; |
|
12. |
dokumentacija povezana s financijskim ispravcima i odbicima iz članka 92. stavka 5. koje je upravljačko tijelo/posredničko tijelo izvršilo na rashodima prijavljenima Komisiji; |
|
13. |
kad je riječ o bespovratnim sredstvima oblika iz članka 48. stavka 1. točke (a), računi (ili dokumenti jednakovrijedne dokazne snage) i dokaz da ih je korisnik platio te računovodstvena evidencija korisnika povezana s rashodima prijavljenima Komisiji; |
|
14. |
za bespovratna sredstva u obliku iz članka 48. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) i prema potrebi, dokumentacija kojom se opravdava metoda utvrđivanja jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa; kategorije troškova koji čine osnovu za izračun; dokumentacija kojom se dokazuju troškovi prijavljeni pod drugim kategorijama troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa; izričit pristanak upravljačkog tijela na nacrt proračuna u dokumentu u kojem se utvrđuju uvjeti potpore; dokumentacija o bruto iznosu troškova zapošljavanja i izračunu naknada po satu; ako se koriste pojednostavljene mogućnosti obračuna troškova na temelju postojećih metoda, dokumentacija kojom se potvrđuje sukladnost sa sličnim vrstama operacija i s dokumentacijom koja se zahtijeva postojećim metodama, ako postoji. |
II. Obvezni elementi za revizijski trag za financijske instrumente
|
1. |
dokumenti o uspostavljanju financijskog instrumenta, poput sporazuma o financiranju; |
|
2. |
dokumenti kojima se utvrđuju iznosi sredstava koji su iz svakog programa i svake prioritetne osi doprineseni financijskom instrumentu, rashod koji je prihvatljiv u okviru svakog programa te kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore iz fondova i ponovne uporabe sredstava koji se mogu pripisati fondovima u skladu s člancima 54. i 56.; |
|
3. |
dokumenti o funkcioniranju financijskog instrumenta, uključujući oni koji se odnose na praćenje, izvješćivanje i provjere; |
|
4. |
dokumenti koji se odnose na izlazak programskih doprinosa i likvidaciju financijskog instrumenta; |
|
5. |
dokumenti o troškovima upravljanja i naknadama za upravljanje; |
|
6. |
obrasci zahtjeva, ili jednakovrijedni dokumenti, koje predaju krajnji primatelji zajedno s popratnim dokumentima koji uključuju poslovne planove i, kad je relevantno, prethodne godišnje račune; |
|
7. |
kontrolni popisi i izvješća tijela koja provode financijski instrument; |
|
8. |
izjave u vezi s de minimis potporom; |
|
9. |
sporazumi koji su potpisani u vezi s potporom koju pružaju financijski instrumenti, uključujući onu za vlasnički kapital, zajmove, jamstva ili ostale oblike ulaganja koja se pruža krajnjim primateljima; |
|
10. |
dokaz da će se potpora pružena putem financijskog instrumenta upotrijebiti namjenski ili, ako je već pružena, da je upotrijebljena namjenski, |
|
11. |
evidencije o financijskim tokovima između upravljačkog tijela i financijskog instrumenta te u okviru financijskog instrumenta na svim razinama do krajnjih primatelja, a za jamstva dokaz da su temeljni zajmovi isplaćeni, |
|
12. |
posebna evidencija ili računovodstveni kodovi za plaćeni programski doprinos ili jamstvo koje je financijskim instrumentom odobreno u korist krajnjeg primatelja. |
Odredbe za revizijski trag za povrat potpora iz fondova od strane Komisije za program na temelju pojednostavljenih mogućnosti obračuna troškova ili financiranja koje nije povezano s troškovima
III. Obvezni elementi revizijskog traga za pojednostavljene mogućnosti obračuna troškova koje treba držati na razini upravljačkog tijela/posredničkog tijela:
|
1. |
dokumenti kojima se dokazuju troškovi prijavljeni pod drugim kategorijama troškova na koje se primjenjuje paušalna stopa; |
|
2. |
kategorije troškova i troškovi koji čine osnovu za izračun; |
|
3. |
prema potrebi, dokumenti kojima se dokazuje prilagodba iznosa; |
|
4. |
dokumenti kojima se dokazuje metoda izračuna ako se primjenjuje članak 48. stavak 2. točka (a). |
IV. Obvezni elementi revizijskog traga za financiranje koje nije povezano s troškovima koje treba držati na razini upravljačkog tijela/posredničkog tijela:
|
1. |
dokument u kojem su navedeni uvjeti potpore i oblik bespovratnih sredstava dodijeljenih korisnicima koji su potpisali korisnik i upravljačko tijelo/posredničko tijelo; |
|
2. |
dokument o ex ante pristanku Komisije na uvjete koje treba ispuniti ili rezultate koje treba postići i odgovarajući iznosi (odobravanje ili izmjena programa); |
|
3. |
dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta ili postizanje rezultata u svakoj fazi ako se provodi u koracima, kao i prije nego što se konačni rashodi prijave Komisiji; |
|
4. |
dokumentacija koja se odnosi na odabir i odobravanje operacija obuhvaćenih financiranjem koje nije povezano s troškovima. |
PRILOG XII.
E-kohezija: elektronički sustavi za razmjenu podataka između programskih tijela i korisnika – članak 63. stavak 7.
1. Odgovornosti programskih tijela u pogledu funkcioniranja elektroničkih sustava za razmjenu podataka
|
1.1. |
Osiguravanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti podataka te autentikacija pošiljatelja u skladu s člankom 63. stavkom 5., člankom 63. stavkom 7., člankom 66. stavkom 4. i člankom 76. ove Uredbe. |
|
1.2. |
Osiguravanje dostupnosti i funkcioniranja tijekom uobičajenog radnog vremena i izvan njega (osim tijekom tehničkog održavanja). |
|
1.3. |
Upotreba funkcionalnosti sustava kojima se omogućuje sljedeće:
|
|
1.4. |
Osiguravanje vođenja evidencije i pohranjivanja podataka u sustav koji omogućuje administrativne provjere zahtjeva za plaćanje koje su dostavili korisnici u skladu s člankom 68. stavkom 2. te koji omogućuje revizije. |
2. Odgovornosti programskih tijela u vezi s načinima za prijenos dokumenata i podataka za sve oblike razmjene
|
2.1. |
Osiguravanje upotrebe elektroničkog potpisa koji je u skladu s jednom od triju vrsta elektroničkih potpisa kako je utvrđeno Direktivom 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1). |
|
2.2. |
Omogućivanje pohranjivanja datuma slanja dokumenata i podataka između korisnika i programskih tijela. |
|
2.3. |
Osiguravanje pristupačnosti izravno preko interaktivnog korisničkog sučelja (web aplikacija) ili preko tehničkog sučelja kojim se omogućuju automatska sinkronizacija i prijenos podataka između sustavâ korisnikâ i sustavâ država članica. |
|
2.4. |
Osiguravanje zaštite privatnosti osobnih podataka pojedinaca i poslovnih tajni pravnih osoba u skladu s Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (4) |
(1) Direktiva 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektroničke potpise (SL L 13, 19.1.2000., str. 12.).
(2) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(3) Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika s obzirom na elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Direktiva o univerzalnim uslugama), Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (SL L 337, 18.12.2009., str. 11.).
(4) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
PRILOG XIII.
SFC2021: elektronički sustav za razmjenu podataka između država članica i Komisije – članak 63. stavak 8.
1. Odgovornosti Komisije
|
1.1. |
Osiguravanje rada elektroničkog sustava za razmjenu podataka („SFC2021”) za sve službene razmjene podataka između države članice i Komisije. SFC2021 sadržava barem informacije specificirane u predlošcima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom. |
|
1.2. |
Osiguravanje sljedećih karakteristika sustava SFC2021:
|
|
1.3. |
Osiguravanje politike sigurnosti informacijske tehnologije za SFC2021 primjenjive na osoblje koje se koristi sustavom u skladu s relevantnim pravilima Unije, posebice Odlukom Komisije C(2006) 3602 (1) i njezinim provedbenim pravilima. |
|
1.4. |
Komisija imenuje osobu ili osobe nadležne za definiranje, održavanje i osiguravanje ispravne primjene sigurnosne politike na SFC2021. |
2. Odgovornosti država članica
|
2.1. |
Osiguravanje da programska tijela države članice utvrđena u skladu s člankom 65. stavkom 1., kao i tijela zadužena za određene zadaće pod odgovornošću upravljačkog tijela u skladu s člankom 65. stavkom 3. ove Uredbe, u SFC2021 unose informacije povezane s prijenosom za koji su zadužene i da ih ažuriraju. |
|
2.2. |
Osiguravanje da podnesene informacije provjerava osoba koja nije osoba koja je unijela podatke za taj prijenos. |
|
2.3. |
Omogućivanje prethodno navedenog razdvajanja zadaća putem informacijskih sustava upravljanja i kontrole države članice koji su automatski povezani sa SFC2021. |
|
2.4. |
Imenovanje jedne ili više osoba odgovornih za upravljanje pravima pristupa koje će obavljati sljedeće zadaće:
|
|
2.5. |
Ostvarivanje okružja za zaštitu privatnosti i osobnih podataka pojedinaca i poslovnih tajni pravnih osoba u skladu s Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća, Direktivom 1995/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbom (EZ) br. 45/2001. |
|
2.6. |
Donošenje nacionalnih, regionalnih ili lokalnih politika informacijske sigurnosti u pogledu pristupa sustavu SFC2021 na temelju procjene rizika primjenjive na sva tijela koja se tim sustavom služe, a radi rješavanja sljedećih aspekata:
|
|
2.7. |
Stavljanje dokumenta iz točke 2.6. na raspolaganje Komisiji na zahtjev. |
|
2.8. |
Imenovanje osobe ili osoba odgovornih za održavanje i osiguravanje primjene nacionalnih, regionalnih ili lokalnih politika informacijske sigurnosti koje će djelovati kao kontaktna točka s osobom ili osobama koje imenuje Komisija, a na koje se upućuje u točki 1.4. |
3. Zajednička odgovornost Komisije i država članica
|
3.1. |
Osiguravanje pristupačnosti izravno putem interaktivnog sučelja za korisnike (tj. web aplikacija) ili putem tehničkog sučelja primjenom unaprijed definiranih protokola (tj. web usluga) koje omogućuje automatsku sinkronizaciju i prijenos podataka između informacijskih sustava država članica i SFC2021. |
|
3.2. |
Utvrđivanje datuma elektroničkog prijenosa informacija iz države članice prema Komisiji i obrnuto koji se smatra datumom podnošenja predmetnog dokumenta. |
|
3.3. |
Osiguravanje da se službeni podaci razmjenjuju isključivo putem sustava SFC2021 (osim ako nastupi viša sila) i da se informacije navedene u elektroničkim obrascima ugrađenima u SFC2021 (dalje u tekstu „strukturirani podaci”) ne zamijene nestrukturiranim podacima i da strukturirani podaci imaju prednost pred nestrukturiranim podacima u slučaju nedosljednosti.
U slučaju više sile, kvara SFC2021 ili nepovezanosti sa SFC2021 koja traje više od jednog radnog dana u posljednjem tjednu prije propisanog roka za podnošenje informacija ili u razdoblju od 18. do 26. prosinca ili pet radnih dana u drugim razdobljima, razmjena podataka između države članice i Komisije može se odvijati u papirnatom obliku pomoću predložaka utvrđenih ovom Uredbom, a u tom je slučaju datum podnošenja jednak datumu podnošenja predmetnog dokumenta. Nakon što uzrok više sile više ne bude aktualan, predmetna stranka bez odgode unosi u SFC2021 informacije koje su već dostavljene u papirnatom obliku. |
|
3.4. |
Osiguravanje usklađenosti s uvjetima informacijske sigurnosti objavljenima na portalu sustava SFC2021 i mjerama koje Komisija provodi u okviru sustava SFC2021 radi sigurnog prijenosa podataka, posebno u vezi s uporabom tehničkog sučelja iz točke 1. |
|
3.5. |
Provođenje i osiguravanje djelotvornosti sigurnosnih mjera koje su donesene u cilju zaštite podataka koji su pohranjeni i preneseni putem sustava SFC2021. |
|
3.6. |
Godišnje ažuriranje i preispitivanje politike informacijske sigurnosti SFC-a te odgovarajućih nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika informacijske sigurnosti u slučaju tehnoloških promjena, detekcije novih prijetnji ili drugih važnih razvoja. |
(1) Odluka Komisije C(2006) 3602 od 16. kolovoza 2006. o sigurnosti informacijskih sustava kojima se koristi Europska komisija.
(2) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(3) Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika s obzirom na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih podataka i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (SL L 337, 18.12.2009., str. 11.).
(4) Direktiva 1995/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
PRILOG XIV.
Predložak opisa sustava upravljanja i kontrole – članak 63. stavak 9.
1. OPĆENITO
|
1.1. |
Informacije dostavlja:
|
|
1.2. |
Dostavljene informacije opisuju stanje na dan: (dd.mm.gg.) |
|
1.3. |
Struktura sustava (opće informacije i dijagram toka koji prikazuje organizacijske odnose među nadležnim tijelima/tijelima uključenima u sustav upravljanja i kontrole). |
|
1.3.1. |
Upravljačko tijelo (ime, adresa i kontaktna točka u upravljačkom tijelu). |
|
1.3.2. |
Posrednička tijela (ime, adresa i kontaktne točke u posredničkim tijelima). |
|
1.3.3. |
Tijelo koje obavlja računovodstvenu funkciju (ime, adresa i kontaktne točke u upravljačkom tijelu ili programskom tijelu zaduženom za računovodstvenu funkciju) |
|
1.3.4. |
Potrebno je navesti kako se poštuje načelo razdvajanja funkcija između i unutar programskih tijela. |
2. UPRAVLJAČKO TIJELO
2.1. Upravljačko tijelo i njegove glavne funkcije
|
2.1.1. |
Status upravljačkog tijela (nacionalno, regionalno ili lokalno javno ili privatno tijelo) i tijela čiji je ono dio. |
|
2.1.2. |
Pregled funkcija i zadaća koje izravno obavlja upravljačko tijelo. |
|
2.1.3. |
Ako je primjenjivo, pregled svake funkcije po posredničkim tijelima (1) i zadaća koje je upravljačko tijelo delegiralo, identifikacija posredničkih tijela i oblik delegiranja. Potrebno je navesti upućivanje na relevantne dokumente (sporazume u pisanom obliku). |
|
2.1.4. |
Postupci kojima se nadziru funkcije i zadaće koje je delegiralo upravljačko tijelo. |
|
2.1.5. |
Okvir kojim se osigurava da će se, prema potrebi, primijeniti prikladan postupak upravljanja rizicima, posebno u slučaju velikih izmjena sustava upravljanja i kontrole. |
2.2. Opis organizacije i postupaka povezanih sa svakom od funkcija i zadaća upravljačkog tijela (2)
|
2.2.1. |
Opis funkcija, među ostalim računovodstvene funkcije, i zadaća koje obavlja upravljačko tijelo. |
|
2.2.2. |
Opis organizacije rada u okviru različitih funkcija, među ostalim računovodstvene funkcije, postupaka koji se primjenjuju, funkcija koje su delegirane, ako jesu, načina na koje se nadziru itd. |
|
2.2.3. |
Organizacijska shema upravljačkog tijela i informacije o njegovu odnosu sa svim ostalim tijelima ili odjelima (unutarnjima ili vanjskima) koji obavljaju funkcije i zadaće predviđene člancima od 66. do 69. |
|
2.2.4. |
Navođenje planiranih sredstava koja će se dodijeliti za različite funkcije upravljačkog tijela (uključujući informacije o svakoj predviđenoj eksternalizaciji poslovnih procesa, prema potrebi). |
3. TIJELO KOJE OBAVLJA RAČUNOVODSTVENU FUNKCIJU
3.1. Status i opis organizacije i postupaka povezanih s funkcijama tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju
|
3.1.1. |
Status tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju (nacionalno, regionalno ili lokalno javno ili privatno tijelo) i tijela čiji je ono dio, prema potrebi. |
|
3.1.2. |
Opis funkcija i zadaća utvrđenih u članku 70. koje izvršava tijelo koje obavlja računovodstvenu funkciju. |
|
3.1.2. |
Opis načina na koji je rad organiziran (tijekovi rada, procesi, unutarnja podjela), postupaka koji se primjenjuju, načina na koje se nadziru itd. |
|
3.1.3. |
Navođenje planiranih sredstava koja će se dodijeliti za različite računovodstvene zadaće. |
4. ELEKTRONIČKI SUSTAV
4.1. Opis elektroničkih sustava, uključujući dijagram toka (središnji ili zajednički mrežni sustav ili decentralizirani sustav s poveznicama među sustavima) namijenjenih za:
|
4.1.1. |
Bilježenje i pohranjivanje podataka u računalnom obliku o svakoj operaciji, uključujući, prema potrebi, podatke o pojedinačnim sudionicima te raščlambu podataka o pokazateljima kada je to predviđeno Uredbom. |
|
4.1.2. |
Osiguravanje da se računovodstvene evidencije za svaku operaciju bilježe i pohranjuju i da te evidencije podupiru podatke potrebne za sastavljanje zahtjeva za plaćanje i financijskih izvještaja. |
|
4.1.3. |
Održavanje računovodstvene evidencije rashoda prijavljenih Komisiji i odgovarajućeg javnog doprinosa isplaćenog korisnicima. |
|
4.1.4. |
Bilježenje svih iznosa oduzetih od zahtjeva za plaćanje i računa kako je utvrđeno u članku 92. stavku 5. i navođenje razloga za te odbitke. |
|
4.1.5. |
Navođenje funkcioniraju li sustavi djelotvorno i mogu li se u njima pouzdano bilježiti podaci navedeni na dan kada je taj opis sastavljen kako je navedeno u točki 1.2. |
|
4.1.6. |
Opis postupaka kojima se provjerava jesu li zajamčene sigurnost, integritet i povjerljivost elektroničkih sustava. |
(1) Uključujući računovodstvenu funkciju za fondove FAMI, FUS i IMBF jer je za nju odgovorno upravljačko tijelo prema članku 66. stavku 3.
(2) Uključujući računovodstvenu funkciju za fondove FAMI, FUS i IMBF jer je za nju odgovorno upravljačko tijelo prema članku 66. stavku 3.
PRILOG XV.
Predložak izjave o upravljanju – članak 68. stavak 1. točka (f)
Ja/mi, niže potpisani (prezime/prezimena, ime/imena, funkcija/funkcije), voditelj upravljačkog tijela za program (naslov operativnog programa, CCI),
na temelju provedbe (naziv programa) tijekom obračunske godine koja je završila 30. lipnja (godina), na temelju vlastite prosudbe i svih informacija koje su mi/nam dostupne na datum podnošenja financijskih izvještaja Komisiji, uključujući rezultate provjera upravljanja provedenih u skladu s člankom 68. Uredbe (EU) br. xx/xx i rezultate revizija u pogledu rashoda uključenih u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji za obračunsku godinu koja je završila 30. lipnja … (godina),
te uzimajući u obzir moje/naše obveze u skladu s Uredbom (EU) xx/xx,
izjavljujem/izjavljujemo sljedeće:
|
(a) |
informacije u računima ispravno su prikazane, potpune i točne u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. XX., |
|
(b) |
rashodi u računima u skladu su s važećim zakonodavstvom i upotrijebljeni su u predviđenu svrhu. |
Potvrđujem/potvrđujemo da su nepravilnosti utvrđene u završnom izvješću o reviziji i kontroli za obračunsku godinu odgovarajuće iskazane u računima, posebice kako bi se postigla usklađenost s člankom 92. i podnijeli računi iz kojih se može steći uvjerenje da su te nepravilnosti ispod razine značajnosti od 2 %.
Potvrđujem/potvrđujemo i da su rashodi koji su predmet tekuće procjene u pogledu njihove zakonitosti i pravilnosti isključeni iz računa do donošenja zaključka procjene radi mogućeg uključivanja u zahtjev za međuplaćanje u kasnijoj obračunskoj godini.
Nadalje, potvrđujem/potvrđujemo pouzdanost podataka koji se odnose na pokazatelje, ključne etape i napredak programa.
Potvrđujem/potvrđujemo postojanje djelotvornih i razmjernih mjera za suzbijanje prijevara koje uzimaju u obzir rizike utvrđene u tom pogledu.
Konačno, potvrđujem/potvrđujemo da nemam/nemamo saznanja ni o kakvim neobjavljenim informacijama koje se odnose na provedbu operativnog programa, a koje bi mogla naštetiti ugledu kohezijske politike.
PRILOG XVI.
Predložak revizorskog mišljenja – članak 71. stavak 3. točka (a)
Europskoj komisiji, Glavnoj upravi
1. UVOD
Ja, niže potpisani, koji zastupam [ime tijela za reviziju], neovisan sam u smislu članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) br. […], i izvršio sam reviziju u pogledu
|
i) |
računa za obračunsku godinu koja je počela 1. srpnja… [godina] i završila 30. lipnja … [godina] (1) s datumom … [datum računa dostavljenih Komisiji] (u nastavku: „računi”), |
|
ii) |
zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje je od Komisije zatražena nadoknada u odnosu na obračunsku godinu (a što je uvršteno u račune), i |
|
iii) |
funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole te sam provjerio izjavu o upravljanju u vezi s programom [naziv programa, broj CCI] (dalje u tekstu „program”), |
a kako bih sastavio revizorsko mišljenje u skladu s člankom 71 stavkom 3.
2. ODGOVORNOSTI UPRAVLJAČKOG TIJELA
[Ime upravljačkog tijela], određeno kao upravljačko tijelo programa, odgovorno je za osiguravanje pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u pogledu funkcija i zadaća predviđenih člancima od 66. do 70.
Usto, [ime upravljačkog tijela ili tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju prema potrebi] odgovorno je osigurati potpunost, točnost i istinitost računa te o tome dati izjavu, kako je propisano člankom 70. Uredbe (EU) br. […].
Nadalje, u skladu s člankom 68. Uredbe (EU) br. […] odgovornost je upravljačkog tijela potvrditi da su rashodi evidentirani u računima zakoniti i pravilni i u skladu s primjenjivim pravom.
3. ODGOVORNOSTI TIJELA ZA REVIZIJU
U skladu s člankom 71. Uredbe (EU) br. […] moja je odgovornost neovisno izraziti mišljenje o tome jesu li računi potpuni, točni i istiniti, jesu li rashodi za koje je od Komisije zatražena nadoknada i koji su prijavljeni u računima zakoniti i pravilni te funkcioniraju li uspostavljeni sustavi upravljanja i kontrole pravilno.
Isto je tako moja odgovornost u mišljenje uključiti izjavu o tome dovodi li revizija u pitanje tvrdnje navedene u izjavi o upravljanju.
Revizije u odnosu na program provedene su u skladu s revizijskom strategijom te su provedene u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. Tim se standardima zahtijeva da tijelo za reviziju djeluje usklađeno s etičkim zahtjevima i da planira i provodi revizije radi pribavljanja razumnog uvjerenja za potrebe revizorskog mišljenja.
Revizija uključuje provedbu postupaka za pribavljanje dovoljnih i primjerenih dokaza za potkrepljivanje mišljenja iznesenog u nastavku. Provedeni postupci ovise o stručnoj prosudbi revizora, uključujući procjenu rizika značajne neusklađenosti, zbog prijevare ili zbog pogreške. Provedeni revizorski postupci su oni za koje vjerujem da su prikladni u tim okolnostima i u skladu su sa zahtjevima Uredbe (EU) br. […].
Vjerujem da su prikupljeni revizijski dokazi dovoljni i primjereni kao osnova za moje mišljenje, [ako postoje ograničenja opsega:] osim onih navedenih u odlomku „Ograničenje opsega”.
Sažetak nalaza dobivenih revizijama u pogledu programa naveden je u priloženom godišnjem izvješću o kontroli u skladu s člankom 71. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) br. […].
4. OGRANIČENJE OPSEGA
Ili:
Nije bilo ograničenja u opsegu revizije.
Ili:
Opseg revizije bio je ograničen sljedećim čimbenicima:
|
(a) |
… |
|
(b) |
… |
|
(c) |
…. |
[Navesti sva ograničenja opsega revizije (1), na primjer nedostatak popratnih dokumenata i predmeti na temelju kojih se vodi sudski postupak, te u odjeljku „Mišljenje s rezervom” u nastavku iznijeti procjenu iznosa rashoda i doprinosa Unije na koje navedeno utječe te utjecaj ograničenja opsega na revizorsko mišljenje. Daljnja objašnjenja u tom pogledu navode se u godišnjem izvješću o kontroli, prema potrebi.]
5. MIŠLJENJE
Ili:
(Pozitivno mišljenje)
Na temelju revizije koju sam proveo smatram:
|
(i) |
da su računi istiniti i daju vjeran prikaz; |
|
(ii) |
da su rashodi uneseni u račune zakoniti i pravilni (2); |
|
(iii) |
da sustav upravljanja i kontrole valjano funkcionira. |
Provedenom revizijom ne dovode se u pitanje tvrdnje iz izjave o upravljanju.
Ili:
(Mišljenje s rezervom)
Na temelju revizije koju sam proveo smatram:
|
1) |
računi
|
|
2) |
zakonitost i pravilnost rashoda koji su ovjereni u računima
Učinak koji odgovara rezervi u mišljenju ograničen je [ili znatan] i jednak je …. (iznos u EUR od ukupnog iznosa ovjerenih rashoda) |
|
3) |
sustav upravljanja i kontrole koji je postojao na datum revizorskog mišljenja
Učinak koji odgovara rezervi u mišljenju ograničen je [ili znatan] i jednak je …. (iznos u EUR od ukupnog iznosa ovjerenih rashoda) |
Provedenom revizijom ne dovode se/dovode se [izbrisati prema potrebi] u pitanje tvrdnje iz izjave o upravljanju.
[Ako provedena revizija dovodi u pitanje tvrdnje iz izjave o upravljanju, tijelo za reviziju u ovom stavku navodi aspekte zbog kojih je došlo do tog zaključka.]
Ili
(Negativno mišljenje)
Na temelju revizije koju sam proveo smatram:
|
(i) |
da [su] računi [nisu] istiniti i pravični i [ne] daju vjeran prikaz [izbrisati prema potrebi]; i/ili |
|
(ii) |
da [su] rashodi u računima za koje je od Komisije zatražena nadoknada [nisu] zakoniti i pravilni [izbrisati prema potrebi]; i/ili |
|
(iii) |
da uspostavljeni sustav upravljanja i kontrole funkcionira/ ne funkcionira [izbrisati prema potrebi] valjano. |
Ovo se negativno mišljenje temelji na sljedećim aspektima:
|
— |
u odnosu na značajna pitanja u vezi s računima: i/ili [izbrisati prema potrebi] |
|
— |
u odnosu na značajna pitanja u vezi sa zakonitošću i pravilnošću rashoda u računima za koje je od Komisije zatražena nadoknada: i/ili [izbrisati prema potrebi] |
|
— |
u odnosu na značajna pitanja u vezi s funkcioniranjem sustava upravljanja i kontrole (3): |
Provedenom revizijom dovode se u pitanje tvrdnje iz izjave o upravljanju za sljedeće aspekte:
[tijelo za reviziju može uključiti i posebnu napomenu koja ne utječe na njegovo mišljenje, kako je utvrđeno u međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. Uskraćivanje mišljenja može se predvidjeti u iznimnim slučajevima (4).]
Datum:
Potpis:
|
(2) |
Potrebno uvrstiti u slučaju programa Interrega. |
|
(5) |
U mišljenju se navode tijela te aspekti njihovih sustava koji nisu u skladu sa zahtjevima i/ili nisu ispravno funkcionirali ako to utječe na sustav upravljanja i kontrole, osim ako te informacije već nisu jasno navedene u godišnjem izvješću o kontroli; odlomak s mišljenjem odnosi se na točno određene dijelove ovog izvješća u kojima su takve informacije navedene. |
(1) Uključujući u svrhe programa Interrega koji nisu obuhvaćeni godišnjim uzorkom za revizije operacija koji sastavlja Komisija kako je predviđeno člankom 48. Uredbe o ETS-u.
(2) Osim programa Interrega koji nisu obuhvaćeni godišnjim uzorkom za revizije operacija koji sastavlja Komisija kako je predviđeno člankom 48. Uredbe o ETS-u ako u predmetnoj obračunskoj godini nije u računima moguće provjeriti rashode za koje je zatražena nadoknada.
(3) Jednaka opaska kao u prethodnoj bilješci.
(4) Ti bi se iznimni slučajevi trebali odnositi na nepredviđene, vanjske čimbenike izvan područja djelovanja tijela za reviziju.
PRILOG XVII.
Predložak godišnjeg izvješća o kontroli – članak 71. stavak 3. točka (b)
1. Uvod
|
1.1. |
Podaci o tijelu za reviziju i drugim tijelima koja su bila uključena u pripremu izvješća. |
|
1.2. |
Referentno razdoblje (tj. obračunska godina). |
|
1.3. |
Razdoblje revizije (tijekom kojeg je provedena revizija). |
|
1.4. |
Utvrđivanje operativnog programa (ili više operativnih programa) koji je obuhvaćen izvješćem te njegova upravljačkog tijela (ili više upravljačkih tijela). Ako je izvješćem obuhvaćeno više programa ili fondova, informacije se raščlanjuju prema programu i fondu, a u svakom odjeljku utvrđuju se informacije specifične za program i/ili fond. |
|
1.5. |
Opis koraka poduzetih u cilju izrade izvješća i revizorskog mišljenja. Ovaj odjeljak treba obuhvaćati i informacije o provjerama dosljednosti izjave o upravljanju koje je provelo tijelo za reviziju. |
Odjeljak 1.5. prilagođava se za programe Interrega kako bi se opisali koraci poduzeti radi pripreme izvješća na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interrega kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u].
2. Znatne promjene u sustavima upravljanja i kontrole
|
2.1. |
Pojedinosti svih velikih promjena u sustavima upravljanja i kontrole povezanih s odgovornostima upravljačkog tijela, a posebno u pogledu delegiranja funkcija posredničkim tijelima, te opis njihove usklađenosti s člancima od 66. do 70. i člankom 75. na temelju revizije koju je provelo tijelo za reviziju. |
|
2.2. |
Informacije o primjeni pojačanih proporcionalnih mehanizama u skladu s člancima od 77. do 79. |
3. Promjene u revizijskoj strategiji
|
3.1. |
Pojedinosti svih promjena koje su napravljene u pogledu revizijske strategije i povezana objašnjenja. Posebno navesti sve promjene u metodi uzorkovanja primijenjenoj u reviziji operacija (vidjeti odjeljak 5. u nastavku) te je li strategija mijenjana zbog primjene pojačanih proporcionalnih mehanizama u skladu s člancima od 77. do 79. Uredbe. |
|
3.2. |
Prethodni odjeljak 1. prilagođava se za programe Interrega kako bi se opisale promjene revizijske strategije na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interrega kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u]. |
4. Revizije sustava (ako je primjenjivo)
Ovaj se odjeljak primjenjuje za tijela za reviziju koja ne primjenjuju pojačane proporcionalne mehanizme za predmetnu obračunsku godinu.
|
4.1. |
Podaci o tijelima koja su provela revizije (uključujući tijelo za reviziju) pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole programa – u nastavku „revizije sustava”. |
|
4.2. |
Opis osnove za provedene revizije, uključujući upućivanje na mjerodavnu revizijsku strategiju i, konkretnije, na metodologiju procjene rizika i rezultate na temelju kojih je utvrđen plan revizije sustava. Ako je procjena rizika ažurirana, to je potrebno opisati u prethodnom odjeljku 3., kojim su obuhvaćene promjene revizijske strategije. |
|
4.3. |
U pogledu tablice u odjeljku 9.1. u nastavku, opis glavnih nalaza i zaključaka donesenih na temelju revizija sustava, uključujući revizije usmjerene na specifična tematska područja. |
|
4.4. |
Navođenje jesu li uočene nepravilnosti za koje se smatra da su sustavne prirode te navođenje poduzetih mjera, uključujući iznos nepravilnih rashoda i sve povezane financijske ispravke, u skladu s člankom 71. stavkom 3. točkom (b) i člankom 97. Uredbe. |
|
4.5. |
Informacije o naknadnom postupanju po revizorskim preporukama danima na temelju revizija sustava iz prethodnih obračunskih godina. |
|
4.6. |
Opis nepravilnosti ili nedostataka povezanih s financijskim instrumentima ili drugih vrsta rashoda ili troškova pokrivenih određenim pravilima (npr. državna potpora, javna nabava, pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova, financiranje koje nije povezano s troškovima), utvrđenih tijekom revizija sustava te opis naknadnog postupanja upravljačkog tijela u cilju ispravljanja tih nepravilnosti ili nedostataka. |
|
4.7. |
Razina uvjerenja dobivenog nakon revizija sustava (niska/prosječna/visoka) i obrazloženje. |
5. Revizije operacija
Odjeljci od 5.1. do 5.10. u nastavku prilagođavaju se za programe Interrega kako bi se opisali koraci poduzeti radi pripreme izvješća na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interrega kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u].
|
5.1. |
Navođenje tijela (uključujući tijelo za reviziju) koji su izvršili reviziju operacija (kao što je predviđeno člankom 73.). |
|
5.2. |
Opis primijenjene metodologije uzorkovanja i informacije je li metodologija u skladu s revizijskom strategijom. |
|
5.3. |
Navođenje parametara upotrijebljenih za statističko uzorkovanje i objašnjenje temeljnih izračuna i primijenjene profesionalne procjene. Parametri za uzorkovanje obuhvaćaju sljedeće: razine značajnosti, razine povjerenja, jedinice uzorka, očekivane stope pogreške, razdoblja uzorkovanja, standardne devijacije, vrijednosti populacije, veličine populacije, veličine uzorka, informacije o stratifikaciji. Izračuni na kojima se temelji odabir uzorka, ukupna stopa pogreške i ukupna stopa preostale pogreške u odjeljku 9.3. u nastavku, u formatu koji omogućuje razumijevanje osnovnih poduzetih koraka, u skladu s posebnom metodom uzorkovanja koja je upotrijebljena. |
|
5.4. |
Usklađivanje iznosa uključenih u račune te iznosa koji su tijekom obračunske godine prijavljeni u zahtjevima za međuplaćanje s populacijom iz koje je dobiven nasumični uzorak (stupac A tablice u odjeljku 9.2. u nastavku). Stavke za usklađivanje uključuju negativne jedinice uzorka ako su izvršeni financijski ispravci. |
|
5.5. |
Ako postoje negativne stavke, potvrda da se s njima postupalo kao zasebnom populacijom. Analiza glavnih rezultata revizija tih stavki, usredotočujući se konkretno na potvrdu jesu li odluke o primjeni financijskih ispravaka (koje su donijele države članice ili Komisija) evidentirane u računima kao povučena sredstva. |
|
5.6. |
U slučaju primjene nestatističkog uzorkovanja navesti razloge primjene te metode, postotak jedinica uzorka obuhvaćenih revizijama, korake poduzete kako bi se osigurala nasumičnost uzorka, imajući na umu to da uzorak mora biti reprezentativan.
Dodatno, popis koraka poduzetih kako bi se osigurala dovoljna veličina uzorka na temelju kojeg tijelo za reviziju može pripremiti valjano revizorsko mišljenje. Ako se primjenjuje nestatističko uzorkovanje, potrebno je izračunati i ukupnu (predviđenu) stopu pogreške. |
|
5.7. |
Analiza glavnih nalaza revizija operacija u kojoj se opisuje sljedeće:
Potrebno je navesti dodatna objašnjenja podataka prikazanih u odjeljcima 9.2. i 9.3. u nastavku, a posebice u pogledu ukupne stope pogreške. |
|
5.8. |
Pojedinosti o svim financijskim ispravcima za obračunsku godinu koje je provelo upravljačko tijelo prije podnošenja računa Komisiji, a koji proizlaze iz revizija operacija, uključujući paušalnu stopu ili ekstrapolirane ispravke, zbog kojih je na 2 % smanjena stopa preostale pogreške koja se odnosi na rashode uključene u račune u skladu s člankom 92. |
|
5.9. |
Usporedba ukupne stope pogreške i stope preostale pogreške (kako je prikazano u nastavku u odjeljku 9.2.) s razinom značajnosti od 2 % kako bi se utvrdilo postoje li značajne netočnosti u pogledu populacije i učinka na revizorsko mišljenje. |
|
5.10. |
Podaci o tome jesu li uočene nepravilnosti za koje se smatra da su sustavne prirode i o poduzetim mjerama, uključujući iznos nepravilnih rashoda i sve povezane financijske ispravke. |
|
5.11. |
Informacije o naknadnom postupanju u pogledu revizija operacija provedenih na zajedničkom uzorku za programe Interrega na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interreg kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u]. |
|
5.12. |
Informacije o naknadnom postupanju u pogledu revizija operacija iz prethodnih obračunskih godina, posebice o ozbiljnim nedostacima sustavne prirode. |
|
5.13. |
Tablica u skladu s vrstama pogrešaka koje su eventualno usuglašene s Komisijom. |
|
5.14. |
Zaključci doneseni na temelju glavnih nalaza revizija operacija u pogledu pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole. |
Odjeljak 5.14. prilagođava se za programe Interrega kako bi se opisali koraci poduzeti radi donošenja zaključaka na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interreg kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u].
6. Revizije financijskih izvještaja
|
6.1. |
Navođenje nadležnih tijela/tijela koja provode revizije računa. |
|
6.2. |
Opis revizijskog pristupa primijenjenog pri provjeravanju potpunosti, točnosti i istinitosti računa. To uključuje upućivanje na reviziju izvršenu u kontekstu revizija sustava, revizije operacija relevantne za uvjerenje o računima i dodatne provjere koje se trebaju provesti nad nacrtima računa prije nego ih se pošalje Komisiji. |
|
6.3. |
Zaključci doneseni na temelju revizija u pogledu potpunosti, točnosti i istinitosti računa, uključujući navođenje financijskih ispravaka provedenih u računima, a učinjenih na temelju tih zaključaka. |
|
6.4. |
Navođenje jesu li uočene nepravilnosti za koje se smatra da su sustavne prirode te navođenje poduzetih mjera. |
7. Ostale informacije
|
7.1. |
Procjena tijela za reviziju u pogledu sumnji na prijevaru koja je otkrivena u kontekstu revizija koje to tijelo provodi (uključujući slučajeve koje su prijavila druga nacionalna tijela ili tijela EU-a i koji se odnose na operacije koje je revidiralo tijelo za reviziju), zajedno s poduzetim mjerama. Informacije o broju slučajeva, ozbiljnosti i obuhvaćenim iznosima, ako su poznati. |
|
7.2. |
Naknadni događaji koji su nastupili nakon kraja obračunske godine, a prije nego što je Komisiji poslano godišnje izvješće o kontroli, a koji su uzeti u obzir pri utvrđivanju razine uvjerenja i mišljenju tijela za reviziju. |
8. UKUPNA RAZINA UVJERENJA
|
8.1. |
Navođenje ukupne razine uvjerenja u pogledu pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole i objašnjenje kako je ta razina uvjerenja stečena iz kombinacije rezultata revizija sustava i revizija operacija. Prema potrebi, tijelo za reviziju uzima u obzir i rezultate drugih provedenih nacionalnih revizija ili revizija na razini Unije. |
|
8.2. |
Procjena svih provedenih mjera ublažavanja koje nisu povezane s financijskim ispravcima, provedeni financijski ispravci i procjena jesu li potrebne dodatne korektivne mjere iz perspektive poboljšanja sustava upravljanja i kontrole i iz perspektive utjecaja na proračun EU-a. |
9. PRILOZI GODIŠNJEM IZVJEŠĆU O KONTROLI
9.1. Rezultati revizija sustava.
|
Subjekt nad kojim je provedena revizija |
Fond (program financiran iz više fondova) |
Naziv revizije |
Datum završnog izvješća o reviziji |
Program: [CCI i naziv programa] |
Ukupna procjena (kategorija 1, 2, 3, 4) (kako je utvrđeno u tablici 2. u Prilogu X. Uredbi) |
Napomene |
|||||||||
|
Ključni zahtjevi (KZ) (prema potrebi) (kako je utvrđeno u tablici 1. u Prilogu X. Uredbi) |
|||||||||||||||
|
KZ 1 |
KZ 2 |
KZ 3 |
KZ 4 |
KZ 5 |
KZ 6 |
KZ 7 |
KZ 8 |
KZ 9 |
KZ 10 |
|
|
||||
|
UPRAVLJAČKO TIJELO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
POSREDNIČKA TIJELA |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
Računovodstvena funkcija (ako je ne obavlja upravljačko tijelo) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||
|
Napomena: Prazni dijelovi tablice odnose se na ključne zahtjeve koji se ne primjenjuju na subjekt nad kojim je provedena revizija. |
|||||||||||||||
9.2. Rezultati revizija operacija
|
Fond |
Broj CCI programa |
Naslov programa |
A |
B |
C |
D |
E |
F |
G |
H |
|||||||||||||
|
Iznos u EUR koji odgovara populaciji iz koje je dobiven uzorak (7) |
Rashodi koji se odnose na obračunsku godinu revidiranu za nasumični uzorak |
Iznos nepravilnih rashoda u nasumičnom uzorku |
Ukupna stopa pogreške (8) |
Ispravci provedeni kao rezultat ukupne stope pogreške |
Preostala ukupna stopa pogreške (F = (D * A) – E) |
Ostali rashodi podvrgnuti reviziji (9) |
Iznos nepravilnih rashoda u ostalim rashodima podvrgnutima reviziji |
||||||||||||||||
|
Iznos (10) |
% (11) |
||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||
|
9.3. |
Izračuni na kojima se temelji odabir nasumičnog uzorka, ukupna stope greške i ukupna stopa preostale greške |
(1) Nasumične pogreške, sustavne pogreške, anomalije.
(2) Na primjer: prihvatljivost, javna nabava, državna potpora.
(3) Stopa pogreške po sloju navodi se ako je stratifikacija primijenjena za podpopulacije sa sličnim značajkama kao što su operacije koje se sastoje od financijskih doprinosa iz programa financijskim instrumentima, stavkama visoke vrijednosti, fondovima (u slučaju programa financiranih iz više fondova).
(7) Stupac A odnosi se na populaciju iz koje je dobiven nasumični uzorak, odnosno ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiranih u računovodstvenom sustavu upravljačkog tijela/računovodstvene funkcije koji je uvršten u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji umanjen za negativne jedinice uzorka ako ih ima. Ako je primjenjivo, obrazloženja se daju u odjeljku 5.4.
(8) Ukupna stopa pogreške izračunava se prije primjene bilo kakvih financijskih ispravaka u odnosu na revidirani uzorak ili populaciju iz koje je dobiven nasumični uzorak. Ako nasumični uzorak obuhvaća više od jednog fonda ili programa, ukupna (izračunana) stopa pogreške u stupcu D odnosi se na cijelu populaciju. Ako se primjenjuje stratifikacija, dodatne informacije po sloju navode se u odjeljku 5.7.
(9) Stupac G odnosi se na rashode revidirane u okviru dopunskog uzorka.
(10) Iznos revidiranih rashoda (ako se primjenjuje poduzorkovanje, u ovaj se stupac uvrštava samo iznos stavki rashoda koji su efektivno revidirani).
(11) Postotak revidiranih rashoda u odnosu na populaciju.
PRILOG XVIII.
Predložak revizijske strategije – članak 72.
1. UVOD
|
(a) |
Utvrđivanje operativnih programa (naslovi i brojevi CCI (1), fondova i razdoblja obuhvaćenih revizijskom strategijom; |
|
(b) |
utvrđivanje tijela za reviziju nadležnog za izradu, praćenje i ažuriranje revizijske strategije te svakog drugog tijela koje je pridonijelo tom dokumentu; |
|
(c) |
upućivanje na status tijela za reviziju (nacionalno, regionalno ili lokalno javno tijelo) i tijela u okviru kojeg djeluje; |
|
(d) |
upućivanje na izjavu o misiji, akt o osnivanju tijela za reviziju ili nacionalno zakonodavstvo (prema potrebi) kojima se utvrđuju funkcije i odgovornosti tijela za reviziju i drugih tijela koji provode revizije pod njegovom odgovornošću; |
|
(e) |
potvrda tijela za reviziju da su tijela koja provode revizije odgovarajuće funkcionalno i organizacijski neovisni. |
2. PROCJENA RIZIKA
|
(a) |
Objašnjenje primijenjene metode procjene rizika i |
|
(b) |
unutarnji postupci za ažuriranje procjene rizika. |
3. METODOLOGIJA
3,1. Pregled
|
(a) |
Upućivanje na međunarodno prihvaćene revizijske standarde koje će tijelo za reviziju primijeniti pri reviziji; |
|
(b) |
informacije o načinu na koji će tijelo za reviziju steći uvjerenje u pogledu programa u standardnom sustavu za upravljanje i kontrolu i za programe s pojačanim proporcionalnim mehanizmima (opis glavnih sastavnica – vrste revizija i njihov opseg); |
|
(c) |
upućivanje na postupke uspostavljene za sastavljanje godišnjeg izvješća o kontroli i revizorskog mišljenja koje je potrebno podnijeti Komisiji u skladu s člankom 71. stavkom 3. Uredbe s potrebnim iznimkama za programe Interrega na temelju posebnih pravila za revizije operacija primjenjivih na programe Interreg kako je utvrđeno člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u]; |
|
(d) |
upućivanje na revizijske priručnike ili postupke koji sadržavaju opis glavnih koraka revizije, uključujući klasifikaciju i otklanjanje pogrešaka uočenih tijekom pripreme godišnjeg izvješća o kontroli koje je potrebno podnijeti Komisiji u skladu s člankom 71. stavkom 3. Uredbe; |
|
(e) |
kad je riječ o programima Interrega, upućivanje na konkretne mehanizme revizije i objašnjenje načina na koji tijelo za reviziju namjerava postići suradnju s Komisijom u pogledu revizija operacija na zajedničkom uzorku za Interreg koji sastavlja Komisija u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u]; |
|
(f) |
kad je riječ o programima Interrega, ako je potrebna dodatna revizija u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u], upućivanje na konkretne mehanizme revizije u tom pogledu i na naknadne mjere na temelju te dodatne revizije. |
3,2. Revizije pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole (revizije sustava)
Navođenje tijela/struktura nad kojima je potrebno provesti reviziju te relevantnih ključnih zahtjeva u kontekstu revizija sustava. Popis bi trebao obuhvaćati sva tijela koja su imenovana u posljednjih dvanaest mjeseci.
Prema potrebi upućivanje na tijelo koje će u ime tijela za reviziju obavljati te revizije.
Navođenje svih revizija sustava usmjerenih na specifična tematska područja ili tijela kao što su:
|
(a) |
kvaliteta i količina administrativnih provjera i provjera na terenu u pogledu pravila o javnoj nabavi, pravila o državnim potporama, zahtjeva za zaštitu okoliša i ostalog primjenjivog prava; |
|
(b) |
kvaliteta odabira projekata i upravljačkih provjera na razini upravljačkog tijela ili posredničkog tijela; |
|
(c) |
uspostavljanje i provedba financijskih instrumenata na razini tijela koja provode financijske instrumente; |
|
(d) |
funkcioniranje i sigurnost elektroničkih sustava i njihova interoperabilnost s Komisijinim elektroničkim sustavom za razmjenu podataka; |
|
(e) |
pouzdanost podataka upravljačkog tijela koji se odnose na ciljne vrijednosti i ključne etape te na napredak operativnog programa u postizanju ciljeva; |
|
(f) |
financijski ispravci (odbici u računima), |
|
(g) |
provedba djelotvornih i razmjernih mjera za suzbijanje prijevara koje se temelje na procjeni rizika od prijevare. |
3,3. Revizije operacija, osim za programe Interrega
|
(a) |
Opis predviđene metode uzorkovanja (ili upućivanje na interni dokument u kojem se navodi te metoda) u skladu s člankom 73. Uredbe (te drugih specifičnih postupaka za reviziju operacija, konkretno povezanih s klasifikacijom i otklanjanjem uočenih pogrešaka, uključujući sumnju na prijevaru); |
|
(b) |
potrebno je predložiti zaseban opis za godine u kojima se države članice odluče prijaviti za pojačani proporcionalni sustav za jedan ili više programa kako je utvrđeno u članku 77. Uredbe. |
3.4. Revizije operacija za programe Interrega
|
(a) |
Opis predviđenog postupanja s nalazima i pogreškama (ili upućivanje na interni dokument u kojem se to navodi) u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. [Uredba o ETS-u] i drugih posebnih postupaka za revizije operacija, konkretno povezanih sa zajedničkim uzorkom za Interreg koji Komisija svake godine sastavlja; |
|
(b) |
potrebno je predložiti zaseban opis za godine u kojima zajednički uzorak za revizije operacija za programe Interrega ne uključuje operacije ni jedinice uzorka iz predmetnog programa. U tom slučaju potreban je opis metoda uzorkovanja koje će upotrebljavati tijelo za reviziju te drugih specifičnih postupaka za reviziju operacija, konkretno povezanih s klasifikacijom i otklanjanjem uočenih pogrešaka itd. |
3,5. Revizije računa
Opis revizorskog pristupa reviziji računa.
3,6. Provjera izjave o upravljanju
Upućivanje na unutarnje postupke, u svrhu revizorskog mišljenja, kojima se utvrđuju radnje povezane s provjerom izjave o upravljanju koju je sastavilo upravljačko tijelo.
4. PLANIRANI REVIZORSKI RAD
|
(a) |
Opis i obrazloženje prioriteta i ciljeva revizije koji se odnose na tekuću obračunsku godinu i dvije sljedeće obračunske godine, zajedno s objašnjenjem veze između rezultata procjene rizika i planiranog revizorskog rada; |
|
(b) |
okvirni raspored revizijskih zadataka koji se odnose na tekuću obračunsku godinu i dvije obračunske godine nakon nje za revizije sustava (uključujući revizije usmjerene na specifična tematska područja), kako slijedi:
|
5. SREDSTVA
|
(a) |
Organizacijska shema tijela za reviziju, |
|
(b) |
navođenje planiranih sredstava koja će se dodijeliti za tekuću obračunsku godinu i sljedeće dvije obračunske godine (uključujući informacije o svakoj predviđenoj eksternalizaciji poslovnih procesa, prema potrebi). |
(1) Navedite programe obuhvaćene zajedničkim sustavom za upravljanje i kontrolu ako je za više programa pripremljena jedinstvena revizijska strategija.
PRILOG XIX.
Predložak zahtjeva za plaćanje – članak 85. stavak 3.
ZAHTJEV ZA PLAĆANJE
EUROPSKA KOMISIJA
|
Predmetni fond (1): |
<type="S" input="S" > (2) |
|
Referentna oznaka Komisije (CCI): |
<type="S" input="S"> |
|
Naziv operativnog programa: |
<type="S" input="G"> |
|
Odluka Komisije: |
<type="S" input="G"> |
|
Datum Odluke Komisije: |
<type="D" input="G"> |
|
Broj zahtjeva za plaćanje: |
<type="N" input="G"> |
|
Datum podnošenja zahtjeva za plaćanje: |
<type="D" input="G"> |
|
Nacionalna referentna oznaka (nije obvezno): |
<type="S" maxlength="250" input="M"> |
U skladu s člankom 85. Uredbe (EU) br. 2018/yyyy [Uredba o zajedničkim odredbama] ovaj se zahtjev za plaćanje odnosi na obračunsku godinu:
|
Od: (3) |
<type="D" input="G"> |
do: |
<type="D" input="G"> |
Rashodi raščlanjeni po prioritetu i kategoriji regija kako su uneseni u račune tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju
(uključujući programske doprinose koji se plaćaju financijskim instrumentima (članak 86. Uredbe)
|
Prioritet |
Osnova izračuna (javno ili ukupno) (4) |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama u smislu članka 85. stavka 3. točke (a) i članka 85. stavka 4. |
Iznos za tehničku pomoć u smislu članka 85. stavka 3. točke (b) |
Ukupni iznos javnog doprinosa, plaćenog ili koji će isplatiti, u smislu članka 85. stavka 3. točke (c) |
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 2. |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 3. |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sveukupno |
|
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
ILI
Rashodi raščlanjeni po posebnom cilju kako su uneseni u račune upravljačkog tijela
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
Posebni cilj |
Osnova izračuna (javno ili ukupno) |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos javnih rashoda nastalih u provedbenim operacijama |
|
(A) |
(B) |
(C) |
|
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Posebni cilj 3 |
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sveukupno |
|
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
Prioritet |
Osnova izračuna (javno ili ukupno) (') (A) |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama u smislu članka 85. stavka 3. točke (a) i članka 85. stavka 4. (B) |
Iznos za tehničku pomoć u smislu članka 85. stavka 3. točke (b) (C) |
Ukupni iznos javnog doprinosa, plaćenog ili koji će isplatiti, u smislu članka 85. stavka 3. točke (c) (C) |
|
Prioritet 1. |
<type="S"input="C"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 2. |
<type="S" input="C"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 3. |
<type="S" input="C"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sveukupno |
|
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
IZJAVA
Ovjeravanjem ovog zahtjeva za plaćanje računovodstvena funkcija/upravljačko tijelo zahtijeva plaćanje iznosa kako je navedeno u nastavku.
|
Predstavnik tijela odgovornog za računovodstvenu funkciju: ili Predstavnik upravljačkog tijela odgovornog za računovodstvenu funkciju: |
<type="S" input="G"> |
ZAHTJEV ZA PLAĆANJE
|
FOND |
Slabije razvijene regije |
Tranzicijske regije |
Razvijenije regije |
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
Fond |
|
Iznosi |
|
<type="S" input="G"> |
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
|
FOND |
IZNOS |
|
<type="S" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
Plaćanje se izvršava na sljedeći bankovni račun:
|
Imenovano tijelo |
<type="S" maxlength="150" input="G"> |
|
Banka |
<type="S" maxlength="150" input="G"> |
|
BIC |
<type="S" maxlength="11" input="G"> |
|
IBAN bankovnog računa |
<type="S" maxlength="34" input="G"> |
|
Vlasnik računa (ako nije isti kao imenovano tijelo) |
<type="S" maxlength="150" input="G"> |
(1) Ako se program odnosi na više fondova, zahtjev za plaćanje potrebno je poslati odvojeno za svaki od njih.
(2) Kazalo:
tip: N = Number (broj), D = Date (datum), S = String (niz znakova), C = Checkbox (kućica), P=Percentage (postotak), B=Boolean (Booleov operator), Cu = Currency (valuta)
input (unos): M = Manual (ručno), S = Selection (odabir), G = Generated by system (generira sustav)
(3) Prvi dan obračunske godine, automatski kodiran u informacijskom sustavu.
(4) Za EFPR se sufinanciranje primjenjuje samo na „Ukupne prihvatljive javne rashode”. Stoga će se u slučaju EFPR-a osnovica za izračun u ovom predlošku automatski prilagoditi na „Javno”.
Dodatak: Informacije o programskim doprinosima koji se plaćaju financijskim instrumentima iz članka 86. Uredbe i uključenima u zahtjeve za plaćanje (kumulativno od početka programa)
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (1) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
Prioritet |
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 2. |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 3. |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (2) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
Prioritet |
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
|
Prioritet 2. |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Prioritet 3. |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (3) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
|
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Posebni cilj 3 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
(1) Taj se iznos ne navodi u zahtjevu za plaćanje.
(2) Taj se iznos ne navodi u zahtjevu za plaćanje.
(3) Taj se iznos ne navodi u zahtjevu za plaćanje.
PRILOG XX.
Predložak računa – članak 92. stavak 1. točka (a)
RAČUNI ZA OBRAČUNSKU GODINU
|
<type=„D” – type=„D” input=„S”> |
EUROPSKA KOMISIJA
|
Predmetni fond (1): |
<type=„S” input=„S” > (2) |
|
Referentna oznaka Komisije (CCI): |
<type=„S” input=„S”> |
|
Naziv operativnog programa: |
<type=„S” input=„G”> |
|
Odluka Komisije: |
<type=„S” input=„G”> |
|
Datum Odluke Komisije: |
<type=„D” input=„G”> |
|
Verzija računa: |
<type=„S” input=„G”> |
|
Datum predaje računa: |
<type=„D” input=„G”> |
|
Nacionalna referentna oznaka (nije obvezno): |
<type=„S” maxlength=„250” input=„M”> |
IZJAVA
Upravljačko tijelo odgovorno za program izjavljuje:
|
1) |
da su računi točni i istiniti i da su rashodi navedeni u njima u skladu s primjenjivim pravom, zakoniti i pravilni; |
|
2) |
da se poštuju odredbe iz posebnih uredaba o fondovima, iz članka 63. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) br. [Financijska uredba] i iz članka 68. točaka od (a) do (e) Uredbe; |
|
3) |
da se poštuju odredbe iz članka 76. u pogledu dostupnosti dokumenata. |
|
Predstavnik upravljačkog tijela: |
<type=„S” input=„G”> |
(1) Ako se program odnosi na više fondova, račune je potrebno poslati odvojeno za svaki od njih.
(2) Kazalo:
tip: N = Number (broj), D = Date (datum), S = String (niz znakova), C = Checkbox (kućica), P=Percentage (postotak), B=Boolean (Booleov operator), Cu = Currency (valuta)
input (unos): M = Manual (ručno), S = Selection (odabir), G = Generated by system (generira sustav)
Dodatak 1.: Iznosi evidentirani u računovodstvenim sustavima računovodstvene funkcije/upravljačkog tijela
|
Prioritet |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju koji je naveden u zahtjevima za plaćanje za obračunsku godinu u smislu članka 92. stavka 3. točke (a) (A) |
Iznos za tehničku pomoć u smislu članka 85. stavka 3. točke (b) (B) |
Ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa, plaćenog ili koji će isplatiti, u smislu članka 92. stavka 3. točke (a) (C) |
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 4. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Sveukupno |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
Posebni cilj |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima upravljačkog tijela koji je uključen u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji (A) |
Ukupni iznos odgovarajućih javnih doprinosa nastalih u provedbenim operacijama (B) |
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
Prioritet |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima tijela koje obavlja računovodstvenu funkciju koji je naveden u zahtjevima za plaćanje za obračunsku godinu u smislu članka 92. stavka 3. točke (a) (A) |
Iznos za tehničku pomoć u smislu članka 85. stavka 3. točke (b) (B) |
Ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa, plaćenog ili koji će isplatiti, u smislu članka 92. stavka 3. točke (a) (C) |
|
Prioritet 1. |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sveukupno |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
<type=„Cu” input=„G”> |
Dodatak 2.: Iznosi povučeni tijekom obračunske godine
|
Prioritet |
POVUČENA SREDSTVA |
|
|
|
Ukupni prihvatljivi iznos rashoda uključen u zahtjeve za plaćanje |
Odgovarajući javni doprinos |
|
|
(A) |
(B) |
|
Prioritet 1. |
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
|
|
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 4. |
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
SVEUKUPNO |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Podjela iznosa povučenih tijekom obračunske godine po obračunskoj godini iz izjave o povezanim rashodima |
||
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja XX … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
Prioritet |
POVUČENA SREDSTVA |
|
|
|
Ukupni prihvatljivi iznos rashoda uključen u zahtjeve za plaćanje |
Odgovarajući javni doprinos |
|
|
(A) |
(B) |
|
Prioritet 1. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
SVEUKUPNO |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Podjela iznosa povučenih tijekom obračunske godine po obračunskoj godini iz izjave o povezanim rashodima |
||
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja XX … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
Posebni cilj |
POVUČENA SREDSTVA |
|
|
|
Ukupni prihvatljivi iznos rashoda uključen u zahtjeve za plaćanje |
Odgovarajući javni rashodi |
|
|
(A) |
(B) |
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Posebni cilj 3 |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Ukupno |
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
SVEUKUPNO |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Podjela iznosa povučenih tijekom obračunske godine po obračunskoj godini iz izjave o povezanim rashodima |
||
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Za obračunsku godinu koja završava 30. lipnja … (ukupno) |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Konkretno, od čega iznosi koji su ispravljeni kao rezultat revizija operacija |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
Dodatak 2.: Iznosi programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima (kumulativno od početka programa) – članak 86.
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (1) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
Prioritet |
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 4. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Tranzicijske regije |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Razvijenije regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Najudaljenije regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
|
Sveukupno |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (2) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
Prioritet |
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Prioritet 1. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 2. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Prioritet 3. |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
|
Iznos naveden u prvom zahtjevu za plaćanje i isplaćen financijskom instrumentu u skladu s člankom 86. (maks. [25 %] ukupnog iznosa programskih doprinosa dodijeljenih financijskim instrumentima u okviru relevantnog sporazuma o financiranju). |
Pripadajući poravnani iznos iz članka 86. stavka 3. (3) |
||
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
|
|
|
Ukupan iznos programskih doprinosa koji se plaćaju financijskim instrumentima |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
Ukupni iznos programskih doprinosa koji su stvarno plaćeni ili, u slučaju jamstava, odobreni kao prihvatljivi rashodi u smislu članka 86. |
Iznos odgovarajućeg javnog doprinosa |
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Posebni cilj 3 |
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
<type=„Cu” input=„M”> |
|
Sveukupno |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
<type=„Cu” input=„G”> |
(1) Taj se iznos ne navodi u zahtjevima za plaćanje
(2) Taj se iznos ne navodi u zahtjevima za plaćanje
(3) Taj se iznos ne navodi u zahtjevu za plaćanje.
Dodatak 4.: Usklađivanje rashoda – članak 92.
|
Prioritet |
Ukupni prihvatljivi rashodi uključeni u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Rashodi prijavljeni u skladu s člankom 92. Uredbe |
Razlika |
Komentari (obvezni u slučaju razlike) |
|||
|
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos javnog doprinosa plaćenog ili koji će isplatiti u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima računovodstvene funkcije koji je uključen u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa dodijeljenog ili koji će dodijeliti u provedbenim operacijama |
(E = A – C) |
(F = B – D) |
|
|
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
(E) |
(F) |
(G) |
|
|
Prioritet 1. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Prioritet 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Prioritet 3. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
Slabije razvijene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Tranzicijske regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Razvijenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Najudaljenije regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Sjeverne rijetko naseljene regije |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Od čega iznosi koji su ispravljeni u postojećim računima kao rezultat revizija |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
||||
Ili
Primjenjivo samo za fondove FAMI/FUS i BMVI
|
Posebni cilj |
Ukupni prihvatljivi rashodi uključeni u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Rashodi prijavljeni u skladu s člankom 92. Uredbe |
Razlika |
Komentari (obvezni u slučaju razlike) |
|||
|
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos javnog doprinosa plaćenog ili koji će isplatiti u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima računovodstvene funkcije koji je uključen u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa dodijeljenog ili koji će dodijeliti u provedbenim operacijama |
(E = A – C) |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos javnog doprinosa plaćenog ili koji će isplatiti u provedbenim operacijama |
|
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
(E) |
(A) |
(B) |
|
|
Posebni cilj 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 4 [Upućivanje na članke 14. i 15. Uredbe o FAMI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Posebni cilj 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrsta djelovanja br. 1 [Upućivanje na članak 8. stavak 1. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 2 [Upućivanje na članak 8. stavak 2. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Vrsta djelovanja br. 3 [Upućivanje na članak 8. stavke 3. i 4. Uredbe o FAMI-ju/FUS-u/BMVI-ju] |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
ect |
|
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Od čega iznosi koji su ispravljeni u postojećim računima kao rezultat revizija |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
||||
Obrazac se automatski prilagođava na temelju broja CCI. Na primjer, u slučaju programa koji ne uključuju kategorije regija (Kohezijskog fonda, ETS-a, EFPR-a, prema potrebi) ili u slučaju programa kod kojih se stope sufinanciranja ne moduliraju u okviru prioriteta (posebni cilj) tablica izgleda kako slijedi:
|
Prioritet |
Ukupni prihvatljivi rashodi uključeni u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Rashodi prijavljeni u skladu s člankom XX. Uredbe |
Razlika |
Komentari (obvezni u slučaju razlike) |
|||
|
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda nastalih korisnicima i plaćenih u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos javnog doprinosa plaćenog ili koji će isplatiti u provedbenim operacijama |
Ukupni iznos prihvatljivih rashoda evidentiran u računovodstvenim sustavima računovodstvene funkcije koji je uključen u zahtjeve za plaćanje podnesene Komisiji |
Ukupni iznos odgovarajućeg javnog doprinosa dodijeljenog ili koji će dodijeliti u provedbenim operacijama |
(E = A – C) |
(F = B – D) |
|
|
|
(A) |
(B) |
(C) |
(D) |
(E) |
(F) |
(G) |
|
|
Prioritet 1. |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
Prioritet 2. |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="S" maxlength="500" input="M"> |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sveukupno |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
<type="Cu" input="G"> |
|
|
Od čega iznosi koji su ispravljeni u postojećim računima kao rezultat revizija |
<type="Cu" input="M"> |
<type="Cu" input="M"> |
|
||||
PRILOG XXI.
Određivanje razine financijskih ispravaka: paušalni i ekstrapolirani financijski ispravci – članak 98. stavak 1.
Elementi za primjenu ekstrapoliranih ispravaka
Ako se primjenjuju ekstrapolirani financijski ispravci, rezultati ispitivanja reprezentativnog uzorka ekstrapoliraju se na ostatak populacije iz koje je uzet uzorak u svrhu određivanja financijskog ispravka.
Elementi za razmatranje pri primjeni paušalnog ispravka
|
(a) |
relativna važnost ozbiljnog nedostatka ili ozbiljnih nedostataka u okviru sustava upravljanja i kontrole kao cjeline; |
|
(b) |
učestalost i razmjer ozbiljnog nedostatka ili ozbiljnih nedostataka; |
|
(c) |
stupanj rizika od gubitka za proračun Unije. |
Razina paušalne stope financijskog ispravka određuje se na sljedeći način:
|
(a) |
ako su ozbiljni nedostatak ili ozbiljni nedostaci tako ključni, učestali i sveobuhvatni da se može zaključiti da je sustav u potpunosti zakazao, i da to ugrožava zakonitost i pravilnost svih predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 100 %; |
|
(b) |
ako su ozbiljni nedostatak ili ozbiljni nedostaci tako učestali i sveobuhvatni da se može zaključiti da je sustav vrlo ozbiljno zakazao, i da to ugrožava zakonitost i pravilnost vrlo visokog postotka predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 25 %; |
|
(c) |
ako su ozbiljan nedostatak ili ozbiljni nedostaci nastali jer sustav ne radi ili radi tako loše ili rijetko da to ugrožava zakonitost i pravilnost visokog postotka predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 10 %; |
|
(d) |
ako su ozbiljan nedostatak ili ozbiljni nedostaci nastali jer sustav ne radi dosljedno, a čime se ugrožavaju zakonitost i pravilnost znatnog postotka predmetnih rashoda, primjenjuje se paušalna stopa od 5 %. |
Ako se zbog propusta odgovornih tijela da poduzmu primjerene korektivne mjere nakon primjene financijskog ispravka u obračunskoj godini, u narednoj obračunskoj godini utvrde isti ozbiljni nedostatak ili ozbiljni nedostaci, razina ispravka može se, zbog ponavljanja ozbiljnog nedostatka ili ozbiljnih nedostataka, povećati na razinu koja ne prelazi onu iz sljedeće više kategorije.
PRILOG XXII.
Metodologija dodjele ukupnih sredstava po državi članici – članak 103. stavak 2.
Metoda dodjele za slabije razvijene regije prihvatljive na temelju cilja Ulaganje za radna mjesta i rast – članak 102. stavak 2. točka (a)
|
1. |
Dodjela za svaku državu članicu jednaka je zbroju dodjela za njezine pojedine prihvatljive regije, a izračunava se prema sljedećim koracima:
|
Metoda dodjele za tranzicijske regije prihvatljive na temelju cilja Ulaganje za radna mjesta i rast – članak 102. stavak 2. točka (b)
|
2. |
Dodjela za svaku državu članicu jednaka je zbroju dodjela za njezine pojedine prihvatljive regije, a izračunava se prema sljedećim koracima:
|
Metoda dodjele za razvijenije regije prihvatljive na temelju cilja Ulaganje za radna mjesta i rast – članak 102. stavak 2. točka (c)
|
3. |
Iznos ukupne početne teoretske financijske omotnice izračunava se množenjem intenziteta potpore po glavi stanovnika godišnje od 18 EUR i broja prihvatljivog stanovništva. |
|
4. |
Udio pojedine države članice jednak je zbroju udjela njezinih prihvatljivih regija, a oni se određuju na temelju sljedećih kriterija, uz navedene pondere:
|
|
5. |
Iznosi po regiji razine NUTS 2 dobiveni u skladu s točkom (4) zbrajaju se, prema potrebi, s iznosom od 1 EUR po toni ekvivalenta CO2 godišnje koji se primjenjuje na udio stanovništva regije na koji se odnosi broj tona ekvivalenta CO2 za koji država članica premašuje ciljnu vrijednost emisija stakleničkih plinova izvan sustava za trgovanje emisijama utvrđenu za 2030. koju je Komisija predložila 2016. |
|
6. |
Iznosi po regiji razine NUTS 2 dobiveni u skladu s točkom (5) zbrajaju se, prema potrebi, s iznosom koji proizlazi iz dodjele premije od 400 EUR po osobi godišnje koji se primjenjuje na udio stanovništva povezan s neto migracijom izvan EU-a u državu članicu od 1. siječnja 2013. |
Metoda dodjele za države članice prihvatljive za Kohezijski fond – članak 102. stavak 3.
|
7. |
Iznos financijske omotnice izračunava se množenjem prosječnog intenziteta potpore po glavi stanovnika godišnje od 62,9 EUR i broja prihvatljivog stanovništva. Postotak te teoretske financijske omotnice koji se dodjeljuje prihvatljivoj državi članici ovisi o broju njezinih stanovnika, površini i nacionalnom blagostanju, a dobiva se u skladu sa sljedećim koracima:
Udio iz Kohezijskog fonda neće ni za jednu prihvatljivu državu članicu biti veći od trećine ukupne dodjele umanjene za dodjelu namijenjenu cilju Europske teritorijalne suradnje nakon primjene stavaka od 10. do 16. U skladu s prilagodbom razmjerno će se povećati svi ostali prijenosi koji proizlaze iz stavaka od 1. do 6. |
Metoda dodjele za cilj Europske teritorijalne suradnje – članak 9.
|
8. |
Sredstva po državi članici koja obuhvaćaju prekograničnu i transnacionalnu suradnju te suradnju najudaljenijih regija utvrđuju se kao ponderirani zbroj udjela utvrđenih na temelja sljedećih kriterija, uz navedene pondere:
Udio prekogranične komponente odgovara zbroju pondera kriterija (a) i (b). Udio transnacionalne komponente odgovara zbroju pondera kriterija (c), (d) i (e). Udio suradnje najudaljenijih regija odgovara ponderu kriterija (f). |
Metoda dodjele dodatnog financiranja za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. – članak 104. stavak 1. točka (e)
|
9. |
Dodatna posebna dodjela koja odgovara intenzitetu potpore od 30 EUR po stanovniku godišnje dodjeljuje se najudaljenijim regijama razine NUTS 2 i sjevernim rijetko naseljenim regijama razine NUTS 2. Ta se dodjela raspoređuje po regiji i državi članici razmjerno ukupnom broju stanovnika tih regija. |
Najniže i najviše razine prijenosa iz fondova kojima se podupire ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
|
10. |
Kako bi se kohezijska sredstva za najslabije razvijene regije i države članice dodijelila u adekvatnom iznosu te kako bi se smanjile razlike u prosječnim intenzitetima pomoći po glavi stanovnika, najviša razina prijenosa (granične vrijednosti) iz fondova svakoj državi članici utvrdit će se kao postotak BDP-a države članice, a postotci su sljedeći:
|
|
11. |
Na temelju pravila iz stavka 10. po državi se članici neće dodijeliti više od 108 % njihove razine u realnim iznosima za programsko razdoblje 2014.–2020. Prilagodba će se razmjerno primjenjivati na sve prijenose (osim za cilj Europske teritorijalne suradnje) predmetnoj državi članici te će se tako dobiti najveći iznosi prijenosa. |
|
12. |
Iz fondova će se državi članici dodijeliti najmanje 76 % ukupnog iznosa dodijeljenog za razdoblje 2014.–2020. Prilagodbe potrebne kako bi se ispunio taj zahtjev primjenjuju se razmjerno na dodjele iz fondova, isključujući dodjele na temelju cilja Europske teritorijalne suradnje. |
|
13. |
Državi članici čiji je BND po glavi stanovnika (mjereno paritetom kupovne moći) najmanje 120 % prosjeka EU-27 iz fondova će se najviše dodijeliti koliko i za razdoblje 2014.–2020. Prilagodbe potrebne kako bi se ispunio taj zahtjev primjenjuju se razmjerno na dodjele iz fondova, isključujući dodjelu na temelju cilja Europske teritorijalne suradnje. |
Dodatne odredbe
|
14. |
Za sve regije koje su u programskom razdoblju 2014.–2020. razvrstane kao slabije razvijene, ali čiji je BDP po glavi stanovnika viši od 75 % prosjeka EU-27, najmanja godišnja razina potpore u okviru cilja Ulaganje u radna mjesta i rast odgovarat će 60 % bivšeg okvirnog prosječnog godišnjeg iznosa koji im je bio dodijeljen u okviru cilja Ulaganje u radna mjesta i rast, na temelju izračuna Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. |
|
15. |
Nijedna tranzicijska regija neće dobiti manje nego što bi dobila da je razvrstana kao razvijenija regija. |
|
16. |
Za program PEACE PLUS dodijelit će se 60 000 000 EUR ondje gdje se iz programa podupiru mir i pomirenje. Usto, iz dodjele za Irsku će se za program PEACE PLUS dodijeliti barem 60 000 000 EUR u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje (Interreg) radi nastavka prekogranične suradnje sjevera i juga. |
Primjenom stavaka od 1. do 16. dodjele za države članice su sljedeće:
|
|
Cijene iz 2018. |
Tekuće cijene |
|
BE |
2 443 732 247 |
2 754 198 305 |
|
BG |
8 929 511 492 |
10 081 635 710 |
|
CZ |
17 848 116 938 |
20 115 646 252 |
|
DK |
573 517 899 |
646 380 972 |
|
DE |
15 688 212 843 |
17 681 335 291 |
|
EE |
2 914 906 456 |
3 285 233 245 |
|
IE |
1 087 980 532 |
1 226 203 951 |
|
EL |
19 239 335 692 |
21 696 841 512 |
|
ES |
34 004 950 482 |
38 325 138 562 |
|
FR |
16 022 440 880 |
18 058 025 615 |
|
HR |
8 767 737 011 |
9 888 093 817 |
|
IT |
38 564 071 866 |
43 463 477 430 |
|
CY |
877 368 784 |
988 834 854 |
|
LV |
4 262 268 627 |
4 812 229 539 |
|
LT |
5 642 442 504 |
6 359 291 448 |
|
LU |
64 879 682 |
73 122 377 |
|
HU |
17 933 628 471 |
20 247 570 927 |
|
MT |
596 961 418 |
672 802 893 |
|
NL |
1 441 843 260 |
1 625 023 473 |
|
AT |
1 279 708 248 |
1 442 289 880 |
|
PL |
64 396 905 118 |
72 724 130 923 |
|
PT |
21 171 877 482 |
23 861 676 803 |
|
RO |
27 203 590 880 |
30 765 592 532 |
|
SI |
3 073 103 392 |
3 463 528 447 |
|
SK |
11 779 580 537 |
13 304 565 383 |
|
FI |
1 604 638 379 |
1 808 501 037 |
|
SE |
2 141 077 508 |
2 413 092 535 |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/875 |
P8_TA(2019)0311
Fond za azil, migracije i integraciju
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Delegiranoj uredbi Komisije od 14. prosinca 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju (C(2018)08466 – 2018/2996(DEA))
(2021/C 108/48)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)08466), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (1), a posebno njezin članak 16. stavak 2. i članak 26. stavak 5., |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 105. stavak 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da se u članku 1. Delegirane uredbe Komisije predlaže izmjena Priloga II. Uredbi (EU) br. 516/2014 dodavanjem posebnog djelovanja povezanog s uspostavom, razvojem i radom „odgovarajućih objekata za prihvat, smještaj i zadržavanje te odgovarajućih usluga za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili državljane trećih zemalja koji se nalaze u državi članici i ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak i/ili boravak”; |
|
B. |
budući da se u Delegiranoj uredbi Komisije predlaže da se u to novo posebno djelovanje uključi koncept „kontroliranih centara”, a stoga i da se državama članicama osiguraju financijska sredstva za uspostavu, razvoj i rad takvih „kontroliranih centara”; |
|
C. |
budući da je koncept „kontroliranih centara” kontroverzan pojam upitne zakonitosti koji ne postoji u okviru prava Unije i koji nije odobren od strane suzakonodavaca; |
|
D. |
budući da Parlament smatra da se takav koncept ne bi trebao financirati osim ako se i sve dok se propisno ne definira u odgovarajućem zakonodavnom instrumentu koji su donijeli suzakonodavci i koji sadrži pojedinosti o pravnoj osnovi, prirodi, svrsi i cilju tog koncepta; |
|
1. |
ulaže prigovor na Delegiranu Komisije; |
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te da je obavijesti da Delegirana uredba ne može stupiti na snagu; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te vladama i parlamentima država članica. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/876 |
P8_TA(2019)0312
Instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza u okviru Fonda za unutarnju sigurnost
Rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Delegiranoj uredbi Komisije od 14. prosinca 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (C(2018)08465 – 2018/2994(DEA))
(2021/C 108/49)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2018)08465), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ (1), a posebice njezin članak 7. stavak 2. i članak 17. stavak 5., |
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 105. stavak 3. Poslovnika, |
|
A. |
budući da se u članku 1. Delegirane uredbe Komisije predlaže izmjena Priloga II. Uredbi (EU) br. 515/2014 dodavanjem posebnog djelovanja povezanog s uspostavom, razvojem i radom „(uključujući pružanje usluga kao što su identifikacija, […] registracija i prvi prihvat) žarišnih područja”; |
|
B. |
budući da se u Delegiranoj uredbi Komisije predlaže da se u to novo posebno djelovanje uključi koncept „kontroliranih centara”, a stoga i da se državama članicama osiguraju financijska sredstva za pružanje usluga u takvim „kontroliranim centrima”; |
|
C. |
budući da je koncept „kontroliranih centara” kontroverzan pojam upitne zakonitosti koji ne postoji u okviru prava Unije i koji nije odobren od strane suzakonodavaca; |
|
D. |
budući da Parlament smatra da se takav koncept ne bi trebao financirati osim ako se i sve dok se propisno ne definira u odgovarajućem zakonodavnom instrumentu koji su donijeli suzakonodavci i koji sadrži pojedinosti o pravnoj osnovi, prirodi, svrsi i cilju tog koncepta; |
|
1. |
ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije; |
|
2. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te da je obavijesti da Delegirana uredba ne može stupiti na snagu; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te vladama i parlamentima država članica. |
Četvrtak, 28. ožujka 2019.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/877 |
P8_TA(2019)0319
Popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Kosovo (*1)) (COM(2016)0277 – C8-0177/2016 – 2016/0139(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/50)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0277), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0177/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0261/2016), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju preuzimajući prijedlog Komisije; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/878 |
P8_TA(2019)0320
Kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (COM(2017)0753 – C8-0019/2018 – 2017/0332(COD))
(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)
(2021/C 108/51)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0753), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0019/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja češkog Zastupničkog doma, irskog Parlamenta, austrijskog Saveznog vijeća i Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. srpnja 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 16. svibnja 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (3), |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 18. svibnja 2018. upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0288/2018), |
|
A. |
budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, Prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u Prijedlogu navedene, te da se Prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene; |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (4), uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 107.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 46.
(3) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
(4) Ovo stajalište odgovara amandmanima usvojenima na sjednici 23. listopada 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0397).
P8_TC1-COD(2017)0332
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Direktiva Vijeća 98/83/EZ (4) značajno je izmijenjena nekoliko puta (5). Budući da su potrebne daljnje izmjene, radi jasnoće bi je trebalo preinačiti. |
|
(2) |
Direktivom 98/83/EZ utvrđen je pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Isto bi trebalo biti cilj ove Direktive i njome bi trebalo osigurati univerzalan pristup takvoj vodi za sve u Uniji . U tu je svrhu potrebno na razini Unije utvrditi minimalne zahtjeve koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne sadržava nikakve mikroorganizme i parazite ni tvari koje u određenim slučajevima predstavljaju moguću opasnost za zdravlje ljudi te da ispunjuje te minimalne zahtjeve. [Am. 161, 187, 206 i 213] |
|
(2a) |
U skladu s komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2. prosinca 2015. naslovljenom „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”, ovom bi se Direktivom trebalo nastojati poticati učinkovitost i održivost vodnih resursa, čime bi se ispunili ciljevi kružnog gospodarstva. [Am. 2] |
|
(2b) |
Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) priznala je 28. srpnja 2010. pravo na vodu i odvodnju kao ljudsko pravo i stoga pristup čistoj pitkoj vodi ne bi smio biti ograničen nepristupačnošću cijene za krajnjeg korisnika. [Am. 3] |
|
(2c) |
Potrebna je usklađenost Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) i ove Direktive. [Am. 4] |
|
(2d) |
Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi odražavati nacionalno stanje i uvjete opskrbljivača vodom u državama članicama. [Am. 5] |
|
(3) |
Potrebno je iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su te vode obuhvaćene Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). Međutim, Direktivom 2009/54/EZ obuhvaćene su i prirodne mineralne vode i izvorske vode, a samo bi prvu kategoriju trebalo izuzeti iz područja primjene ove Direktive. U skladu s člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom Direktive 2009/54/EZ izvorske vode moraju zadovoljavati odredbe ove Direktive. No ta se obveza ne bi trebala odnositi na mikrobiološke parametre iz Priloga I. dijela A ove Direktive. Kad je riječ o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju iz javne vodoopskrbe ili privatnih bunara koja se stavlja u boce ili posude a namijenjena je za prodaju ili uporabu u profesionalnoj proizvodnji, pripremi ili obradi hrane, ta bi voda u načelu i dalje trebala zadovoljavati odredbe ove Direktive do točke usklađenosti (tj. slavine), a iza te točke trebalo bi je smatrati hranom u skladu s člankom 2. drugim podstavkom Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (9). U slučaju kada su mjerodavni zahtjevi u pogledu sigurnosti hrane ispunjeni, nadležna tijela trebala bi imati ovlasti za davanje odobrenja za ponovnu uporabu vode u prehrambenoj industriji. [Am. 6] |
|
(4) |
Nakon zaključenja europske građanske inicijative o pravu na vodu (Right2Water) (10), kojom je Unija pozvana da poveća napore u ostvarivanju univerzalnog pristupa vodi, pokrenuto je javno savjetovanje na razini Unije i provedena je evaluacija primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) Direktive 98/83/EZ (11). Na temelju evaluacije zaključeno je da je određene odredbe Direktive 98/83/EZ potrebno ažurirati. Utvrđena su četiri područja u kojima postoji mogućnost za poboljšanje, konkretno popis vrijednosti parametara temeljen na kvaliteti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, nejasne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala u kontaktu s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju te posljedice toga za zdravlje ljudi . K tome, u okviru europske građanske inicijative o pravu na vodu utvrđena je problematična činjenica da dio stanovništva, posebice marginalizirane skupine, među ranjivim i marginaliziranim skupinama ima ograničen pristup ili uopće nema pristup cijenom pristupačnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, što je preuzeta obveza preuzeta u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja UN-ova Programa razvoja do 2030. U tom je kontekstu Europski parlament priznao pravo pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve u Uniji. Zadnje je utvrđeno pitanje općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture, što je istaknuto i u specijalnom tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o vodnoj infrastrukturi (12) , kao i ponekad nedovoljno poznavanje vodnih sustava [Am. 7]. |
|
(4a) |
Kako bi ispunile ambiciozne ciljeve utvrđene u skladu sa šestim ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda, države članice trebale bi biti obvezne provesti akcijske planove kojima se jamči univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj vodi za piće za sve do 2030. godine. [Am. 8] |
|
(4b) |
Europski parlament donio 8. rujna 2015. Rezoluciju o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water” (Pravo na vodu). [Am. 9] |
|
(5) |
Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) detaljno je provjerio popis parametara i vrijednosti parametara utvrđen u Direktivi 98/83/EZ kako bi utvrdio treba li ga prilagoditi s obzirom na znanstveni i tehnički napredak. Prema rezultatima provjere (13) trebalo bi pratiti enteralne patogene i Legionellu, dodati šest kemijskih parametara ili skupina parametara te bi trebalo razmatrati preventivne referentne vrijednosti za tri reprezentativne endokrino disruptivne tvari. U skladu s načelom opreznosti, za tri nova parametra trebalo bi utvrditi vrijednosti strože od onih koje predlaže WHO, no i dalje ostvarive. WHO je utvrdio da bi koncentracije olova trebale biti što niže, koliko je razumno i praktično izvedivo, a još razmatra vrijednost za krom; stoga bi za ta dva parametra trebalo primijeniti desetgodišnje prijelazno razdoblje do primjene strožih vrijednosti. |
|
(5a) |
Voda namijenjena za ljudsku potrošnju ima temeljnu ulogu u trenutačnim naporima Europske unije da ojača zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od kemikalija koje djeluju kao endokrini disruptori. Propisi o endokrino disruptivnim tvarima u ovoj Direktivi obećavajući su korak naprijed u skladu s ažuriranom strategijom EU-a o endokrinim disruptorima koju je Komisija dužna donijeti bez daljnje odgode. [Am. 11] |
|
(6) |
WHO predlaže i da vrijednosti tri parametra budu blaže te da se pet parametara izbriše s popisa. Ipak, te se izmjene ne smatraju nužnima jer se pristupom temeljenim na riziku, uvedenim Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 (14), opskrbljivačima vodom omogućuje da pod određenim uvjetima uklone parametar s popisa za praćenje. Tehnike obrade za postizanje tih vrijednosti parametara već su uspostavljene. |
|
(6a) |
Sve dok znanstvena saznanja nisu dovoljna da se utvrdi rizik ili nepostojanje rizika koji određena tvar prisutna u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju predstavlja za zdravlje ljudi ili dopuštene vrijednosti za prisutnost te tvari, u skladu s načelom predostrožnosti tu tvar treba staviti pod nadzor u iščekivanju jasnijih znanstvenih podataka. Stoga bi države članice trebale zasebno pratiti te nove parametre. [Am. 13] |
|
(6b) |
Indikatorski parametri ne utječu izravno na javno zdravlje, no oni su važni kao pokazatelj kojim se utvrđuje funkcioniranje postrojenja za proizvodnju i distribuciju vode te kvaliteta vode. Oni mogu pomoći u utvrđivanju nedostataka u obradi vode i ujedno imaju važnu ulogu u povećanju i održavanju povjerenja potrošača u kvalitetu vode. Stoga bi ih države članice trebale nadzirati. [Am. 14] |
|
(7) |
Kad je to nužno zaštititi zdravlje radi cjelovite provedbe načela predostrožnosti i zaštite zdravlja ljudi unutar njihova svog državnog područja, države članice trebale bi biti obvezne odrediti vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I. [Am. 15] |
|
(8) |
U Direktivi 98/83/EZ preventivno planiranje sigurnosti i elementi temeljeni na riziku razmatrani su u ograničenoj mjeri. Prvi elementi pristupa temeljenog na riziku uvedeni su još 2015. Direktivom (EU) 2015/1787, kojom je Direktiva 98/83/EZ izmijenjena kako bi se državama članicama omogućilo odstupanje od programa praćenja koje su uspostavile, pod uvjetom da su provedene vjerodostojne procjene rizika koje se mogu temeljiti na smjernicama WHO-a za kvalitetu vode za piće (15). Te smjernice, u kojima je utvrđen takozvani pristup „plan za sigurnost vode”, zajedno s normom EN 15975-2 za sigurnost opskrbe vodom za piće međunarodno su priznata načela na kojima se temelje proizvodnja i distribucija te praćenje i analiza parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ta bi načela trebalo zadržati u ovoj Direktivi. Kako bi se osiguralo da ta načela nisu ograničena na aspekte praćenja, kako bi se resursi i vrijeme usmjerili na važne rizike i isplative mjere na izvoru, te kako bi se izbjegle analize i rasprave o nevažnim pitanjima, prikladno je uvesti potpuni pristup temeljen na riziku diljem opskrbnog lanca, od područja vodozahvata do distribucije i najzad do slavine. Taj bi se pristup trebao temeljiti na saznanjima stečenima i mjerama provedenima u okviru Direktive 2000/60/EZ te bi trebao više uzimati u obzir učinak klimatskih promjena na vodne resurse. Pristup temeljen na riziku trebao bi se sastojati od triju sastavnica: prva je sastavnica procjena opasnosti povezanih s područjem vodozahvata koju provode države članice („procjena opasnosti”) u skladu sa smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode (16); druga je sastavnica mogućnost da opskrbljivač vodom prilagodi praćenje glavnim rizicima („procjena rizika opskrbe”); treća je sastavnica ocjena mogućih rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava (npr. Legionella ili olovo) koju provode države članice („procjena rizika domaće distribucije”) , pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na prioritetne prostore . Te bi procjene trebalo redovito preispitivati, među ostalim kao reakciju na ekstremne vremenske prilike povezane s klimatskim uvjetima ili poznate promjene ljudskih aktivnosti u području vodozahvata, ili kao odgovor na incidente povezane s izvorom. Pristupom temeljenim na riziku osigurava se stalna razmjena informacija između nadležnih tijela i opskrbljivača vodom i drugih dionika, između ostalog i onih odgovornih za izvore onečišćenja ili rizik od onečišćenja. Iznimno bi se provedba pristupa temeljenog na riziku trebala prilagoditi posebnim ograničenjima pomorskih plovila za desalinizaciju i za prijevoz putnika. Naime, brodovi koji plove pod europskom zastavom podliježu međunarodnom regulatornom okviru kada plove međunarodnim vodama. Osim toga, prijevoz i proizvodnja vode za ljudsku potrošnju na brodu podliježu posebnim ograničenjima, što iziskuje odgovarajuću prilagodbu odredbi ove Direktive . [Am. 16] |
|
(8a) |
Neučinkovita uporaba vodnih resursa, a posebno gubitak vode u infrastrukturi za opskrbu vodom, dovodi do prekomjernog iskorištavanja oskudnih resursa vode za ljudsku potrošnju. To državama članicama znatno otežava ostvarivanje ciljeva utvrđenih u skladu s Direktivom 2000/60/EZ. [Am. 17] |
|
(9) |
Procjena U okviru procjene opasnosti trebala trebalo bi biti usmjerena primjenjivati sveobuhvatan pristup procjeni rizika koji se temelji na smanjenje izričitom cilju smanjenja razine potrebne obrade za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, primjerice smanjenjem pritisaka koji uzrokuju onečišćenje vodnih tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U tom cilju, države članice trebale bi utvrditi opasnosti i moguće izvore onečišćenja povezane s tim vodnim tijelima te pratiti onečišćujuće tvari koje su proglasile relevantnima, primjerice zbog utvrđenih opasnosti (npr. mikroplastika, nitrati, pesticidi ili farmaceutski proizvodi utvrđeni u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17)), zbog njihove prirodne prisutnosti u području vodozahvata (npr. arsen) ili zbog informacija dobivenih od opskrbljivača vodom (npr. naglo povišenje koncentracije određenog parametra u sirovoj vodi). U skladu s Direktivom 2000/60/EZ te bi parametre trebalo upotrebljavati kao markere zbog kojih nadležna tijela, u suradnji s opskrbljivačima vodom sa svim dionicima, između ostalog i dionicima onima odgovornima za izvore onečišćenja ili potencijalne izvore onečišćenja , poduzimaju aktivnosti za smanjenje pritiska na vodna tijela, kao što su mjere za sprečavanje ili ublažavanje (uključujući, prema potrebi, istraživanje utjecaja na zdravlje), kako bi se zaštitila ta vodna tijela i riješio izvor onečišćenja ili rizik od onečišćenja. Ako država članica procjenom opasnosti utvrdi nepostojanje određenog parametra u dotičnom području vodozahvata, na primjer zbog toga što ta tvar nikada nije prisutna u podzemnim ili površinskim vodama, ona bi o tome trebala obavijestiti odgovarajuće opskrbljivače vodom i trebala bi im biti u mogućnosti dozvoliti da smanje učestalost praćenja za taj parametar ili da uklone taj parametar s popisa parametara koje je potrebno pratiti bez provedbe procjene rizika u opskrbi . [Am. 18] |
|
(10) |
Kad je riječ o procjeni opasnosti, Direktivom 2000/60/EZ od država članica zahtijeva se da utvrde vodna tijela koja se koriste za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prate njihovo stanje i poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje pogoršanja njihove kvalitete kako bi se smanjila razina potrebnog pročišćavanja tijekom proizvodnje vode koja je prikladna za ljudsku potrošnju. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje obveza, države članice trebale bi tijekom izrade procjene opasnosti iskoristiti praćenje provedeno na temelju članaka 7. i 8. Direktive 2000/60/EZ i Priloga V. toj direktivi te mjere uključene u programe mjera u skladu s člankom 11. Direktive 2000/60/EZ. |
|
(11) |
Vrijednostima parametara koji se upotrebljavaju za ocjenu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku. Međutim, domaći distribucijski sustav može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. WHO napominje da od svih patogena prisutnih u vodi u Uniji Legionella izaziva najveće opterećenje za zdravstvo , posebno Legionella pneumophila, koja je uzročnik većine slučajeva legionarske bolesti u Uniji . Prenosi se toplovodnim sustavima i to udisanjem, primjerice tijekom tuširanja. Stoga je jasno povezana s domaćim distribucijskim sustavom. Budući da bi nametanje jednostrane obveze praćenja tog patogena u svim privatnim i javnim prostorima rezultiralo nerazumno visokim troškovima i bilo protivno načelu supsidijarnosti , prikladnije je rješenje procjena rizika domaće distribucije , uz poseban naglasak na prioritetne prostore . K tome, u okviru procjene rizika domaće distribucije trebalo bi razmotriti i moguće rizike koji proizlaze iz proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Procjena rizika domaće distribucije stoga bi, među ostalim, trebala uključivati i usmjeravanje praćenja na prioritetne prostore, procjenu rizika koji proizlaze iz domaćeg distribucijskog sustava te povezanih proizvoda i materijala, te provjeru svojstava građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na temelju izjave o njihovim svojstvima u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Zajedno s izjavom o svojstvima trebalo bi dostaviti i informacije navedene u člancima 31. i 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (19). Na temelju te procjene države članice trebale bi poduzeti sve nužne mjere kako bi se, među ostalim, osigurala uspostava prikladnih mjera za kontrolu i upravljanje (npr. u slučaju izbijanja bolesti) u skladu sa smjernicama WHO-a (20) te da migracija iz građevnih proizvoda ne ugrožava zdravlje ljudi. Međutim, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. 305/2011, ako bi te mjere podrazumijevale ograničenja slobodnog prometa proizvoda i materijala u Uniji, ta bi ograničenja trebala biti prikladno opravdana i strogo razmjerna te ne bi smjela predstavljati sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između država članica tvari i materijala u dodiru s vodom ne ugrožava zdravlje ljudi . [Am. 19] |
|
(12) |
Odredbama Direktive 98/83/EZ o osiguravanju kvalitete obrade, opreme i materijala nisu uspješno uklonjene prepreke unutarnjem tržištu u pogledu slobodnog prometa građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju niti je osigurana dovoljna zaštita s obzirom na zdravlje ljudi . Još su na snazi nacionalna odobrenja proizvoda, a zahtjevi se razlikuju među državama članicama. Stoga je proizvođačima teško i skupo plasirati svoje proizvode diljem Unije. Uklanjanje tehničkih prepreka može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011. Tom se uredbom omogućuje izrada europskih normi kojima će se uskladiti metode ocjene građevnih proizvoda Ta je situacija rezultat nepostojanja europskih minimalnih normi u području higijene za sve proizvode i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i graničnih razina i razreda koje treba utvrditi u pogledu razina bitne značajke. U tom cilju, zahtjev za normizaciju u području higijene i sigurnosti , što je preduvjet za potpunu provedbu uzajamnog priznavanja između država članica . Uklanjanje tehničkih prepreka i usklađenost svih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 uključen je u program rada za normizaciju za 2017. (21) , a norma treba biti objavljena 2018. Objavom te usklađene norme u Službenom listu Europske unije osigurat će se racionalno odlučivanje o stavljanju na tržište ili stavljanju na raspolaganje na tržištu sigurnih građevnih proizvoda u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Posljedično, odredbe o opremi i materijalima u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju trebalo bi izbrisati jer će ih djelomično zamijeniti odredbe povezane s procjenom rizika domaće distribucije i dopuniti mjerodavne usklađene norme u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 na razini Unije može se učinkovito ostvariti jedino uspostavom minimalnih zahtjeva u pogledu kvalitete na razini Unije. Stoga bi te odredbe trebalo ojačati postupkom usklađivanja tih proizvoda i materijala. To bi se trebalo temeljiti na stečenom iskustvu i napretku brojnih država članica koje su nekoliko godina međusobno surađivale u zajedničkim naporima da se postigne regulatorna konvergencija. [Am. 20] |
|
(13) |
Svaka država članica trebala bi osigurati uspostavu programa praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive. Većinu praćenja za svrhe ove Direktive provode opskrbljivači vodom , no države članice trebale bi po potrebi pojasniti kako su među nadležnim tijelima raspoređene obveze koje proizlaze iz prenošenja ove Direktive . Opskrbljivačima vodom trebalo bi dati određenu fleksibilnost u pogledu parametara koje prate za potrebe procjene rizika opskrbe. Ako parametar nije otkriven, opskrbljivači vodom trebali bi moći smanjiti učestalost praćenja ili u potpunosti prestati pratiti taj parametar. Procjenu rizika opskrbe trebalo bi primijeniti na većinu parametara. Međutim, osnovni popis parametara trebalo bi uvijek pratiti s određenom minimalnom učestalošću. Ovom se Direktivom uglavnom utvrđuju odredbe o učestalosti praćenja za potrebe provjere usklađenosti te samo ograničene odredbe o praćenju za operativne potrebe. Moglo bi biti potrebno dodatno praćenje za operativne potrebe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje obrade vode, što se prepušta diskrecijskoj odluci opskrbljivača vodom. U tom pogledu opskrbljivači vodom mogu se koristiti smjernicama WHO-a i Priručnikom za plan za sigurnost vode. [Am. 21] |
|
(14) |
Pristup temeljen na riziku postupno trebali bi trebali primjenjivati svi opskrbljivači vodom, uključujući vrlo male , male i srednje opskrbljivače vodom, jer su tijekom ocjene Direktive 98/83/EZ kod tih opskrbljivača utvrđeni nedostaci u njezinoj provedbi, ponekad uzrokovani troškovima provedbe nepotrebnih operacija praćenja , uz mogućnost odstupanja za vrlo male opskrbljivače . Pri primjeni pristupa temeljenog na riziku trebalo bi uzeti u obzir sigurnosne aspekte i načelo „onečišćivač plaća”. Kad je riječ o manjim opskrbljivačima vodom, nadležno tijelo trebalo bi poduprijeti operacije praćenja davanjem stručne potpore. [Am. 188] |
|
(14a) |
Kako bi se postigla najveća moguća zaštita javnog zdravlja, države članice trebale bi zajamčiti jasnu i uravnoteženu raspodjelu odgovornosti za primjenu pristupa temeljenog na riziku u skladu sa svojim nacionalnim institucionalnim i pravnim okvirom. [Am. 24] |
|
(15) |
U slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala bi odmah istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivnih aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode. U slučajevima kad opskrba vodom predstavlja moguću opasnost za zdravlje ljudi, trebalo bi zabraniti opskrbu takvom vodom ili ograničiti njezinu upotrebu te o K tome, važno je objasniti da pravodobno obavijestiti građane koji bi države članice neispunjenje mogli biti pogođeni. K tome, u slučaju neispunjenja minimalnih zahtjeva za vrijednosti povezane s mikrobiološkim i kemijskim parametrima trebale automatski smatrati potencijalnom opasnošću , države članice trebale bi utvrditi predstavlja li premašivanje vrijednosti potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. U tu bi svrhu države članice posebno trebale uzeti u obzir mjeru u kojoj su minimalni zahtjevi premašeni i vrstu parametra o kojemu je riječ. U slučaju potrebe za korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 191. stavkom 2. Ugovora, prioritet bi trebalo dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru. [Am. 25] |
|
(15a) |
Važno je spriječiti da zagađena voda prouzroči potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Stoga bi opskrba takvom vodom trebala biti zabranjena odnosno njezina upotreba ograničena. [Am. 26] |
|
(16) |
Države članice više ne trebale bi trebale biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive. Početna je svrha odstupanja bila dati državama članicama do devet godina da riješe neusklađenost s vrijednošću parametra. Pokazalo Taj se da je zbog tog postupka dolazilo do opterećenja za države članice i za Komisiju. K tome, postupak pokazao korisnim za države članice s obzirom na razinu ambicioznosti Direktive. Međutim, treba napomenuti da je u nekim je slučajevima taj postupak rezultirao kašnjenjem u poduzimanju korektivnih aktivnosti jer se mogućnost odstupanja ponekad smatrala prijelaznim razdobljem. Odredbe o odstupanjima stoga bi trebalo izbrisati. Ako su premašene vrijednosti parametara, radi zaštite zdravlja S obzirom na, s jedne strane, postrožene parametre kvalitete predviđene ovom Direktivom, i na, s druge strane, sve češće otkrivanje novih onečišćujućih tvari koje iziskuju pojačane mjere evaluacije, praćenja i upravljanja, potrebno je zadržati postupak odobravanja odstupanja prilagođen tim činjenicama pod uvjetom da dotična odstupanja ne predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi trebale bi se odmah primjenjivati te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. povezane s korektivnim aktivnostima, bez mogućnosti odobrenja odstupanja od vrijednosti parametra. Odredbe Direktive 98/83/EZ o odstupanjima stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se zajamčilo da države članice brže i djelotvornije ispune zahtjeve iz ove Direktive . No, odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se primjenjivati do isteka odstupanja, ali ih ne bi trebalo obnoviti u skladu s uvjetima utvrđenima odredbama koje su na snazi u trenutku odobravanja odstupanja . [Am. 27] |
|
(17) |
Komisija je 2014. u odgovoru na europsku građansku inicijativu „Right2Water” (22) pozvala države članice da svim građanima osiguraju pristup minimalnoj vodoopskrbi u skladu s preporukama WHO-a. Usto, obvezala se nastaviti poboljšavati pristup sigurnoj vodi za piće […] za sve stanovništvo kroz politike zaštite okoliša (23). To je u skladu s člancima 1. i 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ali i sa šestim UN-ovim ciljem održivog razvoja i povezanim specifičnim ciljem Ostvariti univerzalan i pravedan pristup sigurnoj i cijenom pristupačnoj pitkoj vodi za sve. Koncept pravičnog pristupa obuhvaća niz aspekata kao što su dostupnost (primjerice zbog geografskih razloga, nedostatka infrastrukture ili specifične situacije u kojoj se nalazi određeni dio stanovništva), kvaliteta, prihvatljivost ili cjenovna pristupačnost. Kad je riječ o cjenovnoj pristupačnosti vode, važno je podsjetiti da , ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice pri određivanju cijene vode u skladu s načelom povrata troškova utvrđenim u Direktivi 2000/60/EZ mogu uzeti u obzir razlike u ekonomskim i socijalnim uvjetima stanovništva te stoga mogu donijeti socijalne cijene ili poduzeti mjere za zaštitu stanovništva slabijeg socioekonomskog stanja. Ovom se Direktivom konkretno obrađuju pitanja pristupa vodi povezani s kvalitetom i dostupnošću. Kako bi se riješila ta pitanja, u okviru odgovora na europsku građansku incijativu inicijativu te kako bi se doprinijelo provedbi 20. načela europskog stupa socijalnih prava (24) u kojem se navodi da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu”, od država članica trebalo bi zahtijevati da riješe problem pristupa vodi po pristupačnoj cijeni na nacionalnoj razini, a opet imati određena diskrecijska prava u pogledu konkretnih mjera koje će se provesti. To se može postići djelovanjima usmjerenima na, među ostalim, poboljšavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, primjerice izbjegavanjem postavljanja neopravdano strožih zahtjeva u pogledu kvalitete vode iz razloga javnog zdravlja koji bi rezultirali povećanjem cijene vode za građane, postavljanjem javnih fontana za piće u gradovima, te i na promicanje njezine upotrebe poticanjem besplatne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju u javnim zgradama i restoranima, trgovačkim i sportskim centrima te tranzitnim i prolaznim mjestima kao što su željeznički kolodvori ili zračne luke. Države članice trebale bi imati slobodu da odrede odgovarajuću kombinaciju takvih instrumenata u odnosu na svoje specifične okolnosti na nacionalnoj razini. [Am. 28] |
|
(18) |
Europski parlament u svojoj je Rezoluciji o praćenju europske građanske inicijative „Right2Water” (25) naveo da bi države članice trebale obratiti posebnu pozornost potrebama ranjivih društvenih skupina (26). Specifičan položaj manjinskih kultura kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke, a posebice izostanak pristupa vodi za piće, priznat je i u Komisijinu Izvješću o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma (27) te u Preporuci Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (28). U tom općem kontekstu primjereno je da države članice posvete posebnu pozornost ranjivim i marginaliziranim skupinama poduzimajući potrebne mjere kako bi osigurale da te skupine imaju pristup vodi. S obzirom na načelo povrata troškova iz Direktive 2000/60/EZ, države članice trebale bi poboljšati pristup vodi za ranjive i marginalizirane skupine bez ugrožavanja opskrbe vodom visoke kvalitete po univerzalno pristupačnim cijenama. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da definiraju te skupine, one bi trebale uključivati barem izbjeglice, nomadske zajednice, beskućnike i manjinske kulture, kao što su Romi, Sinte, Putnici, Kale, Gens du voyage itd., bez obzira na to jesu li sjedilačke. Te bi mjere za osiguravanje pristupa, prepuštene prosudbi država članica, mogle primjerice uključivati osiguravanje alternativnih sustava opskrbe (individualne uređaje za obradu), opskrbu vodom kamionima-cisternama (kamionima i spremnicima) te osiguravanje nužne infrastrukture za kampove. Ako su lokalna javna tijela odgovorna za ispunjenje tih obveza, države članice trebale bi se pobrinuti da im osiguraju dostatna financijska sredstva te tehničke i materijalne kapacitete i dati im odgovarajuću podršku, primjerice davanjem stručne potpore. Konkretno, distribucija vode za ranjive i marginalizirane skupine ne bi smjela rezultirati nerazmjernim troškovima za lokalna javna tijela. [Am. 29] |
|
(19) |
U Sedmom programu djelovanja za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (29) zatraženo je da javnost ima pristup jasnim informacijama o okolišu na nacionalnoj razini. Direktivom 98/83/EZ bio je predviđen samo pasivni pristup informacijama, što znači da su države članice trebale osigurati samo da su informacije dostupne. Te bi odredbe stoga trebalo zamijeniti kao kako bi se osiguralo da su ažurne , razumljive i za potrošače relevantne informacije lako dostupne, primjerice u obliku knjižice, na internetskoj stranici čiju bi poveznicu trebalo aktivno dijeliti ili u aplikaciji za pametni telefon . Ažurne informacije ne bi trebale uključivati samo rezultate programa praćenja, nego i dodatne informacije koje bi javnosti mogle biti korisne, kao što su podaci o indikatorima (željezo, tvrdoća, minerali itd.) koji često utječu na percepciju potrošača rezultati praćenja opskrbljivača vodom u pogledu parametara kvalitete vode i informacije o vodi iz slavine. U tom cilju, indikatorske parametre indikatorskim parametrima iz Direktive 98/83/EZ koji nisu davali informacije povezane sa zdravljem trebalo bi zamijeniti informacijama na internetu o tim parametrima Priloga I. dijela Ba . Vrlo veliki opskrbljivači vodom trebali bi na internetu učiniti dostupnima i dodatne informacije o, među ostalim, energetskoj učinkovitosti, upravljanju, upravi, strukturi troškova i primijenjenoj obradi. Pretpostavlja se da će bolje informiranje potrošača Bolje informiranje potrošača o relevantnim podacima i veća transparentnost doprinijeti porastu trebali bi biti usmjereni na porast pouzdanja građana u vodu kojom se opskrbljuju te u vodne usluge, a trebale bi i Očekuje se da će to pak dovesti do povećane potrošnje vode iz slavine, čime će se doprinosi doprinijeti smanjenju upotrebe plastike odnosno plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini. [Am. 30] |
|
(20) |
Iz istih razloga te kako bi se podigla svijest o posljedicama potrošnje vode, potrošači bi trebali primati informacije na sve dostupniji način (primjerice na računu ili putem pametnih aplikacija) o godišnjoj potrošenoj količini, kretanju potrošnje zajedno s usporedbom s prosječnom potrošnjom kućanstava ako opskrbljivač vodom raspolaže tim informacijama, strukturi troškova cijene koju naplaćuje opskrbljivač vodom, uključujući fiksne udio fiksnih i varijabilne troškove, varijabilnih troškova kao i o cijeni po litri vode namijenjene za ljudsku potrošnju, čime bi se omogućila usporedba s cijenom flaširane vode. [Am. 31] |
|
(21) |
Načela Temeljna načela koja treba razmotriti pri određivanju cijene vode, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 4. Direktive 2000/60/EZ, posebice načelo povrata troškova vodnih usluga i načelo „onečišćivač plaća”, utvrđena su u Direktivi 2000/60/EZ toj Direktivi . No, financijska održivost pružanja vodnih usluga nije uvijek zajamčena, što nekada rezultira nedostatnim ulaganjem u održavanje vodne infrastrukture. Kako se tehnike praćenja poboljšavaju sve se više uočavaju gubici razine gubitaka u mreži, koji su uglavnom posljedica nedostatnih ulaganja, pa bi trebalo na razini Unije poticati smanjenje gubitaka vode kako bi se poboljšala učinkovitost vodne infrastrukture. U skladu s načelom supsidijarnosti to , kako bi pitanje trebalo riješiti povećanjem transparentnosti i informiranjem potrošača o gubicima u mreži i energetskoj učinkovitosti se podigla svijest o tom pitanju, informacije koje se na to odnose trebalo bi na transparentniji način razmjenjivati s potrošačima . [Am. 32] |
|
(22) |
Cilj je Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30) zajamčiti pristup informacijama o okolišu u državama članicama u skladu s Aarhuškom konvencijom. Njome su obuhvaćene široke obveze povezane sa stavljanjem informacija o okolišu na raspolaganje na zahtjev i s aktivnim širenjem tih informacija. Široko je i područje primjene Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31), koja obuhvaća dijeljenje prostornih informacija, uključujući skupove podataka o raznim temama povezanima s okolišem. Važno je da se odredbama ove Direktive koje se odnose na pristup informacijama i aranžmane za dijeljenje podataka ne stvara zaseban pravni režim, nego da se dopunjuju te direktive. Stoga se odredbama ove Direktive o obavješćivanju javnosti i o informacijama o praćenju provedbe ne bi trebalo dovoditi u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ. |
|
(23) |
Direktivom 98/83/EZ nisu utvrđene obveze izvješćivanja za male opskrbljivače vodom. Kako bi se to ispravilo i kako bi se riješila potreba za informacijama o provedbi i usklađenosti, trebalo bi uvesti novi sustav prema kojem su države članice obvezne uspostaviti i ažurirati skupove podataka koji sadržavaju samo relevantne podatke, kao što su premašivanje vrijednosti parametara i incidenti od određene važnosti, te ih učiniti dostupnima Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš. Time bi se trebalo osigurati da administrativno opterećenje za sve subjekte ostane ograničeno u najvećoj mogućoj mjeri. Kako bi se osigurala prikladna infrastruktura za pristup javnosti, izvješćivanje i dijeljenje podataka među javnim tijelima, države članice trebale bi temeljiti specifikacije podataka na Direktivi 2007/2/EZ i njezinim provedbenim aktima. |
|
(24) |
Podaci koje dostavljaju države članice nisu samo nužni za provjere usklađenosti, nego su i ključni da bi se Komisiji omogućilo praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti zakonodavstva u odnosu na željene ciljeve kako bi se prikupile informacije za buduće evaluacije zakonodavstva u skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (32) U tom kontekstu postoji potreba za relevantnim podacima koji će omogućiti bolju procjenu učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti Direktive te njezine dodane vrijednosti za EU, pa je stoga nužno osigurati prikladne mehanizme izvješćivanja koji mogu služiti i kao pokazatelji za buduće evaluacije ove Direktive. |
|
(25) |
U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive u određenom roku nakon utvrđenog datuma za njezino prenošenje. Ta bi se evaluacija trebala temeljiti na iskustvu stečenom i podacima prikupljenima tijekom provedbe Direktive, na svim dostupnim preporukama WHO-a, kao i na mjerodavnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima te na svim dostupnim preporukama WHO-a. [Am. 34] |
|
(26) |
Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Direktivom nastoji promicati načela povezana sa zdravstvenom zaštitom, pristupom uslugama od općega gospodarskog interesa, zaštitom okoliša i zaštitom potrošača. |
|
(27) |
Kako je Sud Europske unije više puta istaknuo, bilo bi u suprotnosti s obvezujućim učinkom, koji se pridaje direktivi člankom 288. trećim stavkom Ugovora, u načelu isključiti mogućnost da se osobe kojih se to tiče pozivaju na obvezu koja se nameće direktivom. To se stajalište posebice primjenjuje u pogledu direktive čiji je cilj zaštititi zdravlje ljudi od negativnih učinaka svakog onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Stoga bi, u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (33), članovi zainteresirane javnosti trebali imati pristup pravosuđu kako bi doprinijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je primjeren za osobno zdravlje i dobrobit. K tome, ako je velik broj osoba u „situaciji masovne opasnosti” zbog iste nezakonite prakse povezane s kršenjem prava zajamčenih ovom Direktivom, one bi trebale moći upotrijebiti mehanizme kolektivne pravne zaštite koje su uspostavile države članice u skladu s Preporukom Komisije 2013/396/EU (34). |
|
(28) |
Kako bi se Direktiva prilagodila znanstvenom i tehničkom napretku ili kako bi se utvrdili zahtjevi za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora za izmjenu priloga od I. do IV. ovoj Direktivi te poduzimanje mjera potrebnih na temelju izmjena utvrđenih u članku 10.a . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. K tome, ovlast utvrđena u napomeni 10. dijela C Priloga I. Direktivi 98/83/EZ za utvrđivanje učestalosti i metoda praćenja za radioaktivne tvari zastarjela je zbog donošenja Direktive Vijeća 2013/51/Euratom (35) te bi je stoga trebalo izbrisati. Ovlast utvrđena u drugom podstavku dijela A Priloga III. Direktivi 98/83/EZ o izmjenama Direktive više nije nužna i trebalo bi je izbrisati. [Am. 35] |
|
(29) |
Kako bi se osigurali istovjetni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koje treba pružiti svim osobama spojenima na sustav te za donošenje oblika i modaliteta objavljivanja informacija o provedbi ove Direktive koje dostavljaju države članice, a Europska agencija za okoliš objedinjuje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (36). |
|
(30) |
Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (37), države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredaba ove Direktive i osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebale bi biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće. |
|
(31) |
Direktivom 2013/51/Euratom utvrđuju se posebni aranžmani za praćenje radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. Stoga ovom Direktivom ne bi trebalo utvrđivati vrijednosti parametara za radioaktivnost. |
|
(32) |
S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno zaštitu ljudskog zdravlja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(33) |
Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva. |
|
(34) |
Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva koji su navedeni u Prilogu V. dijelu B, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Cilj
1. Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju za sve u Europskoj uniji . [Am. 36]
2. Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće te osiguravanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju . [Am. 163, 189, 207 i 215]
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
|
1. |
„voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači sva voda, bilo u njezinu izvornom stanju ili nakon obrade, koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu ili proizvodnju hrane ili ostale svrhe povezane s hranom, ili druge potrebe domaćinstva u javnim i privatnim prostorima , uključujući poduzeća za poslovanje s hranom , neovisno o njezinu podrijetlu te o tome opskrbljuju li se ljudi njome iz distribucijske mreže, dostavlja li se cisternom ili, kad je riječ o izvorskim vodama, pakira u bocama ili posudama . [Am. 38] |
|
2. |
„domaći distribucijski sustav” znači cijevi, oprema i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za prehranu ljudi u javnim i privatnim prostorima te distribucijsku mrežu no samo onda kada za njih ne odgovara opskrbljivač vodom u svojstvu opskrbljivača vodom prema odgovarajućem nacionalnom pravu. [Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.) |
|
3. |
„opskrbljivač vodom’” znači pravni subjekt koji isporučuje u prosjeku najmanje 10 m3 vode namijenjene za ljudsku potrošnju dnevno. [Am. 40] |
|
3a. |
„vrlo mali opskrbljivač vodom” znači subjekt koji isporučuje manje od 50 m3 vode dnevno ili opslužuje manje od 250 ljudi. [Am. 41] |
|
4. |
„mali opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje manje od 500 m3 dnevno ili opslužuje manje od 5 000 2 500 ljudi. [Am. 42] |
|
4a. |
„opskrbljivač vodom srednje veličine” znači subjekt koji isporučuje najmanje 500 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 2 500 ljudi. [Am. 43] |
|
5. |
„veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 500 5 000 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 5 25 000 ljudi. [Am. 44] |
|
6. |
„vrlo veliki opskrbljivač vodom’” znači subjekt koji isporučuje najmanje 5 000 20 000 m3 dnevno ili opslužuje najmanje 50 000 100 000 ljudi. [Am. 45] |
|
7. |
„prioritetni prostori” znači veliki prostori s mnogo korisnika velikim brojem osoba koji nisu kućanstvo, osobito ranjivih skupina, potencijalno izloženih rizicima povezanima s vodom, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove , domovi umirovljenika, škole, sveučilišta i druge obrazovne ustanove, jaslice i vrtići, sportski i rekreacijski centri, prostori za razonodu i izložbeni prostori, zgrade sa smještajnim kapacitetima, kaznene ustanove i kampovi, kako su ih utvrdile države članice. [Am. 46] |
|
8. |
„ranjive i marginalizirane skupine” znači osobe izolirane od društva zbog diskriminacije ili nedostatnog pristupa pravima, resursima ili mogućnostima, koje su, u odnosu na ostatka društva, izloženije nizu mogućih rizika povezanih sa zdravljem, sigurnošću, nedostatkom obrazovanja, štetnim praksama ili drugim rizicima. |
|
8a. |
„poduzeće za poslovanje s hranom” znači poduzeće za poslovanje s hranom kako je definirano u članku 3. točki (2) Uredbe (EZ) br. 178/2002. [Am. 47] |
Članak 3.
Iznimke
1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na:
|
(a) |
prirodne mineralne vode koje su kao takve priznate od nadležnog tijela iz Direktive 2009/54/EZ; |
|
(b) |
vode koje su lijekovi u smislu Direktive 2001/83/EZ. |
1a. Samo se članci 4., 5., 6. i 11. ove Direktive primjenjuju na vodu koja se u poduzećima za poslovanje s hranom upotrebljava za proizvodnju, obradu, čuvanje ili stavljanje na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih ljudskoj potrošnji. Međutim, nijedan članak ove Direktive ne primjenjuje se kad poduzeće za poslovanje s hranom može nadležna nacionalna tijela uvjeriti da kvaliteta vode koju koristi ne utječe na higijenu proizvoda ili tvari nastalih njegovim poslovanjem i da su ti proizvodi ili tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (38) . [Am. 48]
1b. Proizvođač vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ne smatra se opskrbljivačem vodom.
Odredbe ove Direktive primjenjuju se na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude ako nije obuhvaćena obvezama na temelju ostalog zakonodavstva Unije. [Am. 49]
1c. Pomorska plovila za desalinizaciju vode, za prijevoz putnika i koja djeluju kao opskrbljivači vodom podliježu člancima od 1. do 7. i od 9. do 12. ove Direktive i njezinim prilozima. [Am. 50]
2. Države članice mogu izuzeti od odredbi ove Direktive:
|
(a) |
vodu namijenjenu isključivo za one svrhe za koje su nadležna tijela uvjerena da kvaliteta vode nema nikakva utjecaja, bilo izravnog ili neizravnog, na zdravlje predmetnih potrošača; |
|
(b) |
vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz pojedinačne opskrbe, pod uvjetom da je prosječna potrošnja manja od 10 m3 po danu ili da opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako je opskrba vodom dio komercijalne ili javne aktivnosti. |
3. Države članice koje su se poslužile iznimkama iz stavka 2. točke (b) moraju osigurati da predmetno stanovništvo bude obaviješteno o tim iznimkama te o bilo kojoj aktivnosti koja se može poduzeti s ciljem zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka koji su posljedica bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. K tomu, kada potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja proizlazi iz kvalitete takve vode postane očigledna, predmetno stanovništvo treba odmah na prikladan način savjetovati.
Članak 4.
Opće obveze
1. Ne dovodeći u pitanje svoje obveze prema drugim odredbama Unije, države članice moraju poduzeti potrebne mjere da bi osigurale zdravstvenu ispravnost i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za potrebe najmanjih zahtjeva ove Direktive, voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdravstveno je ispravna i čista ako ispunjava sve sljedeće uvjete:
|
(a) |
ako je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u određenim brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, |
|
(b) |
ako ispunjava najmanje zahtjeve navedene u Prilogu I. dijelovima A i B; |
|
(c) |
države članice poduzele su sve druge potrebne mjere da ispune zahtjeve navedene u člancima od 5. do 12. ove Direktive.:
|
2. Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive u cijelosti zadovoljavaju načelo predostrožnosti te ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju . [Am. 52]
2a. Države članice poduzimaju mjere kako bi se pobrinule da nadležna tijela provode sveobuhvatnu procjenu razina gubitaka vode na svom državnom području i mogućnosti za smanjenje gubitaka vode u sektoru za piće. Pri toj se procjeni uzimaju u obzir relevantni aspekti javnog zdravlja te okolišni, tehnički i gospodarski aspekti. Države članice dužne su do 31. prosinca 2022. donijeti nacionalne ciljeve za smanjenje razina gubitaka opskrbljivača vodom na svom državnom području do 31. prosinca 2030. godine. Države članice mogu uvesti prikladne poticaje kako bi se pobrinule da opskrbljivači vodom na njihovu državnom području ostvare nacionalne ciljeve. [Am. 53]
2b. Ako nadležno tijelo zaduženo za proizvodnju i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju upravljanje cjelokupne djelatnosti proizvodnje ili opskrbe vodom ili njezina dijela prenese na opskrbljivača vodom, u ugovoru između nadležnog tijela i opskrbljivača vodom specificiraju se odgovornosti svake stranke koje proizlaze iz ove Direktive. [Am. 54]
Članak 5.
Standardi kvalitete
1. Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I. , koje ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u tom Prilogu. [Am. 55]
1a. Vrijednosti utvrđene u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti blaže od onih utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A, B i Ba. Kad je riječ o parametrima iz Priloga I. dijela Ba, vrijednosti se određuju samo za potrebe praćenja te radi pridržavanja zahtjeva utvrđenih člankom 12. [Am. 56]
2. Država članica određuje vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uključeni u Prilog I. kada to zahtjeva zaštita zdravlja ljudi unutar njezina državnog područja ili jednog njegova dijela. Utvrđene vrijednosti moraju, u najmanju ruku, udovoljavati zahtjevima članka 4. stavka 1. točke (a).
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčile da sredstva za obradu, materijali i dezinfekcijski postupci koji se primjenjuju za dezinfekciju u sustavima opskrbe vodom nemaju negativne učinke na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Svako onečišćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog uporabe takvih sredstava, materijala i postupaka mora se svesti na minimum, ali se pritom ne smijet ugroziti učinkovitost dezinfekcije. [Am. 57]
Članak 6.
Točka usklađenosti
1. Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom 5. za parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A, i B i C moraju se poštovati: [Am. 58]
|
(a) |
u slučaju vode koja se doprema putem distribucijske mreže, na točki unutar neke prostorije ili ustanove na kojoj ona izlazi iz slavina koje se uobičajeno rabe za ljudsku potrošnju; |
|
(b) |
u slučaju vode koja se doprema iz cisterne, na točki na kojoj ona izlazi iz cisterne; |
|
(c) |
u slučaju izvorske vode vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se stavlja u boce ili posude , na točki na kojoj se voda stavlja u boce ili posude . [Am. 59] |
|
(ca) |
u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za poslovanje s hranom, a vodu isporučuje opskrbljivač vodom, na točki u poduzeću za poslovanje s hranom na kojoj se voda isporučuje poduzeću. [Am. 60] |
1a. Kad je riječ o vodi iz stavka 1. točke (a), smatra se da su države članice ispunile svoje obveze iz ovog članka kada se može utvrditi da neusklađenost s parametara utvrđenim u članku 5. proizlazi iz privatnog distribucijskog sustava ili njegova održavanja, osim u prioritetnim prostorima. [Am. 61]
Članak 7.
Pristup za sigurnost vode temeljen na riziku
1. Države članice osiguravaju da obrada i distribucija vode namijenjene za ljudsku potrošnju te opskrba takvom vodom podliježu pristupu temeljenom na riziku koji se sastoji od sljedećih elemenata:
|
(a) |
procjene opasnosti vodnih tijela koja ili dijelova vodnih tijela koji se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju koju provode države članice u skladu s člankom 8.; [Am. 62] |
|
(b) |
procjene rizika opskrbe koju provode opskrbljivači vodom u svakom sustavu opskrbe vodom za potrebe zaštite i praćenja kvalitete vode koju isporučuju u skladu s člankom 9. i Prilogom II. dijelom C; [Am. 63] |
|
(c) |
procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10. |
1a. Države članice mogu prilagoditi provedbu pristupa koji se temelji na riziku, ne dovodeći pritom u pitanje cilj ove Direktive koji se odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju i zdravlje potrošača, kada postoje posebna ograničenja zbog zemljopisnih okolnosti kao što su udaljenost ili dostupnost vodoopskrbnog područja. [Am. 64]
1b. Države članice osiguravaju jasnu i prikladnu raspodjelu odgovornosti među dionicima, kako ih definiraju države članice, za primjenu pristupa temeljenog na riziku u pogledu vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i domaćih distribucijskih sustava. Ta raspodjela odgovornosti prilagođena je njihovom institucionalnom i pravnom okviru. [Am. 65]
2. Procjene opasnosti moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Preispituju se svake tri godine , uzimajući u obzir uvjet iz članka 7. Direktive 2000/60/EZ da države članice utvrde vodna tijela, i prema potrebi se ažuriraju. [Am. 66]
3. Vrlo veliki opskrbljivači vodom i veliki opskrbljivači Opskrbljivači vodom moraju izraditi procjene rizika opskrbe do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a mali opskrbljivači vodom do [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju u redovitim razmacima od najviše šest godina i prema potrebi ažuriraju. [Am. 67]
3a. U skladu s člancima 8. i 9. ove Direktive države članice poduzimaju potrebne korektivne mjere u okviru programa mjera i planova upravljanja riječnim slivovima iz članaka 11. i 13. Direktive 2000/60/EZ. [Am. 68]
4. Procjene rizika domaće distribucije u prostorima navedenima u članku 10. stavku 1. moraju biti provedene do [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive]. Te se procjene preispituju svake tri godine i prema potrebi ažuriraju. [Am. 69]
Članak 8.
Procjena i praćenje opasnosti vodnih tijela te postupanje u opasnostima vodnih tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju [Am. 70]
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, posebno njezine članke 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ od 4 . do 8 ., države članice u suradnji sa svojim tijelima nadležnim za vode osiguravaju provođenje procjene opasnosti koja obuhvaća vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz kojih se u prosjeku zahvaća više od 10 m3 dnevno. Procjena opasnosti uključuje sljedeće elemente: [Am. 71]
|
(a) |
utvrđivanje svih vodozahvata na vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti i georeferentnih podataka o njima; Budući da su podaci iz ove točke potencijalno osjetljive prirode, posebno u pogledu zaštite javnog zdravlja, države članice dužne su pobrinuti se za to da oni budu zaštićeni i da se priopćavaju isključivo relevantnim tijelima; [Am. 72] |
|
(b) |
izradu karata zaštitnih zona koje su uspostavljene u skladu s člankom 7. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ i zaštićenih područja iz članka 6. te direktive; [Am. 73] |
|
(c) |
utvrđivanje opasnosti i mogućih izvora onečišćenja koji utječu na vodna tijela obuhvaćena procjenom opasnosti. Takva istraživanja i utvrđivanje izvora onečišćenja redovito se ažuriraju kako bi se otkrile nove tvari koje utječu na mikroplastiku, osobito na PFAS. U tu svrhu države članice mogu upotrijebiti pregled utjecaja ljudske aktivnosti proveden u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i informacije o znatnim pritiscima prikupljene u skladu s točkom 1.4. Priloga II. toj direktivi; [Am. 216] |
|
(d) |
redovito praćenje onečišćujućih tvari relevantnih onečišćujućih tvari za opskrbu vodom u vodnim tijelima ili dijelovima vodnih tijela obuhvaćenima procjenom opasnosti, odabranih sa sljedećih popisa: [Am. 75]
Države članice za praćenje odabiru iz točaka od i. do iv. parametre, tvari ili onečišćujuće tvari koje se smatraju relevantnima u kontekstu opasnosti utvrđenih u skladu s točkom (c) ili u kontekstu informacija koje su dostavili opskrbljivači vodom u skladu sa stavkom 2. Za potrebe redovitog praćenja te otkrivanja novih štetnih tvari u okviru novih istraga države članice mogu upotrebljavati praćenje provedeno u skladu s drugim zakonodavstvom Unije te kapacitete za istragu u skladu s drugim zakonodavstvom Unije. [Am. 217] |
Vrlo mali opskrbljivači vodom mogu biti izuzeti iz zahtjeva navedenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima iz tih točaka. Nadležno tijelo preispituje to izuzeće najmanje svake tri godine te ga prema potrebi ažurira. [Am. 77]
2. Opskrbljivači vodom koji prate svoju sirovu vodu za potrebe operativnog praćenja bit će obvezni obavijestiti nadležna tijela o kretanjima i neuobičajenim koncentracijama praćenih parametara, tvari ili onečišćujućih tvari.
3. Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo obuhvaćeno procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d), a na temelju rezultata praćenja mogu:
|
(a) |
zahtijevati od opskrbljivača vodom dodatno praćenje ili obradu određenih parametara; |
|
(b) |
dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno ne bi uzrokovao pogoršanje kvalitete vode. [Am. 78] |
4. U slučajevima kad je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu sa stavkom 2. točkom (b) države članice nastavljaju redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti. [Am. 79]
5. Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ države članice poduzimaju sljedeće mjere u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim dionicama ili osiguravaju da opskrbljivači vodom poduzimaju te mjere dionicima : [Am. 80]
|
(a) |
preventivne mjere za smanjenje potrebne razine obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ; [Am. 178] |
|
(aa) |
osiguravaju da onečišćivači, u suradnji s opskrbljivačima vodom i drugim relevantnim dionicima, poduzimaju preventivne mjere za smanjenje ili izbjegavanje razine potrebne obrade i za zaštitu kvalitete vode, uključujući mjere iz članka 11. stavka 3. točke (d) Direktive 2000/60/EZ, kao i dodatne mjere koje se smatraju potrebnima slijedom nadzora provedenog na osnovi stavka 1. točke (d) ovog članka; [Am. 82] |
|
(b) |
mjere za ublažavanje koje se smatraju nužnima na temelju praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) kako bi se utvrdio i riješio izvor onečišćenja i izbjegla dodatna obrada kad se preventivne mjere ne smatraju dovoljno prikladnima ili učinkovitima za pravodobno rješavanje izvora onečišćenja . [Am. 83] |
|
(ba) |
ako se mjere iz točaka (aa) i (b) ne smatraju dovoljnima za odgovarajuću zaštitu zdravlja ljudi, od opskrbljivača vodom traže da provedu dodatno praćenje nekih parametara na mjestu zahvaćanja ili obrade, ali samo ako je to nužno za sprečavanje zdravstvenih rizika. [Am. 84] |
Države članice redovito preispituju sve takve mjere.
5a. Države članice obavješćuju opskrbljivače vodom koji upotrebljavaju vodno tijelo ili dijelove vodnih tijela obuhvaćenih procjenom opasnosti o rezultatima praćenja provedenog u skladu sa stavkom 1. točkom (d) te, na temelju rezultata praćenja i informacija prikupljenih u skladu sa stavcima 1. i 2. te u okviru Direktive 2000/60/EZ, mogu:
|
(a) |
dopustiti opskrbljivačima vodom da smanje učestalost praćenja određenih parametara ili broja parametara koji se prate bez obveze provođenja procjene rizika opskrbe, pod uvjetom da to nisu bitni parametri u smislu Priloga II. dijela B točke 1., te pod uvjetom da nijedan čimbenik koji se može razumno predvidjeti vjerojatno neće uzrokovati pogoršanje kvalitete vode; |
|
(b) |
ako je opskrbljivaču vodom dopušteno smanjiti učestalost praćenja u skladu s točkom (a), nastaviti redovito pratiti te parametre u vodnom tijelu obuhvaćenom procjenom opasnosti. [Am. 85] |
Članak 9.
Procjena i praćenje rizika opskrbe te upravljanje njima [Am. 86]
1. Države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom provedu procjenu rizika opskrbe u skladu s Prilogom II. dijelom C kojom se omogućuje prilagodba učestalosti praćenja za sve parametre navedene u Prilogu I. dijelovima A , B i B Ba koji nisu bitni parametri u skladu s Prilogom II. dijelom B ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi. [Am. 87]
Za te parametre države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom mogu odstupati od učestalosti uzorkovanja utvrđenih u Prilogu II. dijelu B u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu II. dijelu C i ovisno o njihovoj prisutnosti u sirovoj vodi i pristupu pročišćavanju . [Am. 88]
U tu svrhu opskrbljivači vodom bit će obvezni uzeti uzimaju u obzir rezultate procjene opasnosti provedene u skladu s člankom 8. ove Direktive i rezultate praćenja provedenog u skladu s člankom 7. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ. [Am. 89]
1a. Države članice mogu izuzeti vrlo male opskrbljivače vodom iz stavka 1. pod uvjetom da nadležno tijelo otprije raspolaže ažuriranim dokumentiranim informacijama o relevantnim parametrima i smatra da ta izuzeća ne dovode do rizika za zdravlje ljudi, ali se pritom ne dovode u pitanje obveze tijela utvrđene člankom 4.
Nadležno tijelo preispituje izuzeće svake tri godine ili kada se u slivnom području otkriju nove opasnosti od onečišćenja te ga po potrebi ažurira. [Am. 90]
2. Procjene Za procjene rizika opskrbe odobravaju nadležna tijela u vezi s opskrbom odgovorni su opskrbljivači vodom koji osiguravaju da su one usklađene s ovom Direktivom . U tu svrhu opskrbljivači vodom mogu zatražiti potporu nadležnih tijela. .
Države članice mogu od nadležnih tijela zatražiti da odobre ili prate procjene rizika opskrbljivača vodom. [Am. 91]
2a. Na temelju rezultata procjene rizika opskrbe koja se provodi u skladu sa stavkom 1. države članice osiguravaju da opskrbljivači vodom uspostave plan za sigurnost vode prilagođen utvrđenim rizicima i proporcionalan veličini opskrbljivača vodom. Na primjer, taj se plan za sigurnost vode može odnositi na upotrebu materijala koji dolaze u dodir s vodom, proizvode za obradu vode, moguće rizike koje predstavljaju cijevi koje puštaju vodu ili mjere prilagodbe na postojeće ili buduće izazove kao što su klimatske promjene, a države članice će ih dodatno specificirati. [Am. 92]
Članak 10.
Procjena i praćenje rizika domaće unutarnje distribucije te upravljanje njima [Am. 93]
1. Države članice osiguravaju provedbu procjene rizika domaće distribucije u prioritetnim prostorima koja obuhvaća sljedeće elemente: [Am. 94]
|
(a) |
procjenu mogućih rizika povezanih s domaćim distribucijskim sustavima i s povezanim proizvodima i materijalima te utječu li oni na kvalitetu vode u točki izlaza iz slavina koje se uobičajeno koriste za ljudsku potrošnju, posebno ako se voda isporučuje javnosti u prioritetnim prostorima; [Am. 95] |
|
(b) |
redovito praćenje parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C. u prioritetnim prostorima gdje se potencijalna opasnost za zdravlje ljudi smatra najvećom. Relevantni parametri i prostori su utvrđeni specifični rizici za praćenje odabiru se na temelju kvalitetu vode tijekom procjene provedene u skladu s točkom (a). [Am. 96] Kad je riječ o redovitom praćenju iz prvog podstavka, države članice , države članice jamče pristup instalacijama u prioritetnim prostorima za potrebe uzorkovanja te mogu uspostaviti strategiju praćenja usmjerenu na prioritetne prostore , posebno kad je riječ o bakteriji Legionella pneumophila ; [Am. 97] |
|
(c) |
provjeru jesu li svojstva građevnih proizvoda i materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju prikladna u pogledu bitnih značajki povezanih s temeljnim zahtjevom za građevinske radove navedenim u točki 3. podtočki (e) Priloga I. Uredbi (EU) br. 305/2011 zaštitu zdravlja ljudi. [Am. 98] |
|
(ca) |
provjeru o tome jesu li upotrijebljeni materijali prikladni za kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i jesu li ispunjeni zahtjevi navedeni u članku 11. [Am. 99] |
2. Ako na temelju procjene provedene u skladu sa stavkom 1. točkom (a) smatraju da postoji rizik za zdravlje ljudi koji proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava u prioritetnim prostorima ili iz povezanih proizvoda i materijala, ili ako je praćenjem provedenim u skladu sa stavkom 1. točkom (b) utvrđeno da vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelu C nisu ostvarene, države članice dužne su pobrinuti se za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se eliminirali ili smanjili rizici nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelu C :
|
(a) |
poduzimaju prikladne mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika od neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C; |
|
(b) |
poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da migracija tvari ili kemikalija iz građevnih proizvoda upotrijebljenih u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju neće izravno ili neizravno ugroziti zdravlje ljudi; |
|
(c) |
u suradnji s opskrbljivačima vodom poduzimaju druge mjere, poput odgovarajućih tehnika kondicioniranja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije isporuke kako bi se smanjio ili uklonio rizik da voda nakon isporuke neće zadovoljavati vrijednosti parametara; |
|
(d) |
prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika; |
|
(e) |
organiziraju osposobljavanje za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju građevne proizvode; |
|
(f) |
osiguravaju uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja za Legionellu kako bi se spriječilo i riješilo moguće izbijanje bolesti. [Am. 100] |
2a. U cilju smanjenja rizika povezanih s domaćom distribucijom u svim domaćim distribucijskim sustavima, države članice:
|
(a) |
potiču vlasnike privatnih i javnih prostora da provedu procjenu rizika domaće distribucije; |
|
(b) |
obavješćuju potrošače i vlasnike privatnih i javnih prostora o mjerama usmjerenim na eliminiranje ili smanjenje rizika od neispunjavanja standarda kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju zbog domaćeg distribucijskog sustava; |
|
(c) |
prikladno obavješćuju i savjetuju potrošače o uvjetima potrošnje i upotrebe vode te o mogućim aktivnostima za izbjegavanje ponovne pojave rizika; |
|
(d) |
potiču obuku za vodoinstalatere i druge stručnjake koji rade s domaćim distribucijskim sustavima i ugrađuju proizvode i materijale koji dolaze u dodir s vodom i |
|
(e) |
kad je riječ o bakterijama iz porodice Legionella, posebno o bakteriji Legionella pneumophilia, jamče uspostavu učinkovitih mjera kontrole i upravljanja koje su proporcionalne riziku kako bi se spriječilo moguće izbijanje bolesti odnosno kako bi se bolest liječila u slučaju izbijanja. [Am. 101] |
Članak 10.a
Minimalni higijenski uvjeti za proizvode, tvari i materijale u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da tvari i materijali za proizvodnju svih novih proizvoda koji su u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i koji se stavljaju na tržište i upotrebljavaju za zahvaćanje, obradu ili distribuciju, ili nečistoće povezane s takvim tvarima:
|
(a) |
ne smanjuju izravno ili neizravno zaštitu zdravlja ljudi, kako je predviđeno ovom Direktivom; |
|
(b) |
ne utječu na miris i okus vode namijenjene za ljudsku potrošnju; |
|
(c) |
nemaju u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju razinu koncentracije veću od razine potrebne za postizanje cilja za koji se koriste i |
|
d) |
ne potiču razvoj mikroba. |
2. Kako bi se zajamčila usklađena primjena stavka 1., Komisija do [tri godine od stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem minimalnih higijenskih uvjeta i popisa tvari koje se upotrebljavaju za proizvodnju materijala u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su odobreni u EU-u, uključujući specifična ograničenja migracije i posebne uvjete upotrebe, ako je to primjenjivo. Komisija redovito pregledava i ažurira ovaj popis u skladu s najnovijim znanstvenim i tehnološkim postignućima.
3. Radi podrške Komisiji pri donošenju i izmjeni delegiranih akata na temelju stavka 2., osniva se stalni odbor koji se sastoji od predstavnika koje imenuju države članice, a koje mogu zatražiti pomoć stručnjaka ili savjetnika.
4. Materijali koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koji su obuhvaćeni drugim zakonodavnim aktima Unije, kao što je Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (41) , moraju biti u skladu s uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovog članka. [Am. 102]
Članak 11.
Praćenje
1. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li voda dostupna potrošačima zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5. Uzorci se uzimaju na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije. [Am. 103]
2. Radi ispunjavanja obveza određenih u stavku 1. u skladu s Prilogom II. dijelom A uspostavljaju se odgovarajući programi praćenja za svu vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ti programi praćenja sastoje se od sljedećih elemenata:
|
(a) |
praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelovima A i B te parametara određenih u skladu s člankom 5. stavkom 2., u skladu s Prilogom II. te, ako je izvršena procjena rizika opskrbe, u skladu s člankom 9.; |
|
(b) |
praćenja parametara navedenih u Prilogu I. dijelu C za potrebe procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (b); |
|
(c) |
praćenja za potrebe procjene opasnosti u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d). |
3. Nadležna tijela određuju točke za uzorkovanje koje ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve određene u Prilogu II. dijelu D.
4. Države članice moraju biti u skladu sa specifikacijama za analize parametara navedenima u Prilogu III. u skladu sa sljedećim načelima:
|
(a) |
metode analize različite od onih navedenih u Prilogu III.dijelu A mogu se koristiti pod uvjetom da se može pokazati da su dobiveni rezultati najmanje jednako pouzdani kao i rezultati dobiveni putem navedenih metoda dostavljanjem Komisiji svih relevantnih podataka koji se odnose na takve metode i njihove ekvivalente; |
|
(b) |
za one parametre koji su navedeni u Prilogu III. dijelu B može se koristiti bilo koja metoda, pod uvjetom da ona ispunjava zahtjeve određene u tom Prilogu. |
5. Ovisno o slučaju, države članice moraju osigurati provođenje dodatnog praćenja tvari i mikroorganizama za koje nije određena nikakva vrijednost parametara u skladu s člankom 5. ako postoji razlog za sumnju da su prisutni u količinama ili brojevima koji čine potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
5a. Države članice Komisiji dostavljaju rezultate praćenja provedenog u skladu s praćenjem parametara navedenih u Prilogu I. dijelu Ca do… [tri godine od dana stupanja na snagu ove Direktive], a nakon toga jednom godišnje.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi izmjene ove Direktive ažuriranjem tvari obuhvaćenih popisom praćenja utvrđenog u Prilogu I. dijelu Ca. Komisija može odlučiti dodati tvari ako postoji rizik da su takve tvari prisutne u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, ali za koje znanstvenim saznanjima nije dokazano da postoji rizik za zdravlje ljudi. Komisija se pritom posebno temelji na znanstvenim istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije. Svako dodavanje nove tvari mora se propisno obrazložiti u skladu s člankom 1. ove Direktive. [Am. 104]
5b. Do… [godinu dana od stupanja na snagu ove Direktive] Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 19. radi dopune ove Direktive usvajanjem metodologije za mjerenje mikroplastike navedene na popisu praćenja iz Priloga I. dijela Ca. [Am. 105]
Članak 12.
Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe
1. Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. u točki usklađenosti iz članka 6. da bi se utvrdio uzrok. [Am. 106]
2. Ako voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne udovoljava vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. unatoč mjerama poduzetima da bi se ispunile obveze određene u skladu s člankom 4. stavkom 1. , predmetna država članica mora osigurati poduzimanje potrebne korektivne aktivnosti što ranije da bi se ponovno uspostavila njezina kvaliteta te daje prioritet njihovim provedbenim aktivnostima, uzimajući u obzir, između ostalog, opseg u kojem su relevantne vrijednosti parametara premašene te potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
U slučaju neusklađenosti s vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. dijelu C korektivne aktivnosti uključuju mjere utvrđene u članku 10. stavku 2. točkama od (a) do (f). [Am. 107]
3. Bez obzira na to je li došlo do nepoštovanja vrijednosti parametara, države članice moraju osigurati zabranu svake opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi ili ograničavanje njezine upotrebe te poduzimanje svih drugih korektivnih aktivnosti koje su potrebne da bi se zaštitilo zdravlje ljudi.
Države članice automatski smatraju svako da neispunjenje minimalnih zahtjeva za vrijednosti parametara utvrđene u Prilogu I. dijelovima A i B potencijalnom opasnošću predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi , osim u slučaju kad nadležna tijela neispunjenje vrijednosti parametara smatraju zanemarivim . [Am. 108]
4. U slučajevima opisanima u stavcima 2. i 3. , ako se nepoštovanje vrijednosti parametara smatra potencijalnom opasnošću za ljudsko zdravlje, države članice što je prije moguće poduzimaju sve sljedeće mjere: [Am. 109]
|
(a) |
obavješćivanje svih zahvaćenih potrošača o mogućoj opasnosti za zdravlje ljudi i njezinu uzroku, o premašivanju vrijednosti parametra i poduzetim korektivnim aktivnostima, uključujući zabranu, ograničenje ili drugo djelovanje; |
|
(b) |
davanje i redovito ažuriranje potrebnih savjeta potrošačima o uvjetima potrošnje i upotrebe vode, posebno uzimajući u obzir potencijalno ranjive skupine; |
|
(c) |
obavješćivanje potrošača kad se utvrdi da više ne postoji potencijalna opasnost za zdravlje ljudi i obavješćivanje da je usluga ponovno uspostavljena. |
Mjere iz točaka (a), (b) i (c) poduzimaju se u suradnji s dotičnim opskrbljivačem vodom. [Am. 110]
5. Nadležna Ako se nepoštovanje utvrdi u točki usklađenosti, nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tomu tome koju aktivnost treba poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju. [Am. 111]
Članak 12.a
Odstupanja
1. Države članice mogu predvidjeti odstupanja od vrijednosti parametara iz Priloga I. dijela B ili utvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 2. do najveće vrijednosti koju same određuju, pod uvjetom da nijedno odstupanje ne predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. Ta odstupanja ograničena su na sljedeće slučajeve:
|
(a) |
novo vodoopskrbno područje; |
|
(b) |
novi izvor onečišćenja otkriven u vodoopskrbnom području ili nedavno istraženi ili novootkriveni parametri. |
Odstupanja moraju biti ograničena na što je moguće kraće vremensko razdoblje i ne smiju biti dulja od tri godine. Pred kraj tog razdoblja države članice provode pregled da se utvrdi je li postignut zadovoljavajući napredak.
U iznimnim okolnostima država članica može odobriti drugo odstupanje za točke (a) i (b) prvog podstavka. Kada država članica namjerava dopustiti drugo odstupanje, ona Komisiji prosljeđuje izvješće o pregledu zajedno s razlozima za donošenje svoje odluke o drugom odstupanju. Drugo odstupanje ne smije biti dulje od tri godine.
2. U svakom odstupanju odobrenom u skladu sa stavkom 1. mora biti navedeno sljedeće:
|
(a) |
razlozi za odstupanje; |
|
(b) |
predmetni parametar, relevantni rezultati prethodnog praćenja te najviša dozvoljena vrijednost prema odstupanju; |
|
(c) |
zemljopisno područje, količina vode za opskrbu svaki dan, obuhvaćeno stanovništvo te hoće li odstupanje eventualno utjecati na bilo koje odgovarajuće poduzeće za proizvodnju hrane; |
|
(d) |
odgovarajući program praćenja, uz povećanu učestalost praćenja kada je to potrebno; |
|
(e) |
sažetak plana za nužnu korektivnu aktivnost, uključujući vremenski rok u kojem se taj posao treba obaviti, kao i procjenu troškova i odredbe o pregledu; i |
|
(f) |
traženo trajanje odstupanja. |
3. Ako nadležna tijela smatraju da je nepoštovanje vrijednosti parametara zanemarivo te ako su korektivne mjere poduzete u skladu s člankom 12. stavkom 2. dovoljne da se problem riješi u roku od najviše 30 dana, u odstupanju se ne moraju navesti informacije iz stavka 2. ovog članka.
U tom slučaju nadležna tijela ili druga relevantna tijela u odstupanju utvrđuju samo najveću dopuštenu vrijednost predmetnog parametra te rok određen za rješavanje problema.
4. Pozivanje na stavak 3. više nije moguće ako do nepoštovanja bilo koje vrijednosti parametara u predmetnoj opskrbi vodom dođe u ukupno više od 30 dana tijekom prethodnih 12 mjeseci.
5. Svaka država članica koja se poziva na odstupanja predviđena u ovom članku mora se pobrinuti za žurno i prikladno izvješćivanje stanovništva na koje to odstupanje utječe o odstupanju i o njegovim uvjetima. Nadalje, država članica, kada je to potrebno, jamči davanje preporuka određenim skupinama stanovništva za koje bi odstupanje moglo predstavljati poseban rizik.
Obveze iz prvog podstavka ne primjenjuju se na okolnosti iz stavka 3. osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije.
6. Uz iznimku odstupanja odobrenih u skladu s člankom 3., države članice obavješćuju Komisiju u roku od dva mjeseca o svakom odstupanju koje se odnosi na pojedinačnu opskrbu vodom koja u prosjeku prelazi 1 000 m3 dnevno ili kojom se opskrbljuje više od 5 000 osoba, uključujući podatke navedene u stavku 2.
7. Ovaj se članak ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se prodaje u bocama ili posudama. [Am. 112]
Članak 13.
Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju
1. Ne dovodeći u pitanje članak 9. Direktive 2000/60/EZ i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti , države članice , uzimajući u obzir lokalne i regionalne perspektive te okolnosti za distribuciju vode, poduzimaju sve nužne mjere za poboljšanje univerzalnog pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve i promicanje njezine uporabe na svojem državnom području. To uključuje sve sljedeće mjere:
|
(a) |
utvrđivanje osoba koje nemaju pristup ili imaju ograničen pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju , uključujući ugrožene i marginalizirane skupine, i razloga za to (primjerice, pripadnost ranjivoj ocjenjivanje mogućnosti i marginaliziranoj skupini), ocjenjivanje mogućnosti poduzimanje aktivnosti za poboljšanje pristupa vodi za te osobe i njihovo obavješćivanje o mogućnostima priključenja na distribucijsku mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju; |
|
(aa) |
osiguravanje javne opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju; |
|
(b) |
postavljanje i održavanje vanjske i unutarnje opreme , uključujući mjesta za punjenje, za slobodan pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u javnim prostorima posebno u područjima kojima se kreće veliki broj ljudi; to se obavlja ako je tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija; |
|
(c) |
promicanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na sljedeće načine:
|
2. Na temelju informacija prikupljenih u skladu sa stavkom 1. točkom (a) države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje smatraju potrebnima i prikladnima za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine. [Am. 114]
Ako te skupine nemaju pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, države članice odmah ih obavješćuju o kvaliteti vode koju upotrebljavaju i o svim mjerama koje mogu poduzeti kako bi izbjegli štetne učinke potencijalnog onečišćenja u toj vodi na ljudsko zdravlje.
2a. Ako obvezama iz ovog članka prema nacionalnom pravu podliježu lokalna javna tijela, države članice osiguravaju da ta tijela raspolažu sredstvima i resursima da zajamče pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i da sve mjere u tom smislu budu razmjerne kapacitetima i veličini predmetne distribucijske mreže. [Am. 173, 199 i 209]
2 b. Uzimajući u obzir podatke prikupljene u skladu s odredbama utvrđenima u članku 15. stavku 1. točki (a) Komisija surađuje s državama članicama i Europskom investicijskom bankom kako bi podržala općine u Uniji kojima nedostaje potreban kapital kako bi im se omogućio pristup tehničkoj pomoći, raspoloživim sredstvima Unije za financiranje i dugoročnim kreditima po povlaštenoj kamatnoj stopi, posebno u svrhu održavanja i obnove vodne infrastrukture kako bi se zajamčila voda visoke kvalitete i proširile usluge vodoopskrbe i odvodnje na ranjive i marginalizirane skupine stanovništva. [Am. 174, 200 i 210]
Članak 14.
Obavješćivanje javnosti
1. Države članice osiguravaju da su svim osobama spojenima na sustav na internetu , ili na druge jednako jednostavne načine, dostupne dostatne, i ažurne i pristupačne informacije o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u skladu s Prilogom IV. , poštujući pritom sve mjerodavne propise o zaštiti podataka. [Am. 116]
2. Države članice osiguravaju da sve osobe spojene na sustav redovito, a najmanje jedanput godišnje te u najprikladnijem i lako dostupnom obliku (primjerice na računu ili putem aplikacija za pametne telefone), bez da to moraju zatražiti, na način koji odrede nadležna tijela, dobivaju sljedeće: [Am. 117]
|
(a) |
ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o strukturi troškova cijene koja se naplaćuje po kubičnom metru vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući fiksne distribuciju fiksnih i varijabilne troškove, uz prikazivanje barem varijabilnih troškova povezanih sa sljedećim elementima; [Am. 118]
|
|
(aa) |
informacije o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, što podrazumijeva i indikatorske parametre; [Am. 123] |
|
(b) |
ako dolazi do povrata troškova preko tarifnog sustava, informacije o cijeni isporučene isporuke vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubičnom metru i naplaćenoj cijeni po litri; ako ne dolazi do povrata troškova putem tarifnog sustava, informacije o ukupnim godišnjim troškovima koje vodni sustav snosi kako bi se osigurala usklađenost s ovom Direktivom, zajedno s kontekstualnim i relevantnim informacijama o načinu na koji se to područje opskrbljuje vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju; [Am. 124] |
|
(ba) |
obradu i distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju; [Am. 125] |
|
(c) |
informacije o količini potrošenoj u domaćinstvu, najmanje po godini ili obračunskom razdoblju, zajedno s godišnjim kretanjima potrošnje domaćinstava, ako je to tehnički izvedivo i samo ako su ti podaci dostupni opskrbljivaču vodom ; [Am. 126] |
|
(d) |
usporedbu godišnje potrošnje vode u domaćinstvu s prosječnom potrošnjom domaćinstva iste kategorije , prema potrebi u skladu s točkom (c) ; [Am. 127] |
|
(e) |
poveznicu na internetsku stranicu s informacijama navedenima u Prilogu IV. |
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti Države članice određuju jasnu podjelu odgovornosti za pružanje informacija iz prvog podstavka između opskrbljivača vodom, dionika i nadležnih lokalnih tijela. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s prvim podstavkom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2 člankom 19 . kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu s prvim podstavkom . [Am. 128]
3. Stavcima 1. i 2. ne dovodi se u pitanje direktive 2003/4/EZ i 2007/2/EZ.
Članak 15.
Informacije o praćenju provedbe
1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2003/4/EZ i Direktivu 2007/2/EZ, države članice uz potporu Europske agencije za okoliš:
|
(a) |
do … [6 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svakih šest godina ažuriraju, skup podataka koji sadržava informacije o mjerama poduzetima u skladu s člankom 13. i o postotku stanovništva koji ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju; |
|
(b) |
do … [3 godine poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] uspostavljaju, a zatim svake tri godine ažuriraju, skup podataka koji sadržava procjenu opasnosti i procjenu rizika domaće distribucije provedene u skladu s člankom 8. odnosno člankom 10., uključujući sljedeće elemente:
|
|
(c) |
uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava rezultate praćenja u slučaju premašivanja vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. dijelovima A i B prikupljene u skladu s člancima 9. i 11. te informacije o korektivnim aktivnostima poduzetima u skladu s člankom 12.; |
|
(d) |
uspostavljaju i zatim svake godine ažuriraju skup podataka koji sadržava informacije o incidentima povezanima s vodom za piće koji su potencijalno ugrozili zdravlje ljudi, bez obzira na to jesu li premašene vrijednosti parametara, koji su trajali više od 10 uzastopnih dana i kojima je pogođeno najmanje 1 000 ljudi, uključujući uzroke tih incidenata i korektivne aktivnosti poduzete u skladu s člankom 12. [Am. Ne odnosi se na hrvatsku verziju.] |
Ako je moguće, za predstavljanje tih skupova podataka upotrebljavaju se usluge prostornih podataka kako su definirane u članku 3. stavku 4. Direktive 2007/2/EZ.
2. Države članice osiguravaju da Komisija, Europska agencija za okoliš i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti imaju pristup skupovima podataka iz stavka 1.
3. Europska agencija za okoliš objavljuje i ažurira pregled na razini Unije temeljen na podacima koje države članice redovito prikupljaju ili na zahtjev Komisije.
Pregled na razini Unije prema potrebi uključuje pokazatelje učinka, rezultata i utjecaja ove Direktive, kartografske preglede na razini Unije i sažeta izvješća po državama članicama.
4. Komisija može je ovlaštena donijeti provedbene delegirane akte u skladu s člankom 19. kojima se nadopunjuje ova Direktiva te propisuju oblik i modaliteti objavljivanja informacija koje treba pružiti u skladu sa stavcima 1. i 3., uključujući detaljne zahtjeve o pokazateljima, preglednim kartama na razini Unije i sažetim izvješćima po državama članicama iz stavka 3. [Am. 130]
Provedbeni akti navedeni u prvom podstavku donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 20. stavka 2. [Am. 131]
Članak 16.
Pristup pravosuđu
1. Države članice osiguravaju da fizičke ili pravne osobe i njihove udruge, organizacije ili skupine, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost neke odluke, čina ili propusta povezanih s provedbom članaka 4., 5., 12., 13. i 14. kad je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
|
(a) |
imaju dovoljan interes; |
|
(b) |
mogu dokazati povredu prava, ako se to upravno-postupovnim pravom mjerodavne države članice zahtijeva kao preduvjet. |
2. Države članice određuju u kojoj je fazi moguće pobijanje odluka, činova ili propusta.
3. Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem pružanja zainteresiranoj javnosti pristup pravosuđu.
U tu svrhu, interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve u okviru nacionalnog prava smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).
Također se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).
4. Stavci 1., 2. i 3. ne isključuju mogućnost prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet potrebnog iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu.
5. Postupci preispitivanja iz stavaka 1. i 4. pravični su, jednakopravni, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.
Države članice osiguravaju da javnosti budu dostupne informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.
Članak 17.
Evaluacija
1. Komisija do [12 godina poslije krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive] provodi evaluaciju ove Direktive. Evaluacija se, među ostalim, temelji na sljedećim elementima:
|
(a) |
iskustvu stečenom u provedbi ove Direktive; |
|
(b) |
skupovima podataka država članica uspostavljenima u skladu s člankom 15. stavkom 1. i pregledima na razini Unije koje izrađuje Europska agencija za okoliš u skladu s člankom 15. stavkom 3.; |
|
(c) |
relevantnim znanstvenim, analitičkim i epidemiološkim podacima; |
|
(d) |
preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, ako postoje. |
2. U kontekstu evaluacije Komisija posvećuje posebnu pozornost rezultatima ove Direktive u odnosu na sljedeće aspekte:
|
(a) |
pristup temeljen na riziku utvrđen u članku 7.; |
|
(b) |
odredbe povezane s pristupom vodi utvrđene u članku 13. i udio stanovništva koje nema pristup vodi ; [Am. 132] |
|
(c) |
odredbe o informacijama koje treba dati javnosti u skladu s člankom 14. i Prilogom IV. uključujući jednostavan pregled informacija navedenih u točki 7. Priloga IV. na razini EU-a. [Am. 133] |
2a. Komisija najkasnije do… [pet godina nakon krajnjeg roka za prenošenje ove Direktive], a nakon toga prema potrebi, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o potencijalnoj ugroženosti izvora vode namijenjene za ljudsku potrošnju uslijed prisutnosti mikroplastike, farmaceutskih proizvoda i mogućih drugih novonastalih onečišćujućih tvari te o povezanim potencijalnim zdravstvenim rizicima. Komisija je ovlaštena po potrebi donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. kako bi se nadopunila ova Direktiva utvrđivanjem najviših vrijednosti za mikroplastiku, farmaceutske proizvode i druge novonastale onečišćujuće tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. [Am. 134]
Članak 18.
Revizija i izmjena priloga
1. Komisija provodi reviziju Priloga I. najmanje svakih pet godina u svjetlu znanstvenog i tehničkog napretka.
Komisija na temelju procjena opasnosti i procjena rizika domaće distribucije država članica koje su sadržane u skupovima podataka uspostavljenima u skladu s člankom 15. preispituje Prilog II. i ocjenjuje treba li ga prilagoditi ili uvesti nove specifikacije za praćenje za potrebe tih procjena rizika.
2. Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. za izmjenu priloga od I. do IV. prema potrebi, njihovu prilagodbu znanstvenom i tehničkom napretku ili navođenje zahtjeva za praćenje za potrebe procjene opasnosti i procjene rizika domaće distribucije u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (d) i člankom 10. stavkom 1. točkom (b).
2a. Komisija… [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] provodi pregled je li članak 10.a doveo do dostatne razine uravnoteženja higijenskih uvjeta za materijale i proizvode u dodiru s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i, ako je to potrebno, poduzima odgovarajuće mjere. [Am. 135]
Članak 19.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 18. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavka 2. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 20.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 .
Članak 21.
Sankcije
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do … [2 godine poslije stupanja ove Direktive na snagu] obavješćuju Komisiju o tim pravilima i mjerama te joj priopćuju sve naknadne izmjene koje utječu na njih.
Članak 22.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 2., člancima od 5. do 21. i prilozima od I. do IV do … [2 godine nakon stupanja ove Direktive na snagu] . One odmah dostavljaju tekst tih odredaba Komisiji.
Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave . One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljene izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave .
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 23.
Stavljanje izvan snage
1. Direktiva 98/83/EZ, kako je izmijenjena instrumentima navedenima u Prilogu V. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od [dan poslije datuma iz članka 22. stavka 1. prvog podstavka] , ne dovodeći u pitanje obveze država članica u odnosu na rokove za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u Prilogu V. dijelu B.
Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VI.
2. Odstupanja koja su odobrile države članice u skladu s člankom 9. Direktive 98/83/EZ i koja se još primjenjuju [krajnji rok za prenošenje ove Direktive] ostaju primjenjiva do njihova isteka. Ne smije ih se produljivati. [Am. 136]
Članak 24.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije .
Članak 25.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 367, 10.10.2018., str. 107.
(2) SL C 361, 5.10.2018., str. 46.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).
(5) Vidjeti Prilog V.
(6) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(7) Direktiva 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o iskorištavanju i stavljanju na tržište prirodnih mineralnih voda (preinačena) (SL L 164, 26.6.2009., str. 45.).
(8) Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).
(9) Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).
(10) COM(2014)0177
(11) SWD(2016)0428
(12) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2017: Provedba Direktive o vodi za piće: kvaliteta vode i pristup vodi u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj poboljšali su se, no i dalje postoje znatne potrebe za ulaganjima.
(13) Projekt za suradnju u pogledu parametara za vodu za piće Regionalnog ureda WHO-a za Europu „Preporuka o potpori reviziji Priloga I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Direktiva o vodi za piće)”, 11. rujna 2017.
(14) Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 оd 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7.10.2015., str. 6.).
(15) Guidelines for drinking water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), četvrto izdanje, Svjetska zdravstvena organizacija , 2011. http://www.who.int/water_sanitation_health/publications/2011/dwq_guidelines/en/index.html
(16) Water Safety Plan Manual: step-by-step risk management for drinking water suppliers (Priručnik za plan za sigurnost vode: postupno upravljanje rizikom za opskrbljivače vodom za piće), Svjetska zdravstvena organizacija, 2009., http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/75141/1/9789241562638_eng.pdf
(17) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(18) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(19) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(20) „Legionella and the prevention of Legionellosis” (Legionella i sprečavanje legioneloze), Svjetska zdravstvena organizacija, 2007., http://www.who.int/water_sanitation_health/emerging/legionella.pdf
(21) SWD(2016)0185.
(22) COM(2014)0177
(23) COM(2014)0177 str. 12.
(24) Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09) od 17. studenoga 2017. (SL C 428, 13.12.2017., str. 10.).
(25) P8_TA(2015)0294
(26) P8_TA(2015)0294, točka 62.
(27) COM(2014)0209
(28) Preporuka Vijeća (2013/C 378/01) od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama (SL C 378, 24.12.2013., str. 1).
(29) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(30) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(31) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).
(32) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(33) SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
(34) Preporuka Komisije od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima privremenih i nadoknađujućih mehanizama kolektivne pravne zaštite u državama članicama koji se odnose na kršenje prava osiguranih pravom Unije (SL L 201, 26.7.2013., str. 60.).
(35) Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).
(36) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(37) Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).
(38) Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).
(39) Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).
(40) Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).
(41) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
PRILOG I.
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA VRIJEDNOSTI PARAMETARA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA OCJENU KVALITETE VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU
DIO A
Mikrobiološki parametri
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
|
Spore Clostridium perfringens |
0 |
broj/100 ml |
|
Koliformne bakterije |
0 |
broj/100 ml |
|
Enterokoki |
0 |
broj/100 ml |
|
Escherichia coli (E. coli) |
0 |
broj/100 ml |
|
Broj heterotrofnih bakterija (HPC) pri temperaturi od 22 oC |
Bez abnormalnih promjena |
|
|
Somatski kolifagi |
0 |
broj/100 ml |
|
Mutnoća |
<1 |
NTU |
|
Napomena |
Parametri iz ovog dijela ne primjenjuju se na izvorske i mineralne vode u skladu s Direktivom 2009/54/EZ. |
|
[Am. 179]
DIO B
Kemijski parametri
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
||||||||||||||||||
|
Akrilamid |
0,10 |
μg/l |
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. |
||||||||||||||||||
|
Antimon |
5,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Arsen |
10 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Benzen |
1,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Benzo(a)piren |
0,010 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Beta-estradiol (50-28-2) |
0,001 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Bisfenol A |
0,01 0,1 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Bor |
1,0 1,50 |
mg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Bromat |
10 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Kadmij |
5,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Klorat |
0,25 |
mg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Klorit |
0,25 |
mg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Krom |
25 |
μg/l |
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za krom iznosi 50 μg/l. |
||||||||||||||||||
|
Bakar |
2,0 |
mg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Cijanid |
50 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
1,2-dikloroetan |
3,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Epiklorohidrin |
0,10 |
μg/l |
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. |
||||||||||||||||||
|
Fluorid |
1,5 |
mg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Halooctene kiseline (HAA-i) |
80 |
μg/l |
Zbroj sljedećih devet reprezentativnih tvari: monoklorooctene, diklorooctene i triklorooctene kiseline, monobromooctene i dibromooctene kiseline, bromodiklorooctene kiseline, dibromoklorooctene kiseline i tribromooctene kiseline. |
||||||||||||||||||
|
Olovo |
5 |
μg/l |
Vrijednost treba postići najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l. |
||||||||||||||||||
|
Živa |
1,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Mikrocistin-LR |
1,0 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Nikal |
20 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Nitrat |
50 |
mg/l |
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit. |
||||||||||||||||||
|
Nitrit |
0,50 |
mg/l |
Države članice moraju osigurati da je ispunjen uvjet [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da voda iz postrojenja za obradu ne premašuje vrijednost od 0,10 mg/l za nitrite. |
||||||||||||||||||
|
Nonilfenol |
0,3 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Pesticidi |
0,10 |
μg/l |
„Pesticidi” znači:
i njihovi relevantni metaboliti kako su definirani u članku 3. stavku 32. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (1). Vrijednost parametara primjenjuje se na svaki pojedinačni pesticid. Za aldrin, dieldrin, heptaklor i heptaklor epoksid vrijednost parametra iznosi 0,030 μg/l. |
||||||||||||||||||
|
Pesticidi – ukupno |
0,50 |
μg/l |
„Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida, kako su utvrđeni u prethodnom retku, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja. |
||||||||||||||||||
|
PFAS |
0,10 |
μg/l |
„PFAS” znači svaka pojedinačna per- i polifluoroalkilnatvar (kemijska formula: CnF2n+1–R). Formulom se uvodi i razlikovanje između „dugolančanih” i „kratkolančanih” PFAS-a. Ova se Direktiva primjenjuje samo na „dugolančane” PFAS-e. Ova vrijednost parametara za pojedinačne tvari PFAS primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi. |
||||||||||||||||||
|
PFAS-i – ukupno |
0,50 |
μg/l |
„PFAS-i – ukupno” znači zbroj per- i polifluoroalkilnih tvari (kemijska formula: CnF2n+1–R). Ova vrijednost parametara za PFAS-e ukupno primjenjuje se samo na tvari PFAS koje su vjerojatno prisutne i koje su u skladu s procjenom opasnosti iz članka 8. ove Direktive opasne za zdravlje ljudi. |
||||||||||||||||||
|
Policiklički aromatski ugljikovodici |
0,10 |
μg/l |
Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: benzo(b)fluorantena, benzo(k)fluorantena, benzo(ghi)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena . |
||||||||||||||||||
|
Selen |
10 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Tetrakloreten i trikloreten |
10 |
μg/l |
Zbroj koncentracija navedenih parametara |
||||||||||||||||||
|
Trihalometan – ukupno |
100 |
μg/l |
Kada je to moguće, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost bez narušavanja dezinfekcije. Zbroj koncentracija sljedećih navedenih spojeva: kloroforma, bromoforma, dibromklormetana i bromdiklormetana. |
||||||||||||||||||
|
Uranij |
30 |
μg/l |
|
||||||||||||||||||
|
Vinil klorid |
0,50 |
μg/l |
Vrijednost parametara odnosi se na koncentraciju rezidualnog monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom. |
[Am. 138 i 180]
DIO B
|
Indikatorski parametri |
|||
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Aluminij |
200 |
μg/l |
|
|
Amonijak |
0,50 |
mg/l |
|
|
Klorid |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
|
Boja |
Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Vodljivost |
2 500 |
μS cm-1 na temperaturi od 20 oC |
Napomena 1. |
|
Koncentracija vodikovih iona |
≥ 6,5 i ≤ 9,5 |
jedinica pH |
Napomene 1. i 3. |
|
Željezo |
200 |
μg/l |
|
|
Mangan |
50 |
μg/l |
|
|
Miris |
Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Sulfati |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
|
Natrij |
200 |
mg/l |
|
|
Okus |
Prihvatljiv za potrošače i bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Broj kolonija na temperaturi od 22 oC |
Bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Koliformne bakterije |
0 |
broj/100 ml |
|
|
Ukupni organski ugljik (TOC) |
Bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Mutnoća |
Prihvatljiva za potrošače i bez abnormalnih promjena |
|
|
|
Napomena 1.: Voda ne smije biti agresivna. Napomena 2.: Taj se parametar mjeri samo ako voda dolazi iz površinskih voda ili je pod utjecajem površinskih voda. U slučaju neispunjavanja ove parametarske vrijednosti dotična država članica provodi istragu o opskrbi vodom kako bi zajamčila da ne postoji potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje kao rezultat prisutnosti patogenih mikroorganizama, na primjer kriptosporidije. Napomena 3.: Za negaziranu vodu stavljenu u boce ili posude minimalna vrijednost može se smanjiti na 4,5 jedinica pH. Za vodu stavljenu u boce ili posude koja je prirodno bogata ili umjetno obogaćena ugljikovim dioksidom minimalna vrijednost može biti niža. |
|||
[Am. 139]
DIO C
Parametri relevantni za procjenu rizika domaće distribucije
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
|
Legionella pneumophila |
< 1 000 |
broj/l |
Ako vrijednost parametra od < 1 000 /l nije postignuta za Legionellu , ponavlja se uzorkovanje za Legionella pneumophila . Ako Legionella pneumophila nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000 /l. |
|
Legionella |
< 10 000 |
broj/l |
Ako Legionella pneumophila, čija je vrijednost parametra < 1 000 /l, nije prisutna, vrijednost parametra za Legionellu iznosi < 10 000 /l. |
|
Olovo |
5 |
μg/l |
Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo iznosi 10 μg/l. Vrijednost mora biti postignuta najkasnije do… [10 godina poslije stupanja na snagu ove Direktive]. Do tog datuma vrijednost parametra za olovo mora biti 10 μg/l. |
[Am. 140]
DIO Ca
|
Novi parametri koji podliježu praćenju |
|
|
Mikroplastika |
Praćenje se provodi u skladu s metodologijom za mjerenje mikroplastike utvrđenom delegiranim aktom iz članka 11. stavka 5.b |
[Am. 141]
(1) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).
PRILOG II.
PRAĆENJE
DIO A
Opći ciljevi i programi praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju
|
1. |
Programima praćenja za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju uspostavljenima u skladu s člankom 11. stavkom 2. treba se:
|
|
2. |
Programi praćenja uspostavljeni u skladu s člankom 11. stavkom 2. sadržavaju jedno od sljedećeg:
|
|
3. |
Države članice osiguravaju da se programi praćenja redovito preispituju i ažuriraju ili ponovno potvrđuju barem svakih šest godina. |
DIO B
Bitni parametri i učestalost uzorkovanja
1. Bitni parametri
Escherichia coli (E. coli), spore Clostridium perfringens i somatski kolifagi enterokoki smatraju se „bitnim parametrima” i ne smiju podlijegati procjeni rizika opskrbe u skladu s dijelom C ovog Priloga. Uvijek se prate u učestalostima utvrđenima u točki 2. tablici 1. [Am. 142]
2. Učestalost uzorkovanja
Svi se parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. prate najmanje učestalošću utvrđenom u tablici u nastavku, osim ako je na temelju procjene rizika opskrbe, provedene u skladu s člankom 9. i dijelom C ovog Priloga, utvrđena drukčija učestalost praćenja.
Tablica 1.
Minimalna učestalost uzorkovanja i analize za praćenje usklađenosti
|
|
Minimalni broj uzoraka godišnje |
|||
|
≤ 100 |
10a |
|||
|
> 100 |
≤ 1 000 |
10a |
||
|
> 1 000 |
≤ 10 000 |
50b |
||
|
> 10 000 |
≤ 100 000 |
365 |
||
|
> 100 000 |
365 |
|||
|
Volumen (m3) vode koja se distribuira ili proizvodi svakog dana unutar zone opskrbe (vidi napomene 1. i 2.) m3 |
Parametar skupine A (mikrobiološki parametar) – broj uzoraka godišnje (vidi napomenu 3.) |
Parametar skupine B (kemijski parametar) – broj uzoraka godišnje |
||
|
|
≤ 100 |
> 0 (vidi napomenu 4.) |
> 0 (vidi napomenu 4.) |
|
|
> 100 |
≤ 1 000 |
4 |
1 |
|
|
> 1 000 |
≤ 10 000 |
4 +3 za svakih 1 000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena |
1 +1 za svakih 1 000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena |
|
|
> 10 000 |
≤ 100 000 |
|
3 + 1 za svakih 10 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
|
|
> 100 000 |
|
|
12 + 1 za svakih 25 000 m3/d i njihov udio ukupnog volumena |
|
a: sve uzorke treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
b: najmanje 10 uzoraka treba uzeti u razdobljima kada je rizik od prisutnosti enteralnih patogena poslije obrade visok.
Napomena 1.: Zona opskrbe je zemljopisno definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.
Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto volumena vode za određivanje najmanje učestalosti može se upotrebljavati broj stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po stanovniku.
Napomena 3.: Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr. 4 300 m3/d = 16 uzoraka (četiri za prvih 1 000 m3/d + 12 za dodatnih 3 300 m3/d).
Napomena 4.: Države članice koje su odlučile izuzeti pojedinačne opskrbe na temelju članka 3. stavka 2. točke (b) ove Direktive primjenjuju tu učestalost samo za zone opskrbe iz kojih se distribuira od 10 do 100 m3 dnevno. [Am. 186]
DIO C
Procjena rizika opskrbe
|
1. |
Procjena rizika opskrbe iz članka 9. temelji se na općim načelima procjene rizika utvrđenima u međunarodnim normama kao što je norma EN 15975-2 koja se odnosi na „sigurnost opskrbe vodom za piće, smjernice za upravljanje rizicima i krizama”. |
|
2. |
Nakon procjene rizika opskrbe proširuje se popis parametara koji se razmatraju tijekom praćenja i povećava učestalost uzorkovanja utvrđena u dijelu B ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
|
|
3. |
Nakon procjene rizika opskrbe popis parametara koji se razmatraju tijekom praćenja i učestalost uzorkovanja iz dijela B mogu se smanjiti ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
|
|
4. |
Ako su na dan [datum stupanja na snagu ove Direktive] već dostupni rezultati praćenja kojima se dokazuje ispunjavanje zahtjeva navedenih u stavku 3. točkama od (b) do (e), oni se mogu upotrijebiti za prilagodbu praćenja od tog datuma nakon procjene rizika opskrbe. |
DIO D
Metode uzorkovanja i točke uzorkovanja
|
1. |
Točke uzorkovanja određuju se tako da se osigura sukladnost s točkama usklađenosti definiranima u članku 6. U slučaju distribucijske mreže država članica može unutar zone opskrbe ili u postrojenju za obradu uzimati uzorke za određene parametre ako se može dokazati da neće biti štetnih promjena mjerene vrijednosti dotičnih parametara. U onoj mjeri u kojoj je to moguće, broj uzoraka distribuira se ujednačeno u vremenu i prostoru. |
|
2. |
Uzorkovanje u točki usklađenosti mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:
|
|
2a. |
Uzorci za Legionellu u domaćim distribucijskim sustavima uzimaju se na rizičnim točkama za širenje i/ili izloženost bakteriji Legionella pneumophila. Države članice sastavljaju smjernice za metode uzorkovanja bakterije Legionella. [Am. 144] |
|
3. |
Uzorkovanje u distribucijskoj mreži, s iznimkom uzorkovanja na slavinama potrošača, mora biti u skladu s normom ISO 5667-5. Za mikrobiološke parametre uzorci u distribucijskoj mreži uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja A. |
PRILOG II.a
Minimalni higijenski uvjeti za tvari i materijale u proizvodnji novih proizvoda koji dolaze u kontakt s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju:
|
(a) |
popis tvari čija je upotreba dopuštena u proizvodnji materijala, uključujući, ali ne ograničavajući se na, organske materijale, elastomere, silikone, metale, cement, smole za izmjenu iona i sastavljene materijale te proizvode nastale od njih; |
|
(b) |
posebni uvjeti za primjenu tvari u materijalima i proizvodima koji iz njih nastanu; |
|
(c) |
posebna ograničenja za dospijevanje određenih tvari u vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju; |
|
(d) |
higijenska pravila u pogledu drugih svojstava koja su potrebna za pridržavanje uvjeta; |
|
(e) |
osnovna pravila za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d); |
|
f) |
osnovna pravila u pogledu metoda uzorkovanja i analize za provjeru pridržavanja uvjeta iz točaka od (a) do (d). [Am. 145] |
PRILOG III.
SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA
Države članice osiguravaju da su metode analize koje se upotrebljavaju za praćenje i dokazivanje usklađenosti s ovom Direktivom provjerene i dokumentirane u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama. Države članice osiguravaju da laboratoriji i strane s kojima laboratoriji sklapaju ugovore primjenjuju prakse sustava upravljanja kvalitetom u skladu s normom EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama.
U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u dijelu B, države članice osiguravaju da se praćenje provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove.
DIO A
Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize
Metode za mikrobiološke parametre su:
|
(a) |
Escherichia coli (E. coli) i koliformne bakterije (EN ISO 9308-1 ili EN ISO 9308-2); |
|
(b) |
Enterococci (EN ISO 7899-2); |
|
(c) |
Pseudomonas aeruginosa (EN ISO 16266); |
|
(d) |
broj kolonija ili broj heterotrofnih bakterija na temperaturi od 22 oC (EN ISO 6222); |
|
(e) |
Clostridium perfringens uključujući spore (EN ISO 14189); |
|
(f) |
mutnoća (EN ISO 7027); |
|
(g) |
Legionella (EN ISO 11731); |
|
(h) |
somatski kolifagi (EN ISO 10705-2). |
DIO B
Kemijski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja
1. Kemijski parametri
Za parametre iz tablice 1. metodom analize koja se primjenjuje treba se minimalno moći mjeriti koncentracije jednake vrijednosti parametra s granicom kvantifikacije, kako je definirana u članku 2. stavku 2. Direktive Komisije 2009/90/EZ (1), od 30 % ili manje relevantne vrijednosti parametra i mjernom nesigurnošću kako je navedena u tablici 1. Rezultat se izražava barem jednakim brojem relevantnih decimalnih mjesta kao i za vrijednost parametra iz dijela B Priloga I.
Mjerna nesigurnost utvrđena u tablici 1. ne smije se primjenjivati kao dodatna tolerancija uz vrijednosti parametara određene u Prilogu I.
Tablica 1.
Minimalna karakteristika djelovanja „mjerna nesigurnost”
|
Parametri |
Mjerna nesigurnost (vidjeti napomenu 1.) % vrijednosti parametra |
Napomene |
|
Akrilamid |
30 |
|
|
Antimon |
40 |
|
|
Arsen |
30 |
|
|
Benzo(a)piren |
50 |
Vidjeti napomenu 2. |
|
Benzen |
40 |
|
|
Beta-estradiol (50-28-2) |
50 |
|
|
Bisfenol A |
50 |
|
|
Bor |
25 |
|
|
Bromat |
40 |
|
|
Kadmij |
25 |
|
|
Klorat |
30 |
|
|
Klorit |
30 |
|
|
Krom |
30 |
|
|
Bakar |
25 |
|
|
Cijanid |
30 |
Vidjeti napomenu 3. |
|
1,2-dikloroetan |
40 |
|
|
Epiklorohidrin |
30 |
|
|
Fluorid |
20 |
|
|
HAA-i |
50 |
|
|
Olovo |
25 |
|
|
Živa |
30 |
|
|
Mikrocistin-LR |
30 |
|
|
Nikal |
25 |
|
|
Nitrat |
15 |
|
|
Nitrit |
20 |
|
|
Nonilfenol |
50 |
|
|
Pesticidi |
30 |
Vidjeti napomenu 4. |
|
PFAS-i |
50 20 |
|
|
Policiklički aromatski ugljikovodici |
30 |
Vidjeti napomenu 5. |
|
Selen |
40 |
|
|
Tetrakloroeten |
30 |
Vidjeti napomenu 6. |
|
Trikloroeten |
40 |
Vidjeti napomenu 6. |
|
Trihalometani – ukupno |
40 |
Vidjeti napomenu 5. |
|
Uranij |
30 |
|
|
Vinil klorid |
50 |
|
[Am. 177 i 224]
2. Napomene uz tablicu 1.
|
Napomena 1. |
Mjerna nesigurnost nenegativan je parametar kojim se opisuje disperziju kvantitativnih vrijednosti koje se pridružuju mjernoj veličini na temelju upotrijebljenih podataka. Kriterij djelovanja za mjernu nesigurnost (k = 2) postotak je vrijednosti parametra naveden u tablici ili neka stroža vrijednost . Mjerna nesigurnost procjenjuje se na razini vrijednosti parametra, osim ako nije drugačije određeno. |
|
Napomena 2. |
Ako se vrijednost mjerne nesigurnosti ne može postići, trebalo bi odabrati najbolju dostupnu tehniku (do 60 %). |
|
Napomena 3. |
Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima. |
|
Napomena 4. |
Karakteristike djelovanja za pojedinačne pesticide navedene su kao naznaka. Za nekoliko pesticida mogu se postići niske vrijednosti za mjernu nesigurnost, od čak 30 %, a za neke pesticide mogu biti dopuštene više vrijednosti, do 80 %. |
|
Napomena 5. |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 25 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I. |
|
Napomena 6. |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 50 % vrijednosti parametra iz dijela B Priloga I. |
(1) Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 201, 1.8.2009., str. 36.).
PRILOG IV.
INFORMACIJE ZA JAVNOST KOJE TREBA OBJAVITI NA INTERNETU [Am. 146]
Sljedeće informacije dostupne su potrošačima na internetu ili u jednako prilagođenom obliku jednostavnom za upotrebu: [Am. 147]
|
(1) |
identifikacija relevantnog opskrbljivača vodom , područje i broj osoba spojenih na sustav te metoda proizvodnje vode ; [Am. 148] |
|
(2) |
najnoviji rezultati pregled najnovijih rezultata praćenja parametara , po opskrbljivaču vodom, navedenih u Prilogu I. dijelovima A, i B i Ba , uključujući učestalost i lokaciju točaka uzorkovanja relevantne relevantnu za područje od interesa osobe spojene na sustav, zajedno s vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. Rezultati praćenja ne smiju biti stariji od: [Am. 149]
|
|
(3) |
ako u slučaju mogućih opasnosti za zdravlje ljudi, kako su utvrdila nadležna tijela nakon što su premašene vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5., informacije o mogućim opasnostima za zdravlje ljudi i povezani savjeti o zdravlju i potrošnji ili poveznica za pristup tim informacijama; [Am. 150] |
|
(4) |
sažetak relevantne procjene rizika opskrbe; [Am. 151] |
|
(5) |
informacije o sljedećim indikatorskim parametrima navedenim u Prilogu 1. dijelu Ba i povezanim vrijednostima parametara;
|
|
(6) |
savjeti za potrošače, uključujući savjete za , po potrebi, smanjenje potrošnje vode i odgovornu uporabu vode u skladu s lokalnim uvjetima ; [Am. 153] |
|
(7) |
za velike i za vrlo velike opskrbljivače vodom, godišnje informacije o sljedećem: [Am. 154]
|
|
(8) |
na zahtjev, pristup povijesnim podacima za informacije iz točaka 2. i 3. za zadnjih 10 godina , ali ne prije datuma prijenosa Direktive u nacionalno pravo . [Am. 160] |
PRILOG V.
Dio A
Direktiva stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena
(iz članka 23.)
|
Direktiva Vijeća 98/83/EZ |
|
|
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća |
Samo Prilog II. točka 29. |
|
Uredba (EZ) br. 596/2009 Europskog parlamenta i Vijeća |
Samo Prilog točka 2.2. |
|
Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 |
|
Dio B
Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo
(iz članka 23.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
|
|
98/83/EZ |
25. prosinca 2000. |
|
|
(EU) 2015/1787 |
27. listopada 2017. |
|
PRILOG VI.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Direktiva 98/83/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 2. uvodni dio |
Članak 2. uvodni dio |
|
Članak 2. točke 1. i 2. |
Članak 2. točke 1. i 2. |
|
— |
Članak 2. točke od 3. do 8. |
|
Članak 3. stavak 1. uvodni dio |
Članak 3. stavak 1. uvodni dio |
|
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
Članak 3. stavci 2. i 3. |
Članak 3. stavci 2. i 3. |
|
Članak 4. stavak 1. uvodni dio |
Članak 4. stavak 1. uvodni dio |
|
Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
Članak 4. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 4. stavak 1. točka (c) |
|
Članak 4. stavak 2. |
Članak 4. stavak 2. |
|
Članak 5. stavci 1. i 2. |
Članak 5. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 3. |
Članak 5. stavak 2. |
|
Članak 6. stavak 1. točke od (a) do (c) |
Članak 6. točke od (a) do (c) |
|
Članak 6. stavak 1. točka (d) |
— |
|
Članak 6. stavak 2. |
— |
|
Članak 6. stavak 3. |
— |
|
— |
Članak 7. |
|
— |
Članak 8. |
|
|
Članak 9. |
|
— |
Članak 10. |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 2. |
Članak 11. stavak 2. uvodni dio |
|
— |
Članak 11. stavak 2. točke od (a) do (c) |
|
Članak 7. stavak 3. |
Članak 11. stavak 3. |
|
Članak 7. stavak 4. |
— |
|
Članak 7. stavak 5. točka (a) |
Članak 11. stavak 4. uvodni dio |
|
članak 7. stavak 5. točka (b) |
Članak 11. stavak 4. točka (a) |
|
Članak 7. stavak 5. točka (c) |
Članak 11. stavak 4. točka (b) |
|
Članak 7. stavak 6. |
Članak 11. stavak 5. |
|
Članak 8. stavak 1. |
Članak 12. stavak 1. |
|
Članak 8. stavak 2. |
Članak 12. stavak 2. prvi podstavak |
|
— |
Članak 12. stavak 2. drugi podstavak |
|
Članak 8. stavak 3. |
Članak 12. stavak 3. prvi podstavak |
|
— |
Članak 12. stavak 3. drugi podstavak |
|
— |
Članak 12. stavak 4. točke od (a) do (c) |
|
Članak 8. stavak 4. |
Članak 12. stavak 5. |
|
Članak 8. stavci od 5. do 7. |
— |
|
Članak 9. |
— |
|
Članak 10. |
— |
|
— |
Članak 13. |
|
— |
Članak 14. |
|
— |
Članak 15. |
|
— |
Članak 16. |
|
— |
Članak 17. |
|
Članak 11. stavak 1. |
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak |
|
— |
Članak 18. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 11. stavak 2. |
— |
|
— |
Članak 18. stavak 2. |
|
— |
Članak 19. |
|
Članak 12. stavak 1. |
Članak 20. stavak 1. |
|
Članak 12. stavak 2. prvi podstavak |
Članak 20. stavak 1. |
|
Članak 12. stavak 2. drugi podstavak |
— |
|
Članak 12. stavak 3. |
— |
|
Članak 13. |
— |
|
Članak 14. |
— |
|
Članak 15. |
— |
|
— |
Članak 21. |
|
Članak 17. stavci 1. i 2. |
Članak 22. stavci 1. i 2. |
|
Članak 16. stavak 1. |
Članak 23. stavak 1. |
|
Članak 16. stavak 2. |
— |
|
|
Članak 23. stavak 2. |
|
Članak 18. |
Članak 24. |
|
Članak 19. |
Članak 25. |
|
Prilog I. dio A |
Prilog I. dio A |
|
Prilog I. dio B |
Prilog I. dio B |
|
Prilog I. dio C |
— |
|
— |
Prilog I. dio C |
|
Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c) |
Prilog II. dio A stavak 1. točke od (a) do (c) |
|
Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak |
Prilog II. dio A stavak 2. prvi podstavak |
|
— |
Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak i tablica |
|
Prilog II. dio A stavak 2. drugi podstavak |
Prilog II. dio A stavak 2. treći podstavak |
|
Prilog II. dio A stavak 3. |
— |
|
Prilog II. dio A stavak 4. |
Prilog II. dio A stavak 3. |
|
Prilog II. dio B stavak 1. |
— |
|
Prilog II. dio B stavak 2. |
Prilog II. dio B stavak 1. |
|
Prilog II. dio B stavak 3. |
Prilog II. dio B stavak 2. |
|
Prilog II. dio C stavak 1. |
— |
|
Prilog II. dio C stavak 2. |
Prilog II. dio C stavak 1. |
|
Prilog II. dio C stavak 3. |
— |
|
Prilog II. dio C stavak 4. |
Prilog II. dio C stavak 2. |
|
Prilog II. dio C stavak 5. |
Prilog II. dio C stavak 3. |
|
— |
Prilog II. dio C stavak 4. |
|
Prilog II. dio C stavak 6. |
— |
|
Prilog II. dio D točke od 1. do 3. |
Prilog II. dio D točke od 1. do 3. |
|
Prilog III. prvi i drugi podstavak |
Prilog III. prvi i drugi podstavak |
|
Prilog III. dio A prvi i drugi podstavak |
— |
|
Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (f) |
Prilog III. dio A treći podstavak točke od (a) do (h) |
|
Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak |
Prilog III. dio B stavak 1. prvi podstavak |
|
Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak |
— |
|
Prilog III. dio B stavak 1. treći podstavak i tablica 1. |
Prilog III. dio B stavak 1. drugi podstavak i tablica 1. |
|
Prilog III. dio B stavak 1. tablica 2. |
— |
|
Prilog III. dio B stavak 2. |
Prilog III. dio B stavak 2. |
|
Prilog IV. |
— |
|
Prilog V. |
— |
|
— |
Prilog IV. |
|
— |
Prilog V. |
|
— |
Prilog VI. |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/930 |
P8_TA(2019)0321
Povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja te izmjeni Direktive 2012/30/EU (COM(2016)0723 – C8-0475/2016 – 2016/0359(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/52)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0723), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 53. i 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0475/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir obrazložena mišljenja irskog Zastupničkog doma i irskog Senata, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se navodi da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2017. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. srpnja 2017. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0269/2018), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2016)0359
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti)
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/1023.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/932 |
P8_TA(2019)0322
Ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određena internetska emitiranja te reemitiranja televizijskih i radijskih programa ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju propisa o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određena internetska emitiranja organizacija za radiodifuziju te reemitiranja televizijskih i radijskih programa (COM(2016)0594 – C8-0384/2016 – 2016/0284(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/53)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0594), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0384/2016), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3., članak 53. stavak 1. i članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. siječnja 2017. (1), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 18. siječnja 2019. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0378/2017), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2016)0284
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/789.)
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/934 |
P8_TA(2019)0323
Uspostava programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013 (COM(2018)0366 – C8-0237/2018 – 2018/0190(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/54)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0366), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 167. stavak 5. i 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0237/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za proračun (A8-0156/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 87.
(2) Još nije objavljeno u Službenom listu.
P8_TC1-COD(2018)0190
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021.–2027.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1295/2013
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 5. i članak 173. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Kultura, umjetnost, kulturna baština i kulturna raznolikost od velike su vrijednosti za europsko društvo s kulturnog, obrazovnog, demokratskog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta i iz perspektive ljudskih prava te bi ih trebalo poticati i podržavati. Prema Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. i mišljenju Europskog vijeća iz prosinca 2017. obrazovanje i kultura ključni su za izgradnju uključivih i povezanih društava za sve te za poticanje europske konkurentnosti. [Am. 1] |
|
(2) |
U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima (Povelja) , koja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori, kako je navedeno u članku 6. Ugovora o Europskoj uniji. Posebno se u članku 11. Povelje utvrđuje sloboda izražavanja i informiranja, a u članku 13. sloboda umjetnosti i znanosti. [Am. 2] |
|
(3) |
Isto tako, u članku 3. UEU-a navodi se da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda te da, među ostalim, ona poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe. |
|
(4) |
U Komunikaciji Komisije o novoj europskoj agendi za kulturu (4) dodatno se utvrđuju ciljevi Unije za kulturni i kreativni sektor. Njezin je cilj iskoristiti snagu kulture i kulturne raznolikosti u svrhe socijalne kohezije i društvene dobrobiti, i to poticanjem prekogranične dimenzije kulturnog i kreativnog sektora, podupiranjem njihove sposobnosti rasta te poticanjem kulturne kreativnosti u obrazovanju i inovacijama, te u svrhu otvaranja radnih mjesta, poticanja rasta i jačanja međunarodnih kulturnih odnosa. Kreativna Europa trebala bi, zajedno s drugim programima Unije, poduprijeti provedbu te nove europske agende za kulturu , uzimajući u obzir činjenicu da intrinzičnu vrijednost kulture i umjetničkog izričaja uvijek treba štititi i promicati te da je umjetničko stvaralaštvo u srcu projekata suradnje . To je Podupiranje provedbe nove europske agende za kulturu ujedno je u skladu s Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. i koje je Unija stranka. [Am. 3] |
|
(4a) |
Politike Unije dopunit će intervencije država članica u području kulture i kreativnosti te im dati na vrijednosti. Učinak politika Unije trebalo bi redovito ocjenjivati uzimajući u obzir kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kao što su koristi za građane, aktivno sudjelovanje građana, koristi za gospodarstvo Unije u smislu rasta i radnih mjesta te prelijevanja u druge sektore gospodarstva te vještine i kompetencije osoba koje rade u kulturnim i kreativnim sektorima. [Am. 4] |
|
(4b) |
Ciljevi Programa su očuvanje i poboljšanje kulturne baštine Europe. Ti su ciljevi prepoznati i kao usko povezani s pravom na znanje o kulturnoj baštini i sudjelovanje u kulturnom životu utvrđenim u Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara), koja je stupila na snagu 1. lipnja 2011. U Konvenciji je istaknuta uloga kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva kao i u procesima održivog razvoja i promicanja kulturne raznolikosti. [Am. 5] |
|
(5) |
Promicanje europske kulturne raznolikosti ovisi i osviještenosti o zajedničkim korijenima temelji se na slobodi umjetničkog izražavanja, sposobnosti i stručnosti umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru, postojanju uspješnog i otpornog kulturnog i kreativnog sektora koji su sposobni stvarati u javnoj i privatnoj domeni te njihovoj sposobnosti da stvaraju i producirati produciraju svoje radove te ih distribuirati distribuiraju velikoj i raznovrsnoj europskoj publici. To stoga povećava Time se širi njihov poslovni potencijal , povećava pristup kreativnom sadržaju, umjetničkom istraživanju i kreativnosti i njihovo promicanje te doprinosi pridonosi održivom rastu i otvaranju radnih mjesta. Osim toga, promicanje kreativnosti i novog znanja pridonosi jačanju konkurentnosti i pokretanju inovacija u industrijskim lancima vrijednosti. Potrebno je usvojiti širi pristup umjetnosti, kulturi obrazovanja i umjetničkom istraživanju, koji bi napredovao iz pristupa STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u pristup STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika). Unatoč nedavno ostvarenom napretku u pogledu pružanja usluga prevođenja i podnaslovljavanja, europsko je kulturno i kreativno tržište i dalje rascjepkano po nacionalnoj i jezičnoj osnovi . Istovremeno poštujući posebnosti svakog tržišta , što kulturnom i kreativnom sektoru ne dopušta potrebno je učiniti više kako bi se omogućilo da kulturni i kreativni sektori u potpunosti iskoriste europsko jedinstveno tržište te posebice jedinstveno digitalno tržište , među ostalim uzimajući u obzir zaštitu prava intelektualnog vlasništva . [Am. 6] |
|
(5a) |
Digitalizacija donosi promjenu paradigme i jedan je od najvećih izazova za kulturni i kreativni sektor. Digitalne inovacije promijenile su navike, odnose i modele proizvodnje i konzumacije na individualnoj i društvenoj razini te bi trebale potaknuti kulturno i kreativno izražavanje kao i kulturni i kreativni narativ, poštujući pritom specifičnu vrijednost kulturnog i kreativnog sektora u digitalnom okruženju. [Am. 7] |
|
(6) |
Program bi trebao uzeti u obzir dvojnu prirodu kulturnog i kreativnog sektora, prepoznajući s jedne strane unutarnju i umjetničku vrijednost kulture, a s druge strane gospodarsku vrijednost tih sektora, uključujući njihov širi doprinos rastu i konkurentnosti te , kreativnosti , inovacijama, međukulturnom dijalogu, socijalnoj koheziji i inovacijama nastajanju znanja . Za to je potreban snažan europski kulturni i kreativni sektor , kako u profitnoj, tako i u neprofitnoj domeni, te posebice dinamična europska audiovizualna industrija, uzmu li se u obzir njihova sposobnost dopiranja do široke publike na lokalnoj razini i razini Unije i gospodarska važnost, među ostalim i za druge kreativne sektore te kulturni turizam kao i regionalni, lokalni i urbani razvoj . Međutim, tržišno natjecanje na svjetskim audiovizualnim tržištima dodatno je pojačano uslijed sve snažnijih digitalnih poremećaja, npr. promjena u medijskoj produkciji i potrošnji te sve jačeg položaja globalnih platformi u pogledu distribucije sadržaja. Stoga je potrebno pojačati potporu europskoj industriji. [Am. 8] |
|
(6a) |
Aktivno europsko građanstvo, zajedničke vrijednosti, kreativnost i inovacije trebaju čvrstu osnovu na kojoj se mogu razvijati. Programom bi se trebalo podupirati obrazovanje u području filma i audiovizualnih medija, posebice među maloljetnicima i mladima. [Am. 9] |
|
(7) |
Kako bi Program bio djelotvoran, u njemu bi se trebalo voditi računa o posebnoj prirodi i izazovima različitih sektora, njihovim različitim ciljnim skupinama i posebnim potrebama s pomoću prilagođenih pristupa u okviru potprograma za audiovizualni sektor, potprograma posvećenog drugim kulturnim i kreativnim sektorima te međusektorskog potprograma. Programom bi se trebala osigurati jednaka potpora svim kulturnim i kreativnim sektorima uvođenjem horizontalnih programa usmjerenih na zajedničke potrebe. Nastavljajući se na pilot projekte, pripremne aktivnosti i studije, u okviru Programa također bi se trebale provesti sektorske aktivnosti navedene u Prilogu ovoj Uredbi. [Am. 10] |
|
(7a) |
Glazba u svim svojim oblicima i izričajima, a posebno suvremena i živa glazba, sastavni je dio kulturne, umjetničke i gospodarske baštine Unije. Ona je element socijalne kohezije, multikulturalne integracije i socijalizacije mladih te služi kao ključni instrument za promicanje kulture, među ostalim i kulturnog turizma. Stoga bi posebne aktivnosti koje se provode kao dio potprograma KULTURA u skladu s ovom Uredbom trebale biti naročito usmjerene na glazbeni sektor u pogledu financijske distribucije i ciljanih mjera. Pozivi i instrumenti po mjeri trebali bi pridonijeti povećanju konkurentnosti glazbenog sektora i riješiti neke od specifičnih izazova s kojima se suočava. [Am. 11] |
|
(7b) |
Potrebno je pojačati potporu Unije u području međunarodnih kulturnih odnosa. Programom bi se trebalo nastojati pridonijeti trećem strateškom cilju nove europske agende za kulturu, poticanjem kulture i međukulturnog dijaloga kao pokretača održivog društvenog i gospodarskog razvoja. U Uniji i diljem svijeta gradovi pokreću nove kulturne politike. Velik broj kreativnih zajednica već je okupljen u okviru čvorišta, inkubatora i namjenskih prostora diljem svijeta. Unija bi trebala imati ključnu ulogu u umrežavanju tih zajednica iz Unije i trećih zemalja te poticanju multidisciplinarne suradnje i sinergije umjetničkih, kreativnih i digitalnih vještina. [Am. 12] |
|
(8) |
Cilj je međusektorskog potprograma iskoristiti potencijal suradnje među različitim kulturnim premostiti zajedničke izazove s kojima se suočavaju različiti kulturni i kreativnim sektorima kreativni sektori te iskoristiti potencijal njihove međusobne suradnje . Zajednički transverzalni pristup može donijeti koristi u smislu prijenosa znanja i administrativne učinkovitosti. [Am. 13] |
|
(9) |
U audiovizualnom sektoru intervencijama Unije treba popratiti njezine politike jedinstvenog digitalnog tržišta. To se prvenstveno odnosi na modernizaciju okvira za autorska prava i prijedlog uredbe o internetskim emitiranjima organizacija za radiodifuziju Direktivom (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te prijedlog izmjene Direktive 2010/13/EU Direktivom (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (7). Njima se nastoji ojačati kapacitet europskih audiovizualnih subjekata za stvaranje, financiranje, produkciju i širenje djela koja mogu biti dovoljno vidljiva raznih formata na različitim dostupnim komunikacijskim medijima (npr. TV, kino ili prikazivanje videosadržaja na zahtjev) te koja su privlačna publici na otvorenijem i konkurentnijem tržištu u Europi i izvan nje. Potpora bi se trebala pojačati kako bi se odgovorilo na nedavna kretanja na tržištu te osobito na jači položaj svjetskih distribucijskih platformi u usporedbi s nacionalnim radiotelevizijskim kućama koje tradicionalno ulažu u produkciju europskog stvaralaštva. [Am. 14] |
|
(10) |
Posebne mjere u okviru programa Kreativna Europa kao što su Oznaka europske baštine, Dani europske baštine, europske nagrade u području suvremene, rock i pop glazbe, književnosti, baštine i arhitekture te Europske prijestolnice kulture izravno su doprle do milijuna europskih građana i dokazale društvene i gospodarske koristi europske kulturne politike te bi se stoga trebale nastaviti i, kad god je to moguće, proširiti. [Am. 15] |
|
(10a) |
Programom Kreativna Europa u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013 potaknuto je stvaranje inovativnih i uspješnih projekata koji su iznjedrili dobre prakse u pogledu transnacionalne europske suradnje u kreativnom i kulturnom sektoru. To je pak povećalo europsku kulturnu raznolikost za publiku te povećalo socijalne i gospodarske koristi europskih kulturnih politika. Kako bi se postigla veća učinkovitost, takve bi priče o uspjehu trebalo isticati i, kad god je moguće, širiti. [Am. 16] |
|
(10b) |
Sudionici u kulturnom i kreativnom sektoru na svim razinama trebaju biti aktivno uključeni u ostvarenje ciljeva Programa i njegov daljnji razvoj. S obzirom na to da se formalno uključivanje dionika u participativnom modelu upravljanja Europskom godinom kulturne baštine, proglašenom u Odluci (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća (8) , pokazalo učinkovitim u promicanju kulture, primjena tog modela savjetuje se i u Programu. Taj participativni model upravljanja treba uključivati transverzalni pristup u cilju stvaranja sinergije između različitih programa i inicijativa Unije u području kulture i kreativnosti. [Am. 17] |
|
(10c) |
Vodeće međusektorsko djelovanje usmjereno na predstavljanje europske kreativnosti i kulturne raznolikosti državama članicama i trećim zemljama trebalo bi uključiti kao dio posebnih aktivnosti u okviru Programa. Tim bi se djelovanjem trebao staviti naglasak na izvrsnost europske kreativnosti utemeljene na kulturi u poticanju unakrsnih inovacija u širem gospodarstvu dodjelom posebne nagrade. [Am. 18] |
|
(11) |
Kultura je ključna za jačanje uključivih , kohezivnih i povezanih promišljenih zajednica i revitalizaciju teritorija te promicanje socijalne uključenosti osoba iz sredina u nepovoljnom položaju . U kontekstu migracijskih pritisaka ona pitanja i izazova u pogledu integracije, kultura ima važnu temeljnu ulogu u stvaranju uključivog prostora za međukulturni dijalog i u integraciji migranata jer im pomaže i izbjeglica, pomažući im da se osjećaju dijelom društva zemlje društava domaćina i doprinosi te u doprinošenju razvoju dobrih odnosa između migranata i novih zajednica. [Am. 19] |
|
(11a) |
U okviru kulture pruža se i potiče gospodarska, socijalna i okolišna održivost. Stoga bi ona trebala biti u srži strategija političkog razvoja. Potrebno je istaknuti doprinos kulture dobrobiti društva u cjelini. Stoga bi, u skladu s Deklaracijom iz Davosa od 22. siječnja 2018. pod nazivom „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu”, trebalo poduzeti korake za promicanje novog integriranog pristupa oblikovanju izgrađenog okruženja visoke kvalitete s uporištem u kulturi, kojim se jača socijalna kohezija, jamči održiv okoliš te pridonosi zdravlju i dobrobiti stanovništva u cjelini. Tim se pristupom ne bi trebao staviti naglasak samo na urbana područja, već bi se u okviru njega trebalo primarno usredotočiti na međusobnu povezanost perifernih, udaljenih i ruralnih područja. Pojam Baukultur obuhvaća sve čimbenike koji izravno utječu na kvalitetu života građana i zajednica, čime se na vrlo konkretan način potiče uključivost, kohezija i održivost. [Am. 20] |
|
(11b) |
Važno je da kultura te kulturna i audiovizualna dobra i usluge budu dostupnija osobama s invaliditetom kao alati za poticanje njihovog sveobuhvatnog osobnog ispunjenja i aktivnog sudjelovanja, čime bi se doprinijelo istinski uključivom društvu utemeljenom na solidarnosti. Programom bi se stoga trebalo promicati i jačati sudjelovanje u kulturi diljem Unije, posebice u pogledu osoba s invaliditetom i osoba iz sredina u nepovoljnom položaju te onih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima. [Am. 21] |
|
(12) |
Umjetnička sloboda u samom je središtu dinamične kulturne i kreativne industrije, uključujući sektor informativnih medija. Sloboda umjetničkog i kulturnog izražavanja te sloboda izražavanja i pluralizam medija u samom su središtu dinamičnih kulturnih i kreativnih sektora te sektora informativnih medija. Program bi trebao promicati preplitanja i suradnju između audiovizualnog i izdavačkog sektora u cilju promidžbe promicanja pluralističkog i neovisnog medijskog okruženja u skladu s Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9). Programom bi se trebala pružiti potpora novim medijskim stručnjacima i unaprijediti razvoj kritičkog razmišljanja među građanima promicanjem medijske pismenosti, posebno kada je riječ o mladima. [Am. 22] |
|
(12a) |
Mobilnost umjetnika i djelatnika u kulturnom sektoru u pogledu razvoja vještina, učenja, međukulturne svijesti, zajedničkog stvaranja, zajedničke proizvodnje, kruženja i širenja umjetničkih djela te sudjelovanja u međunarodnim događajima kao što su sajmovi i festivali ključan je preduvjet za bolje povezani, snažniji i održiviji kulturni i kreativni sektor u Uniji. Takva je mobilnost često otežana izostankom pravnog statusa, poteškoćama u dobivanju viza i trajanjem dozvola, kao i zbog rizika od dvostrukog oporezivanja te rizičnih i nestabilnih uvjeta socijalne sigurnosti. [Am. 23] |
|
(13) |
U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Program bi u svim svojim aktivnostima trebao podupirati rodno osviještenu politiku i integriranje ciljeva nediskriminacije te, ako je primjenjivo, definirati primjerene kriterije za rodnu ravnotežu i raznolikost . Program bi trebao težiti osiguranju toga da se sudjelovanjem u njemu i projektima koji se provode u okviru njega ostvaruje i odražava raznolikost europskog društva. Aktivnosti koje se provode u okviru Programa trebalo bi pratiti i o njima izvješćivati kako bi se utvrdila uspješnost Programa u tom smislu te kako bi se kreatorima politika omogućilo donošenje informiranih odluka u pogledu budućih programa. [Am. 24] |
|
(13a) |
Žene su vrlo prisutne u umjetničkoj i kulturnoj domeni u Uniji kao autori, stručnjaci, učitelji te publika jer predstavljaju sve veći postotak javnosti koji sudjeluje u kulturnom životu. Međutim, kako je dokazano istraživanjima i studijama kao što su Europska ženska audiovizualna mreža (European Women Audiovisual Network) za filmske redatelje i projekt „We must” u području glazbe, postoje razlike u plaćama žena i muškaraca te je manje vjerojatno da će žene realizirati svoja djela i zauzeti položaj na kojem se donose odluke u kulturnim, umjetničkim i kreativnim institucijama. Stoga je potrebno promicati ženske talente i širiti njihove radove kako bi se pružila potpora umjetničkim karijerama žena. [Am. 25] |
|
(14) |
U skladu sa zajedničkom komunikacijom „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, koju je Europski parlament podržao rezolucijom od 5. srpnja 2017. (10), europski bi instrumenti financiranja, a posebice ovaj Program, trebali prepoznati važnost kulture u međunarodnim odnosima te njezinu ulogu u promicanju europskih vrijednosti s pomoću posebnih i ciljanih mjera osmišljenih za ostvarivanje jasnog utjecaja Unije na globalnoj razini. |
|
(14a) |
U skladu sa zaključcima donesenim nakon Europske godine kulturne baštine 2018. programom bi se trebala poboljšati suradnja i jačanje kapaciteta tog sektora pružanjem potpore aktivnostima povezanima s nasljeđem Europske godine kulturne baštine 2018. te analizom rezultata kojima je urodila. U tom je pogledu potrebno obratiti pozornost na izjavu Vijeća ministara kulture iz studenog 2018. i izjave sa završne svečanosti Vijeća održane 7. prosinca 2018. Programom bi se trebalo doprinijeti dugoročnom održivom očuvanju europske kulturne baštine uvođenjem mjera potpore za obrtnike kvalificirane u tradicionalnim zanatima povezanima s obnovom kulturne baštine. [Am. 26] |
|
(15) |
U skladu s Komunikacijom Komisije „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” od 22. srpnja 2014. (11) relevantnim bi politikama i instrumentima trebalo iz prošle, sadašnje, materijalne, nematerijalne i digitalne europske kulturne baštine iznjedriti dugoročnu i održivu vrijednost te razviti integriraniji pristup njezinu očuvanju, zaštiti, prilagodljivoj prenamjeni, širenju, vrednovanju i podupiranju , podupiranjem kvalitetnog i usklađenog širenja profesionalnog znanja te razvoja zajedničkih standarda visoke kvalitete za sektor i mobilnosti za zaposlene u tom sektoru. Kulturna baština sastavni je dio europske kohezije i olakšava povezivanje tradicije i inovacija. Očuvanje kulturne baštine te potpora umjetnicima, stvaraocima i obrtnicima trebali bi biti prioriteti Programa . [Am. 27] |
|
(15a) |
Program treba doprinijeti sudjelovanju i uključivanju građana i organizacija civilnog društva u kulturu i društvo, promicanju kulturnog obrazovanja i javnoj dostupnosti kulturnog znanja i baštine. Njime također treba njegovati kvalitetu i inovacije u stvaranju i očuvanju, među ostalim sinergijama između kulture, umjetnosti, znanosti, istraživanja i tehnologije. [Am. 28] |
|
(16) |
U skladu s Komunikacijom Komisije „Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju – Obnovljena strategija industrijske politike EU-a” od 13. rujna 2017. (12) buduće bi mjere trebale doprinijeti integraciji kreativnosti, dizajna i najsuvremenijih tehnologija u cilju stvaranja novih industrijskih lanaca vrijednosti i obnavljanja konkurentnosti tradicionalnih industrija. |
|
(16a) |
U skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije, podupiranje kulturnih i kreativnih sektora treba biti prioritetno pitanje. U Program je potrebno integrirati projekte kako bi se poduprli novi poslovni modeli i vještine, tradicionalna znanja i iskustva te kako bi se kreativna i interdisciplinarna rješenja pretočila u gospodarsku i društvenu vrijednost. Nadalje, potrebno je u potpunosti iskoristiti potencijalne sinergije između politika Unije kako bi se sredstva dostupna u okviru programa Unije kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, Erasmus +, EaSI i InvestEU učinkovito iskoristila. [Am. 29] |
|
(17) |
Program bi trebao, podložno određenim uvjetima, biti otvoren za sudjelovanje zemljama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji ostvaruju korist od pretpristupne strategije te zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i strateškim partnerima Unije. |
|
(18) |
Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog Sporazuma. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu je Uredbu potrebno uvrstiti posebnu odredbu kako bi se dužnosniku odgovornom za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodijelila nužna prava i omogućio pristup koji su im potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Doprinose trećih zemalja Programu potrebno je svake godine prijaviti proračunskom tijelu. [Am. 30] |
|
(19) |
Programom bi se trebala poticati suradnja Unije i međunarodnih organizacija kao što su Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Vijeće Europe, uključujući Eurimages i Europski audiovizualni opservatorij („Opservatorij”), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Tim bi se programom trebale podupirati i obveze Unije povezane s ciljevima održivog razvoja, posebice njihovom kulturnom dimenzijom (13). Kad je riječ o audiovizualnom sektoru, Programom bi se trebao osigurati doprinos Unije radu Europskog audiovizualnog opservatorija. |
|
(20) |
Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s Unijinom obvezom provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih pitanja i ostvarivanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije. Relevantne će se mjere utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. |
|
(21) |
Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. UFEU-a donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (14) („Financijska uredba”) i njima se određuje osobito postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđa provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranje sredstvima Unije. |
|
(22) |
Od svojeg je osnivanja Europska filmska akademija stekla jedinstvenu stručnost osobitom stručnošću te je u jedinstvenom položaju da izgradi paneuropsku zajednicu jedinstvenim položajem doprinijela razvoju paneuropske zajednice filmskih stvaratelja i djelatnika koja će promicati promicanjem i širiti europske filmove širenjem europskih filmova izvan nacionalnih granica te razvijati istinski europsku publiku poticanjem nastanka međunarodne publike svih uzrasta . Ona Stoga bi stoga trebala ona prije svega trebala biti prihvatljiva za izravnu potporu Unije u kontekstu suradnje s Europskim parlamentom u organizaciji filmske nagrade LUX. Međutim, izravna potpora mora biti povezana s pregovorima o sporazumu o suradnji, s posebnim zadaćama i ciljevima, između dviju strana te bi se ona mogla pružiti tek nakon sklapanja tog sporazuma. Time se ne isključuje mogućnost da Europska filmska zajednica podnese prijavu za financijska sredstva za druge inicijative i projekte u okviru različitih potprograma Programa . [Am. 31] |
|
(23) |
Od svojeg je osnivanja Orkestar mladih Europske unije stekao jedinstvenu stručnost u promicanju bogate europske glazbene baštine, pristupa glazbi i međukulturnog dijaloga, te uzajamnog poštovanja i razumijevanja s pomoću kulture , kao i u jačanju profesionalnosti mladih glazbenika, pružajući im vještine potrebne za karijeru u kulturnom i kreativnom sektoru. Doprinos Orkestra mladih Europske unije prepoznale su države članice i institucije Unije, među ostalim i niz predsjednika Komisije i Europskog parlamenta . Posebnost Orkestra mladih Europske unije leži u činjenici da je to europski orkestar koji nadilazi kulturne granice i sastavljen je od mladih glazbenika koji se biraju u skladu sa zahtjevnim umjetničkim kriterijima putem postupka rigoroznih i transparentnih godišnjih audicija u svim državama članicama. On Stoga bi stoga prije svega trebao biti prihvatljiv za izravnu potporu Unije , i to na temelju posebnih zadaća i ciljeva koje utvrđuje Komisija i koji se redovito ocjenjuju. Kako bi osigurao tu potporu, Orkestar mladih Europske unije trebao bi povećati svoju vidljivost, težiti postizanju uravnoteženije zastupljenosti glazbenika iz svih država članica te diversificirati svoje prihode aktivnim traženjem financijske potpore iz drugih izvora koji nisu sredstva Unije . [Am. 32] |
|
(24) |
Organizacije iz kulturnog i iz kreativnog sektora koje imaju veliku europsku geografsku pokrivenost i obavljaju djelatnosti koje uključuju izravno pružanje kulturnih usluga građanima Unije te stoga mogu imati izravan utjecaj na europski identitet trebale bi biti prihvatljive za potporu Unije. |
|
(25) |
Kako bi se osigurala učinkovita dodjela sredstava iz općeg proračuna Unije, potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera i aktivnosti koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica, a dosljednost, komplementarnost i sinergije trebalo bi tražiti s programima financiranja kojima se podupiru međusobno usko povezana područja politike te s horizontalnim politikama poput Unijine politike tržišnog natjecanja. |
|
(26) |
Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a mjerama se ne bi smjelo udvostručiti niti istisnuti privatna sredstva niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Mjerama bi se trebala ostvarivati jasna europska dodana vrijednost te bi one trebale biti prikladne za odgovarajuće projekte koje podupiru. Programom se ne bi trebala uzimati u obzir samo ekonomska vrijednost projekata, već i njihova kulturna i kreativna dimenzija te posebnosti predmetnih sektora . [Am. 33] |
|
(26a) |
Financijska sredstva Programa utvrđena Uredbom …/…[Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju] (15) i Uredbom …/… [IPA III] (16) također bi se trebala koristiti za financiranje aktivnosti u okviru međunarodne dimenzije Programa. Te bi aktivnosti trebalo provoditi u skladu s ovom Uredbom. [Am. 34] |
|
(27) |
Jedan je od najvećih izazova u kulturnom i u kreativnom sektoru pristup financiranju kojim se njihovim aktivnostima omogućuje da razviju Kulturni i kreativni sektori inovativni su, otporni i rastući sektori gospodarstva Unije koji intelektualnim vlasništvom i individualnom kreativnošću pridonose izgradnji gospodarske i kulturne vrijednosti. Međutim, njihova fragmentacija i nematerijalna priroda njihove imovine ograničavaju njihov pristup privatnom financiranju. Jedan je od najvećih izazova za kulturni i kreativni sektor poboljšanje njihova pristupa financiranju , održe ili povećaju konkurentnost što je ključno za rast, održavanje ili prošire svoje djelovanje širenje njihove konkurentnosti na međunarodnu razinu međunarodnoj razini . Politički ciljevi ovog Programa nastojat će se postići i s pomoću financijskih instrumenata i proračunskih jamstava , prije svega za MSP-ove, u okviru područja politike fonda InvestEU , u skladu s praksama razvijenima u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 . [Am. 35] |
|
(28) |
Ključni kriteriji ocjenjivanja za odabir predmetnog projekta trebali bi biti učinak, kvaliteta i učinkovitost provedbe Projekta. Uzimajući u obzir tehničko znanje potrebno za procjenu prijedloga u okviru posebnih aktivnosti Programa, evaluacijski odbori mogu, prema potrebi, biti sastavljeni od vanjskih stručnjaka s relevantnim profesionalnim i menadžerskim iskustvom u području u okviru kojeg je podnesena prijava koja se ocjenjuje. Kada je to prikladno, treba uzeti u obzir potrebu za osiguravanjem općenite usklađenosti projekta s ciljevima raznolikosti i uključenosti publike . [Am. 36] |
|
(29) |
Program bi trebao obuhvaćati realističan i praktičan sustav kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja uspješnosti kojim će se popratiti njegove mjere i stalno pratiti njegova uspješnost , uzimajući u obzir intrinzičnu vrijednost umjetnosti te kulturnog i kreativnog sektora. Te pokazatelje uspješnosti trebalo bi razviti u suradnji s dionicima . To praćenje te informacijske i komunikacijske aktivnosti povezane s programom i njegovim mjerama trebale bi se temeljiti na tri potprograma. Potprogramima bi se u obzir trebalo uzeti jedan ili više kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Te bi pokazatelje trebalo ocjenjivati u skladu s ovom Uredbom. [Am. 37] |
|
(29a) |
S obzirom na složenost i poteškoće u pronalasku, analizi i prilagođavanju podataka te mjerenju učinka kulturnih politika i određujućih pokazatelja, Komisija bi trebala pojačati suradnju svojih službi kao što su Zajednički istraživački centar i Eurostat u svrhu prikupljanja odgovarajućih statističkih podataka. Komisija bi trebala surađivati s centrima izvrsnosti u Uniji, nacionalnim zavodima za statistiku i organizacijama iz europskih kulturnih i kreativnih sektora te s Vijećem Europe, Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i UNESCO-om. [Am. 38] |
|
(30) |
Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program Kreativna Europa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (17), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. |
|
(31) |
Uredba (EU, Euratom) br. […] (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, uključujući ona koja se dodjeljuju trećim stranama, nagradama, javnoj nabavi, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. |
|
(32) |
Vrste financiranja i načini provedbe predviđeni ovom Uredbom trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići sposobnosti subjekta koji vodi projekt da ostvari posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate , posebice uzimajući u obzir veličinu subjekta i projekta, posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja neusklađenosti . To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. [Am. 39] |
|
(33) |
U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (19), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (20) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (21), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (22). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije mora u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. |
|
(33a) |
U svrhu optimizacije sinergija između fondova Unije i instrumenata kojima se izravno upravlja, treba olakšati pružanje potpore za operacije koje su već primile certifikat „pečat izvrsnosti”. [Am. 40] |
|
(34) |
U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (23) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Ograničenja koja postoje zbog udaljenosti tih zemalja ili područja trebala bi se uzeti u obzir pri provedbi Programa, a njihovo stvarno sudjelovanje trebalo bi pratiti i redovito ocjenjivati. [Am. 41] |
|
(34a) |
U skladu s člankom 349. UFEU-a potrebno je poduzeti mjere kako bi se povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u svim aktivnostima. Potrebno je poticati mobilnost i razmjene umjetnika i njihovih djela te suradnju osoba i organizacija iz tih regija i njihovih susjeda i trećih zemalja. Stoga će biti moguće da građani imaju jednake koristi od konkurentske prednosti koju kulturna i kreativna industrija mogu ponuditi, posebno u pogledu gospodarskog rasta i zapošljavanja. Te se mjere trebaju redovito pratiti i ocjenjivati. [Am. 42] |
|
(35) |
Radi izmjene elemenata ove Uredbe koji nisu ključni Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu pokazatelja kako su navedeni u članku 15. te Prilogu II. Komisija bi tijekom pripremnog rada trebala provesti odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Savjetovanja bi trebalo provoditi u skladu s načelima propisanima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(36) |
Kako bi se osigurala nesmetana provedba osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa te pokrile sve veće rupe u financiranju s kojima se njihovi korisnici suočavaju , troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, osobito troškovi povezani s pravima intelektualnog vlasništva, mogu trebali bi se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera. [Am. 43] |
|
(37) |
U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ovog Programa na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi prema potrebi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka Programa na terenu. |
|
(38) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi ona mogla donijeti programe rada. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (24). Ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi u pogledu donošenja programa rada dodijeliti Komisiji. Neophodno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje njime, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od [1. siječnja 2021.] tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, prema potrebi, upravljanje djelovanjima koja do [31. prosinca 2020.] još nisu zaključena u sklopu prethodnog programa. [Am. 44] |
|
(38a) |
Kako bi se osigurala djelotvorna i učinkovita provedba Programa, Komisija bi trebala osigurati da nema nepotrebnog birokratskog opterećenja za podnositelje tijekom faze prijave ili tijekom faze obrade prijava. [Am. 45] |
|
(38b) |
Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti manjim projektima i njihovoj dodanoj vrijednosti s obzirom na specifičnosti kulturnog i kreativnog sektora. [Am. 46] |
|
(39) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom se Uredbom osobito nastoji osigurati puno poštovanje prava na jednakost muškaraca i žena te pravo na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog porijekla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ona je u skladu i s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. |
|
(40) |
Budući da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog svoje transnacionalne prirode te velikog broja i širokog geografskog opsega aktivnosti mobilnosti i suradnje koje se financiraju, njihova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i, općenitije, na europsku integraciju te njihove međunarodne dimenzije mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(41) |
Stoga bi Uredbu (EU) br. 1295/2013 trebalo staviti izvan snage s učinkom od [1. siječnja 2021.]. |
|
(42) |
Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore pružene u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od [1. siječnja 2021.], |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje I.
Opće odredbe
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja program Kreativna Europa (dalje u tekstu „Program”).
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja; |
|
2. |
„kulturni i kreativni sektor” znači svi sektori u kojima se aktivnosti temelje na kulturnim vrijednostima ili umjetničkim i drugim pojedinačnim ili zajedničkim kreativnim izričajima i praksama, neovisno o tome jesu li te aktivnosti tržišno usmjerene ili nisu . Te aktivnosti mogu obuhvaćati razvoj, stvaranje, produkciju, širenje i očuvanje praksi, robe i usluga koje utjelovljuju kulturni, umjetnički ili drugi kreativni izričaj te povezane funkcije kao što su obrazovanje ili upravljanje. One Mnoge od njih imaju potencijal za stvaranje inovacija i radnih mjesta, osobito na temelju intelektualnog vlasništva. Sektori obuhvaćaju arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn (uključujući modni dizajn), festivale, glazbu, književnost, izvedbene umjetnosti, knjige i izdavaštvo, radio , vizualne umjetnosti, festivale i vizualne umjetnosti dizajn, među ostalim modni dizajn ; [Am. 47] |
|
3. |
„mala i srednja poduzeća (MSP)” znači mala i srednja poduzeća, kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (25); |
|
4. |
„pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s [člankom 197. stavkom 2. točkom (c)] Financijske uredbe; |
|
5. |
„oznaka izvrsnosti” je oznaka visoke kvalitete koja se dodjeljuje projektima prijavljenima u okviru programa Kreativna Europa za koje se smatra da zaslužuju sredstva, ali im ona nisu dodijeljena zbog proračunskih ograničenja. Njome se potvrđuje vrijednost prijedloga i podupire traženje alternativnih izvora financiranja. |
Članak 3.
Ciljevi Programa
|
1. |
Opći su ciljevi ovog Programa:
|
|
2. |
Posebni su ciljevi Programa sljedeći:
|
|
3. |
Program obuhvaća sljedeće potprograme:
|
Članak 3.a
Europska dodana vrijednost
Prepoznajući intrinzičnu i ekonomsku vrijednost kulture i kreativnosti te poštujući kvalitetu i pluralizam vrijednosti i politika Unije.
Programom se podržavaju samo one mjere i aktivnosti koje ostvaruju potencijalnu europsku dodanu vrijednost i koje doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 3.
Europska dodana vrijednost mjera i aktivnosti iz Programa osigurava se, primjerice:
|
(a) |
transnacionalnim karakterom mjera i aktivnosti kojima se nadopunjuju regionalni, nacionalni, međunarodni i drugi programi i politike Unije i učinkom takvih mjera i aktivnosti na pristup građana kulturi, aktivnim sudjelovanjem građana, obrazovanjem, socijalnom uključenosti i međukulturnim dijalogom; |
|
(b) |
razvojem i promicanjem transnacionalne i međunarodne suradnje između kulturnih i kreativnih aktera, što obuhvaća umjetnike, audiovizualne djelatnike, kulturne i kreativne organizacije, mala i srednja poduzeća i audiovizualne subjekte, koji su usmjereni na poticanje potpunijih, bržih, djelotvornijih i dugoročnijih odgovora na globalne izazove, osobito u pogledu digitalizacije; |
|
(c) |
ekonomijama razmjera, rastom i radnim mjestima koji se potiču u okviru potpora Unije, stvarajući učinak poluge za dodatna sredstva; |
|
(d) |
osiguravanjem ravnopravnijih uvjeta u kulturnom i kreativnom sektoru uzimajući u obzir posebnosti različitih zemalja, uključujući zemlje ili regije koje odražava posebno geografsko ili jezično stanje, kao što su najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a te prekomorske zemlje ili područja pod nadležnošću države članice navedene u Prilogu II. UFEU-a; |
|
(e) |
promicanjem narativa o zajedničkim europskim korijenima i raznolikosti. [Am. 58] |
Članak 4.
Potprogram KULTURA
U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „KULTURA” sljedeći:
|
(-a) |
promicanje umjetničkog izražavanja i stvaranja; [Am. 59] |
|
(-aa) |
razvijanje talenata, sposobnosti i vještina te poticanje suradnje i inovacija u cijelom lancu kulturnih i kreativnih sektora, uključujući baštinu; [Am. 60] |
|
(a) |
jačanje prekogranične dimenzije , optjecaja i optjecaja vidljivosti europskih kulturnih i kreativnih subjekata i njihovih radova , uključujući programima boravka, turnejama, događanjima, radionicama, izložbama i festivalima, te olakšavanje razmjene najboljih praksi i jačanje stručnih sposobnosti ; [Am. 61] |
|
(b) |
povećanje pristupa kulturi, sudjelovanja u kulturi i osviještenosti o kulturi te angažiranosti publike diljem Europe , posebno kada je riječ o osobama s invaliditetom ili osobama iz sredina u nepovoljnom položaju ; [Am. 62] |
|
(c) |
promicanje društvene otpornosti i jačanje socijalne uključenosti , međukulturnog i demokratskog dijaloga s pomoću kulture i kulturne baštine razmjene kroz umjetnost, kulturu i kulturnu baštinu ; [Am. 63] |
|
(d) |
poboljšanje sposobnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora da se razvijaju, inoviraju, kreiraju umjetnička djela, stvaraju i razvijaju ključne sposobnosti, znanja, vještine i nove umjetničke prakse, otvaraju i razvijaju održiva radna mjesta i ostvaruju rast te da doprinose lokalnom i regionalnom razvoju ; [Am. 64] |
|
(da) |
poticanje stručnog kapaciteta osoba u kulturnom i kreativnom sektoru njihovim osnaživanjem s pomoću odgovarajućih mjera; [Am. 65] |
|
(e) |
jačanje europskog identiteta , aktivnog građanstva i osjećaja zajedništva i demokratskih vrijednosti s pomoću kulturne svijesti kroz kulturnu svijest, kulturnu baštinu, izražavanje , umjetničkog kritičko razmišljanje, umjetničko izražavanje, vidljivost i priznavanje stvaratelja, umjetnosti, obrazovanja te i kulturne kreativnosti u obrazovanju okviru formalnog, neformalnog i informalnog cjeloživotnog učenja ; [Am. 66] |
|
(f) |
promicanje međunarodne izgradnje kapaciteta europskog kulturnog i kreativnog sektora , uključujući lokalne organizacije i mikroorganizacije, za djelovanje na međunarodnoj razini; [Am. 67] |
|
(g) |
doprinos globalnoj strategiji Unije za međunarodne kulturne odnose kako bi se osigurao dugoročni učinak strategije s pomoću interpersonalnog pristupa koji uključuje kulturne diplomacije mreže, civilno društvo i lokalne organizacije . [Am. 68] |
Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.
U okviru posebnih aktivnosti koje se provode u okviru potprograma KULTURA, u pogledu financijske distribucije i ciljanih mjera poseban se naglasak stavlja na glazbeni sektor. Pozivi i instrumenti po mjeri pomažu u povećanju konkurentnosti glazbenog sektora te se njima rješavaju neki od specifičnih izazova s kojima se on suočava. [Am. 69]
Članak 5.
Potprogram MEDIA
U skladu s ciljevima iz članka 3. prioriteti su potprograma „MEDIA” sljedeći:
|
(a) |
poticanje talenata i , sposobnosti, vještina i upotrebe digitalnih tehnologija te suradnje , mobilnosti i inovacija u stvaranju i produkciji europskih audiovizualnih djela , uključujući i preko granica ; [Am. 70] |
|
(b) |
poboljšanje kazališne transnacionalne i internetske međunarodne cirkulacije, distribucije i osiguravanje veće prekogranične dostupnosti europskih audiovizualnih djela, uključujući s pomoću inovativnih poslovnih modela i novih tehnologija na internetu i izvan njega te posebice kinematografske distribucije europskih audiovizualnih djela u novom digitalnom okružju ; [Am. 71] |
|
(ba) |
pružanje šireg pristupa audiovizualnim djelima Unije za međunarodnu publiku, osobito putem promocija, organiziranih događanja i festivala te aktivnosti filmskog opismenjivanja; [Am. 72] |
|
(bb) |
unapređivanje audiovizualne baštine te olakšanje pristupa i pružanje potpore audiovizualnim arhivima i knjižnicama kao izvorima sjećanja, obrazovanja, ponovnog korištenja i novih modela poslovanja te njihovo promicanje, među ostalim i s pomoću najnovijih digitalnih tehnologija; [Am. 73] |
|
(c) |
promicanje europskog audiovizualnog stvaralaštva te europskih audiovizualnih djela i podupiranje razvoja angažiranosti publike svih uzrasta, posebno mlade publike i osoba s invaliditetom, u cilju proaktivnog i zakonitog korištenja audiovizualnih djela diljem Europe i izvan nje te dijeljenja sadržaja koje stvaraju korisnici, među ostalim promicanjem filmskog i audiovizualnog obrazovanja . [Am. 74] |
Ti se prioriteti nastoje ostvariti pružanjem potpore stvaranju, promidžbi, dostupnosti i širenju europskih djela , čime se šire europske vrijednosti i zajednički identitet s potencijalom za privlačenje brojne publike svih uzrasta u Europi i šire, i čime se postiže prilagodba novim kretanjima na tržištu i podupire Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama. [Am. 75]
Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.
Članak 6.
MEĐUSEKTORSKI potprogram
U skladu s ciljevima Programa iz članka 3. prioriteti su „MEĐUSEKTORSKOG potprograma” sljedeći:
|
(a) |
pružanje potpore međusektorskoj transnacionalnoj političkoj suradnji, uključujući ulogu kulture promicanjem uloge koju kultura ima u socijalnom uključivanju, posebno kada je riječ o osobama s invaliditetom i promicanju demokracije, te promicanje znanja stečenih u okviru programa i podupiranje prenosivosti rezultata radi povećanja vidljivosti Programa ; [Am. 76] |
|
(b) |
promicanje inovativnih pristupa stvaranju umjetničkog sadržaja te umjetničkom istraživanju , dostupnosti, distribuciji i promidžbi sadržaja , vodeći računa o zaštiti autorskih prava, u kulturnom i kreativnom sektoru , te obuhvaćajući i tržišnu i netržišnu dimenziju ; [Am. 77] |
|
(c) |
promicanje međusektorskih aktivnosti koje obuhvaćaju nekoliko sektora u cilju prilagodbe strukturnim i tehnološkim promjenama s kojima se suočava medijski sektor, među ostalim poticanjem slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog , umjetničkog i kulturnog okruženja, kvalitetnog novinarstva profesionalne etičnosti u novinarstvu, kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti , posebno među mladima, i to pružanjem pomoći u prilagodbi na nove medijske alate i formate te suzbijanjem širenja dezinformacija ; [Am. 78] |
|
(d) |
uspostava i održavanje potpora aktivnom uključivanju deskova programa preko kojih se Program promiče u zemljama sudionicama radi promicanja Programa na pravedan i uravnotežen način, između ostaloga mrežnim aktivnostima na terenu, pružanje potpore podnositeljima zahtjeva u pojedinačnim zemljama pogledu Programa te se potiče prekogranična suradnja pružanje osnovnih informacija o ostalim relevantnim mogućnostima potpore koje su dostupne u okviru programa koje financira Unija te poticanje prekogranične suradnje i razmjene najboljih praksi u kulturnom i kreativnom sektoru. [Am. 79] |
Detaljan opis prioriteta naveden je u Prilogu I.
Članak 7.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje u razdoblju od 2021.– do 2027. iznosi 1 8502 806 000 000 EUR u tekućim stalnim cijenama. [Am. 80]
Program se provodi u skladu sa sljedećom indikativnom raspodjelom financijskih sredstava:
|
— |
do 609 000 000 EUR najmanje 33 % za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (a) (potprogram KULTURA), [Am. 81] |
|
— |
do 1 081 000 000 EUR najmanje 58 % za cilj iz članka 3. stavka 2. točke (b) (potprogram MEDIA), [Am. 82] |
|
— |
do 160 000 000 EUR 9 % za aktivnosti iz članka 3. stavka 2. točke (c) (MEĐUSEKTORSKI potprogram) u okviru čega se osigurava financijski doprinos svakom nacionalnom desku programa Kreativna Europa koji je barem na razini istoj onoj financijskog doprinosa pruženog u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013 . [Am. 83] |
2. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
3. Osim financijske omotnice iz stavka 1. i radi promicanja međunarodne dimenzije Programa, dodatni financijski doprinosi mogu se staviti na raspolaganje iz instrumenata za vanjsko financiranje [Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III.)] kako bi se poduprle mjere koje se provode i kojima se upravlja u skladu s ovom Uredbom. Taj se doprinos financira u skladu s uredbama o uspostavi tih instrumenata i svake godine prijavljuje proračunskom tijelu zajedno s doprinosima programu iz trećih zemalja . [Am. 84]
4. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] te Uredbe. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.
Članak 8.
Treće zemlje pridružene Programu
1. U Programu mogu sudjelovati sljedeće treće zemlje:
|
(a) |
članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u; |
|
(b) |
zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja; |
|
(c) |
zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja; |
|
(d) |
druge zemlje, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom jedinstvenom sporazumu o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem programu Unije, uz uvjet da se sporazumom:
|
Treće zemlje mogu sudjelovati u upravljačkim strukturama Programa i forumima dionika u svrhu olakšavanja razmjene informacija. [Am. 85]
2. Sudjelovanje zemalja iz stavka 1. točaka od (a), (b) i do (c d ) u MEĐUSEKTORSKOM potprogramu i potprogramu MEDIA podliježe ispunjavanju uvjeta utvrđenih u Direktivi 2010/13/EU. [Am. 151]
3. Sporazumi sklopljeni sa zemljama iz stavka 1. točke (c) mogu odstupati od obveza iz stavka 2. u propisno opravdanim slučajevima.
3.a Sporazumi s trećim zemljama povezanima s Programom u okviru ove Uredbe olakšavaju se postupcima koji su brži od onih utvrđenih Uredbom (EU) br. 1295/2013 te se sporazumi s novim zemljama aktivno potiču. [Am. 86]
Članak 8.a
Ostale treće zemlje
Programom se može podupirati suradnja s trećim zemljama osim onih koje su navedene u članku 8. u pogledu mjera koje se financiraju dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.
Članak 9.
Suradnja s međunarodnim organizacijama i Europskim audiovizualnim opservatorijem
1. U Programu mogu sudjelovati međunarodne organizacije koje djeluju u područjima obuhvaćenima Programom , primjerice UNESCO, Vijeće Europe, kroz strukturiraniju suradnju u okviru svoga programa Kulturne rute i fonda Eurimages, Promatračnica EUIPO-a, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo i OECD, na temelju zajedničkih doprinosa ostvarenju ciljeva Programa i u skladu s Financijskom uredbom. [Am. 87]
2. Unija je za vrijeme trajanja Programa članica Europskog audiovizualnog opservatorija. Sudjelovanjem Unije u Opservatoriju doprinosi se ostvarenju prioriteta potprograma MEDIA. Uniju u njezinim poslovima s Opservatorijem predstavlja Komisija. Iz potprograma MEDIA podupirat će podupire se plaćanje naknade za članstvo Unije u Opservatoriju radi poticanja prikupljanja i prikupljanje i analize podataka u audiovizualnom sektoru. [Am. 152]
Članak 9.a
Prikupljanje podataka o kulturnom i kreativnom sektoru
Komisija jača suradnju svojih službi kao što su Zajednički istraživački centar i Eurostat u svrhu prikupljanja odgovarajućih statističkih podataka za mjerenje i analizu učinka kulturnih politika. U cilju izvršenja te zadaće, Komisija surađuje s europskim centrima izvrsnosti i nacionalnim zavodima za statistiku te djeluje u suradnji s Vijećem Europe, OECD-om i UNESCO-om. Time će se pridonijeti postizanju ciljeva potprograma KULTURA i pomno pratiti daljnji razvoj kulturne politike, među ostalim i uključivanjem dionika u ranoj fazi razmatranja i prilagodbe pokazatelja koji su zajednički različitim sektorima ili posebnih pokazatelja po području aktivnosti. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament o tim aktivnostima. [Am. 88]
Članak 10.
Provedba i oblici EU-ova financiranja
1. Program se provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe.
2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.
3. Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe glavom X. Financijske uredbe i postupcima utvrđenima u [Uredbi o fondu InvestEU]. Namjenski jamstveni instrument uspostavljen u okviru programa Kreativna Europa nastavlja s radom u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] te uzima u obzir provedbene postupke razvijene u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 . [Am. 89]
4. Doprinosima mehanizmu uzajamnog osiguranja mogu se pokriti rizici povezani s osiguranjem povrata sredstava koje primatelji duguju te se oni smatraju dostatnim jamstvom u okviru Financijske uredbe. Primjenjuju se odredbe iz [članka X.] Uredbe XXX [sljednika Uredbe o Jamstvenom fondu] koje se temelje na već razvijenim provedbenim praksama te ih uzimaju u obzir . [Am. 90]
4.a U cilju promicanja međunarodne dimenzije Programa, programima uspostavljenima Uredbom …/…[Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju] i Uredbom …/…[IPA III.] financijski se doprinosi aktivnostima utvrđenima ovom Uredbom. Ova se Uredba primjenjuje na uporabu tih programa, istodobno jamčeći usklađenost s uredbama kojima se regulira svaki od tih programa. [Am. 91]
Članak 11.
Zaštita financijskih interesa Unije
Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.
Članak 12.
Programi rada
1. Program se provodi prema godišnjim programima rada iz članka 110. Financijske uredbe. Donošenju programa rada prethode savjetovanja s raznim dionicima kako bi se osiguralo da će se planiranim mjerama na najbolji mogući način pružiti potpora različitim uključenim sektorima. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja , kojima se ne zamjenjuje izravno financiranje u obliku bespovratnih sredstava .
Opći i posebni ciljevi, pripadajući politički prioriteti i djelovanja Programa, kao i proračun za svaku aktivnost, detaljno se utvrđuju u godišnjim programima rada. Godišnji program rada također sadrži okvirni raspored provedbe. [Am. 92]
2. Komisija provedbenim aktom donosi program donosi delegirane akte u skladu s člankom 19., dopunjujući ovu Uredbu donošenjem godišnjih programa rada. [Am. 93]
Poglavlje II.
Bespovratna sredstva i prihvatljivi subjekti
Članak 13.
Bespovratna sredstva
1. Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.
1.a U pozivima za podnošenje prijedloga može se uzeti u obzir potreba za osiguravanjem odgovarajuće potpore za male projekte u okviru potprograma KULTURA putem mjera koje mogu uključivati više stope sufinanciranja. [Am. 94]
1.b Bespovratna sredstva dodjeljuju se uzimajući u obzir sljedeće značajke dotičnog projekta:
|
(a) |
kvalitetu projekta; |
|
(b) |
učinak; |
|
(c) |
kvalitetu i učinkovitost njegove provedbe. [Am. 95] |
2. Članovi evaluacijskog odbora mogu biti vanjski stručnjaci. Sastaju se fizički ili na daljinu.
Stručnjaci moraju imati stručnu pozadinu u vezi s ocijenjenim područjem. Evaluacijski odbor može zatražiti mišljenje stručnjaka iz zemlje podnositeljice zahtjeva. [Am. 96]
3. Odstupajući od članka 193. stavka 2. Financijske uredbe i u propisno opravdanim slučajevima, troškovi korisnika nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava mogu smatraju se smatrati prihvatljivima uz uvjet da su izravno povezani s provedbom podupiranih mjera i aktivnosti. [Am. 97]
4. Prema potrebi, za mjere u okviru Programa utvrđuju se odgovarajući kriteriji nediskriminacije, među ostalim u pogledu rodne ravnoteže.
Članak 14.
Prihvatljivi subjekti
1. Osim kriterija iz [članka 197.] Financijske uredbe primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti iz stavaka od 2. do 4.
2. Sljedeći su subjekti prihvatljivi:
|
(a) |
pravni subjekti s poslovnim nastanom u jednoj od sljedećih zemalja:
|
|
(b) |
svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija. |
3. Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva određene mjere.
4. Pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu u načelu bi trebali snositi troškove sudjelovanja. Troškovi njihova sudjelovanja mogu se pokriti dodatnim doprinosima iz instrumenata za vanjsko financiranje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ako je to u interesu Unije.
5. Sljedećim se subjektima mogu iznimno dodijeliti bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga , i to na temelju posebnih zadaća i ciljeva koje utvrđuje Komisija i koji se redovito ocjenjuju u skladu s ciljevima Programa : [Am. 98]
|
(a) |
Europskoj filmskoj akademiji u kontekstu suradnje s Europskim parlamentom na filmskoj nagradi LUX, na temelju sporazuma o suradnji o kojemu su stranke pregovarale i koji su potpisale te u suradnji s mrežom Europa Cinemas; dok se sporazum o suradnji ne sklopi, odgovarajuća odobrena sredstva stavljaju se u pričuvu ; [Am. 99] |
|
(b) |
Orkestru mladih Europske unije za njegove aktivnosti, uključujući redoviti odabir i osposobljavanje mladih glazbenika iz svih država članica preko programa boravka u okviru kojih se nude mobilnost i mogućnost izvođenja na festivalima i turnejama unutar Unije i na međunarodnoj razini, a koji doprinose širenju europske kulture preko granica i internacionalizaciji karijera mladih glazbenika te kojima se teži ostvarenju geografske ravnoteže sudionika; Orkestar mladih Europske unije neprestano diversificira svoje prihode aktivnim traženjem financijske potpore iz novih izvora, smanjujući svoju ovisnost o financiranju Unije; aktivnosti Orkestra mladih Europske unije u skladu su s ciljevima Programa te ciljevima i prioritetima potprograma KULTURA, posebno u pogledu angažmana publike . [Am. 100] |
Poglavlje III.
Sinergije i komplementarnost
Članak 15.
Komplementarnost
Komisija u suradnji s državama članicama osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa s odgovarajućim politikama i programima, posebice onima koji se odnose na rodnu ravnotežu, obrazovanje, posebno digitalno obrazovanje i medijsku pismenost, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, posebno marginaliziranih skupina i manjina, istraživanje i inovacije, uključujući socijalne inovacije, industriju i poduzetništvo, poljoprivredu i ruralni razvoj, okoliš i klimatsku politiku, koheziju, regionalnu i urbanu politiku, održivi turizam, državne potpore , mobilnost te međunarodnu suradnju i razvoj , također radi promicana učinkovite uporabe javnih sredstava .
Komisija osigurava da se, kada se postupci utvrđeni u [programu InvestEU] primijene u svrhu Programa, vodi računa o praksama razvijenima u okviru Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013. [Am. 101]
Članak 16.
Kumulativno i kombinirano financiranje
1. Za mjeru za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uključujući fondove u okviru Uredbe (EU) br. XX/XXXX [Uredba o zajedničkim odredbama], uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove mjere, a potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi.
2. Prijedlogu koji je prihvatljiv u okviru Programa može se dodijeliti oznaka izvrsnosti uz uvjet da ispunjava sljedeće kumulativne uvjete:
|
(a) |
ocijenjen je prema pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Programa; |
|
(b) |
u skladu je s minimalnim visokim zahtjevima kvalitete tog poziva na podnošenje prijedloga; [Am. 102] |
|
(c) |
ne mogu mu se dodijeliti sredstva u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja. |
2.a Prijedlozi koji su dobili pečat izvrsnosti mogu primati financijska sredstva izravno od drugih programa te fondova u skladu s Uredbom [Uredba o zajedničkim odredbama COM(2018)0375], odnosno u skladu s njezinim člankom 67. stavkom 5., pod uvjetom da su ti prijedlozi u skladu s ciljevima Programa. Komisija osigurava da su kriteriji za odabir i dodjelu koji se odnose na projekte kojima će se dodjeljivati pečat izvrsnosti usklađeni, jasni i transparentni potencijalnim korisnicima. [Am. 103]
Članak 16.a
Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore u okviru programa InvestEU
1. Financijska potpora koja se pruža novim programom InvestEU nastavlja se na ciljeve i kriterije Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore, uzimajući u obzir specifičnosti sektora.
2. Programom InvestEU osigurava se sljedeće:
|
(a) |
pristup financiranju malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama u kulturnim i kreativnim sektorima; |
|
(b) |
jamstva uključenim financijskim posrednicima iz svake zemlje koja sudjeluje u Instrumentu jamstva; |
|
(c) |
uključenim financijskim posrednicima dodatno stručno znanje za procjenu rizika povezanih s malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama i s njihovim kulturnim i kreativnim projektima; |
|
(d) |
iznos financiranja dugom koje se stavlja na raspolaganje malim i srednjim poduzećima te mikro, malim i srednjim organizacijama; |
|
(e) |
sposobnost izgradnje diversificiranog portfelja zajmova i predlaganja marketinškog i promotivnog plana za mala i srednja poduzeća te mikro, male i srednje organizacije u svim regijama i sektorima; |
|
(f) |
sljedeće vrste zajmova: ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu bez osobnog jamstva; prijenos poslovanja; radni kapital, primjerice međufinanciranje, privremeno financiranje, protok novca i kreditne linije. [Am. 104] |
Poglavlje IV.
Praćenje, evaluacija i kontrola
Članak 17.
Praćenje i izvješćivanje
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju ciljeva iz članka 3. utvrđeni su u Prilogu II.
1.a Potprogrami imaju zajednički skup kvalitativnih pokazatelja. Svaki potprogram ima poseban skup pokazatelja. [Am. 105]
2. Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 19. radi uvođenja odredaba o okviru za praćenje i evaluaciju, uključujući izmjene Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji . Komisija donosi delegirani akt o pokazateljima do 31. prosinca 2022 ako je to potrebno za praćenje i evaluaciju. [Am. 106]
3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.
Članak 18.
Evaluacija
1. Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.a Raspoložive brojke o iznosu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje koja bi bila potrebna za financiranje projekata kojima je dodijeljena oznaka „Pečat izvrsnosti” svake se godine dostavljaju dvama ograncima proračunskog tijela, najmanje 3 mjeseca prije datuma objave njihovih stajališta u pogledu proračuna Unije za sljedeću godinu, u skladu sa zajednički dogovorenim rasporedom za godišnji proračunski postupak. [Am. 107]
2. Privremena evaluacija Evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a na sredini razdoblja provodi se najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa 30. lipnja 2024 .
Komisija podnosi izvješće o evaluaciji na sredini razdoblja Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2024.
Prema potrebi i na temelju evaluacije na sredini razdoblja Komisija podnosi zakonodavni prijedlog za reviziju ove Uredbe. [Am. 108]
3. Na kraju provedbe Programa, a najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi podnosi završnu evaluaciju Programa. [Am. 109]
4. Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
5. Sustavom za izvješćivanje o evaluacijama osigurava se prikupljanje podataka za evaluaciju Programa koje je učinkovito, djelotvorno, pravodobno i na odgovarajućoj razini detalja. Takvi se podaci i informacije dostavljaju Komisiji na način koji je u skladu s drugim pravnim odredbama; na primjer, ako je to potrebno, osobni podaci moraju biti anonimni. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.
Članak 19.
Postupak delegiranja
1. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. stavka 2. i članka 17. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. stavka 2. i članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stavka 2. i članka 17. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Poglavlje V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Informiranje, priopćavanje i promidžba
1. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost , a prije svega ime Programa i, u slučaju aktivnosti koje se financiraju u okviru potprograma MEDIA, logotip potprograma MEDIA. Komisija razvija logotip KULTURA koji se koristi za aktivnosti koje se financiraju u okviru potprograma KULTURA . [Am. 110]
2. Komisija provodi aktivnosti informiranja i priopćavanja u pogledu Programa, te njegovih mjera i rezultata koji se podupiru u okviru potprograma. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
Članak 21.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 1295/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.
Članak 22.
Prijelazne odredbe
1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu predmetnih mjera do njihova zaključenja, na temelju Uredbe br. 1295/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.
2. Financijska omotnica za Program može također pokrivati troškove tehničke i administrativne pomoći potrebne kako bi se osigurao prijelaz s Programa na mjere donesene u skladu s Uredbom (EU) br. 1295/2013.
3. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 7. stavku 4. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama koje nisu dovršene do 31. prosinca 2027.
Članak 23.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 87.
(2) SL C […], […], str. […].
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4) COM(2018)0267.
(5) COM(2016)0594 Direktiva (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa te o izmjeni Direktive Vijeća 93/83/EEZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 82.).
(6) COM(2016)0287
(7) Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (SL L 303, 28.11.2018., str. 69.).
(8) Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.), (SL L 131, 20.5.2017., str. 1.).
(9) Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
(10) JOIN/2016/029
(11) COM(2014)0477.
(12) COM(2017)0479.
(13) Program održivog razvoja do 2030., koji su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015., A/RES/70/1.
(14) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(15) 2018/0243(COD).
(16) 2018/0247(COD).
(17) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(18) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(19) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(20) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292,15.11.1996., str. 2.).
(21) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(22) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(23) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(24) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
PRILOG I.
Dodatne informacije o aktivnostima koje će se financirati
1. POTPROGRAM KULTURA
U nastavku su navedene aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti potprograma KULTURA iz članka 4.
|
|
Horizontalne aktivnosti:
|
|
|
Sektorske aktivnosti:
|
Potpora svim kulturnim i kreativnim sektorima u područjima od zajedničkog interesa, pri čemu se sektorske aktivnosti mogu razvijati prema potrebi u slučajevima u kojima posebnosti podsektora opravdavaju ciljani pristup. U pogledu transnacionalnih projekata za suradnju, mobilnost i internacionalizaciju zauzima s horizontalni pristup, između ostaloga organizacijom programa boravka, turneja, događanja, izvedbi uživo, izložbi i festivala, kao i u pogledu promicanja raznolikosti, kreativnosti i inovacija, izobrazbe i razmjene sektorskih stručnjaka, izgradnje kapaciteta, umrežavanja, vještina, razvoja publike te prikupljanja i analize podataka. Sektorske aktivnosti financiraju se proračunima koji su razmjerni prioritetnim sektorima. Sektorske aktivnosti trebale bi pomoći u rješavanju specifičnih izazova s kojima se suočavaju različiti prioritetni sektori iz ovog Priloga, nadovezujući se na postojeće pilot projekte i pripremne aktivnosti [Am. 118]
Posebne mjere usmjerene na povećanje vidljivosti i prisutnosti europske europskog identiteta, njegove kulturne raznolikosti i baštine te poticanje međukulturnog dijaloga: [Am. 119]
|
(a) |
inicijativa Europske prijestolnice kulture, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1); |
|
(b) |
inicijativa Oznaka europske baštine, u okviru koje se osigurava financijska potpora Odluci br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) i mreža lokacija s oznakom europske baštine ; [Am. 120] |
|
(c) |
kulturne nagrade EU-a , uključujući Europsku kazališnu nagradu ; [Am. 121] |
|
(d) |
Dani europske baštine; |
|
(da) |
aktivnosti usmjerene na interdisciplinarne produkcije povezane s Europom i njezinim vrijednostima; [Am. 122] |
|
(e) |
potpora europskim kulturnim institucijama kojima je cilj pružati izravne kulturne usluge europskim građanima na velikom zemljopisnom području. |
2. POTPROGRAM MEDIA
Prioriteti potprograma MEDIA iz članka 5. uzimaju u obzir zahtjeve Direktive 2010/13/EU i razlike u pogledu produkcije, distribucije i dostupnosti audiovizualnog sadržaja u različitim zemljama te veličinu i posebnosti pojedinačnih tržišta, a nastojat će se ostvariti, među ostalim, aktivnostima navedenima u nastavku: [Am. 123]
|
(a) |
razvoj europskih audiovizualnih djela , posebno filmskih i televizijskih djela kao što su igrani, kratki, dokumentarni, dječji i animirani filmovi te interaktivnih djela poput kvalitetnih i narativnih videoigara i multimedije s većim potencijalom prekogranične distribucije, i to od strane europskih nezavisnih produkcijskih kuća ; [Am. 124] |
|
(b) |
produkcija inovativnih i kvalitetnih televizijskih sadržaja i scenarija za serijale , za sve uzraste, pružanjem potpore nezavisnim europskim produkcijskim kućama ; [Am. 125] |
|
(ba) |
potpora inicijativama za stvaranje i promicanje djela povezanih s povijesti europskih integracija i europskim pričama; [Am. 126] |
|
(c) |
promocija, promidžbeni i marketinški alati, uključujući na internetu i primjenom analitike podataka, za povećanje važnosti, vidljivosti i prekogranične dostupnosti europskog stvaralaštva te njegova dosega do publike; [Am. 127] |
|
(d) |
potpora međunarodnoj prodaji i stavljanju u optjecaj nenacionalnih europskih djela na svim platformama usmjerena na male i velike produkcije , među ostalim s pomoću koordiniranih strategija distribucije koje obuhvaćaju nekoliko zemalja te izrada podnaslova, sinkronizacije i zvučnog opisivanja ; [Am. 128] |
|
(da) |
mjere namijenjene pružanju potpore zemljama s niskim kapacitetom radi poboljšanja njihovih utvrđenih nedostataka; [Am. 129] |
|
(e) |
potpora aktivnostima razmjene i umrežavanja među poduzećima radi olakšavanja europskih i međunarodnih koprodukcija te širenja europskih djela ; [Am. 130] |
|
(ea) |
potpora europskim mrežama audiovizualnih stvaraoca iz različitih zemalja radi njegovanja kreativnih talenata u audiovizualnom sektoru; [Am. 131] |
|
(eb) |
posebne mjere za doprinos pravednom tretiranju kreativnog talenta u audiovizualnom sektoru; [Am. 132] |
|
(f) |
promidžba europskog stvaralaštva na događajima i sajmovima u industriji u Europi i izvan nje; |
|
(g) |
inicijative kojima se promiču razvoj i angažiranost publike i , posebice u kinima, te filmsko i audiovizualno obrazovanje, a koje su posebno usmjerene na mladu publiku; [Am. 133] |
|
(h) |
aktivnosti osposobljavanja i mentoriranja u cilju povećanja sposobnosti audiovizualnih subjekata , uključujući obrtnike, da se prilagode novim tržišnim kretanjima i digitalnoj tehnologiji; [Am. 134] |
|
(i) |
europska jedna ili više europskih mreža pružatelja usluga prikazivanja videosadržaja na zahtjev koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova; [Am. 135] |
|
(j) |
europska mreža europski festivali i mreže festivala na kojima se prikazuje znatan udio prikazuju i promoviraju različita europska audiovizualna djela, sa znatnim udjelom nenacionalnih europskih filmova; [Am. 136] |
|
(k) |
europska mreža kinematografa koji prikazuju znatan udio nenacionalnih europskih filmova , čime se pridonosi jačanju uloge kina u vrijednosnom lancu te se javna prikazivanja ističu kao socijalno iskustvo ; [Am. 137] |
|
(l) |
posebne mjere , uključujući aktivnosti mentoriranja i umrežavanja, koje pridonose uravnoteženijem sudjelovanju žena i muškaraca u audiovizualnom sektoru; [Am. 138] |
|
(m) |
potpora političkom dijalogu, inovativnim političkim mjerama i razmjeni najboljih praksi, među ostalim analitičkim aktivnostima i pružanjem pouzdanih podataka; |
|
(n) |
transnacionalna razmjena iskustava i znanja, aktivnosti uzajamnog učenja i umrežavanja između audiovizualnog sektora i oblikovatelja politika; |
|
(na) |
pružanje potpore distribuciji i višejezičnom pristupu kulturnom televizijskom sadržaju na internetu i izvan njega, uključujući uz pomoć podnaslova, u cilju promicanja bogatstva i raznolikosti europske kulturne baštine, suvremenih ostvarenja i jezika. [Am. 139] |
3. MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM
U nastavku su navedene glavne aktivnosti kojima će se nastojati ostvariti prioriteti MEĐUSEKTORSKOG potprograma iz članka 6.
|
|
Politička suradnja i informiranje:
|
|
|
Laboratorij kreativnih inovacija:
|
|
|
Deskovi programa:
|
|
|
Međusektorske aktivnosti kojima se podupire informativni medijski sektor:
|
(1) Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ (SL L 132, 3.5.2014., str. 1.).
(2) Odluka br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o uspostavljanju djelovanja Europske unije za oznaku europske baštine (SL L 303, 22.11.2011., str. 1.).
PRILOG II.
ZAJEDNIČKI KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI POKAZATELJI UČINKA PROGRAMA
|
1. |
Korist za građane i zajednice; |
|
2. |
korist za jačanje europske kulturne raznolikosti i kulturne baštine; |
|
3. |
korist za gospodarstvo Unije i radna mjesta, posebno za kulturni i kreativni sektor te MSP-ove; |
|
4. |
integriranje politika Unije, uključujući međunarodne kulturne odnose; |
|
5. |
europska dodana vrijednost projekata; |
|
6. |
kvaliteta partnerstava i kulturnih projekata; |
|
7. |
broj ljudi koji pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima koje podupire Program; |
|
8. |
broj radnih mjesta povezanih s financiranim projektima; |
|
9. |
ravnoteža spolova, prema potrebi, te mobilnost i osnaživanje gospodarskih subjekata u kulturnim i kreativnim sektorima. [Am. 150] |
Pokazatelji
POTPROGRAM KULTURA:
|
Broj i opseg transnacionalnih partnerstava osnovanih uz potporu iz Programa |
|
Broj umjetnika te aktera iz kulturnog i/ili kreativnog sektora koji su ostvarili (geografsku) mobilnost izvan nacionalnih granica zahvaljujući potpori iz Programa, prema zemlji podrijetla |
|
Broj osoba koje pristupaju europskim kulturnim i kreativnim djelima nastalima u okviru Programa, uključujući djela iz tuđih zemalja |
|
Broj projekata koji primaju potporu iz Programa, a koji su usmjereni na skupine u nepovoljnom položaju, odnosno nezaposlene mlade osobe i migrante |
|
Broj projekata koji primaju potporu iz Programa, a u kojima sudjeluju organizacije iz trećih zemalja |
POTPROGRAM MEDIA:
|
Broj osoba koje pristupaju europskim audiovizualnim djelima koja dolaze iz tuđih zemalja, a financirana su u okviru Programa |
|
Broj sudionika u aktivnostima učenja koje primaju potporu iz Programa koji smatraju da su poboljšali svoje kompetencije i povećali svoju zapošljivost |
|
Broj i proračun koprodukcija osmišljenih i ostvarenih uz potporu iz Programa |
|
Broj osoba do kojih su doprle promotivne aktivnosti provedene među poduzećima na glavnim tržištima |
MEĐUSEKTORSKI POTPROGRAM:
|
Broj i opseg osnovanih transnacionalnih partnerstava (kompozitni pokazatelj za laboratorije za kreativne inovacije i aktivnosti u području informativnih medija) |
|
Broj događaja u organizaciji deskova programa kojima se promiče Program |
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/965 |
P8_TA(2019)0324
„Erasmus”: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 (COM(2018)0367 – C8-0233/2018 – 2018/0191(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/55)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0367), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0233/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. veljače 2019. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0111/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
prihvaća svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
4. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0191
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”„Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 [Am. 1. Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu]
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
U kontekstu brzih i korjenitih promjena do kojih je došlo zbog tehnološke revolucije i globalizacije Ulaganje u mobilnost u svrhu učenja za sve , bez obzira na socijalni ili kulturni kontekst i sredstva, te u , suradnju i razvoj inovativnih politika u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta ključno je za izgradnju uključivih, demokratskih, povezanih i otpornih društava te za održavanje konkurentnosti Unije, istodobno doprinoseći jačanju europskog identiteta , načela i vrijednosti, kao i demokratičnijoj Uniji. [Am. 2] |
|
(2) |
U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” od 14. studenoga 2017. Komisija je predstavila svoju viziju o stvaranju europskog prostora obrazovanja do 2025., u kojemu granice ne bi predstavljale prepreku učenju; Uniji u kojoj bi boravak u drugoj državi članici radi studija i učenja, u bilo kojem obliku ili okruženju, postao standard i u kojoj bi se uvriježilo i da ljudi osim materinskog govore još dva jezika; Uniji u kojoj bi građani imali snažan osjećaj europskog identiteta, bili svjesni europske kulturne baštine i njezine raznolikosti. U tom je kontekstu Komisija naglasila potrebu jačanja dokazanog i provjerenog programa Erasmus+ u svim kategorijama sudionika koje već obuhvaća i potrebu da se obuhvate učenici s manje mogućnosti. |
|
(3) |
Važnost obrazovanja, osposobljavanja i mladih za budućnost Unije odražava se u Komunikaciji Komisije od 14. veljače 2018. pod nazivom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (4), u kojoj se naglašava kako je potrebno ispuniti obveze koje su država članice preuzele na socijalnom samitu u Göteborgu, uključujući potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava (5) i njegova prvog načela o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju. U Komunikaciji se naglašava potreba da se povećaju mobilnost i razmjene, uključujući putem znatno ojačanog, uključivog i proširenog programa, kako je zatražilo Europsko vijeće u svojim zakjučcima od 14. prosinca 2017. |
|
(4) |
U kontekstu europskog stupa socijalnih prava, koji su 17. studenoga 2017. svečano proglasili i potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija, kao prvo ključno načelo utvrđuje se da svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. U europskom stupu socijalnih prava jasno se ističe važnost kvalitetnog predškolskog obrazovanja i osiguravanja jednakih mogućnosti za sve. [Am. 3] |
|
(5) |
U Bratislavi 16. rujna 2016. čelnici 27 država članica istaknuli su svoju odlučnost da se mladima pruže bolje mogućnosti. U Rimskoj deklaraciji potpisanoj 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica te Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem Unije kontinenta ; Uniju koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost ; Uniju koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, socijalne isključenosti i siromaštva . [Am. 4] |
|
(6) |
U Izvješću o evaluaciji sredini provedbenog razdoblja programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020. potvrđeno je da je stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport rezultiralo znatnim pojednostavnjenjem, racionalizacijom i sinergijama u upravljanju programom, ali su potrebna dodatna poboljšanja kako bi se dodatno konsolidirala veća učinkovitost programa za razdoblje 2014.–2020. U savjetovanjima za evaluaciju sredinom provedbenog razdoblja i o idućem programu države članice i dionici izrazili su snažnu podršku u vezi s nastavkom opsega, strukture i mehanizama provedbe programa te su pozvali na niz poboljšanja, poput toga da program bude uključiviji , jednostavniji te da se u njemu mogu lakše snalaziti i manji korisnici i projekti. Izrazili su i svoju punu potporu u vezi s tim da program ostane integriran te da se temelji na paradigmi cjeloživotnog učenja. Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 2. veljače 2017. o provedbi programa Erasmus+ pozdravio je integriranu strukturu programa i pozvao Komisiju da u cijelosti iskoristi dimenziju programa u vezi sa cjeloživotnim učenjem podupiranjem i poticanjem međusektorske suradnje u idućem programu. Komisija, u svojoj procjeni učinka, d ržave članice i dionici također su naglasili da je potrebno očuvati snažnu dodatno osnažiti međunarodnu dimenziju u programu te je proširiti na druge sektore obrazovanja i osposobljavanja te na mlade i sport . [Am. 5] |
|
(7) |
U otvorenom javnom savjetovanju o financiranju Unije u područjima vrijednosti i mobilnosti potvrđeni su ti ključni rezultati te je naglašena potreba da idući program bude uključiviji te da nastavi biti usmjeren na prioritete u pogledu modernizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja te jačanje prioriteta u pogledu poticanja europskog identiteta, aktivnog građanstva i sudjelovanja u demokratskom životu. |
|
(7a) |
Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 22/2018 od 3. srpnja 2018. o programu Erasmus+ (6) naglasio je da je Program ostvario očitu europsku dodanu vrijednost, ali da se sve dimenzije te dodane vrijednosti, kao što su europski identitet ili veća višejezičnost, ne uzimaju u obzir niti mjere na primjeren način. Revizorski sud smatra da bi u sljedećem programu trebalo osigurati bolju usklađenost pokazatelja s ciljevima programa kako bi se osigurala prava procjena uspješnosti. U izvješću Revizorskog suda također se navodi da su, unatoč naporima u pogledu pojednostavnjenja u Programu za razdoblje 2014.–2020., administrativna opterećenja i dalje previsoka te se stoga preporučuje Komisiji da dodatno pojednostavi postupke u okviru Programa, posebno postupke prijave i zahtjeve za izvješćivanje, te da poboljša informatičke alate. [Am. 6] |
|
(8) |
U svojoj Komunikaciji „Moderan proračun Unije koja štiti, osnažuje i brani: višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.” (7), donesenoj 2. svibnja 2018., Komisija je pozvala na više ulaganja u ljude i veću usredotočenost na mlade u idućem financijskom okviru i prepoznala da je , posebno tako da se više nego udvostruči program Erasmus+ 2014.–2020., jedan od najvidljivijih uspjeha Unije. U novom bi se Programu trebalo usredotočiti na uključivost te Unatoč tom općem uspjehu, Program 2014.–2020. nije uspio zadovoljiti veliku potražnju za financiranjem i imao je niske stope uspješnosti projekta. Za rješavanje tih nedostataka potrebno je povećati višegodišnji proračun za program koji slijedi nakon Programa 2014.–2020. Nadalje, idući program trebao bi biti uključiviji i doprijeti do više mladih osoba s manje mogućnosti. Tako bi se omogućilo da više mladih ode u drugu zemlju kako bi učili ili radili. te obuhvatiti velik broj novih i ambicioznih inicijativa. Stoga je za idući program potrebno utrostručiti proračun, u stalnim cijenama, u usporedbi s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014.–2020., kako je Europski parlament naglasio u svojoj Rezoluciji od 14. ožujka 2018. o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru. [Am. 7] |
|
(9) |
U tom kontekstu, važno je uspostaviti idući program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport („Program”) koji slijedi nakon programa Erasmus+ za razdoblje 2014.–2020., uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Integriranu narav programa za razdoblje 2014.–2020. kojim se obuhvaća učenje u svim kontekstima – formalnom, neformalnom i informalnom te u svim fazama života – trebalo bi zadržati pojačati radi osiguravanja pristupa cjeloživotnog učenja i poticanja fleksibilnih načina učenja kojima se pojedincima osobama omogućuje razvoj stjecanje i usavršavanje znanja, vještina i kompetencija koje su potrebne za razvoj pojedinaca i suočavanje s izazovima 21. stoljeća te što bolje iskorištavanje mogućnosti koje ono nudi . Takav pristup također bi trebao prepoznati vrijednost neformalnih i informalnih obrazovnih aktivnosti i veza među njima . [Am. 8] |
|
(10) |
Program bi trebao imati mogućnosti za još veći doprinos provedbi političkih ciljeva i prioriteta Unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Koherentan pristup cjeloživotnog učenja od presudne je važnosti za upravljanje različitim promjenama kroz koje se prolazi tijekom životnog vijeka , naročito za starije osobe koje trebaju naučiti nove životne vještine ili vještine za promjenjivo tržište rada . Takav bi pristup trebalo poticati kroz učinkovitu međusektorsku suradnju i veću interakciju različitih oblika obrazovanja. Unapređenjem tog pristupa idući program trebao bi biti blisko povezan s općim strateškim okvirom za političku suradnju Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, uključujući političke programe za škole, visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te učenje odraslih, te istodobno jačati i razvijati nove sinergije s drugim povezanim programima i političkim područjima Unije. [Am. 9] |
|
(10a) |
Organizacije koje djeluju u prekograničnom kontekstu pružaju važan doprinos transnacionalnoj i međunarodnoj dimenziji Programa. Stoga bi se, prema potrebi, Programom trebala pružiti potpora relevantnim mrežama na razini Unije te europskim i međunarodnim organizacijama čije se aktivnosti odnose na ciljeve Programa i doprinose im. [Am. 10] |
|
(11) |
Program je ključan element uspostavljanja europskog prostora obrazovanja i razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje do 2025 . , kako je navedeno u Preporuci Vijeća od 22. svibnja 2018. (9) o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Trebao bi imati mogućnosti da doprinese idućem strateškom okviru za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja i Programu vještina za Europu (10) zahvaljujući zajedničkoj obvezi u pogledu strateške važnosti vještina , kompetencija i kompetencija za održiva radna znanja za održavanje i otvaranje radnih mjesta, rast i konkurentnost poticanje rasta, konkurentnosti, inovacija i socijalne kohezije .Trebao bi poduprijeti države članice u postizanju ciljeva Pariške deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i nediskriminacije putem obrazovanja (11). [Am. 11] |
|
(12) |
Program bi trebao biti usklađen s novom strategijom Europske unije za mlade (12), okvirom za europsku suradnju u području mladih za razdbolje razdoblje 2019.–2027., na temelju Komunikacije Komisije od 22. svibnja 2018.„Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade” (13) , uključujući cilj strategije da se pruži potpora visokokvalitetnom radu mladih i neformalnom učenju. [Am. 12] |
|
(13) |
Programom bi se trebao uzeti u obzir plan rada Unije za sport koji je okvir za suradnju na razini Unije u području sporta za razdoblje […] (14). Trebalo bi osigurati koherentnost i komplementarnost između plana rada Unije i aktivnosti koje se podupiru Programom u području sporta. Potrebno je posebno se usredotočiti na sportove na lokalnoj razini, uzimajući u obzir važnu ulogu sporta u promicanju tjelesne aktivnosti i zdravog načina života, međuljudskih odnosa, socijalne uključenosti i ravnopravnosti. Programom bi se trebale podupirati aktivnosti mobilnosti samo u kontekstu sporta na lokalnoj razini, i za mlade koji se redovito bave organiziranim sportom i za sportsko osoblje. Također je važno uvidjeti da sportsko osoblje mogu biti profesionalci, koji sportom zarađuju za život, no i dalje su uključeni u sport na lokalnoj razini. Stoga bi mjere za mobilnost trebale biti otvorene i za tu skupinu. Programom bi se trebalo doprinijeti promicanju zajedničkih europskih vrijednosti putem sporta, dobrog upravljanja i integriteta u sportu , održivosti i dobrih ekoloških praksi u sportu te obrazovanja, osposobljavanja i stjecanja vještina putem sporta. Svi relevantni dionici, uključujući institucije za obrazovanje i osposobljavanje, trebali bi moći sudjelovati u partnerstvima, suradnji i političkom dijalogu u području sporta. [Am. 13] |
|
(14) |
Program bi trebao doprinijeti jačanju Unijinog inovacijskog kapaciteta, posebno podupiranjem aktivnosti mobilnosti i suradnje kojima se potiče razvoj vještina i kompetencija u područjima ili disciplinama okrenutima budućnosti poput znanosti, tehnologije, umjetnosti, inženjerstva i matematike, (STEAM) klimatskih promjena, zaštite okoliša, održivog razvoja, čiste energije, umjetne inteligencije, robotike, analize podataka , dizajna i umjetnosti/dizajna arhitekture te digitalne i medijske pismenosti , kako bi se ljudima pomoglo da steknu znanje, vještine i kompetencije koji su im potrebni za budućnost. [Am. 14] |
|
(14a) |
U skladu sa svojom zadaćom poticanja inovacija u obrazovanju i osposobljavanju, Programom bi se trebao podupirati razvoj strategija obrazovanja i učenja usmjerenih na nadarenu i talentiranu djecu bez obzira na njihovo državljanstvo, socioekonomski status ili spol. [Am. 15] |
|
(14b) |
Program bi trebao doprinijeti praćenju ishoda Europske godine kulturne baštine podupiranjem aktivnosti osmišljenih kako bi se razvijale vještine potrebne za zaštitu i očuvanje europske kulturne baštine te kako bi se u potpunosti iskoristile obrazovne mogućnosti koje nude kulturni i kreativni sektor. [Am. 16] |
|
(15) |
Sinergijama s programom Obzor Europa trebalo bi se osigurati da se kombinirani resursi Programa s resursima programa Obzor Europa (15) koriste za podupiranje aktivnosti namijenjenih jačanju i moderniziranju europskih visokih učilišta. Programom Obzor Europa, prema potrebi, nadopunjavat će se potpora Programa inicijativi aktivnostima i inicijativama koje imaju istraživačku dimenziju, kao što je inicijativa Europska sveučilišta”, posebno njezinoj istraživačkoj dimenziji u okviru razvoja nove zajedničke, integrirane dugoročne i održive strategije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija. Sinergije s programom Obzor Europa omogućit će poticanje integracije obrazovanja i istraživanja na visoka učilišta , naročito u ustanovama za visoko obrazovanje. [Am. 17] |
|
(16) |
Program bi trebao biti uključiviji, što se može ostvariti poboljšanjem obuhvaćanja stope sudjelovanja osoba s manje mogućnosti. uključujući fleksibilnijim oblicima Važno je uvidjeti da bi razlozi niske razine sudjelovanja osoba s manje mogućnosti mogli biti različiti i ovisiti o različitim nacionalnim kontekstima. Stoga bi nacionalne agencije unutar okvira Unije trebale razviti uključive strategije s mjerama za bolje informiranje , jednostavnije postupke, ponudu osposobljavanja i podrške te praćenje učinkovitosti. Trebali bi se upotrebljavati drugi mehanizmi za jačanje uključenosti, među ostalim pružanjem fleksibilnijih oblika mobilnosti u svrhu učenja u skladu s potrebama osoba s manje mogućnosti , te poticanjem sudjelovanja manjih organizacija, posebno novih sudionika i organizacija lokalne zajednice koji izravno rade s učenicima u nepovoljnom položaju svih dobnih skupina. Virtualni načini rada, poput virtualne suradnje te kombinirane i virtualne mobilnosti, trebali bi se promicati kako bi se obuhvatilo više sudionika, posebno onih s manje mogućnosti i onih kojima bi fizički odlazak u zemlju koja nije zemlja njihova boravišta bio preprekom. [Am. 18] |
|
(16a) |
Ako osobe s manje mogućnosti ne mogu sudjelovati u Programu iz financijskih razloga, bilo zbog svoje ekonomske situacije ili zbog toga što su troškovi sudjelovanja u Programu viši zbog njihove konkretne situacije, što je često slučaj s osobama s invaliditetom, Komisija i države članice trebale bi osigurati uvođenje odgovarajućih mjera financijske potpore. Takve mjere mogu uključivati druge instrumente Unije, kao što su Europski socijalni fond plus, nacionalni programi ili prilagodbe bespovratnih sredstava ili dodaci na njih u okviru Programa. Kada se procjenjuje ne mogu li osobe s manje mogućnosti sudjelovati u Programu iz financijskih razloga i zbog razine potpore koja im je potrebna, trebalo bi koristiti objektivne kriterije. Dodatni troškovi mjera za olakšavanje uključivanja nikada ne bi smjeli biti razlog za odbijanje prijave. [Am. 19] |
|
(16b) |
Program bi trebao nastaviti usmjeravati svoju potporu na fizičku mobilnost u svrhu učenja i otvoriti više mogućnosti da osobe s manje mogućnosti iskoriste mjere za fizičku mobilnost u svrhu učenja. Istovremeno bi trebalo uvidjeti da virtualni formati, kao što su virtualna suradnja, kombinirano učenje i virtualno učenje, mogu djelotvorno nadopuniti fizičku mobilnost u svrhu učenja i maksimalno povećati njezinu učinkovitost. U iznimnim slučajevima, ako osobe nisu u mogućnosti sudjelovati u mjerama i aktivnostima u području mobilnosti, virtualni formati mogu im omogućiti da iskoriste brojne pogodnosti Programa na isplativ i inovativan način. Stoga bi Program također trebao pružati potporu takvim virtualnim formatima i alatima. Takvi formati i alati, posebno oni koji se koriste za učenje jezika, trebali bi biti što je više moguće dostupni javnosti. [Am. 20] |
|
(16c) |
U skladu s obvezama Unije i država članica u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, posebno njezina članka 9. o pristupačnosti i članka 24. o obrazovanju, posebnu pozornost treba posvetiti tome da se osobama s invaliditetom osigura nediskriminacijski i nesmetan pristup Programu. U tu bi svrhu, po potrebi, trebalo pružati dodatnu potporu, uključujući financijsku potporu. [Am. 21] |
|
(16d) |
Pravne i administrativne prepreke, poput poteškoća u dobivanju viza i boravišnih dozvola te u pristupu uslugama podrške, posebno zdravstvenim uslugama, mogu spriječiti pristup Programu. Stoga bi države članice trebale donijeti sve potrebne mjere za uklanjanje takvih prepreka, u potpunosti u skladu s pravom Unije, te za olakšavanje prekograničnih razmjena, na primjer izdavanjem europske kartice zdravstvenog osiguranja. [Am. 22] |
|
(17) |
U svojoj Komunikaciji „Obrazovanjem i kulturom jačati europski integritet” Komisija je naglasila ključnu ulogu obrazovanja, kulture i sporta u promicanju aktivnog građanstva i zajedničkih vrijednosti i osjećaja solidarnosti među najmlađim generacijama. Jačanjem europskog identiteta i poticanjem aktivnog sudjelovanja pojedinaca i civilnog društva u demokratskim procesima od ključne je važnosti za budućnost Europe i naših demokratskih društava. Odlazak u inozemstvo radi studiranja, učenja, osposobljavanja ili sudjelovanja u aktivnostima za mlade i sportskim aktivnostima doprinosi jačanju europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti i osjećaja pripadanja kulturnoj zajednici te poticanju takvog aktivnog građanstva , socijalne kohezije i kritičkog razmišljanja među građanima svih dobi. Oni koji sudjeluju u aktivnostima mobilnosti trebali bi se angažirati u svojim lokalnim zajednicama te u lokalnim zajednicama svoje zemlje domaćina kako bi podijelili svoje iskustvo. Trebalo bi podupirati aktivnosti povezane s jačanjem svih aspekata kreativnosti u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih te poboljšanjem ključnih kompetencija. [Am. 23] |
|
(17a) |
Važno je da se Programom ostvari europska dodana vrijednost. Stoga bi mjere i aktivnosti trebale ispunjavati uvjete za financiranje u sklopu Programa samo ako se može dokazati da imaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost. Trebalo bi biti moguće dokazati europsku dodanu vrijednost na brojne načine, primjerice kroz transnacionalni karakter mjera, njihovu komplementarnost i sinergije s drugim programima i politikama Unije, njihov doprinos djelotvornoj uporabi alata Unije za transparentnost i priznavanje, razvoju standarda osiguranja kvalitete diljem Unije i razvoju zajedničkih standarda u programima obrazovanja i osposobljavanja diljem Unije, njihovo promicanje višejezičnosti i međukulturnog i međuvjerskog dijaloga, poticanje europskog osjećaja pripadnosti i jačanje europskog građanstva. [Am. 24] |
|
(18) |
Trebalo bi poticati međunarodnu dimenziju Programa kako bi se ponudilo nudeći pojedincima i organizacijama više mogućnosti za mobilnost, suradnju i politički dijalog s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu, posebno zemljama u razvoju. Međunarodna dimenzija trebala bi podupirati razvoj vještina i međuljudske razmjene te bi, posebno, za državljane zemalja u razvoju, trebala osigurati da polaznici Programa na kraju studiranja svoja znanja prenesu u njihove zemlje podrijetla. Njome bi se također trebala ojačati izgradnja kapaciteta obrazovnih sustava u zemljama u razvoju . Aktivnosti međunarodne mobilnosti trebale bi se proširiti na ostale sektore, poput strukovnog obrazovanja i te osposobljavanja, i sporta , nadovezujući se na uspješnu provedbu međunarodnih aktivnosti u sektorima visokog obrazovanja i mladih u okviru prethodnih programa u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. [Am. 25] |
|
(18a) |
Kako bi se poboljšao učinak aktivnosti u zemljama u razvoju, važno je povećati sinergije između programa Erasmus+ i instrumenata za vanjsko djelovanje Unije, kao što su Instrument za susjedstvo, razvoj, trgovinu i međunarodnu suradnju i Instrument za pretpristupnu pomoć. [Am. 26] |
|
(19) |
Osnovna struktura programa za razdoblje 2014.–2020. u tri poglavlja – obrazovanje i osposobljavanje, mladi i sport – strukturirana oko tri ključne mjere pokazala se uspješnom te bi se trebala zadržati. Trebalo bi uvesti poboljšanja za pojednostavnjenje i racionalizaciju aktivnosti koje se podupiru Programom. |
|
(20) |
Programom bi se trebale osnažiti postojeće mogućnosti mobilnosti u svrhu učenja, posebice u onim sektorima u kojima bi se Programom mogla ostvariti najveća učinkovitost, kako bi se proširio njegov doseg i kako bi se njime odgovorilo na visoku neispunjenu potražnju. To bi se trebalo postići ponajprije povećanjem i olakšavanjem aktivnosti mobilnosti za studente i profesore u visokom obrazovanju, te učenike i nastavnike , uključujući učitelje u predškolskom i ranom odgoju učenike i obrazovanju te polaznike i nastavnike u strukovnom obrazovanju, s ciljanim mjerama kojima se uzimaju u obzir posebne obrazovne potrebe korisnika. Dodatno bi trebalo promicati mogućnosti za mobilnost u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Mobilnost niskokvalificiranih odraslih osoba trebala u pograničnim regijama kako bi se uvrstiti ti polaznici pripremili za tržište rada u partnerstva za suradnju specifičnom prekograničnom kontekstu. Program bi također trebao ponuditi mogućnosti za mobilnost učenika i nastavnika u obrazovanju odraslih. Glavni ciljevi obrazovanja odraslih jesu prijenos znanja, kompetencija i vještina, promicanje socijalne uključenosti, aktivnog građanstva te osobnog razvoja i dobrobiti; Mogućnosti mobilnosti za mlade koji sudjeluju u aktivnostima neformalnog učenja također trebalo bi se trebala proširiti tako da se njome obuhvati one dopru do više mladih osoba , posebno novih sudionika te onih koji raspolažu s manje mogućnosti i skupina građana do kojih je teško doći . Također bi trebalo ojačati . mobilnost osoblja u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta također bi trebalo ojačati, s obzirom na njezin utjecaj poluge , s obzirom na učinak poluge koji takva mobilnost nosi sa sobom , s posebnim naglaskom na prekvalifikaciju i usavršavanje te promicanje razvoja vještina za tržište rada. U skladu s vizijom istinskog europskog prostora obrazovanja, Programom bi se također trebala poticati mobilnost i razmjene te sudjelovanje studenata u obrazovnim , kulturnim i kulturnim sportskim aktivnostima podupiranjem digitalizacije digitalizacijom postupaka radi olakšavanja postupaka podnošenja prijave i sudjelovanja u Programu, razvojem internetskih sustava prilagođenih korisnicima koji su temeljeni na najboljoj praksi i stvaranjem novih alata poput europske studentske iskaznice. Ta inicijativa može biti važan korak u ostvarenju mobilnosti za sve, prvo omogućujući visokim učilištima da šalju i primaju više studenata na razmjenu uz istodobno daljnje povećanje kvalitete studentske mobilnosti, a i olakšavanjem pristupa studenata raznim uslugama (knjižnica, prijevoz, smještaj) prije dolaska u ustanovu u inozemstvu. [Am. 27] |
|
(20a) |
Program bi trebao jamčiti kvalitetu iskustva u području mobilnosti na temelju načela iz preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o transnacionalnoj mobilnosti unutar Zajednice za potrebe obrazovanja i izobrazbu: Europska povelja kvalitete za mobilnost (16) , u kojoj je jasno naznačeno da kvaliteta informacija, priprema, potpora i priznavanje iskustva i kvalifikacija te unaprijed utvrđeni jasni planovi učenja i rezultati učenja, snažno utječu na prednosti mobilnosti. Aktivnosti u području mobilnosti trebale bi biti unaprijed pripremljene. Tu je pripremu često moguće učinkovito obaviti uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Programom bi po potrebi trebalo podupirati posjete u svrhu pripreme za aktivnosti u području mobilnosti. [Am. 28] |
|
(20b) |
Programom bi se trebala podupirati i poticati mobilnost nastavnika i obrazovnog osoblja na svim razinama kako bi se poboljšale radne prakse i pridonijelo profesionalnom razvoju. S obzirom na ključnu ulogu koju predškolsko i rano obrazovanje ima u sprečavanju socijalnih i ekonomskih nejednakosti, važno je da nastavnici i osoblje na toj razini mogu u okviru Programa sudjelovati u mobilnosti u svrhu učenja. Kad je riječ o podučavanju, programom bi se trebalo poticati i upravljanje inovacijama u području politika kako bi se riješili neki od zajedničkih izazova s kojima se suočavaju obrazovni sustavi u Uniji, kao što su privlačenje novih talenata za podučavanje najmarginaliziranijih skupina djece i razvoj osposobljavanja nastavnika kako bi im se pomoglo u podučavanju učenika u nepovoljnom položaju. Kako bi se ostvarila najveća moguća korist od sudjelovanja u Programu za nastavnike i obrazovno osoblje, potrebno je uložiti sve napore kako bi se osiguralo da oni imaju poticajno okruženje za mobilnost i da je to dio njihovog radnog programa i uobičajenog radnog opterećenja, da imaju pristup odgovarajućim mogućnostima osposobljavanja i primaju odgovarajuću financijsku potporu u skladu sa zemljom i, po potrebi, regijom u kojoj će se odvijati mobilnost u svrhu učenja. [Am. 29] |
|
(20c) |
Priznavajući ključnu ulogu koju strukovno obrazovanje i osposobljavanje imaju u poboljšanju izgleda za zapošljavanje i promicanju socijalne uključenosti, Program bi trebao pridonijeti jačanju uključivosti, kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s komunikacijom Komisije od 10. lipnja 2016. o Novom programu vještina za Europu: suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti (17) . Programom bi se trebale promicati snažnije veze između ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i poslodavaca, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Njime bi se također trebalo pomoći u rješavanju pitanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja specifičnih za pojedine sektore, kao što su jezično osposobljavanje, poticanje kvalitetnih partnerstava za mobilnost i priznavanja i certificiranja kompetencija te poticati pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja da se prijave za Povelju za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, koja predstavlja oznaku kvalitete. [Am. 30] |
|
(21) |
Programom bi se trebalo poticati sudjelovanje mladih u demokratskom životu Europe, uključujući podupiranjem projekata sudjelovanja kako bi se mladi uključili i naučili sudjelovati u civilnom društvu, podizanjem svijesti o europskim zajedničkim vrijednostima, uključujući temeljnim pravima, europskoj povijesti, kulturi i građanstvu, okupljanjem mladih i donositelja odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije, a i doprinosom europskom procesu integracije. Programom bi se trebala podići svijest o alatima e-demokracije, što uključuje europsku građansku inicijativu. Također bi se trebala promicati i međugeneracijska razmjena između mlađih i starijih osoba. S obzirom na ključnu ulogu koju organizacije mladih i rad s mladima imaju u postizanju tih ciljeva, Programom bi se trebao podupirati razvoj sektora mladih u Uniji. [Am. 31] |
|
(22) |
Programom bi se mladima trebalo pružiti više mogućnosti da otkriju Europu na temelju iskustava u svrhu učenja u inozemstvu Osamnaestogodišnjacima, u okviru nove inicijative naziva DiscoverEU . Mladim ljudima koji imaju između 18 i 20 godina posebno onima s koji imaju manje mogućnosti, trebalo bi dati priliku za prvo, kratkoročno iskustvo putovanja po Europi, pojedinačno ili u skupini, u okviru neformalne aktivnosti u svrhu učenja kojom sklopu neformalnih ili informalnih obrazovnih aktivnosti kojima se nastoji potaknuti njihov osjećaj pripadanja pripadnosti Europskoj uniji i otkrivanje njezine kulturne i jezične raznolikosti. Inicijativa bi trebala imati snažnu i provjerljivu komponentu učenja te bi trebala osigurati pravilno širenje iskustava i razmjenu iskustava kako bi se kontinuirano mogla ocjenjivati i poboljšavati. Programom bi se trebala utvrditi tijela zadužena za dopiranje do sudionika za upoznavanje sudionika s Programom i za njihov odabir , uzimajući u obzir zemljopisnu ravnotežu, te bi se trebale podupirati aktivnosti za poticanje dimenzija učenja iz iskustva. Ta bi tijela također trebala biti uključena, prema potrebi, u pružanje osposobljavanja i potpore prije i nakon mobilnosti, što uključuje i jezične i međukulturne vještine. Inicijativa DiscoverEU trebala bi djelovati u suradnji s Europskim prijestolnicama kulture, Europskim prijestolnicama mladih, Europskim volonterskim prijestolnicama i Europskim zelenim prijestolnicama. [Am. 32] |
|
(23) |
Programom Učenje jezika pridonosi uzajamnom razumijevanju i mobilnosti unutar i izvan Unije. Jezične kompetencije istodobno spadaju u ključne životne i radne vještine. Stoga bi se Programom trebalo poboljšati poticati učenje jezika, posebno kroz jezične tečajeve na licu mjesta i širom upotrebom dostupnih internetskih alata, s obzirom na to da e-učenje nudi može imati dodatne prednosti za učenje jezika u pogledu pristupa i fleksibilnosti. U potpori za učenje jezika koja se pruža u okviru Programa trebalo bi više pozornosti posvetiti potrebama korisnika, s naglaskom na jezicima koji se koriste u zemlji primateljici, a u pograničnim regijama na jezicima susjednih zemalja. Potpora za učenje jezika treba također obuhvaćati nacionalne znakovne jezike. Instrument za jezičnu potporu na internetu u okviru programa Erasmus+ trebao bi biti prilagođen posebnim potrebama sudionika u programu i trebao bi biti otvoren svima. [Am. 33] |
|
(23a) |
Program bi trebao koristiti jezične tehnologije, kao što su tehnologije automatskog prevođenja, s ciljem da se olakša razmjena između nadležnih tijela i poboljša međukulturni dijalog. [Am. 34] |
|
(24) |
Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se poboljšava suradnja među institucijama i organizacijama koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, prepoznajući njihovu temeljnu ulogu u pomaganju ljudima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne u svijetu koji se mijenja te da adekvatno ostvare potencijal za inovacije, kreativnost i poduzetništvo, posebno u digitalnom gospodarstvu. U tu bi svrhu trebalo osigurati učinkovitu suradnju svih relevantnih dionika na svim razinama provedbe Programa. [Am. 35] |
|
(25) |
U svojim zaključcima od 14. prosinca 2017. Europsko vijeće pozvalo je države članice, Vijeće i Komisiju da nastave s nizom inicijativa za podizanje europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju na novu razinu, uključujući poticanjem uspostave inicijative „Europska sveučilišta” do 2024., koja se sastoji od mreža u koje bi se pristupom odozdo prema gore povezala sveučilišta diljem Unije. Programom bi se trebala podupirati ta inicijativa „Europska sveučilišta” , koja bi trebala biti usmjerena na izvrsnost i namijenjena povećanju privlačnosti ustanova visokog obrazovanja u Uniji i poboljšanju suradnje između istraživanja, inovacija i obrazovanja. Pojam „izvrsnosti” treba shvatiti široko, na primjer u pogledu sposobnosti jačanja uključenosti. Potpora programa trebala bi obuhvaćati široku geografsku pokrivenost „Europskih sveučilišta”. [Am. 36] |
|
(26) |
U Izjavi iz Brugesa iz 2010. poziva se na potporu strukovnoj izvrsnosti za pametan i održiv rast. U Komunikaciji „Jačanje inovacija u europskim regijama” iz 2017. ukazuje se na povezivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s inovacijskim sustavima u okviru strategija pametne specijalizacije na regionalnoj razini. Programom bi se trebali omogućiti načini na koje se može odgovoriti na te zahtjeve i pružiti potpora razvoju transnacionalnih platformi centara strukovne izvrsnosti usko integriranih u lokalne i regionalne strategije za rast, inovacije i konkurentnost , održivi razvoj i socijalnu uključenost . Ti centri izvrsnosti trebali bi djelovati kao pokretači kvalitetnih strukovnih vještina u kontekstu sektorskih izazova te istodobno podupirati opće strukturne promjene i socioekonomske politike u Uniji. [Am. 37] |
|
(27) |
Za veću upotrebu virtualne suradnje Programom bi se trebala poticati sustavnija upotreba internetskih platformi poput mreže eTwinning, platforme School Education Gateway, Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE), Europskog portala za mlade te internetske platforme za visoko obrazovanje. Programom bi se, po potrebi, trebao poticati i razvoj novih internetskih platformi radi jačanja i modernizacije provedbe politike obrazovanja, osposobljavanja, sporta i mladih na razini Europe. Takve bi platforme trebale biti prilagođene polaznicima i dostupne u skladu s Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (18) . [Am. 38] |
|
(28) |
Programom bi se trebalo doprinijeti olakšavanju transparentnosti i automatskog uzajamnog priznavanja vještina i kompetencija, kvalifikacija i diploma te prijenosu bodova ili jedinica rezultata drugih dokaza o rezultatima učenja kako bi se poticalo jamstvo kvalitete te kako bi se poduprlo vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, upravljanja vještinama i usmjeravanje. U tom pogledu Programom bi se trebala pružati i potpora kontaktnim točkama i mrežama na nacionalnoj razini i na razini Unije koje pružaju informacije i pomoć potencijalnim sudionicima, čime olakšavaju transeuropske razmjene i razvoj fleksibilnih načina učenja između različitih područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u formalnom i neformalnom kontekstu. [Am. 39] |
|
(29) |
Programom bi se trebao mobilizirati potencijal bivših sudionika programa Erasmus+ i podupirati aktivnosti, posebno aktivnosti mreže bivših studenata, ambasadora i vršnjaka (Europeers) potičući ih da o Programu šire informacije. |
|
(29a) |
Programom bi se trebao staviti poseban naglasak na vrednovanje i priznavanje razdoblja obrazovanja i osposobljavanja u inozemstvu, uključujući srednjoškolsko obrazovanje. U tom pogledu bi dodjela proračunskih sredstava trebala ovisiti o postupcima ocjene kvalitete, opisu ishoda učenja i potpunoj primjeni Preporuke Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (19) , Preporuci Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (20) i europskih alata koji doprinose priznavanju učenja u inozemstvu i osiguravaju kvalitetno učenje, kao što su Europski kvalifikacijski okvir (EQF), Europski registar za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (EQUAR), Europski sustav bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) i Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQUAVET). [Am. 40] |
|
(30) |
Kako bi se osigurala suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije, mogućnosti mobilnosti trebale bi se nuditi osobama iz različitih sektora, poput javnog i privatnog sektora, poljoprivrede i poduzetništva, kako bi stekli iskustvo osposobljavanja, stažiranja ili učenja u inozemstvu koje im u bilo kojoj fazi života omogućuje da se razvijaju na profesionalnoj osobnoj razini, ali i na osobnoj, posebice razvijanjem svijesti o svojem europskom identitetu i razumijevanja europske kulturne raznolikosti , i na profesionalnoj razini, posebice stječući vještine koje su potrebne na tržištu rada . Program bi trebao predstavljati polaznu točku za Unijine transnacionalne programe mobilnosti sa snažnom dimenzijom učenja, pojednostavnjenjem ponude takvih programa za korisnike i one koji sudjeluju u tim aktivnostima. Trebalo bi olakšati razvoj projekata u okviru programa Erasmus+ ; treba trebalo bi donijeti posebne mjere kako bi se pomoglo nositeljima projekata u okviru programa Erasmus+ pomoglo da se prijavljuju za bespovratna sredstva ili razvijaju sinergije dobivanjem potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te programa povezanih s migracijama, sigurnosti, pravosuđem i građanstvom, zdravljem i kulturom , medijima i kulturom te programa Europskih snaga solidarnosti . [Am. 41] |
|
(31) |
Važno je poticati poučavanje, učenje i istraživanje o pitanjima europske integracije i budućih izazova i mogućnosti Unije te promicati rasprave raspravu o tim pitanjima podupiranjem aktivnosti programa Jean Monnet u područjima visokog obrazovanja, ali i u drugim svim područjima obrazovanja i osposobljavanja. Poticanje europskog osjećaja europskog identiteta pripadnosti i angažiranosti posebno je važno u vremenima kada su na kušnji zajedničke s obzirom na izazove u pogledu zajedničkih vrijednosti na kojima se Unija temelji i koje su dio našeg zajedničkog europskog identiteta te kada s obzirom na to da građani pokazuju slabu angažiranost i, istovremeno, jačati angažman šire obrazovne zajednice i opće javnosti u europskoj integraciji . Programom bi se i dalje trebalo doprinositi razvoju izvrsnosti studija europske integracije i, istovremeno, jačati angažman šire obrazovne zajednice i opće javnosti u europskoj integraciji . [Am. 42] |
|
(32) |
Imajući na umu važnost borbe protiv klimatskih promjena Program mora biti u skladu sa središnjim ciljem Pariškog sporazuma prema kojem je potrebno jačati globalni odgovor na klimatske promjene. U skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i postizanja ciljeva kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Programom ovim će se doprinijeti integriranju fondom pridonijeti uključivanju klimatske politike i održivog razvoja u politike Unije i postizanju općeg cilja podupiranja klimatskih ciljeva s 25 % proračunskih rashoda Unije da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027 . Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih evaluacija i postupka preispitivanja. [Am. 43] |
|
(32a) |
Uzimajući u obzir ulogu Unije kao globalnog čimbenika u skladu s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i obvezama koje su države članice preuzele na konferenciji „Rio 20 +”, Programom bi trebalo uvesti uključivo, ravnopravno i kvalitetno obrazovanje i cjeloživotno učenje, uključujući prepoznavanje ključne uloge obrazovanja u borbi protiv siromaštva. Programom bi trebalo doprinijeti i cilju održivog razvoja kroz pružanje podrške razvoju potrebnih vještina za održivi razvoj i obrazovanjem ljudi o održivosti, zaštiti okoliša i klimatskim promjenama u okviru formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. [Am. 44] |
|
(33) |
Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Program
cijelo razdoblje trajanja Programa
koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [
upućivanje treba ažurirati prema potrebi,
točke
točka
17. Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (21)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.
Potrebno je već od 2021. osigurati znatno povećanje godišnjeg proračuna za Program u odnosu na posljednju godinu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., nakon čega bi uslijedio linearni i postupni rast godišnjih dodijeljenih sredstava. Takvim profilom proračuna pomoglo bi se osigurati širi pristup od samog početka višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i izbjeći nerazmjerna povećanja zadnjih godina koja bi mogla biti teška za apsorbirati. [Am. 45]
|
|
(34) |
U okviru osnovne omotnice za mjere kojima će upravljati nacionalne agencije u području obrazovanja i osposobljavanja, trebalo bi odrediti raščlambu minimalne d47odjele po sektoru (visoko obrazovanje, školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih) kako bi se omogućilo da se kritičnom masom odobrenih sredstava postignu ciljana ostvarenja i rezultati u svakom od tih sektora. Točna raspodjela proračuna po mjerama i inicijativama trebala bi biti utvrđena u programu rada. [Am. 46] |
|
(35) |
Na ovaj Program primjenjuje se Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] („Financijska uredba”) (22). Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i neizravnom izvršenju. |
|
(36) |
Oblici financiranja i metode izvršenja u skladu s ovom Uredbom trebali bi se odabirati na temelju toga mogu li se njima postići određeni ciljevi mjera i ostvariti rezultati, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik u pogledu neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka [125. stavka 1.] Financijske uredbe. Pri provedbi Programa trebalo bi poštovati načela transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije kako su utvrđena u Financijskoj uredbi. [Am. 47] |
|
(37) |
Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u Programu u okviru suradnje uspostavljenje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (EGP), kojim se predviđa provedba programa Unije donošenjem odluke u skladu s tim sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. Ovom bi se Uredbom nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) te Europskom revizorskom sudu trebala dodijeliti nužna prava i pristup kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti. Potpuno sudjelovanje trećih zemalja u Programu trebalo bi biti podložno uvjetima utvrđenima u posebnih posebnim sporazumima koji obuhvaćaju sudjelovanje predmetne treće zemlje u Programu. Štoviše, potpuno sudjelovanje podrazumijeva obvezu uspostavljanja nacionalne agencije i upravljanja nekim mjerama Programa na decentraliziranoj razini. Pojedinci i subjekti iz trećih zemalja koji koje nisu pridruženi pridružene Programu trebali bi moći sudjelovati u nekim mjerama aktivnostima Programa, kako je utvrđeno u programu rada i pozivima na podnošenje prijedloga koje objavljuje Komisija. Pri provedbi Programa mogli bi se uzeti u obzir posebni aranžmani u pogledu pojedinaca i subjekata iz europskih mikrodržava. [Am. 48] |
|
(38) |
U skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s Komunikacijom Komisije „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a Unije” ” (23) (komunikacijom o strateškom partnerstvu) Programom bi se trebala uzeti u obzir posebna situacija tih regija. Poduzet će se mjere kako bi se povećalo sudjelovanje najudaljenijih regija u svim mjerama. Trebalo bi poticati razmjene i suradnju među ljudima i organizacijama iz tih regija i trećih zemalja, posebno njihovih susjednih zemalja. Te mjere redovito će se pratiti i ocjenjivati. [Am. 49] |
|
(38a) |
U svojoj komunikaciji o strateškom partnerstvu Komisija je prepoznala da bi povećana mobilnost učenika i osoblja u području obrazovanja i osposobljavanja, posebno u okviru programa Erasmus +, bila izrazito korisna za najudaljenije regije te je odlučila dodatno prilagoditi financijsku potporu za sudionike koji putuju iz najudaljenijih regija i u njih zadržavanjem posebnih pravila financiranja za te regije u okviru programa Erasmus +, istražiti mogućnosti proširenja regionalne suradnje u okviru programa Erasmus + kako bi se dodatno potaknula mobilnost između najudaljenijih regija i susjednih trećih zemalja te koristiti Europski socijalni fond + kao nadopunu programa Erasmus +. [Am. 50] |
|
(39) |
U skladu s [
upućivanje treba ažurirati prema potrebi u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima,
člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EZ (24)], osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Ograničenja koja postoje zbog udaljenosti tih zemalja ili područja trebala bi se uzeti u obzir pri provedbi Programa, a njihovo sudjelovanje u Programu trebalo bi se pratiti i redovito ocjenjivati. |
|
(40) |
U Programom bi se trebao održavati kontinuitet u pogledu ciljeva i prioriteta. S obzirom na to da se Program treba provoditi tijekom razdoblja od sedam godina, važno je osigurati određenu razinu fleksibilnosti kako bi se omogućila njegova prilagodba promjenjivim okolnostima i političkim prioritetima u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Stoga se ovom Uredbom ne utvrđuje detaljno način na koji bi trebalo osmisliti posebne inicijative i njome se ne dovode u pitanje svi politički prioriteti i proračunski prioriteti za sljedećih sedam godina. Umjesto toga, sekundarne odabire politika i političke prioritete, uključujući pojedinosti o posebnim inicijativama, trebalo bi odrediti programima rada u skladu s Financijskom uredbom. Komisija bi trebala donijeti programe rada i o tome obavijestiti Europski parlament Pri osmišljavanju novih inicijativa trebale bi se izvući pouke iz prošlih i trenutačnih probnih inicijativa u tom području i uzeti u obzir europska dodana vrijednost u pogledu sadržaja i Vijeće strukture inicijative . U programu rada trebale bi se također utvrditi mjere potrebne za njihovu provedbu u skladu s općim i posebnim ciljevima Programa, kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, kao i svi ostali elementi koji se zahtijevaju. Programi rada Radni programi i sve njihove izmjene trebali bi se donijeti provedbenim aktima u skladu s postupkom ispitivanja temeljem delegiranih akata. Osobito je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom svojeg pripremnog rada, među ostalim na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am.51] |
|
(40a) |
Komisija bi, zajedno s nacionalnim agencijama, trebala pratiti provedbu Programa i izvješćivati o njoj, tijekom trajanja Programa i nakon njegova završetka. Završna evaluacija Programa trebala bi se provesti na pravovremeni način tako da se uklope u reviziju u sredini provedbenog razdoblja idućeg Programa, prema potrebi. Komisija bi osobito trebala provoditi preispitivanje Programa u sredini programskog razdoblja, popraćeno s zakonodavnim prijedlogom radi izmjene ove Uredbe, prema potrebi. [Am. 52] |
|
(41) |
U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (25) postoji potreba da se Program ocijeni na temelju informacija prikupljenih u skladu s posebnim zahtjevima praćenja, uz istodobno izbjegavanje prekomjernih propisa i administrativnog opterećenja, posebno u pogledu država članica korisnika . Ti zahtjevi trebali bi uključivati posebne, mjerljive i realne pokazatelje koji se mogu mjeriti tijekom vremena kako bi poslužili kao temelj za ocjenjivanje učinaka Programa na terenu . [Am. 53] |
|
(42) |
Trebalo bi na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini osigurati odgovarajuće obavješćivanje, promidžbu i širenje informacija o mogućnostima i rezultatima mjera koje se podupiru u okviru Programa. Aktivnosti obavješćivanja informiranja , promidžbe i širenja informacija trebale bi se oslanjati na sva provedbena tijela Programa, uključujući, prema potrebi, uz potporu drugih ključnih relevantnih dionika. [Am. 54] |
|
(43) |
Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veće sinergije između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i financiranju korporativne komunikacije koja se odnosi na političke prioritete Unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe. [Am. 55] |
|
(44) |
Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba ove Uredbe, Programom bi se trebali u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizmi provedbe koji su već uspostavljeni. Provedbu programa stoga bi trebalo povjeriti Komisiji i nacionalnim agencijama koje bi trebale zajamčiti dosljednu i izravnu primjenu pravila Programa diljem Unije tijekom vremena. U tu svrhu i kako bi se zajamčila učinkovita provedba Programa, Komisija i nacionalne agencije trebala bi surađivati te uz savjetovanje s dionicima razviti dosljedne, jednostavne i visokokvalitetne postupke te olakšati razmjenu dobrih praksi kojom se može poboljšati kvaliteta projekata u okviru Programa . Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, nacionalne agencije trebale bi biti iste kao ona imenovana one koje su imenovane za upravljanje prethodnim programom. Opseg ex ante procjene usklađenosti trebao bi se ograničiti na zahtjeve koji su novi i specifični za Program, osim u opravdanim slučajevima, kao na primjer u slučaju ozbiljnih nedostataka ili neučinkovitosti predmetne nacionalne agencije. [Am. 56] |
|
(44a) |
Kako bi se ohrabrilo organizatore projekata bez iskustva s programima financiranja Unije da se prijave za sredstva, Komisija i nacionalne agencije trebale bi pružiti savjet i podršku te zajamčiti da su postupci prijave što jasniji i jednostavniji. Vodič za Program trebao bi se još poboljšati kako bi bio pristupačan za korisnike i s jasnim sadržajem te bi obrasci za prijavu trebali biti jednostavni i pravovremeno dostupni. Kako bi se pojednostavnio i uskladio postupak podnošenja prijave, trebao bi se razviti zajednički, višejezični alat koji sadrži sve na jednom mjestu za Program i one koji sudjeluju u upravljanju Programom. [Am. 57] |
|
(44b) |
U pravilu bi se zahtjevi za bespovratna sredstva i prijave za projekte trebali podnositi nacionalnoj agenciji države u kojoj se nalazi sjedište organizacije sudionice te bi ta agencija njima trebala i upravljati. Međutim, odstupajući od toga, zahtjevi za bespovratna sredstva i prijave za projekte za aktivnosti koje organiziraju mreže diljem Unije te europske i međunarodne organizacije trebale bi se podnijeti Komisiji koja bi trebala njima izravno upravljati. [Am. 58] |
|
(45) |
Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje i pravna sigurnost u svakoj zemlji sudionici, svako nacionalno tijelo trebalo bi imenovati neovisno revizorsko tijelo. Ako je izvedivo, i kako bi se učinkovitost povećala na najveću moguću mjeru, neovisno revizorsko tijelo trebalo bi biti isto kao ono imenovano za mjere iz prethodnog programa. |
|
(46) |
Države članice trebale bi nastojati donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za koje bi mogle spriječiti pristup Programu ili spriječiti njegovo pravilno funkcioniranje Programa. Ako To uključuje, onda kad je to moguće, i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, to uključuje otklanjanje problema koji stvaraju poteškoće u pogledu dobivanja viza i boravišnih dozvola. U skladu s Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (26), države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata. [Am. 59] |
|
(47) |
Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da se podaci za praćenje provedbe i evaluacije programa prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno te na odgovarajućoj razini preciznosti. Ti bi se podaci Komisiji trebali dostaviti na način koji je u skladu s relevantnim propisima o zaštiti podataka. |
|
(48) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (27). [Am. 60] |
|
(49) |
Kako bi se pojednostavnili zahtjevi za korisnike, potrebno je trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati jednokratne iznose, jedinične troškove koristiti pojednostavljena bespovratna sredstva u obliku jednokratnih iznosa , jediničnih troškova i paušalno financiranje paušalnog financiranja . U pojednostavnjenim bespovratnim sredstvima U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i kako bi se pojednostavilo upravljanje Programom, plaćanja na paušalnoj osnovi koja se temelje na relevantnim projektima trebala bi se koristiti za aktivnosti mobilnosti u svim sektorima. Pojednostavljena bespovratna sredstva za podršku mjera mobilnosti Programa, kako ih je definirala Komisija, trebaju se uzeti u obzir troškovi trebalo bi redovito revidirati i prilagoditi troškovima života i boravka u zemlji domaćina i regiji domaćinu . Komisija i nacionalne agencije u zemljama pošiljateljicama trebale bi imati mogućnost prilagođavanja tih pojednostavnjenih pojednostavljenih bespovratnih sredstava na temelju objektivnih kriterija, posebno u cilju osiguranja pristupa osobama s manje mogućnosti. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz od svih poreza i socijalnih doprinosa. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javne ili privatne subjekte koji dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima. [Am. 61] |
|
(50) |
U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (28), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (29) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (30), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (31). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije te dodijeliti Komisiji, Europskom uredu za borbu protiv prijevara, Uredu europskog javnog tužitelja i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. |
|
(51) |
Potrebno je osigurati komplementarnost mjera koje se provode u okviru Programa s aktivnostima koje poduzimaju države članice i s drugim aktivnostima Unije, posebno s onima u području obrazovanja, kulture i medija, mladih i solidarnosti, zapošljavanja i socijalne uključenosti, istraživanja i inovacija, industrije i poduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, kohezije, regionalne politike i međunarodne suradnje i razvoja. |
|
(52) |
Iako se regulatornim okvirom državama članicama i regijama već dopuštala uspostava sinergija u prethodnom programskom razdoblju između programa Erasmus+ i drugih instrumenata Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojima se podupire i kvalitativni razvoj sustava obrazovanja, osposobljavanja i mladih u Uniji, taj se potencijal dosad nedovoljno koristi, pa se time ograničavaju sustavni učinci projekata i učinak na politiku. Na nacionalnoj bi razini trebalo doći do djelotvorne komunikacije i suradnje između nacionalnih tijela nadležnih za upravljanje tim različitim instrumentima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio učinak svakog od tih instrumenata. Programom bi se trebala omogućiti aktivna suradnja s tim instrumentima , osobito osiguravanjem toga da se visokokvalitetna prijava koju zbog nedostatnih financijskih sredstava nije moguće financirati u okviru Programa, može uzeti u obzir za financiranje, u okviru pojednostavljenog postupka, u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova. Kako bi se pojednostavio postupak za takve mjere trebalo bi biti moguće dodijeliti im „oznaku izvrsnosti” kao priznanje za njihovu visoku kvalitetu. Takva komplementarnost programa trebala bi omogućiti povećane stope uspješnosti projekta. [Am. 62] |
|
(52a) |
Kako bi se povećala učinkovitost financiranja Unije i podrška politici, važno je da se razvijaju sinergije i komplementarnost u svim relevantnim programima na dosljedan način. Takvim sinergijama i komplementarnošću ne bi se smjelo dovesti ni do toga da se sredstvima dodijeljenima programu Erasmus + upravlja izvan strukture Programa, ni do toga da se sredstva koriste za ostvarivanje ciljeva drugačijih od onih utvrđenih ovom Uredbom. Svim sinergijama i svom komplementarnošću trebalo bi se doći do pojednostavljenih postupaka podnošenja zahtjeva na razini provedbe. [Am. 63] |
|
(53) |
Radi preispitivanja ili nadopunjavanja pokazatelja uspješnosti Programa, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu Priloga. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi d64elegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(54) |
Prikladno je osigurati ispravno zaključenje prethodnog programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje tim programom, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2021. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se, prema potrebi, osigurati upravljanje mjerama koje još nisu zaključene u sklopu prethodnog programa do 31. prosinca 2020. |
|
(55) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Konkretno, ovom se Uredbom nastoji osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost muškaraca i žena te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena članaka 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Stoga bi se Programom trebale aktivno podržavati inicijative kojima se želi podići razina osviještenosti i promicati pozitivna percepcija bilo koje od skupina koje bi mogle biti diskriminirane te podupirati rodnu jednakost. Njime bi se trebalo podupirati i napore za rješavanje problema nejednakosti u obrazovanju i posebnih poteškoća s kojima su suočeni Romi tako što im će se olakšati cjelovito i aktivno sudjelovanje u Programu. Poštivanje prava i načela koja su posebno priznata Poveljom o temeljnim pravima trebalo bi uključiti u cjelokupno planiranje, provedbu, praćenje i evaluaciju Programa. [Am. 64] |
|
(56) |
Horizontalna financijska pravila koja donose Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. UFEU-a primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za donošenje i izvršenje proračuna bespovratnim sredstvima, javnom nabavom, nagradama i neizravnim izvršenjem te se propisuje provjera odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je vladavina prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje Unije. |
|
(57) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego se zbog njegova transnacionalnog karaktera, velikog obujma i širokog geografskog opsega financiranih aktivnosti mobilnosti i suradnje, njegova učinka na pristup mobilnosti u svrhu učenja i općenitije na integraciju Unije, te zbog njegove ojačane međunarodne dimenzije, može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
|
(58) |
Uredbu (EU) br. 1288/2013 trebalo bi staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021. |
|
(59) |
Kako bi se osigurao kontinuitet financijske potpore koja se pruža u okviru Programa, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2021., |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se Erasmus+ , program za djelovanje Unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta („Program”).
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(1) |
„cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima (formalno, neformalno i informalno učenje) koje se odvija u svim fazama života, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, te dovodi do unapređenja ili ažuriranja znanja, vještina kompetencija i stavova ili sudjelovanja u društvu u sklopu osobne, građanske, kulturne, društvene i/ili sa zapošljavanjem perspektive povezane perspektive sa zapošljavanjem , što uključuje i pružanje usluga savjetovanja i usmjeravanja; [Am. 65] |
|
(2) |
„mobilnost u svrhu učenja” znači fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravišta radi studiranja, osposobljavanja , uključujući prekvalificiranje ili stjecanje dodatnih vještina, ili neformalnog ili informalnog učenja. Može imati oblik pripravništva, naukovanja, razmjene mladih, poučavanja ili sudjelovanja u aktivnostima profesionalnog razvoja. Može biti popraćena mjerama kao što su jezična potpora , uključujući nacionalne znakovne jezike, i osposobljavanje i/ili nadopunjena dostupnim online učenjem i virtualnom suradnjom. U nekim posebnim slučajevima može biti u obliku učenja uporabom alata informacijske i komunikacijske tehnologije; [Am. 66] |
|
(2a) |
„virtualno učenje” znači usvajanje vještina i znanja s pomoću dostupnih informacijskih i komunikacijskih alata; [Am. 67] |
|
(2b) |
„kombinirano učenje” znači usvajanje vještina i znanja s pomoću kombinacije alata virtualnog obrazovanja i osposobljavanja i tradicionalnih metoda obrazovanja i osposobljavanja; [Am. 68] |
|
(3) |
„neformalno učenje” znači dobrovoljno učenje koje se odvija izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru svrhovitih aktivnosti (u pogledu ciljeva, metoda i vremena) i uz neki oblik potpore učenju; |
|
(4) |
„informalno učenje” znači učenje koje proizlazi iz svakodnevnih aktivnosti i iskustava i koje nije organizirano ili strukturirano u pogledu ciljeva, vremena ili potpore učenju. Iz učenikove perspektive može biti nenamjerno; |
|
(5) |
„mladi” znači pojedinci od 13 do 30 godina; |
|
(6) |
„sport na lokalnoj razini” znači organizirani sport koji redovito na lokalnoj razini prakticiraju sportaši amateri, kao i sport za sve svih dobnih skupina u zdravstvene, obrazovne ili socijalne svrhe ; [Am. 69] |
|
(7) |
„student u visokom obrazovanju” znači svaka osoba upisana na visoko učilište, uključujući kratki stručni studij te preddiplomsku, diplomsku ili doktorsku razinu ili jednakovrijedne razine Obuhvaćene su i osobe koje su nedavno diplomirale , ili svaka osoba koja je diplomirala na takvoj ustanovi u posljednja 24 mjeseca ; [Am. 70] |
|
(8) |
„osoblje” znači sve osobe koje su na profesionalnoj ili dobrovoljnoj osnovi uključene u obrazovanje na svim razinama , osposobljavanje ili neformalno učenje, a može obuhvaćati profesore, učitelje, nastavnike, voditelje osposobljavanja, istraživače, ravnatelje, osobe koje rade s mladima, sportske trenere, nenastavno osoblje i druge stručnjake uključene u promicanje učenja; [Am. 71] |
|
(8a) |
„sportsko osoblje” znači osobe uključene u vođenje, osposobljavanje ili treniranje sportske ekipe ili nekoliko pojedinačnih sportaša, na plaćenoj ili dobrovoljnoj osnovi; [Am. 72] |
|
(9) |
„polaznik strukovnog obrazovanja i osposobljavanja” znači svaka osoba upisana u program inicijalnog ili trajnog strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja na bilo kojoj razini od sekundarne do razine poslije sekundarne. Obuhvaćeno je i sudjelovanje pojedinaca koji su nedavno završili te programe; , ili svaka osoba koja je završila takav program u posljednja 24 mjeseca ; [Am. 73] |
|
(10) |
„učenik” znači svaka osoba koja je radi učenja upisana u ustanovu koja pruža opće obrazovanje na bilo kojoj razini od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do višeg sekundarnog obrazovanja, ili svaka osoba koja se školuje izvan okružja ustanove, koju nacionalna nadležna tijela smatraju prihvatljivom za sudjelovanje u Programu na svojim državnim područjima; [Am. 74] |
|
(11) |
„obrazovanje odraslih” znači svi oblici nestrukovnog obrazovanja za odrasle nakon inicijalnog obrazovanja, bilo ono formalne, neformalne ili informalne naravi; |
|
(12) |
„treća zemlja koja nije pridružena Programu” znači treća zemlja koja u Programu ne sudjeluje u potpunosti, ali čiji pravni subjekti iznimno mogu imati korist od Programa u propisno opravdanim slučajevima u interesu Unije; [Am. 75] |
|
(13) |
„treća zemlja” znači zemlja koja nije država članica; |
|
(14) |
„partnerstvo” znači sporazum između skupine ustanova i/ili organizacija o provođenju zajedničkih aktivnosti i projekata; |
|
(15) |
„združeni diplomski studij” ili doktorski znači združeni studijski program koji nude najmanje dva visoka učilišta nakon kojega se stječe jedna isprava o akademskom stupnju koju zajedno izdaju i potpisuju sve ustanove sudionice te koja je službeno priznata u zemljama u kojima se nalaze ustanove sudionice; [Am. 76] |
|
(16) |
„međunarodni” se odnosi na svaku aktivnost u koju je uključena najmanje jedna treća zemlja koja nije pridružena Programu; |
|
(17) |
„virtualna suradnja” znači svaki oblik suradnje putem alata informacijske i komunikacijske tehnologije; |
|
(18) |
„visoko učilište” znači sve vrste visokih učilišta koja, s vi subjekti koji , u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, omogućuju stjecanje priznatih akademskih stupnjeva ili drugih priznatih kvalifikacija tercijarne razine, bez obzira na naziv tih ustanova, te sve ostale vrste visokih učilišta koja ili svi usporedivi subjekti koje nacionalna tijela smatraju prihvatljivima za sudjelovanje u Programu na svojim državnim područjima; [Am.77] |
|
(19) |
„transnacionalni” se odnosi na svaku aktivnost u kojoj sudjeluju najmanje dvije zemlje koje su ili države članice ili treće zemlje pridružene Programu; |
|
(20) |
„aktivnost sudjelovanja mladih” znači izvanškolska aktivnost koju provode neformalne skupine mladih i/ili organizacije mladih te za koju je svojstven pristup neformalnog učenja ili informalnog učenja i potpora dostupnosti i uključenosti ; [Am. 78] |
|
(21) |
„osoba koja radi s mladima” znači zaposlenik ili volonter uključen u neformalno ili informalno učenje koji podržava mlade u njihovu osobnom društveno-obrazovnom razvoju, uključujući njihov društveno-obrazovni i profesionalni razvoj, te profesionalnom razvoju njihovih kompetencija ; [Am. 79] |
|
(22) |
„dijalog EU-a s mladima” znači dijalog s mladima i organizacijama između kreatora politika, donositelja odluka, stručnjaka, istraživača ili dionika civilnog društva, kako je primjereno, te mladih koji i organizacija mladih; služi kao forum za kontinuirano zajedničko promišljanje o prioritetima, provedbi i praćenju europske suradnje daljnjem postupanju u vezi s europskom suradnjom u području mladih svim područjima relevantnima za mlade; [Am. 80] |
|
(23) |
„treća zemlja pridružena Programu” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom na temelju kojeg može sudjelovati u Programu te koja ispunjava sve obveze utvrđene u ovoj Uredbi u vezi s državama članicama; [Am. 81] |
|
(24) |
„pravni subjekt” znači bilo koja fizička ili pravna osoba osnovana i priznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze, ili subjekt bez pravne osobnosti u skladu s člankom [197. stavkom 2. točkom (c)] Financijske uredbe; |
|
(25) |
„osobe s manje mogućnosti” znači osobe koje nailaze na prepreke koje im onemogućuju su u nepovoljnom položaju s obzirom na pristup mogućnostima u okviru Programa zbog gospodarskih, socijalnih, Programu zbog različitih prepreka, primjerice invaliditeta , zdravstvenih problema, poteškoća u učenju, migrantskog podrijetla kulturnih, geografskih ili zdravstvenih razloga, migrantskog podrijetla razlika , ekonomske, socijalne i geografske situacije , uključujući osobe iz marginaliziranih zajednica ili zbog razloga kao što su invaliditet i poteškoće u učenju osobe kojima prijeti diskriminacija na temelju bilo koje osnove utvrđene člankom 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima ; [Am. 82] |
|
(26) |
„nacionalno tijelo” znači tijelo koje je na nacionalnoj razini nadležno za praćenje i nadzor upravljanja Programom u državi članici ili u trećoj zemlji pridruženoj Programu; |
|
(27) |
„nacionalna agencija” znači jedno tijelo ili više njih u određenoj državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu nadležno za upravljanje provedbom Programa na nacionalnoj razini. U određenoj državi članici ili trećoj zemlji pridruženoj Programu može biti više nacionalnih agencija; |
|
(27a) |
„oznaka izvrsnosti” znači oznaka visoke kvalitete koja se dodjeljuje projektima prijavljenima u okviru Programa, za koje se smatra da zaslužuju sredstva, ali im ona nisu dodijeljena zbog proračunskih ograničenja; njome se potvrđuje vrijednost prijedloga i podupire traženje alternativnih izvora financiranja; [Am. 83] |
Članak 3.
Ciljevi Programa
1. Opći je cilj Programa podupirati obrazovni, profesionalni i osobni razvoj osoba u području obrazovanja, osposobljavanja, aktivnosti mladih i sporta preko cjeloživotnog učenja , u Europi i izvan nje, i tako doprinositi održivom rastu, kvalitetnim radnim mjestima , socijalnoj koheziji i socijalnoj koheziji, uključenosti i promicanju aktivnog građanstva , te jačati europski identitet. Program kao takav glavni je instrument za izgradnju europskog prostora obrazovanja , poticanje inovacija u obrazovanju i osposobljavanju podupiranje provedbe europske strateške suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja, s njezinim osnovnim sektorskim programima, unapređenje suradnje u vezi s politikom u području mladih u skladu sa Strategijom Unije za mlade od 2019. do 2027. te razvoj europske dimenzije sporta.
2. Posebni su ciljevi Programa sljedeći: [Am.84]
|
(a) |
promicanje mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja te suradnje, uključenosti, jednakosti, izvrsnosti, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području obrazovanja i osposobljavanja; [Am. 85] |
|
(b) |
promicanje mobilnosti u svrhu neformalnog i informalnog učenja, promicanje međukulturnog učenja, kritičkog razmišljanja i aktivnog sudjelovanja mladih te promicanje kao i suradnje, uključenosti, kvalitete, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području mladih; [Am. 86] |
|
(c) |
promicanje mobilnosti sportskih trenera u svrhu učenja u okviru sporta na lokalnoj razini namijenjene sportskom osoblju i osoblja u svrhu učenja te promicanje mladima koji redovito organizirano prakticiraju sport, kao i suradnje, uključenosti, kreativnosti i inovacija na razini sportskih organizacija i politika; [Am. 87] |
|
(ca) |
promicanje cjeloživotnog učenja s pomoću međusektorskog pristupa u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju i podupiranje fleksibilnih načina učenja. [Am. 88] |
2a. Program obuhvaća pojačanu međunarodnu dimenziju čiji je cilj podupiranje vanjskog djelovanja Unije i njezinih ciljeva u pogledu razvoja kroz suradnju između Unije i trećih zemalja. [Am. 89]
3. Ciljevi Programa ostvaruju se u okviru sljedeće tri ključne mjere:
|
(a) |
mobilnost u svrhu učenja („ključna mjera 1”) |
|
(b) |
suradnja među organizacijama i ustanovama („ključna mjera 2”) te |
|
(c) |
potpora razvoju politike i suradnji („ključna mjera 3”). |
Ciljevi se ostvaruju i u okviru aktivnosti Jean Monnet kako je određeno u članku 7.
Sve aktivnosti u okviru Programa sadržavaju snažnu komponentu učenja kojom se doprinosi ostvarenju ciljeva Programa utvrđenih ovim člankom. Opis aktivnosti koje se podupiru u okviru svake ključne mjere utvrđen je u poglavlju II. (Obrazovanje i osposobljavanje), poglavlju III. (Mladi) i poglavlju IV. (Sport). Operativni ciljevi i odgovarajući politički prioriteti za svaku aktivnost detaljno su određeni u programu rada iz članka 19. [Am. 90]
Članak 3.a
Europska dodana vrijednost
1. Programom se podržavaju samo one mjere i aktivnosti koje ostvaruju potencijalnu europsku dodanu vrijednost i koje doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 3.
2. Europska dodana vrijednost mjera i aktivnosti iz Programa osigurava se, primjerice:
|
(a) |
njihovim transnacionalnim karakterom, osobito u pogledu mobilnosti i suradnje kojima je cilj postizanje održivog sustavnog učinka; |
|
(b) |
njihovom komplementarnošću i sinergijama s drugim programima i politikama na nacionalnoj razini, razini Unije te međunarodnoj razini; |
|
(c) |
njihovim doprinosom djelotvornoj uporabi alata Unije za transparentnost i priznavanje; |
|
(d) |
njihovim doprinosom razvoju standarda osiguranja kvalitete diljem Unije, uključujući povelje; |
|
(e) |
njihovim doprinosom razvoju zajedničkih standarda u programima obrazovanja i osposobljavanja diljem Unije; |
|
(f) |
njihovim poticanjem međukulturnog i međuvjerskog dijaloga diljem Unije; |
|
(g) |
njihovim poticanjem višejezičnosti diljem Unije; ili |
|
(h) |
njihovim poticanjem europskog osjećaja pripadnosti i jačanjem zajedničkog europskog građanstva. [Am. 91] |
POGLAVLJE II.
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE
Članak 4.
Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja
U području obrazovanja i osposobljavanja Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 1:
|
(a) |
mobilnost studenata i osoblja u sustavu visokog obrazovanja; |
|
(b) |
mobilnost polaznika i osoblja u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; |
|
(c) |
mobilnost učenika i školskog osoblja , uključujući predškolske nastavnike te zaposlenike u području ranog obrazovanja i skrbi [Am. 92]; |
|
(d) |
mobilnost osoblja u području obrazovanja odraslih te odraslih učenika ; [Am. 93] |
|
(e) |
mogućnosti učenja jezika, uključujući one kojima se podupiru aktivnosti mobilnosti. |
Programom se podupiru mjere virtualnog učenja i kombiniranog učenja kako bi se popratile aktivnosti mobilnosti iz stavka 1. Također se podupiru takve mjere za osobe koje ne mogu sudjelovati u navedenim aktivnostima mobilnosti.
Komisija po potrebi osigurava da alati za virtualno i kombinirano učenje izrađeni u okviru Programa budu dostupni široj javnosti. [Am. 94]
Potpora se može dodijeliti za pripremu aktivnosti mobilnosti iz ovog članka, uključujući, po potrebi, pripremne posjete. [Am. 95]
Članak 5.
Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama
U području obrazovanja i osposobljavanja Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 2:
|
(a) |
strateška partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu; [Am. 96] |
|
(b) |
partnerstva za izvrsnost, posebno inicijativa „Europska sveučilišta”, centri strukovne izvrsnosti i združeni diplomski ili doktorski studiji u okviru programa Erasmus Mundus; Inicijativa „Europska sveučilišta” i centri strukovne izvrsnosti obuhvaćaju najmanje jedan subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ; [Am. 97] |
|
(c) |
partnerstva za inovacije , kao što su savezi za obrazovanje odraslih, kako bi se osnažila europska sposobnost u pogledu inovacija; [Am. 98] |
|
(d) |
internetske dostupne i korisnicima prilagođene internetske platforme i alati za virtualnu suradnju, uključujući usluge podrške za mrežu eTwinning i za elektroničku platformu za obrazovanje odraslih u Europi , alati za promicanje metoda univerzalnog dizajna za učenje, kao i alati za olakšavanje mobilnosti, kao što je europska studenska iskaznica navedena u članku 25 . stavka 7.c; [Am. 99] |
|
(da) |
usmjerena izgradnja kapaciteta u području visokog obrazovanja u trećim zemljama koje nisu pridružene Programu. [Am. 100] |
Članak 6.
Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji
U području obrazovanja i osposobljavanja Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 3:
|
(a) |
priprema i provedba općih i sektorskih programa za politike Unije u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući s pomoću mreže Eurydice ili aktivnosti drugih relevantnih organizacija; |
|
(b) |
potpora alatima i mjerama Unije kojima se podupiru kvaliteta, transparentnost i priznavanje i ažuriranje kompetencija, vještina i kvalifikacija (32); [Am. 101] |
|
(c) |
politički dijalog i suradnja s ključnim relevantnim dionicima te potpora tim dionicima, uključujući mreže diljem Unije, europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području obrazovanja i osposobljavanja; [Am. 102] |
|
(d) |
usmjerene mjere kojima se doprinosi kvalitativno visokokvalitetnoj i uključivoj provedbi Programa; [Am. 103] |
|
(e) |
suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije; |
|
(f) |
širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu. |
Članak 7.
Aktivnosti Jean Monnet
Programom se podupiru poučavanje, učenje, istraživanje i rasprave o pitanjima europske integracije i budućim izazovima i prilikama Unije u okviru sljedećih aktivnosti: [Am. 104]
|
(a) |
aktivnosti Jean Monnet u području visokog obrazovanja; [Am. 105] |
|
(b) |
aktivnosti Jean Monnet u ostalim svim područjima obrazovanja i osposobljavanja; [Am. 106] |
|
(c) |
potpore sljedećim ustanovama koje nastoje ostvariti ciljeve od europskog interesa: Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, uključujući njegovu Školu za transnacionalno upravljanje; Europskom koledžu (kompleks sveučilišta u Bruggeu i Natolinu); Europskom institutu za javnu upravu u Maastrichtu; Akademiji europskog prava u Trieru; Europskoj agenciji za prilagođeno i uključivo obrazovanje u Odenseu te Međunarodnom centru za europsko osposobljavanje u Nici. |
POGLAVLJE III.
MLADI
Članak 8.
Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja
U području mladih Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 1:
|
(a) |
mobilnost mladih; |
|
(b) |
aktivnosti sudjelovanja mladih; |
|
(c) |
aktivnosti DiscoverEU; |
|
(d) |
mobilnost osoba koje rade s mladima. |
Članak 9.
Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama
U području mladih Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 2:
|
(a) |
strateška partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu; [Am. 107] |
|
(b) |
partnerstva za inovacije kako bi se osnažila europska sposobnost u pogledu inovacija; |
|
(c) |
pristupačne i korisnicima prilagođene internetske platforme i alati za virtualnu suradnju. [Am. 108] |
Članak 10.
Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji
U području mladih Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 3:
|
(a) |
priprema i provedba političkog programa Unije u području mladih, uz potporu , ovisno o slučaju, mreže Youth Wiki; [Am. 109] |
|
(b) |
alati i mjere Unije kojima se podupiru kvaliteta, transparentnost i priznavanje kompetencija i vještina, posebice s pomoću alata Youthpass; |
|
(c) |
politički dijalog i suradnja s relevantnim ključnim dionicima te podrška istima , uključujući mreže diljem Unije, europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području mladih, dijalog EU-a s mladima te potpora Europskom forumu mladih; [Am. 110] |
|
(d) |
mjere kojima se doprinosi kvalitativnoj visokokvalitetnoj i uključivoj provedbi Programa; [Am. 111] |
|
(e) |
suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije; |
|
(f) |
širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu. |
POGLAVLJE IV.
SPORT
Članak 11.
Ključna mjera 1
Mobilnost u svrhu učenja
U području sporta Programom se u okviru ključne mjere 1 podupire mobilnost sportskih trenera mladih koji se bave amaterskim sportom i sportskog osoblja uključenog u isti . [Am. 112]
Članak 12.
Ključna mjera 2
Suradnja među organizacijama i ustanovama
U području sporta Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 2:
|
(a) |
partnerstva za suradnju i razmjenu praksi, uključujući mala partnerstva kako bi se poticao širi i uključiviji pristup Programu; |
|
(b) |
neprofitna amaterska sportska događanja , uključujući male događaje kojima je cilj dodatno razviti europsku dimenziju sporta. [Am. 113] |
Članak 13.
Ključna mjera 3
Potpora razvoju politike i suradnji
U području sporta Programom se podupiru sljedeće aktivnosti u okviru ključne mjere 3:
|
(a) |
priprema i provedba političkog programa Unije u području sporta i tjelesne aktivnosti; |
|
(b) |
politički dijalog i suradnja s relevantnim ključnim dionicima, uključujući europske nevladine organizacije i međunarodne organizacije u području sporta; [Am. 114] |
|
(ba) |
mjere kojima se doprinosi visokokvalitetnoj i uključivoj provedbi Programa; [Am. 115] |
|
(bb) |
suradnja s drugim instrumentima Unije i potpora drugim politikama Unije; [Am. 116] |
|
(c) |
širenje informacija i aktivnosti informiranja o rezultatima i prioritetima europske politike te o Programu, uključujući sportske nagrade i priznanja. |
POGLAVLJE IV.a
UKLJUČIVOST [Am. 117]
Članak 13.a
Strategija uključivanja
1. Komisija do 31. ožujka 2021. mora razviti okvir za mjere uključivanja, kao i smjernice za njihovu provedbu. Na temelju tog okvira i s posebnim naglaskom na posebnim izazovima pristupa Programu u nacionalnom kontekstu, nacionalne agencije razvijaju višegodišnju strategiju za uključivanje na nacionalnoj razini. Ta se strategija objavljuje do 30. lipnja 2021., a provedba se redovito prati.
2. U okviru i strategiji iz stavka 1. posebna se pozornost posvećuje sljedećim elementima:
|
(a) |
suradnji sa socijalnim partnerima, nacionalnim i lokalnim tijelima i civilnim društvom; |
|
(b) |
potpori organizacijama lokalne zajednice koje izravno surađuju s ciljnim skupinama; |
|
(c) |
aktivnosti informiranja i komunikacije s ciljnim skupinama, uključujući i širenjem informacija prilagođenih korisnicima; |
|
(d) |
pojednostavnjenju postupaka prijave; |
|
(e) |
pružanju posebnih savjeta, uslugama osposobljavanja i podrške ciljnim skupinama, i prije njihove primjene i kako bi se pripremile za stvarno sudjelovanje u Programu; |
|
(f) |
najboljim praksama u dostupnosti i uslugama podrške za osobe s invaliditetom; |
|
(g) |
prikupljanju odgovarajućih kvalitativnih i kvantitativnih podataka za ocjenu učinkovitosti strategije; |
|
(h) |
primjeni mjera financijske potpore u skladu s člankom 13.b. [Am. 118] |
Article 13b
Mjere financijske potpore za uključivanje
1. Komisija i države članice surađuju kako bi osigurale provođenje odgovarajućih mjera financijske potpore, uključujući, prema potrebi, pretfinanciranje za pružanje potpore osobama s manje mogućnosti sudjelovanja u Programu zbog financijskih razloga, bilo zbog nepovoljnog ekonomskog položaja ili zbog toga što dodatni troškovi sudjelovanja u Programu zbog njihova posebnog položaja predstavljaju znatnu prepreku. Procjena financijskih razloga i razine potpore temelji se na objektivnim kriterijima.
2. Mjere financijske potpore iz stavka 1. mogu uključivati:
|
(a) |
potporu dostupnu iz drugih instrumenata Unije, kao što je Europski socijalni fond +; |
|
(b) |
potporu dostupnu u okviru nacionalnih programa; |
|
(c) |
prilagodbu i nadopunu potpore za aktivnosti mobilnosti dostupnih u okviru Programa. |
3. Radi usklađivanja sa stavkom 2. točkom (c) ovog članka, Komisija, ako je potrebno, prilagođava ili ovlašćuje nacionalne agencije da prilagode bespovratna sredstva za potporu aktivnostima u području mobilnosti u okviru Programa. Komisija također utvrđuje, u skladu s odredbama iz članka 14., namjenski proračun za financiranje dodatnih mjera financijske potpore u okviru Programa.
4. Troškovi mjera za olakšavanje ili potporu uključivanju ne smiju ni u kojem slučaju opravdati odbijanje zahtjeva u okviru Programa. [Am. 119]
POGLAVLJE V.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 14.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 30 41 097 000 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. (46 758 000 EUR u tekućim cijenama). [Am. 120]
Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira. [Am. 121]
2. Program se provodi u skladu sa sljedećom indikativnom raspodjelom:
|
(a) |
24 940 000 000 EUR 83 % iznosa iz stavka 1. za aktivnosti u području obrazovanja i osposobljavanja, od čega: [Am. 122]
|
|
(b) |
3 100 000 000 EUR10,3 % iznosa iz stavka 1 za aktivnosti u području mladih iz članaka od 8. do 10.; [Am. 130] |
|
(c) |
550 000 000 EUR 2 % iznosa iz stavka 1. za aktivnosti u području sporta iz članaka od 11. do 13. te [Am. 131] |
|
(d) |
najmanje 960 000 000 EUR 3,2 % iznosa iz stavka 1. kao doprinos troškovima poslovanja nacionalnih agencija. [Am. 132] |
Preostalih 1,5 % koji nisu dodijeljeni u okviru indikativne raspodjele utvrđene u prvom podstavku mogu se upotrebljavati za programsku potporu. [Am. 133]
3. Osim financijske omotnice kako je navedeno u stavku 1., a i kako bi se promicala međunarodna dimenzija Programa, na raspolaganju je dodatni financijski doprinos iz Uredbe …/… [Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju] (33) i iz Uredbe …/… [IPA III.] (34), kako bi se podupirale aktivnosti koje se provode uspostavljaju i kojima se upravlja provode u skladu s ovom Uredbom. Taj Uredba se doprinos financira u skladu primjenjuje na uporabu tih sredstava, istodobno osiguravajući usklađenost s uredbama kojima se uspostavljaju ti instrumenti. reguliraju Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, odnosno IPA III . [Am. 134]
4. Iznos naveden u stavku 1. može se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije te savjete u vezi s pristupačnosti i osposobljavanje . [Am. 135]
5. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, rashodi za aktivnosti koje proizlaze iz projekata uključenih u prvi program rada mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2021.
6. Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se na njihov zahtjev prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (a)] Financijske uredbe ili neizravno u skladu s [točkom (c)] tog članka. Ako je moguće, ta se sredstva upotrebljavaju u korist predmetne države članice.
6a. Prioriteti za raspodjelu proračuna s pomoću mjera iz stavka 2. određuju se u programu rada iz članka 19. [Am. 136]
Članak 15.
Oblici financiranja EU-a i načini provedbe
1. Program se dosljedno provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom ili neizravnog upravljanja s tijelima navedenima u članku [61. stavku 1. točki (c)] Financijske uredbe.
2. Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, posebice u obliku bespovratnih sredstava, nagrada i javne nabave.
3. Doprinosima za mehanizam uzajamnog osiguranja može se pokriti rizik povezan s povratom sredstava koja duguju korisnici te se ona smatraju dovoljnim jamstvom u skladu s Financijskom uredbom. Primjenjuju se odredbe utvrđene u [članku X.] Uredbe X [iduća uredba o jamstvenom fondu].
POGLAVLJE VI.
SUDJELOVANJE U PROGRAMU
Članak 16.
Treće zemlje pridružene Programu
1. U Programu mogu sudjelovati sljedeće treće zemlje:
|
(a) |
članice Europskog udruženja slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru; |
|
(b) |
zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja; |
|
(c) |
zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja; |
|
(d) |
ostale treće zemlje u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem programu Unije ako se tim sporazumom:
|
2. Zemlje iz stavka 1. u potpunosti sudjeluju u Programu samo ako ispunjavaju sve obveze koje se ovom Uredbom propisuju za države članice.
Članak 17.
Treće zemlje koje nisu pridružene Programu
U pogledu aktivnosti mjera iz članaka od 4. do 6., članka 7. točaka (a) i (b), članaka od 8. do 10. te članaka 12. i 13., u Programu mogu sudjelovati sljedeće pravni subjekti iz bilo koje treće zemlje u opravdanim slučajevima u kojima je to u interesu Unije. [Am. 137]
|
(a) |
treće zemlje iz članka 16. koje ne ispunjavaju uvjet iz stavka 2. tog članka; |
|
(b) |
bilo koja druga treća zemlja. |
Članak 18.
Pravila koja se primjenjuju na izravno i neizravno upravljanje
1. Program je otvoren za javne i privatne pravne subjekte koji su aktivni u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta.
2. Pri provedbi Programa, među ostalim u pogledu odabira sudionika i dodjele bespovratnih sredstava, Komisija i države članice osiguravaju ulaganje napora kako bi se promicala socijalna uključenost i kako bi se bolje doprlo do osoba s manje mogućnosti. [Am. 138]
3. Za odabire u okviru izravnog i neizravnog upravljanja članovi komisije za evaluaciju iz članka [145. stavka 3. treće alineje] Financijske uredbe mogu biti vanjski stručnjaci.
4. Za javne subjekte te ustanove i organizacije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta koji su tijekom posljednje dvije godine primili više od 50 % svojeg godišnjeg prihoda iz javnih izvora smatra se da raspolažu potrebnim financijskim, stručnim i upravnim kapacitetima za provedbu aktivnosti u okviru Programa. Ne moraju dostaviti dodatnu dokumentaciju kojom bi dokazali te kapacitete.
4a. Razine financijske potpore, kao što su bespovratna sredstva, paušalne stope i jedinični troškovi, redovito se ažuriraju i prilagođavaju troškovima života i boravka u zemlji ili regiji domaćinu na temelju podataka Eurostata. Prilagodbom troškova života i dnevnica propisno se uzimaju u obzir putni troškovi u državu ili regiju domaćina te iz nje. [Am. 139]
5. Kako bi poboljšala pristup osoba s manje mogućnosti i osigurala neometanu provedbu Programa, Komisija može sama prilagoditi ili može ovlastiti nacionalne agencije iz članka 23. da na temelju objektivnih kriterija prilagode bespovratna sredstva za potporu aktivnostima mobilnosti Programa. [Am. 140]
6. Komisija može pokrenuti zajedničke pozive s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili s njihovim organizacijama i agencijama kako bi se projekti financirali na temelju komplementarnog financiranja. Projekti se mogu ocjenjivati i odabirati zajedničkim postupcima evaluacije i odabira o kojima se trebaju dogovoriti uključene organizacije za financiranje ili financijske agencije u skladu s načelima iz Financijske uredbe.
POGLAVLJE VII.
PLANIRANJE, PRAĆENJE I EVALUACIJA
Članak 19.
Program rada
Program se provodi prema programima rada Sekundarne politike i prioriteti, uključujući pojedinosti posebnih inicijativa navedenih u člancima od 4. do 13. određuju se s pomoću programa rada iz članka [108.] 110 . Financijske uredbe. Programom rada određuje se i način na koji se Program treba provoditi. Osim toga, u programu rada daje se naznaka iznosa dodijeljenog svakoj mjeri i iznosa raspodjele sredstava među državama članicama i trećim zemljama koje su pridružene Programu za mjere kojima treba upravljati nacionalna agencija. Komisija provedbenim aktom donosi program rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 31. je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. radi dopune ove Uredbe donošenjem programa rada. [Am. 141]
Članak 20.
Praćenje i izvješćivanje
1. Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu.
2. Kako bi se osigurala učinkovita procjena Programa u pogledu ostvarivanja njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga kako bi se preispitali ili nadopunili pokazatelji, ako se smatra potrebnim, i radi nadopunjavanja ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.
3. Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da korisnici financijskih sredstava Unije djelotvorno, učinkovito i pravodobno prikupljaju podatke za praćenje provedbe i evaluacije Programa te da su prikupljeni podaci u odgovarajućoj mjeri detaljni u smislu članka [2. stavka 5.] Financijske uredbe. U tu se svrhu za korisnike sredstava Unije i države članice uvode razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja.
Članak 21.
Evaluacija Evaluacije, preispitivanje u sredini razdoblja i revizija [Am. 142]
1. Sve e valuacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja. [Am. 143]
2. Privremena evaluacija Programa Preispitivanje Programa u sredini razdoblja provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa u svakom slučaju ne kasnije od 31 . prosinca 2024 . Njoj se prilaže joj i konačna evaluacija prethodnog programa koja se uključuje u preispitivanje u sredini razdoblja. Preispitivanjem u sredini razdoblja, uz procjenu cjelokupne djelotvornosti i učinkovitosti Programa, posebna je pozornost posvećena mjerama uključivanja utvrđenima u članku 13.a, naporima za pojednostavnjenje Programa za korisnike i novim inicijativama koje se provode u okviru Programa. Pri tome ispituje raščlambu sudjelovanja u programu, posebno u odnosu na osobe koje imaju manje mogućnosti. . [Am. 144]
3. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz poglavlja IX. i obveze nacionalnih agencija iz članka 24., države članice do 30. travnja 2024. Komisiji podnose izvješće o provedbi i učinku Programa na svojim državnim područjima. ESVD podnosi slično izvješće o provedbi i utjecaju Programa u zemljama u razvoju koje sudjeluju u njemu. [Am. 145]
3a. Komisija, prema potrebi i na temelju preispitivanja u sredini razdoblja, donosi odgovarajuće zakonodavne prijedloge o izmjeni ove Uredbe. Komisija se pojavljuje pred nadležnim odborom Europskog parlamenta i nadležnim tijelom Vijeća kako bi izvijestila o preispitivanju u sredini razdoblja, među ostalim i u pogledu njezine odluke o tome je li potrebna izmjena ove Uredbe. [Am. 146]
4. Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi konačnu evaluaciju Programa. [Am. 147]
5. Komisija dostavlja zaključke evaluacija prosljeđuje sve evaluacije i preispitivanje u sredini razdoblja te svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija. [Am. 148]
POGLAVLJE VIII.
INFORMIRANJE, PRIOPĆAVANJE I ŠIRENJE INFORMACIJA
Članak 22.
Informiranje, priopćavanje i širenje informacija
1. Nacionalne U suradnji s Komisijom i na temelju okvira na razini Unije Nacionalne agencije iz članka 24. razrađuju dosljednu strategiju u pogledu učinkovitog informiranja te širenja i iskorištavanja rezultata aktivnosti koje se podupiru mjerama kojima upravljaju u okviru Programa, pomažu Komisiji u općoj zadaći širenja informacija u pogledu Programa, uključujući informacije u pogledu mjera i aktivnosti kojima se upravlja na nacionalnoj razini i na razini Unije, i te njegovih rezultata te . Nacionalne agencije izvješćuju odgovarajuće ciljne skupine o mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u njihovoj zemlji s ciljem poboljšanja suradnje među dionicima i podupiranja međusektorskog pristupa provedbi Programa. Provođenjem aktivnosti komunikacije i dopiranja do javnosti te širenjem informacija Komisija i nacionalne agencije, u skladu s poglavljem IV.a, posvećuju posebnu pozornost osobama s manje mogućnosti kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u Programu. [Am. 149]
1a. Svi ključni dokumenti Programa za korisnike, uključujući obrasce zahtjeva, upute i bitne informacije, dostupni su u najmanju ruku na svim službenim jezicima Unije. [Am. 150]
2. Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije, posebice pri promicanju mjera i njihovih rezultata, pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
3. Pravni subjekti unutar sektora obuhvaćenih Programom koriste naziv „Erasmus+” u svrhu priopćavanja i širenja informacija povezanih s Programom.
4. Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu Programa, mjera i rezultata Financijska sredstva dodijeljena Programu doprinose i institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3. na pristupačan način. [Am. 151]
4a. Nacionalne agencije također šire informacije o Programu među službama za profesionalno savjetovanje u ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje te službama za zapošljavanje. [Am. 152]
POGLAVLJE IX.
SUSTAV UPRAVLJANJA I REVIZIJE
Članak 23.
Nacionalno tijelo
1. Države članice do […] službenom obaviješću koju prenosi njihovo stalno predstavništvo obavješćuju Komisiju o jednoj ili više osoba koje su pravno ovlaštene nastupati u njihovo ime kao nacionalno tijelo za potrebe ove Uredbe. Ako se nacionalno tijelo tijekom trajanja Programa zamijeni, predmetna država članica u skladu s istim postupkom o tome odmah obavješćuje Komisiju.
2. Države članice poduzimaju sve potrebne i odgovarajuće mjere kako bi uklonile sve pravne i administrativne prepreke pravilnom funkcioniranju Programa, uključujući, ako je moguće, mjere čiji je cilj izbjegavanje oporezivanja bespovratnih sredstava, olakšavanje prenosivosti prava među socijalnim sustavima Unije i rješavanje problema koji otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola. [Am. 153]
3. Nacionalno tijelo do […] imenuje jednu nacionalnu agenciju ili više njih. Ako postoji više nacionalnih agencija, države članice uspostavljaju prikladan mehanizam za koordiniranje upravljanja provedbom Programa na nacionalnoj razini, posebno s ciljem osiguravanja usklađene i isplative provedbe Programa i djelotvornog kontakta s Komisijom u tom pogledu te olakšavanja mogućeg prijenosa sredstava između agencija, čime bi se osigurali fleksibilnost i bolje korištenje sredstava dodijeljenih državama članicama. Svaka država članica utvrđuje organizaciju odnosa između svog nacionalnog tijela i nacionalne agencije, uključujući zadaće poput uspostave programa rada nacionalne agencije.
Nacionalno tijelo dostavlja Komisiji odgovarajuću ex ante procjenu usklađenosti kojom se potvrđuje da nacionalna agencija poštuje odredbe članka [58. stavka 1.] točke (c) podtočaka v. i vi. te članka [60. stavaka 1., 2. i 3.] Financijske uredbe te zahtjeve Unije za utvrđivanje standarda unutarnje kontrole za nacionalne agencije i pravila za upravljanje sredstvima Programa koja se dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava.
4. Nacionalno tijelo imenuje neovisno revizorsko tijelo kako je navedeno u članku 26.
5. Nacionalno tijelo svoju ex ante procjenu usklađenosti temelji na vlastitim kontrolama i revizijama i/ili na kontrolama i revizijama koje je obavilo neovisno revizorsko tijelo iz članka 26. Ako je nacionalna agencija imenovana za Program ista nacionalna agencija koja je imenovana za prethodni program, opseg ex ante procjene usklađenosti ograničava se na one zahtjeve koji su novi i specifični za Program.
6. Ako Komisija na temelju svoje evaluacije ex ante procjene usklađenosti odbije imenovanje nacionalne agencije ili ako nacionalna agencija ne ispunjava minimalne zahtjeve koje odredi Komisija, nacionalno tijelo osigurava poduzimanje potrebnih korektivnih mjera kako bi se osiguralo da nacionalna agencija ispunjava minimalne zahtjeve, ili kao nacionalnu agenciju imenuje drugo tijelo.
7. Nacionalno tijelo prati i nadzire upravljanje Programom na nacionalnoj razini. Ono pravodobno obavješćuje Komisiju i savjetuje se s njom prije donošenja bilo kakve odluke koja može znatno utjecati na upravljanje Programom, posebno u pogledu svoje nacionalne agencije.
8. Nacionalno tijelo osigurava odgovarajuće sufinanciranje poslovanja svoje nacionalne agencije kako bi osiguralo upravljanje Programom u skladu s primjenjivim pravilima Unije.
9. Na temelju godišnje izjave o upravljanju koju daje nacionalna agencija, neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi i analize Komisije o usklađenosti i radu nacionalne agencije nacionalno tijelo svake godine dostavlja Komisiji informacije o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u vezi s Programom. Ako je moguće, ti su podaci dostupni javnosti. [Am. 154]
10. Nacionalno tijelo preuzima odgovornost za pravilno upravljanje sredstvima Unije koja Komisija prenosi na nacionalnu agenciju u okviru Programa.
11. U slučaju bilo kakve nepravilnosti, nemara ili prijevare koji se mogu pripisati nacionalnoj agenciji ili bilo kakvog ozbiljnog nedostatka ili neučinkovitosti nacionalne agencije, koji dovode do zahtjeva Komisije prema nacionalnoj agenciji, nacionalno tijelo dužno je nadoknaditi Komisiji nenamirena sredstva.
12. U okolnostima iz stavka 11. nacionalno tijelo može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije opozvati mandat nacionalne agencije. Ako nacionalno tijelo želi opozvati taj mandat iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga, o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma prestanka mandata nacionalne agencije. U takvim se slučajevima nacionalno tijelo i Komisija službeno dogovaraju o posebnim i vremenski ograničenim prijelaznim mjerama.
13. U slučaju opoziva nacionalno tijelo provodi potrebne kontrole u pogledu sredstava Unije koja su povjerena nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan te osigurava neometan prijenos tih sredstava na novu nacionalnu agenciju, kao i svih dokumenata i upravljačkih instrumenata potrebnih za upravljanje Programom. Nacionalno tijelo pruža nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan potrebnu financijsku podršku kako bi i dalje mogla ispunjavati svoje ugovorne obveze prema korisnicima Programa i Komisiji dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.
14. Na zahtjev Komisije nacionalno tijelo imenuje ustanove ili organizacije, ili vrste takvih ustanova i organizacija, koje se na svojim državnim područjima smatraju prihvatljivima za sudjelovanje u posebnim aktivnostima u okviru Programa.
Članak 24.
Nacionalna agencija
1. Nacionalna agencija:
|
(a) |
ima pravnu osobnost ili je dio tijela koje ima pravnu osobnost te je regulirana zakonom predmetne države članice; ministarstvo ne može biti imenovano nacionalnom agencijom; |
|
(b) |
ima odgovarajući upravljački kapacitet, osoblje i infrastrukturu kako bi svoje zadaće mogla uspješno ispunjavati, osiguravajući učinkovito i djelotvorno upravljanje Programom te dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije; |
|
(ba) |
ima potrebno stručno znanje kako bi obuhvatila sve sektore Programa; [Am. 155] |
|
(c) |
ima operativna i pravna sredstva za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih upravljačkih pravila koja su utvrđena na razini Unije; |
|
(d) |
nudi odgovarajuća financijska jamstva, koja po mogućnosti izdaje javno tijelo, a koja odgovaraju razini financijskih sredstava Unije kojima će upravljati; |
|
(e) |
imenuje se za razdoblje trajanja Programa. |
2. Nacionalna agencija nadležna je za upravljanje svim fazama projektnog ciklusa u pogledu mjera koje su opisane u programu rada iz članka [19.], u skladu s [člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkama v. i vi.] Financijske uredbe.
3. Nacionalna agencija korisnicima dodjeljuje bespovratna sredstva u smislu članka [2. stavka 5.] Financijske uredbe u obliku sporazuma o bespovratnim sredstvima kako je Komisija odredila za predmetnu mjeru Programa.
4. Nacionalna agencija svake godine podnosi izvješće Komisiji i svojem nacionalnom tijelu u skladu s člankom [60. stavkom 5.] Financijske uredbe. Nacionalna agencija zadužena je za provedbu primjedbi koje Komisija iznese nakon svoje analize godišnje izjave o upravljanju i neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi.
5. Nacionalna agencija ne smije bez prethodnog pismenog odobrenja nacionalnog tijela i Komisije trećoj strani delegirati ni jednu zadaću Programa ni zadaću izvršavanja proračuna koji joj je dodijeljen. Nacionalna agencija snosi isključivu odgovornost za sve zadaće koje je delegirala trećoj strani.
6. Ako se mandat nacionalne agencije opozove, ta nacionalna agencija ostaje pravno odgovorna za ispunjavanje svojih ugovornih obveza prema korisnicima Programa i Komisiji dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.
7. Nacionalna agencija nadležna je za upravljanje i zaključivanje financijskih sporazuma koji se odnose na prethodne programe koji su na početku Programa još uvijek aktualni.
7a. Nacionalne agencije u suradnji s Komisijom osiguravaju da su postupci uspostavljeni radi provedbe Uredbe dosljedni i jednostavni te da su informacije visoke kvalitete, među ostalim razvojem zajedničkih standarda za prijave za projekte i evaluaciju projekta. Nacionalne agencije redovito se savjetuju s korisnicima Programa kako bi osigurale usklađenost s tim zahtjevom. [Am. 156]
Članak 25.
Europska komisija
1. Na temelju zahtjeva o usklađenosti koji se odnose na nacionalne agencije iz članka 23. stavka 3. Komisija preispituje nacionalne sustave upravljanja i kontrole, posebno na temelju ex ante procjene usklađenosti koju joj je dostavilo nacionalno tijelo, godišnje izjave o upravljanju koju daje nacionalna agencija i na temelju mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, propisno uzimajući u obzir godišnje informacije koje dostavlja nacionalno tijelo o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u pogledu Programa.
2. U roku od dva mjeseca nakon što od nacionalnog tijela primi ex ante procjenu usklađenosti iz članka 23. stavka 3. Komisija prihvaća, uvjetno prihvaća ili odbija imenovanje nacionalne agencije. Komisija ne stupa u ugovorni odnos s nacionalnom agencijom dok ne prihvati ex ante procjenu usklađenosti. U slučaju uvjetnog prihvaćanja Komisija može primijeniti razmjerne mjere predostrožnosti na svoj ugovorni odnos s nacionalnom agencijom.
3. Komisija nacionalnoj agenciji svake godine stavlja na raspolaganje sljedeća sredstva namijenjena za Program:
|
(a) |
sredstva dodijeljena kao bespovratna sredstva u predmetnoj državi članici za mjere Programa čije je upravljanje povjereno nacionalnoj agenciji; |
|
(b) |
financijski doprinos dodijeljen za zadaće nacionalne agencije povezane s upravljanjem Programom, a koji se utvrđuje na temelju iznosa financijskih sredstava Unije koja su povjerena nacionalnoj agenciji radi dodjele bespovratnih sredstava; |
|
(c) |
prema potrebi, dodatna financijska sredstva za mjere iz članka 6. točke (d) i članka 10. točke (d) i članka 13. točke (ba ). [Am. 157] |
3a. Komisija je odgovorna za provedbu mjera kojima izravno upravlja. Stoga upravlja svim fazama zahtjeva za bespovratna sredstva i projekte za aktivnosti u okviru Programa navedene u poglavljima II., III. i IV. kada ih podnose mreže na razini Unije te europske i međunarodne organizacije. [Am. 158]
4. Komisija određuje uvjete za program rada nacionalne agencije. Dok službeno ne prihvati program rada nacionalne agencije, Komisija nacionalnoj agenciji ne stavlja na raspolaganje sredstva namijenjena Programu.
5. Nakon procjene godišnje izjave o upravljanju i mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, Komisija svoje mišljenje i primjedbe iznosi nacionalnoj agenciji i nacionalnom tijelu.
6. U slučaju da Komisija ne može prihvatiti godišnju izjavu o upravljanju ili neovisno revizorsko mišljenje o toj izjavi, ili u slučaju da nacionalna agencija ne provede primjedbe Komisije na zadovoljavajući način, Komisija može provesti bilo koje mjere predostrožnosti i korektivne mjere koje su potrebne za očuvanje financijskih interesa Unije u skladu s člankom [60. stavkom 4.] Financijske uredbe.
7. Redovni sastanci organiziraju se s mrežom nacionalnih agencija kako bi se osigurala dosljedna usklađena provedba Programa u svim državama članicama i svim trećim zemljama iz članka 17 i kako bi se osigurala razmjena najboljih praksi. Vanjski stručnjaci, uključujući predstavnike civilnog društva, socijalnih partnera i trećih zemalja povezanih s Programom, pozivaju se na sudjelovanje u takvim sastancima. Europski parlament poziva se na takve sastanke u svojstvu promatrača. [Am. 159]
7a. Kako bi se pojednostavnio i uskladio postupak podnošenja prijave, Komisija do 30. lipnja 2024. pruža zajednički, višejezični alat „sve na jednom mjestu” za Program. Taj alat bit će dostupan, i na internetu i na mobilnim uređajima, svakom subjektu koji ima koristi od Programa ili koji je uključen u upravljanje Programom. Alat također potencijalnim korisnicima pruža informacije o mogućim partnerima. [Am. 160]
7b. Komisija osigurava javnu dostupnost i širenje rezultata projekata radi promicanja razmjene najboljih praksi među nacionalnim agencijama, dionicima i korisnicima programa. [Am. 161]
7c. Komisija do 31. prosinca 2021. razvija europsku studentsku iskaznicu za sve studente koji sudjeluju u Programu. Komisija do 31. prosinca 2025. europsku studentsku iskaznicu čini dostupnom za sve studente u Uniji. [Am. 162]
Članak 26.
Neovisno revizorsko tijelo
1. Neovisno revizorsko tijelo izdaje revizorsko mišljenje o godišnjoj izjavi o upravljanju iz članka [60. stavka 5.] Financijske uredbe. Ono je osnova za opće jamstvo u skladu s člankom [123.] Financijske uredbe.
2. Neovisno revizorsko tijelo:
|
(a) |
ima potrebnu stručnu nadležnost za provođenje revizije u javnom sektoru; |
|
(b) |
osigurava da se u njegovim revizijama uzimaju u obzir međunarodno prihvaćene revizijske norme; |
|
(c) |
nije u sukobu interesa u odnosu na pravni subjekt čiji je nacionalna agencija dio. Posebice, neovisno je, s obzirom na svoje funkcije, u odnosu na pravni subjekt čiji je nacionalna agencija dio. |
3. Neovisno revizorsko tijelo daje Komisiji i njezinim predstavnicima te Revizorskom sudu na potpuni uvid svu dokumentaciju i izvješća na kojima se temelji revizorsko mišljenje koje izdaje u vezi s godišnjom izjavom nacionalne agencije o upravljanju.
POGLAVLJE X.
SUSTAV KONTROLE
Članak 27.
Načela sustava kontrole
1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim kontrolama te, ako se otkriju nepravilnosti, povratom nepravilno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.
2. Komisija je nadležna za nadzorne kontrole u pogledu mjera i aktivnosti Programa kojima upravljaju nacionalne agencije. Ona postavlja minimalne uvjete za kontrole koje provode nacionalna agencija i neovisno revizorsko tijelo , uzimajući u obzir sustave unutarnje kontrole nacionalnih javnih financija . [Am. 163]
3. Nacionalna agencija nadležna je za primarne kontrole korisnika bespovratnih sredstava za mjere Programa iz članka 24. stavka 2. Tim se kontrolama pruža razumno jamstvo da se dodijeljena bespovratna sredstva upotrebljavaju za ono za što su bila namijenjena te u skladu s primjenjivim pravilima Unije.
4. Komisija zajedno s nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama osigurava koordiniranu kontrolu sredstava Programa koja su prenesena na nacionalne agencije, na temelju načela jedinstvene revizije te analize koja se temelji na rizicima. Ova odredba ne primjenjuje se na istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
Članak 28.
Zaštita financijskih interesa Unije
Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja osigurava prava i pristup koji su potrebni da bi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud mogli u potpunosti izvršavati svoje ovlasti. U slučaju Europskog ureda za borbu protiv prijevara ta prava uključuju pravo na provedbu istraga, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013.
POGLAVLJE XI.
KOMPLEMENTARNOST
Članak 29.
Komplementarnost s drugim politikama, programima i fondovima Unije
1. Program se provodi tako da se osigura njegova opća usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama, programima i fondovima Unije, posebno onima koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, kulturu i medije, mlade i solidarnost, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj, okoliš i klimu, koheziju, regionalnu politiku, migracije, sigurnost te međunarodnu suradnju i razvoj.
2. Za aktivnost za koju je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz bilo kojeg drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove aktivnosti. [Am. 164]
3. Ako se Programom i europskim strukturnim i investicijskim fondovima iz članka 1. Uredbe (EU)XX [„Uredba o zajedničkim odredbama”] zajednički pruža financijska potpora jednoj aktivnosti, ta se aktivnost provodi u skladu s pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi, uključujući pravila o povratu nepravilno isplaćenih iznosa.
4. Aktivnosti prihvatljive u okviru Programa koje su procijenjene u pozivu na podnošenje prijedloga za Program i koje ispunjavaju minimalne zahtjeve tog poziva na podnošenje prijedloga u pogledu kvalitete, ali koje se ne financiraju zbog proračunskih ograničenja, mogu se odabrati za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U tom se slučaju primjenjuju stope sufinanciranja i pravila za prihvatljivost na temelju ove Uredbe. Tim aktivnostima upravlja upravljačko tijelo iz članka [65.] Uredbe (EU)XX [„Uredba o zajedničkim odredbama”] u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i propisima za pojedine fondove, uključujući pravila o financijskim ispravcima. sljedeće kumulativne , usporedive uvjete:
|
— |
procijenjene su u pozivu na podnošenje prijedloga za Program; |
|
— |
ispunjavaju minimalne zahtjeve tog poziva na podnošenje prijedloga u pogledu kvalitete; |
|
— |
ne mogu se financirati na temelju tog poziva zbog proračunskih ograničenja; |
može im se dodijeliti pečat izvrsnosti kao priznanje njihove visoke kvalitete, čime se olakšava njihov zahtjev za financiranje iz drugih izvora ili se omogućuje njihov odabir za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, bez potrebe za podnošenjem nove prijave. U tom se slučaju primjenjuju stope sufinanciranja i pravila za prihvatljivost na temelju ove Uredbe. Tim aktivnostima upravlja upravljačko tijelo iz članka [65.] Uredbe (EU)XX [„Uredba o zajedničkim odredbama”] u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi i propisima za pojedine fondove, uključujući pravila o financijskim ispravcima. [Am. 165]
POGLAVLJE XII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Postupak delegiranja
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka članaka 19. i 20. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.[Am. 166]
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 20. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 31.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Odbor se može sastajati u posebnim sastavima kako bi rješavao sektorska pitanja. Prema potrebi, u skladu s njegovim poslovnikom i na ad hoc osnovi, mogu se pozvati vanjski stručnjaci, uključujući predstavnike socijalnih partnera, da sudjeluju na sastancima odbora kao promatrači.
3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. [Am. 168]
Članak 32.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 1288/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021.
Članak 33.
Prijelazne odredbe
1. Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu mjera započetih u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetne mjere do njihova zaključenja.
2. Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između Programa i mjera donesenih u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013.
3. Odstupajući od članka [130. stavka 2.] Financijske uredbe te u propisno opravdanim slučajevima, Komisija može smatrati troškove koji su izravno povezani s provedbom podupiranih aktivnosti i koji su nastali u prvih šest mjeseci 2021. prihvatljivima za financiranje od 1. siječnja 2021., pa i ako se korisnik izložio troškovima prije nego što je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva.
4. Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 14. stavku 5. kako bi se omogućilo upravljanje mjerama i aktivnostima koje nisu dovršene do [31. prosinca 2027.].
5. Države članice na nacionalnoj razini osiguravaju neometani prijelaz između mjera koje se provode u kontekstu programa Erasmus+ (2014.–2020.) i onih koje treba provesti u okviru ovog Programa.
Članak 34.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu […] [dvadesetog] dana od dana objave uOva je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C , , str .
(2) SL C , , str. .
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4) COM(2018)0098.
(5) SL C 428, 13.12.2017., str. 10.
(6) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 22/2018 od 3. srpnja 2018. naslovljeno „Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti”.
(7) COM(2018)0321.
(8) Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).
(9) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.
(10) COM(2016)0381.
(11) [Upućivanje].
(12) [Upućivanje – Vijeće treba donijeti do kraja 2018.].
(13) COM(2018)0269.
(14) [Upućivanje].
(15) COM(2018) [].
(16) SL L 394, 30.12.2006., str. 5.
(17) COM(2016)0381.
(18) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1).
(19) SL C 153, 2.5.2018., str. 1.
(20) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.
(21) SL L […], […], str. […].
(22) SL L […], […], str. […].
(23) COM(2017)0623.
(24) Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
(25) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.)
(26) Direktiva (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair (SL L 132, 21.5.2016., str. 21.).
(27) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(28) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 248 (18.9.2013., str. 1.).
(29) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(30) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(31) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(32) Posebice Europass , jedinstveni okvir Unije za transparentnost kvalifikacija i kompetencija; Europski kvalifikacijski okvir; Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju; Europski sustav bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje; Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova; Europski registar za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju; Europsko udruženje za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju; Europska mreža informacijskih centara u Europi i Nacionalni informacijski centri za akademsko priznavanje u Europskoj uniji te mreže Euroguidance.
(33) [Upućivanje].
(34) [Upućivanje].
PRILOG
Pokazatelji
|
(1) |
Visokokvalitetna mobilnost u svrhu učenja za osobe iz različitih sredina |
|
(2) |
Europeizacija i internacionalizacija organizacija i institucija |
Što treba mjeriti?
|
(3) |
Broj osoba koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti u okviru Programa |
|
(4) |
Broj osoba s manje mogućnosti koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti u svrhu učenja u okviru Programa |
|
(5) |
Udio sudionika koji smatraju da su imali korist od sudjelovanja u aktivnostima mobilnosti u svrhu učenja u okviru Programa |
|
(6) |
Broj ustanova i organizacija koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 1 (mobilnost u svrhu učenja) i ključne mjere 2 (suradnja) |
|
(7) |
Broj novih organizacija koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 1 (mobilnost u svrhu učenja) i ključne mjere 2 (suradnja) |
|
(8) |
Udio ustanova i organizacija koje se podupiru Programom a koje su razvile visokokvalitetne prakse jer su sudjelovale u Programu [Am. 169] |
PRILOG I.a
Svi se kvantitativni pokazatelji raščlanjuju barem prema državi članici i spolu.
Cilj koji se mjeri: Ključna mjera 1 – Mobilnost u svrhu učenja
Pokazatelji:
|
|
Broj osoba koje sudjeluju u mjerama i aktivnostima mobilnosti u okviru Programa |
|
|
Broj pojedinaca koji upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje za potporu mobilnosti u okviru Programa |
|
|
Broj pojedinaca koji upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje jer ne mogu sudjelovati u aktivnostima mobilnosti |
|
|
Broj organizacija/institucija koje sudjeluju u mjerama i aktivnostima mobilnosti u okviru Programa |
|
|
Broj organizacija/institucija koje upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje za potporu mobilnosti u okviru Programa |
|
|
Broj organizacija/institucija koje upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje jer ne mogu sudjelovati u aktivnostima mobilnosti |
|
|
Udio sudionika koji smatraju da su imali koristi od sudjelovanja u aktivnostima ključne mjere 1 |
|
|
Udio sudionika koji smatraju da imaju povećani europski osjećaj pripadnosti nakon sudjelovanja u Programu |
|
|
Udio sudionika koji smatraju da su poboljšali vladanje stranim jezikom nakon sudjelovanja u Programu |
Cilj koji se mjeri: Ključna mjera 2 – Suradnja među organizacijama i ustanovama
Pokazatelji:
|
|
Broj organizacija/ustanova koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 2 |
|
|
Udio organizacija/ustanova koje smatraju da su imale koristi od sudjelovanja u aktivnostima ključne mjere 2 |
|
|
Broj organizacija/ustanova koje koriste alate i platforme Unije za suradnju |
Cilj koji se mjeri: Ključna mjera 3 – Potpora razvoju politike i suradnji
Pokazatelji:
|
|
Broj pojedinaca ili organizacija/ustanova koji imaju koristi od aktivnosti u okviru ključne mjere 3 |
Cilj koji se mjeri: Uključenost
Pokazatelji:
|
|
Broj osoba s manje mogućnosti koje sudjeluju u aktivnostima mobilnosti |
|
|
Broj osoba s manje mogućnosti koje upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje za potporu mobilnosti u okviru Programa |
|
|
Broj osoba s manje mogućnosti koje upotrebljavaju virtualne ili kombinirane alate za učenje jer ne mogu sudjelovati u aktivnostima mobilnosti |
|
|
Broj novih organizacija koje se podupiru Programom u okviru ključne mjere 1 i ključne mjere 2 |
|
|
Udio osoba s manje mogućnosti koje smatraju da su imale koristi od sudjelovanja u Programu |
Cilj koji se mjeri: Pojednostavnjenje
Pokazatelji:
|
|
Broj manjih partnerstava koja se podupiru u okviru ključne mjere 2 |
|
|
Udio sudionika koji smatraju da su postupci prijave, sudjelovanja i evaluacije razmjerni i jednostavni |
|
|
Prosječno vrijeme potrebno za ispunjavanje svake prijave po mjeri u usporedbi s prethodnim programom [Am. 170] |
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju smatra se paketom. Ako je financijska omotnica za program za razdoblje 2021. – 2027. niža od iznosa utvrđenog člankom 14. stavkom 1. stajališta Parlamenta, Europski parlament zadržava pravo da preispita svoju potporu za bilo koju od mjera iz Programa kako bi se osiguralo da se temeljne aktivnosti Programa i njegova pojačana potpora za mjere uključivanja mogu učinkovito provesti.
Nadalje, Europski parlament jasno ističe da je potpora u njegovu stajalištu za nove inicijative, osobito inicijativu „Europska sveučilišta”, Centre za strukovno obrazovanje i inicijativu DiscoverEU, uvjetovana (a) ocjenom pilot-faza koje su u tijeku i (b) daljnjom definicijom svake inicijative. U nedostatku navedenoga Europski će parlament koristiti svoje ovlasti u okviru godišnjeg proračunskog postupka za stavljanje relevantnih sredstava u pričuvu sve dok ti uvjeti ne budu ispunjeni.
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/1005 |
P8_TA(2019)0325
Uspostava okvira za olakšavanje održivih ulaganja ***I
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (COM(2018)0353 – C8-0207/2018 – 2018/0178(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 108/56)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0353), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0207/2018), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u okviru članka 55. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0175/2019), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; |
|
3. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P8_TC1-COD(2018)0178
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. ožujka 2019. radi donošenja Uredbe (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2)
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
|
(1) |
Člankom 3. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije želi se uspostaviti unutarnje tržište koje je u službi održivog razvoja Europe, među ostalim na temelju uravnoteženog gospodarskog razvoja i visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. |
|
(2) |
Opća skupština UN-a donijela je 25 rujna 2015. novi globalni okvir za održivi razvoj: Program održivog razvoja do 2030. (4) koji se temelji na ciljevima održivog razvoja i obuhvaća tri stupa održivosti: okolišni, socijalni i gospodarski/upravljački. U komunikaciji Komisije iz 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost (5) ciljevi održivog razvoja povezuju se s okvirom politika Unije kako bi se osiguralo da se u svim djelovanjima i inicijativama politika Unije, na području Unije i globalno, od samog početka uzmu u obzir ciljevi globalnog razvoja. U zaključcima Europskog vijeća od 20. lipnja 2017. (6) potvrđeno je zalaganje Unije i država članica za potpunu, usklađenu, sveobuhvatnu, integriranu i učinkovitu provedbu Programa održivog razvoja do 2030. u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima. |
|
(3) |
Vijeće je 2016. sklopilo Pariški sporazum o klimatskim promjenama (7) u ime Unije. Člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama utvrđuje se cilj pojačavanja odgovora na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene. |
|
(4) |
Održivost i prelazak na niskougljično kružno gospodarstvo otporno na klimatske promjene s učinkovitijim korištenjem resursa ključni su za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Unije. Održivost je već dugo u središtu projekta Europske unije te je njezina socijalna i okolišna dimenzija priznata u Ugovorima. |
|
(5) |
Komisija je u prosincu 2016. ovlastila stručnu skupinu na visokoj razini da izradi krovnu sveobuhvatnu strategiju Unije o održivom financiranju. U izvješću stručne skupine na visokoj razini objavljenom 31. siječnja 2018 (8) poziva se na stvaranje tehnički utemeljenog sustava klasifikacije na razini Unije kako bi se razjasnilo koje su djelatnosti „zelene” ili „održive”, počevši od ublažavanja klimatskih promjena. |
|
(6) |
Komisija je u ožujku 2018. objavila Akcijski plan o financiranju održivog rasta (9) u kojem se utvrđuje ambiciozna i sveobuhvatna strategija održivog financiranja. Jedan od ciljeva utvrđenih u Akcijskom planu jest preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima u cilju ostvarivanja održivog i uključivog rasta. Uspostava jedinstvenog sustava klasifikacije održivih i pokazatelja za utvrđivanje stupnja održivosti djelatnosti najvažnija je i najhitnija mjera predviđena u Akcijskom planu. Akcijskim planom uvažava se da se preusmjeravanje tokova kapitala prema održivijim gospodarskim djelatnostima mora temeljiti na zajedničkom , sveobuhvatnom razumijevanju pojma „održivo” utjecaja gospodarskih djelatnosti i ulaganja na okolišnu održivost i resursnu učinkovitost . Za početak, jasnim smjernicama o djelatnostima za koje se može smatrati da pridonose okolišnim ciljevima olakšalo bi se informiranje ulagača o ulaganjima kojima se financiraju okolišno održive gospodarske djelatnosti gospodarske djelatnosti u skladu s njihovim stupnjem održivosti. U svjetlu ciljeva održivog razvoja UN-a i zaključaka Europskog vijeća od 20 . lipnja 2017. treba izraditi i dodatne smjernice o djelatnostima koje pridonose drugim ciljevima održivosti, uključujući socijalne i upravljačke ciljeve, mogu se izraditi u kasnijoj fazi te na taj način u potpunosti, dosljedno, sveobuhvatno, integrirano i učinkovito provesti Program održivog razvoja do 2030 . [Am. 80] |
|
(6a) |
Iako je prepoznato da je hitno potrebno riješiti pitanje klimatskih promjena, uska usmjerenost na izloženost ugljiku mogla bi imati negativne posljedice u smislu prelijevanja zbog preusmjeravanja tokova ulaganja na ciljeve u okviru kojih postoje drugi okolišni rizici. Stoga je potrebno uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se zajamčilo da gospodarske djelatnosti ne štete drugim okolišnim ciljevima, kao što su biološka raznolikost i energetska učinkovitost. Ulagačima su potrebne usporedive i cjelovite informacije o okolišnim rizicima i njihovu učinku kako bi ocijenili svoje portfelje i izvan konteksta izloženosti ugljiku. [Am. 2] |
|
(6b) |
Imajući u vidu potrebu za hitnim mjerama u nekoliko međusobno povezanih područja u kontekstu uništavanja okoliša i prekomjerne potrošnje resursa, potreban je sustavan pristup kao odgovor na eksponencijalno rastuće negativne trendove kao što su gubitak biološke raznolikosti, prekomjerna potrošnja resursa na globalnoj razini, pojava novih prijetnji poput opasnih kemikalija i njihovih mješavina, oskudica hrane, klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, zakiseljavanje oceana, smanjenje slatke vode i promjene zemljišnih sustava. Stoga je potrebno da mjere koje će se poduzeti budu okrenute budućnosti i razmjerne u odnosu na predstojeće izazove. S obzirom na razmjere tih izazova, potrebna je primjena sveobuhvatnog i ambicioznog pristupa te stroga primjena načela predostrožnosti. [Am. 3] |
|
(7) |
U Odluci br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) poziva se na pojačano financiranje izdataka povezanih s okolišem i klimom iz privatnog sektora, posebice uvođenjem poticaja i metodologija kojima se poduzeća potiču na mjerenje troškova poslovanja koji su povezani s okolišem te dobiti ostvarene korištenjem okolišnih usluga. |
|
(7a) |
U izvješću o vlastitoj inicijativi Europskog parlamenta o održivom financiranju od 29. svibnja 2018. utvrđuju se osnovni elementi pokazatelja održivosti i taksonomija kao poticaj za održiva ulaganja. Potrebno je zajamčiti dosljednost relevantnog zakonodavstva. [Am. 4] |
|
(8) |
Da bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja, tokove kapitala potrebno je usmjeriti prema održivim ulaganjima. Važno je da se potencijal unutarnjeg tržišta u cijelosti iskoristi za postizanje tih ciljeva. Osim toga, važno je osigurati da tokovi kapitala usmjereni prema održivim ulaganjima ne nailaze na prepreke na unutarnjem tržištu. |
|
(8a) |
S obzirom na razmjere izazova potrebna je postupna promjena cjelokupnog financijskog sustava kako bi mogao podržati funkcioniranje gospodarstva na održivoj osnovi. U tu je svrhu potrebno uvesti opće održivo financiranje te voditi računa o učinku održivosti s obzirom na sve financijske proizvode i usluge. [Am. 5] |
|
(9) |
Nuđenje financijskih proizvoda kojima se ostvaruju okolišno održivi ciljevi učinkovit je način usmjeravanja postupnog preusmjeravanja privatnih ulaganja u održive djelatnosti s djelatnosti s negativnim učinkom na okoliš prema održivijim djelatnostima. Nacionalnim zahtjevima za stavljanje na tržište financijskih proizvoda , usluga i korporativnih obveznica kao održivih ulaganja, kako je definirano u ovoj Uredbi, a posebno zahtjevima na temelju kojih se dotičnim sudionicima na tržištu dopušta uporaba nacionalne oznake, želi se povećati povjerenje ulagača i osviještenost o rizicima , osigurati vidljivost i riješiti problem „zelenog marketinga”. Zeleni marketing odnosi se na praksu stjecanja nepoštene konkurentske prednosti stavljanjem na tržište financijskog proizvoda kao okolišno prihvatljivog iako zapravo ne ispunjava osnovne okolišne standarde. Trenutačno nekoliko država članica primjenjuje sustave označivanja. Oni se temelje na različitim taksonomijama za klasifikaciju okolišno održivih gospodarskih djelatnosti. S obzirom na političke obveze na temelju Pariškog sporazuma i na razini Unije, vjerojatno je da će sve više država članica uvoditi sustave označivanja ili druge zahtjeve za sudionike na tržištu u pogledu financijskih proizvoda ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na tržište kao okolišno održivi. Pritom bi države članice za potrebe određivanja djelatnosti koje se mogu smatrati održivima upotrebljavale vlastite nacionalne taksonomije. Ako se takvi nacionalni zahtjevi budu temeljili na različitim kriterijima i pokazateljima za određivanje gospodarskih djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima, to će ulagače odvratiti od prekograničnih ulaganja zbog problema povezanih s uspoređivanjem različitih mogućnosti ulaganja. Osim toga, gospodarski subjekti koji žele privući ulaganja iz cijele Unije morali bi u svakoj državi članici ispuniti različite kriterije kako bi se njihove djelatnosti smatrale okolišno održivima za potrebe različitih oznaka. Zbog nedostatka jedinstvenih kriterija povećat i pokazatelja, ulaganja će biti usmjerena na okolišno nedjelotvoran i, u nekim slučajevima, kontraproduktivan način i dovesti do neuspjeha u ostvarivanju okolišnih ciljeva i ciljeva u pogledu održivosti. Stoga se zbog tog nedostatka povećavaju troškovi i znatno destimulirati destimuliraju gospodarski subjekti, što u konačnici znači otežani pristup prekograničnim tržištima kapitala za održiva ulaganja. Očekuje se da će prepreke u pristupu prekograničnim tržištima kapitala za potrebe prikupljanja sredstava za financiranje održivih projekata nastaviti rasti. Stoga bi kriterije za određivanje gospodarskih djelatnosti koje se mogu smatrati okolišno održivima i pokazatelje za određivanje stupnja održivosti gospodarskih djelatnosti trebalo postupno uskladiti na razini Unije kako bi se uklonile prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta i smanjilo njihovo nastajanje u budućnosti. Tim usklađivanjem informacija, sustava mjerenja i kriterija gospodarskim subjektima bit će lakše prikupiti sredstva za financiranje zelenih okolišno održivih prekograničnih djelatnosti jer će se njihove gospodarske djelatnosti moći usporediti na temelju jedinstvenih kriterija i pokazatelja i odabrati kao odnosna imovina za okolišno održiva ulaganja. Time će se olakšati privlačenje prekograničnih ulaganja na području Unije. [Am. 6] |
|
(9a) |
Kako bi Unija ispunila svoje okolišne i klimatske obveze, potrebno je pokrenuti privatna ulaganja. Za to su potrebni dugoročno planiranje te regulatorna stabilnost i predvidivost za ulagače. Radi jamčenja usklađenog okvira politika za održiva ulaganja, važno je da odredbe ove Uredbe budu temeljene na postojećem zakonodavstvu Unije. [Am. 7] |
|
(10) |
Osim toga, ako sudionici na tržištu ulagačima ne objasne ne objave informacije o tome kako će djelatnosti u koje ulažu negativno ili pozitivno pridonijeti okolišnim ciljevima ili ako u svojem objašnjenju različito tumače pojam „održive” primjenjuju različite sustave mjerenja i kriterije za određivanje utjecaja stupnja održivosti gospodarske djelatnosti, ulagači će provjeru i usporedbu tih različitih financijskih proizvoda doživjeti kao nerazmjerno opterećenje. Pokazalo se da to ulagače odvraća od ulaganja u zelene održive financijske proizvode. Nadalje, nedostatak povjerenja ulagača ima znatne štetne učinke na tržište za održiva ulaganja. Osim toga, pokazalo se da nacionalni propisi i tržišne inicijative poduzete za rješavanje tog problema unutar nacionalnih granica dovode do rascjepkanosti unutarnjeg tržišta. Ako sudionici na financijskim tržištima objave na koji način financijski proizvodi za koje tvrde da su okolišno prihvatljivi ispunjavaju okolišne ciljeve i ako za potrebe te objave koriste zajedničke kriterije za određivanje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti koji se primjenjuju u cijeloj Uniji, ulagači će moći lakše usporediti mogućnosti okolišno prihvatljivih okolišni učinak mogućnosti prekograničnih ulaganja i potaknut će se poduzeća u koja se ulaže na to da svoje poslovne modele učine održivijima . Ulagači će ulagati u zelene financijske proizvode diljem Unije s većim povjerenjem, čime će se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. [Am. 8] |
|
(10a) |
Kako bi se postigao smislen učinak na okoliš te širi učinak održivosti, smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje za sudionike na financijskom tržištu i ostale dionike te olakšao rast europskih financijskih tržišta na kojima se financiraju održive gospodarske djelatnosti, taksonomija bi se trebala temeljiti na usklađenim, usporedivim i jedinstvenim pokazateljima, uključujući barem pokazatelje kružnog gospodarstva. Te bi pokazatelje trebalo uskladiti s jedinstvenom metodologijom procjene životnog ciklusa i primjenjivati u svim regulatornim inicijativama Unije. Oni bi trebali biti osnova za procjenu gospodarskih djelatnosti i rizika pri ulaganja te za procjenu učinka na okoliš. Potrebno je izbjeći sva preklapanja u uređivanju koja ne bi bila u skladu s načelima bolje regulacije, proporcionalne primjene i ciljem stvaranja dosljedne terminologije i jasnog regulatornog okvira. Nepotrebno opterećivanje i nadležnih tijela i financijskih institucija također treba izbjeći. Isto tako, potrebno je jasno definirati područje primjene i upotrebu kriterija tehničke provjere te poveznice s drugim inicijativama prije nego što taksonomija i povezani kriteriji stupe na snagu. Postavljanjem usklađenih kriterija za okolišno održive gospodarske djelatnosti treba uzeti u obzir kompetencije država članica u različitim područjima politika. Zahtjevi iz ove Uredbe trebaju se na razmjeran način primjenjivati na male i jednostavne institucije kako su definirane u skladu s tom Uredbom. [Am. 9] |
|
(10b) |
Pokazatelje bi trebalo uskladiti na temelju postojećeg rada, između ostalog na temelju rada Komisije, Europske agencije za okoliš i OECD-a, te bi oni trebali obuhvaćati okolišni učinak na razinu CO2 i drugih emisija, biološku raznolikost, proizvodnju otpada, korištenje energije i energije iz obnovljivih izvora, sirovine, vodu i izravno i neizravno korištenje zemljišta, kako je utvrđeno u Okviru Europske komisije za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029), Akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo (COM(2015)0614) i u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na kružno gospodarstvo (2014/2208(INI)). Nadalje, pokazatelje bi trebalo oblikovati uzimajući u obzir i preporuke skupine stručnjaka na visokoj razini za potporu financiranju kružnog gospodarstva Europske komisije. Komisija bi trebala ocijeniti kako povezati rad te skupine stručnjaka s tehničkom skupinom stručnjaka. Pokazateljima bi trebalo uzeti u obzir međunarodno priznate standarde održivosti. [Am. 10] |
|
(11) |
Kako bi se uklonile postojeće prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta i spriječilo nastajanje takvih prepreka u budućnosti, trebalo bi propisati da države članice i Unija pri utvrđivanju zahtjeva za sudionike na tržištu za potrebe označivanja financijskih proizvoda , usluga ili korporativnih obveznica koji se stavljaju na tržište kao okolišno održivi na nacionalnoj razini primjenjuju zajedničku definiciju okolišno održivog stupnja okolišne održivosti ulaganja. Zbog istih razloga upravitelji fondova i institucijski ulagači koji za sebe tvrde da pridonose ostvarivanju okolišnih ciljeva trebali bi pri objavi načina na koji pridonose ostvarivanju tih ciljeva primjenjivati istu definiciju okolišno održivog ulaganja te iste pokazatelje, sustave mjerenja i kriterije za izračunavanje učinka na okoliš . [Am. 11] |
|
(12) |
Utvrđivanje kriterija za okolišno održive gospodarske Informacije o utjecaju djelatnosti moglo bi poslužiti kao poticaj poduzećima da na svojim internetskim stranicama na dobrovoljnoj osnovi objave informacije o okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje obavljaju. Te informacije okoliš pomoći će dotičnim subjektima na financijskim tržištima da lakše utvrde koja poduzeća provode okolišno održive gospodarske djelatnosti, a tim stupanj okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti koje poduzeća provode te će poduzećima istodobno olakšati prikupljanje sredstava za financiranje zelenih djelatnosti. [Am. 12] |
|
(13) |
Klasifikacija okolišno održivih Pokazatelji na razini Unije koji su relevantni za određivanje učinka gospodarskih djelatnosti na razini Unije trebala okoliš trebali bi omogućiti izradu budućih politika i strategija Unije, uključujući standarde Unije za okolišno održive financijske proizvode i, u konačnici, uvođenje oznaka kojima se formalno priznaje usklađenost s tim standardima na razini Unije te bi trebali biti osnova za druge gospodarske i regulatorne mjere te mjere opreza . Jedinstveni pravni zahtjevi prema kojima se ulaganja mogu smatrati okolišno održivim ulaganjima, za razmatranje stupnja okolišne održivosti ulaganja na temelju jedinstvenih kriterija za okolišno održive gospodarske određivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti i općih pokazatelja za procjenu učinka ulaganja na okoliš , nužni su kao podloga za buduće zakonodavstvo Unije s ciljem omogućavanja tih olakšavanja prelaska s ulaganja s negativnim učinkom na okoliš na ulaganja s pozitivnim učinkom . [Am. 13] |
|
(14) |
U kontekstu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u Uniji pokazalo se da se odlukama , odluke na razini politika, kao što je odluka o osnivanju Europskog fonda za strateška ulaganja, pridonosi mogle bi pridonijeti mobiliziranju i usmjeravanju privatnih ulaganja i javnih rashoda prema održivim ulaganjima. U Uredbi (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (11) utvrđeno je da 40 % ulaganja u infrastrukturne i inovacijske projekte u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja treba biti povezano s klimatskom politikom horizontalnim ciljevima u pogledu klime . Zajednički kriteriji za održivost gospodarskih djelatnosti i zajednički pokazatelji za procjenu učinka na okoliš mogli bi biti temelj sličnih budućih inicijativa Unije za potporu ulaganjima mobiliziranje ulaganja kojima se pridonosi ostvarivanju ciljeva povezanih s klimom i drugih okolišnih ciljeva. [Am. 14] |
|
(15) |
Kako zbog različitog poimanja okolišno održivih stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti ne bi došlo do rascjepkanosti tržišta i narušavanja interesa potrošača, nacionalni zahtjevi koje trebaju ispuniti sudionici na tržištu koji žele stavljati na tržište financijske proizvode ili korporativne obveznice koji su definirani ovom Uredbom kao okolišno održive održivi trebali bi se temeljiti na jedinstvenim kriterijima za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Ti sudionici na tržištu uključuju sudionike na financijskim tržištima koji nude „zelene” održive financijske proizvode ili usluge i nefinancijska poduzeća koja izdaju „zelene” održive korporativne obveznice. [Am. 15] |
|
(16) |
Kako se ne bi narušili interesi potrošača, upravitelji fondova i institucijski ulagači koji nude financijske proizvode kao okolišno održive trebali bi objaviti kako se i u kojoj mjeri kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti primjenjuju za određivanje okolišne održivosti ulaganja. Objavljene informacije trebale bi omogućiti ulagačima da utvrde postotni udio ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti u odnosu na sve gospodarske djelatnosti, a time i stupanj okolišne održivosti ulaganja. Komisija bi trebala navesti informacije koje je potrebno objaviti u tu svrhu. Te informacije trebale bi omogućiti nacionalnim nadležnim tijelima da lako provjere usklađenost s obvezom objavljivanja i nametnu tu obvezu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom. |
|
(17) |
Kako se obveza objavljivanja ne bi zaobišla, trebala bi se primjenjivati i u slučaju kada se financijski proizvodi na sve financijske proizvode koji se nude kao proizvodi sa sličnim obilježjima i koji imaju slična obilježja kao okolišno održiva ulaganja, uključujući one čiji je cilj zaštita okoliša u širem smislu. Od sudionika na financijskim tržištima ne bi se smjelo zahtijevati da ulažu samo u okolišno održive gospodarske djelatnosti određene u skladu s kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi. Sudionike na financijskom tržištu i ostale aktere trebalo bi ih poticati poticati na to da obavijeste Komisiju ako smatraju da bi se neka gospodarska djelatnost koja ne ispunjava kriterije tehničke provjere ili za koju takvi kriteriji još nisu određeni, trebala kriteriji tehničke provjere koji su relevantni za aktivnosti koje financiraju još nisu uspostavljeni i da bi se stoga njihove financijske proizvode trebalo smatrati okolišno održivom održivima kako bi Komisiji pomogli da ocijeni primjerenost dopune ili ažuriranja kriterija tehničke provjere. [Am. 16] |
|
(18) |
Za potrebe određivanja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti trebalo bi sastaviti iscrpan popis okolišnih ciljeva na temelju pokazatelja kojima se mjeri učinak na okoliš, uzimajući u obzir utjecaj na cijeli industrijski vrijednosni lanac i jamčeći usklađenost s postojećim zakonodavstvom Unije, kao što je paket za čistu energiju . [Am. 17] |
|
(19) |
Okolišni cilj zdravog ekosustava trebalo bi tumačiti u skladu s primjenjivim zakonodavnim i nezakonodavnim instrumentima Unije, uključujući Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), Direktivu Vijeća 92/43/EEZ (13), Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, (14) strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020., (15) strategiju EU-a o zelenoj infrastrukturi, Direktivu Vijeća 91/676, (16) Uredbu (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, (17) Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, (18) Akcijski plan za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva, (19) i Akcijski plan za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (20). |
|
(20) |
Za Na osnovi informacija dobivenih na temelju usklađenih pokazatelja, za svaki okolišni cilj potrebno je utvrditi jedinstvene kriterije na temelju kojih se gospodarske djelatnosti mogu smatrati djelatnostima koje znatno pridonose tom cilju. Jedan od elemenata jedinstvenih kriterija trebalo bi biti izbjegavanje znatnog narušavanja okolišnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Time bi se izbjeglo da se ulaganja smatraju okolišno održivima, a gospodarske djelatnosti u koje su ona usmjerena istodobno štete okolišu u mjeri koja premašuje njihov doprinos okolišnom cilju. Uvjetima u pogledu znatnog doprinosa i nenanošenja znatne štete trebalo bi omogućiti da ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti istinski pridonose okolišnim ciljevima. [Am. 18] |
|
(21) |
Podsjećajući na zajedničku obvezu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije da provode načela utvrđena u Europskom stupu socijalnih prava radi potpore održivom i uključivom rastu te uvažavajući važnost međunarodnih minimalnih ljudskih i radničkih prava i standarda, usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama trebala bi biti preduvjet da se gospodarska djelatnost može smatrati okolišno održivom. Stoga bi se gospodarske djelatnosti trebale smatrati okolišno održivima samo ako se obavljaju u skladu s Deklaracijom o temeljnim načelima i pravima rada Međunarodne organizacije rada („ILO”) i osam temeljnih konvencija ILO-a. U temeljnim konvencijama ILO-a definiraju se ljudska i radnička prava koja poduzeća moraju poštovati. Neki od tih međunarodnih standarda utvrđeni su i u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno zabrana ropstva i prisilnog rada te načelo nediskriminacije. Te minimalne zaštitne mjere ne dovode u pitanje primjenu strožih zahtjeva u pogledu okoliša, zdravlja i sigurnosti te socijalne održivosti utvrđene u pravu Unije, kada je primjenjivo. |
|
(22) |
Uzimajući u obzir specifične tehničke podatke potrebne za procjenu utjecaja na okoliš gospodarske djelatnosti i brze promjene u području znanosti i tehnologije, kriteriji okolišno održivih koji su relevantni za određivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti trebali bi se redovito prilagođavati u skladu s tim promjenama. Kako bi kriteriji i pokazatelji bili ažurni, temeljili se na znanstvenim dokazima i doprinosima stručnjaka i relevantnih dionika, trebalo bi detaljnije utvrditi uvjete u pogledu znatnog doprinosa i znatne štete za različite gospodarske djelatnosti te bi ih trebalo redovito ažurirati. U tu bi svrhu Komisija trebala utvrditi prilagođene detaljne kriterije tehničke provjere i skup usklađenih pokazatelja za različite gospodarske djelatnosti na temelju tehničkog doprinosa višedioničke više dioničke platforme za održivo financiranje. [Am. 19] |
|
(23) |
Neke gospodarske djelatnosti imaju negativan učinak na okoliš, a znatan doprinos jednom ili više okolišnih ciljeva može se postići smanjenjem tog negativnog učinka. Za te je gospodarske djelatnosti primjereno utvrditi kriterije tehničke provjere kojima se zahtijeva znatno poboljšanje okolišne učinkovitosti u odnosu na, među ostalim, prosjek za tu djelatnost kako bi se razmotrilo može li ta djelatnost znatno pridonijeti jednom okolišnom cilju ili više njih . Tim bi kriterijima također trebalo uzeti u obzir dugoročni utjecaj (tj. više od tri godine) pojedine gospodarske djelatnosti , osobito ekološke prednosti proizvoda i usluga, kao i doprinos međuproizvodâ, i tako procijeniti učinak svih faza proizvodnje i upotrebe duž cijelog vrijednosnog lanca i u cijelom životnom ciklusu . [Am. 20] |
|
(24) |
Gospodarska djelatnost ne bi se smjela smatrati okolišno održivom ako njezin štetni utjecaj na okoliš premašuje njezine koristi ne donosi neto korist za okoliš. Kriterijima tehničke provjere trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve potrebne kako bi se izbjegla značajna šteta za druge ciljeve. Pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere Komisija bi trebala osigurati da se su ti kriteriji razumni, razmjerni i da se temelje na dostupnim znanstvenim dokazima te da uzimaju u obzir cijeli vrijednosni lanac i životni ciklus tehnologija Također bi trebala osigurati da se redovito ažuriraju. Ako se znanstvenom evaluacijom rizici ne mogu utvrditi s dostatnom sigurnošću, trebalo bi se primjenjivati načelo opreznosti u skladu s člankom 191. UFEU-a. [Am. 21] |
|
(25) |
Komisija bi pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere i skupa usklađenih pokazatelja trebala uzeti u obzir relevantno pravo Unije te postojeće nezakonodavne instrumente Unije, uključujući Uredbu (EZ) 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (21), sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a (22), kriterije EU-a za zelenu javnu nabavu (23) , Platformu Komisije za kružno gospodarstvo, Europsku platformu za procjenu životnog ciklusa i tekući rad na pravilima o okolišnom otisku proizvoda i organizacija (24). Kako bi se izbjegle nepotrebne nedosljednosti u odnosu na postojeće klasifikacije gospodarskih djelatnosti uvedene za druge potrebe, Komisija bi trebala uzeti u obzir i statističke klasifikacije povezane sa sektorom ekoloških dobara i usluga, odnosno klasifikaciju djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) i klasifikaciju djelatnosti gospodarenja resursima (CReMA) (25). [Am. 22] |
|
(26) |
Komisija bi pri utvrđivanju i ažuriranju kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja trebala uzeti u obzir i specifičnosti infrastrukturnog različitih sektora te analizom troškova i koristi obuhvatiti okolišne, socijalne i gospodarske vanjske učinke. Komisija bi u tom pogledu trebala uzeti u obzir rad međunarodnih organizacija, kao što je OECD, mjerodavno zakonodavstvo i standarde Unije, uključujući Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26), Direktivu 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (27) Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća (28), Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (29), Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (30) te aktualnu metodologiju. U tom bi kontekstu kriterijima tehničke provjere i pokazateljima trebalo promicati primjerene okvire upravljanja u koje su ugrađeni okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kako je navedeno u načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi (31), u svim fazama životnog ciklusa projekta. [Am. 23] |
|
(26a) |
Komisija bi pri definiranju kriterija tehničke provjere trebala uzeti u obzir i prijelazne mjere prema djelatnostima kojima se podržava prijelaz na održivije gospodarstvo s nižim emisijama ugljika. Za poduzeća koja se trenutačno bave gospodarskim djelatnostima kojima se nanosi velika šteta okolišu, trebali bi postojati poticaji za brz prelazak na ekološki održiv status ili barem na status koji nije problematičan za okoliš. Kriterijima tehničke provjere trebalo bi poticati takve prijelazne procese kada do njih dolazi. Ako se dokaže da je veći dio poduzeća koja provode određenu štetnu aktivnost uključen u takav prijelazni proces, kriteriji za provjeru mogu to uzeti u obzir. Postojanje ozbiljnih prijelaznih napora može se dokazati, među ostalim, stalnim naporima u području istraživanja i razvoja, projektima velikih ulaganja kapitala u nove i ekološki održivije tehnologije ili konkretnim prijelaznim planovima barem u ranim fazama provedbe. [Am. 24] |
|
(27) |
Kako bi se potaknula okolišno održiva ulaganja i kako bi se izbjeglo da se prikupljanjem sredstava za financiranje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti naruši tržišno natjecanje, kriterijima tehničke provjere trebalo bi osigurati da se sve relevantne gospodarske djelatnosti unutar određenog makrosektora (tj. sektora razvrstanih prema NACE-u, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, proizvodnja, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, građevina, prijevoz i usluge skladištenja) mogu smatrati okolišno održivima i da se jednako tretiraju ako jednako pridonose jednom ili više okolišnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, a pritom ne nanose znatnu štetu drugim okolišnim ciljevima iz članaka 3. i 12 . Ipak, njihov potencijal da pridonesu tim okolišnim ciljevima može biti različit u različitim sektorima, što treba biti uzeto u obzir u kriterijima provjere . Tim se kriterijima međutim određene gospodarske djelatnosti unutar pojedinog sektora gospodarskog makrosektora ne smiju staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge djelatnosti istog sektora ako one u jednakoj mjeri pridonose okolišnim ciljevima , a pritom ne nanose znatnu štetu drugim okolišnim ciljevima iz članaka 3 . i 12 . [Am. 25] |
|
(27a) |
Okolišno održive djelatnosti nastaju iz tehnologija i proizvoda koji se razvijaju duž čitavog vrijednosnog lanca. Zbog toga bi se kriterijima tehničke provjere trebala uzeti u obzir uloga čitavog vrijednosnog lanca, od obrade sirovina do konačnog proizvoda i njegove faze otpada, u izvršavanju okolišno održivih djelatnosti. [Am. 26] |
|
(27b) |
Kako bi se izbjeglo narušavanje vrijednosnih lanaca koji dobro funkcioniraju, kriterijima za tehničku provjeru potrebno je uzeti u obzir da su okolišno održive djelatnosti moguće zbog tehnologija i proizvoda koje razvijaju razni gospodarski subjekti. [Am. 27] |
|
(28) |
Komisija bi pri utvrđivanju kriterija tehničke provjere trebala procijeniti potencijalne rizike tranzicije, te bi li donošenje tempo donošenja tih kriterija za okolišno održive djelatnosti imalo imao za posljedicu neupotrebljivost imovine ili nastanak neusklađenih poticaja te bi li imalo negativan utjecaj na likvidnost na financijskim tržištima. [Am. 28] |
|
(29) |
Kako bi se izbjegli opterećujući troškovi usklađivanja za gospodarske subjekte, Komisija bi trebala utvrditi kriterije tehničke provjere koji bi omogućili dostatnu pravnu jasnoću te koji bi trebali biti praktični, jednostavni za primjenu i provjerljivi u razumnim granicama troškova usklađivanja. |
|
(30) |
Kako bi se osiguralo da se ulaganja usmjere prema gospodarskim djelatnostima koje imaju najveći pozitivan učinak na okolišne ciljeve, Komisija bi trebala dati prednost utvrđivanju kriterija tehničke provjere za gospodarske djelatnosti koje imaju najveći potencijal pridonijeti okolišnim ciljevima. Kriterijima za provjeru trebali bi se uzeti u obzir ishodi projekata kako bi se olakšalo otkrivanje i razvoj novih tehnologija te vodilo računa o prilagodljivosti tih tehnologija. [Am. 29] |
|
(31) |
Trebalo bi utvrditi primjerene kriterije tehničke provjere za prometni sektor, uključujući mobilnu imovinu, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir cijeli životni ciklus tehnologija te da na prometni sektor, uključujući međunarodni pomorski promet, otpada približno 26 % ukupnih stakleničkih plinova u Uniji. U skladu s Akcijskim planom o financiranju održivog rasta (32) oko 30 % dodatnih godišnjih potreba ulaganja u održivi razvoj u Uniji odnosi se na prometni sektor, što uključuje povećanu elektrifikaciju ili prelazak na čišće načine prijevoza poticanjem alternativnih načina prijevoza i upravljanja prometom. [Am. 30] |
|
(32) |
Posebno je važno da Komisija tijekom priprema za izradu kriterija tehničke provjere obavi odgovarajuće konzultacije u skladu sa zahtjevima za bolju regulativu. U proces utvrđivanja i ažuriranja kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja trebalo bi uključiti relevantne dionike te uzeti u obzir znanstvene dokaze, socioekonomski učinak, najbolje prakse te postojeći rad i subjekte, posebno Platformu Komisije za kružno gospodarstvo i savjete stručnjaka s dokazanim znanjem i iskustvom u predmetnim područjima. U tu bi svrhu Komisija trebala uspostaviti platformu za održivo financiranje. Ta bi se platforma trebala sastojati od velikog broja stručnjaka iz javnog i privatnog sektora kako bi se osiguralo da se svi relevantni sektori uzmu u obzir . Među predstavnicima javnog sektora trebali bi biti zastupljeni stručnjaci iz Europske agencije za okoliš i nacionalnih agencija za zaštitu okoliša , europskih nadzornih tijela , Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje i Europske investicijske banke. Među stručnjacima iz privatnog sektora trebali bi biti zastupljeni predstavnici relevantnih dionika, uključujući sudionike na financijskom i nefinancijskom tržištu, predstavnike realnog gospodarstva, uključujući proizvođačku industriju, sveučilišta, istraživačke institute, udruge i organizacije. Platformi bi po potrebi trebalo dopustiti traženje savjeta od pojedinaca koji nisu članovi. Platforma bi Komisiju trebala savjetovati u pogledu izrade, analize i preispitivanja kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja , uključujući njihov potencijalni utjecaj na vrednovanje imovine koja se prije donošenja kriterija tehničke provjere smatrala zelenom imovinom održivom u skladu s postojećim tržišnim praksama. Platforma bi osim toga Komisiju trebala savjetovati o tome jesu li kriteriji tehničke provjere i pokazatelji prikladni za daljnju upotrebu u budućim inicijativama politike Unije u cilju olakšavanja održivih ulaganja. Platforma bi Komisiju trebala savjetovati o razvoju standarda za održivost i integriranih standarda za izvješćivanje za korporacije i sudionike na financijskom tržištu, uključujući revizijom Direktive 2013/34/EU. [Am. 31] |
|
(33) |
Komisiju bi za potrebe utvrđivanja zahtjeva iz ove Uredbe, a posebno utvrđivanja i ažuriranja prilagođenih detaljnih kriterija tehničke provjere i pokazatelja za različite gospodarske djelatnosti kojima se određuje što predstavlja znatan doprinos i značajnu štetu za okolišne ciljeve, trebalo ovlastiti da donese akte u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu podataka potrebnih za poštovanje obveze objavljivanja iz članka 4. stavka 3. i kriterija tehničke provjere iz članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2., članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi stručnjaci Europskog parlamenta i Vijeća sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. [Am. 32] |
|
(34) |
Kako bi se relevantnim subjektima ostavilo dovoljno vremena da se upoznaju s kriterijima za okolišno održive gospodarske djelatnosti iz ove Uredbe i pripreme za njihovu primjenu, obveze iz ove Uredbe trebale bi se početi primjenjivati za svaki okolišni cilj šest mjeseci nakon donošenja odgovarajućih kriterija tehničke provjere. |
|
(35) |
Primjena ove Uredbe trebala bi se redovito preispitivati , barem nakon dvije godine, kako bi se ocijenio napredak u izradi kriterija tehničke provjere i usklađenih pokazatelja za okolišno održive i okolišno štetne djelatnosti, primjena definicije okolišno održivog ulaganja ili ulaganja koje ima negativan učinak na okoliš te je li za provjeru poštovanja obveza potrebno uspostaviti dodatni mehanizam provjere. Pri preispitivanju trebalo bi ocijeniti i je li potrebno područje odredbe potrebne za proširivanje područja primjene ove Uredbe proširiti na ciljeve socijalne održivosti. Komisija bi do 31. ožujka 2020. trebala, prema potrebi, objaviti daljnje zakonodavne prijedloge o uspostavi mehanizma provjere usklađenosti. [Am. 33] |
|
(36) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe uvođenja jedinstvenih kriterija i pokazatelja za okolišno održive gospodarske djelatnosti oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 34] |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje I.
Predmet, područje primjene i definicije
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom se Uredbom određuju kriteriji za utvrđivanje je li gospodarska djelatnost okolišno održiva stupnja okolišnog učinka i održivosti gospodarske djelatnosti, za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja.
2. Ova se Uredba primjenjuje na sljedeće:
|
(a) |
mjere koje donose države članice ili Unija za utvrđivanje svih uvjeta za sudionike na financijskom tržištu za financijske proizvode ili korporativne obveznice koji se stavljaju na tržište unutar Unije kao okolišni okolišno održivi. |
|
(b) |
sudionike na financijskim tržištima koji unutar Unije nude financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili ulaganja sa sličnim obilježjima, i |
|
(ba) |
sudionike na financijskim tržištima koji nude financijske proizvode, osim u sljedećim slučajevima:
|
2.a Kriteriji iz članka 1. stavka 1. primjenjuju se na razmjeran način, uz izbjegavanje prekomjernog administrativnog opterećenja, i uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost sudionika na financijskom tržištu i kreditnih institucija s pomoću pojednostavljenih odredbi za male i jednostavne subjekte u skladu s odredbama iz članka 4. stavka 2.d.
2.b Kriteriji iz prvog stavka ovog članka mogu se primijeniti za svrhu spomenutu u istom stavku od strane poduzeća koja nisu navedena u članku 1. stavku 2. ili na dobrovoljnoj osnovi u vezi s drugim financijskim instrumentima osim onih utvrđenih u članku 2.,
2.c Komisija donosi delegirani akt u svrhu utvrđivanja informacija koje sudionici na financijskim tržištima podnose relevantnim nadležnim tijelima za potrebe stavka 2. točke (a) ovog članka. [Am. 35, 55, 59, 87 i 96]
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„okolišno održivo ulaganje” znači ulaganje kojim se financira jedna gospodarska djelatnost ili više njih koje se smatraju održivima na temelju ove Uredbe; |
|
(b) |
„sudionici na financijskim tržištima” znači sudionici na financijskim tržištima bilo koji od sudionika navedenih u nastavku, kako je definirano u članku 2. točki (a) [Komisijina Prijedloga uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341];
|
|
(ba) |
„izdavatelj” znači izdavatelj uvršten na burzu kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom (h) Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (33) i člankom 2. točkom (h) Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća (34); |
|
(c) |
„financijski proizvodi” znači financijski proizvodi upravljanje portfeljem, alternativnim investicijskim fondom, investicijskim osigurateljnim proizvodom, mirovinskim proizvodom, mirovinskim programom ili subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire te korporativnim obveznicama kako je definirano u članku 2. točki (j) [Komisijina Prijedloga uredbe o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341] , te izdanja iz Direktive 2003/71/EZ i Uredbe (EU)2017/1129) ; |
|
(ca) |
„okolišni pokazatelji” znači, minimalno, mjerenje potrošnje resursa, kao što su sirovine, energija, energija iz obnovljivih izvora i voda, učinka na usluge ekosustava, emisija, uključujući CO2, te učinka na biološku raznolikost, korištenje zemljišta i proizvodnju otpada na temelju znanstvenih dokaza i metodologije Komisije za procjenu životnog ciklusa te kako je utvrđeno u Okviru Europske komisije za praćenje kružnog gospodarstva (COM(2018)0029); |
|
(cb) |
„relevantno nacionalno nadležno tijelo” znači nadležno ili nadzorno tijelo ili tijela u državama članicama, kako je utvrđeno u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010, Uredbe (EU) br. 1093/2010 i Uredbe (EU) br. 1094/2010, koje je nadležno za kategoriju sudionika na financijskim tržištima koji podliježu obvezi objavljivanja informacija iz članka 4. ove Uredbe; |
|
(cc) |
„relevantno europsko nadzorno tijelo (ESA)” znači europsko nadzorno tijelo ili europska nadzorna tijela, kako je utvrđeno u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i/ili Uredbe (EU) br. 1095/2010, koje je nadležno za kategoriju sudionika na financijskim tržištima koji podliježu obvezi objavljivanja informacija iz članka 4. ove Uredbe; |
|
(d) |
„ublažavanje klimatskih promjena” znači proces zadržavanja procese, uključujući prijelazne mjere, potrebne za zadržavanje povećanja prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina predindustrijskog razdoblja te ulaganje napora da se to povišenje zadrži na 1,5 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju kako je utvrđeno Pariškim sporazumom ; |
|
(e) |
„prilagodba klimatskim promjenama” znači proces prilagodbe stvarnim i očekivanim klimatskim uvjetima promjenama i njihovim učincima; |
|
(f) |
„staklenički plinovi” znači staklenički plinovi kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (35); |
|
(g) |
„kružno gospodarstvo” znači zadržavanje vrijednosti i korištenje proizvoda, materijala i svih drugih resursa u gospodarstvu na najvišoj razini i što je dulje moguće , a time i smanjenje učinka na okoliš te smanjenje otpada, među ostalim primjenom hijerarhije otpada, kako je utvrđeno u članku 4. Direktive br. 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (36) , kao i smanjenje upotrebe resursa na temelju ključnih pokazatelja kružnog gospodarstva kako je utvrđeno u okviru za praćenje napretka prema kružnom gospodarstvu, pri čemu su obuhvaćene različite faze proizvodnje, potrošnje i gospodarenja otpadom ; |
|
(h) |
„onečišćenje” znači:
|
|
(i) |
„zdravi ekosustav” znači sustav koji je u dobrom fizikalnom, kemijskom i biološkom stanju ili dobre fizikalne, kemijske i biološke kvalitete i koji se može samoreproducirati ili samoobnavljati do postizanja ravnoteže uz očuvanje biološke raznolikosti ; |
|
(j) |
„energetska učinkovitost” znači učinkovitije korištenje energije u svim fazama energetskog lanca, od proizvodnje do konačne potrošnje; |
|
(k) |
„dobro stanje okoliša” znači dobro stanje okoliša kako je definirano u članku 3. stavku 5. Direktive 2008/56/EZ; |
|
(l) |
„morske vode” znači morske vode kako je definirano u članku 3. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ; |
|
(m) |
„površinske vode”, „kopnene vode”, „prijelazne vode” i „obalne vode” imaju isto značenje kao u članku 2. točkama 1., 3., 6. i 7. Direktive 2000/60/EZ (38). |
|
(n) |
„održivo gospodarenje šumama” znači korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u mjeri kojima se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, regenerativni kapacitet, vitalnost i njihov sadašnji i budući potencijal za ispunjenje relevantnih okolišnih, gospodarskih i socijalnih funkcija na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini te kojima se ne uzrokuje šteta drugim ekosustavima skladu s primjenjivim zakonodavstvom. [Am. 36, 88 i 89] |
Poglavlje II.
Okolišno održive gospodarske djelatnosti
Članak 3.
Kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti
Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost okolišno je održiva ako je u skladu sa svim sljedećim kriterijima:
|
(a) |
gospodarska djelatnost znatno pridonosi jednom okolišnom cilju ili više njih, a koji su utvrđeni u članku 5. u skladu s člancima od 6. do 11.; |
|
(b) |
gospodarska djelatnost ne šteti znatno nijednom okolišnom cilju utvrđenom u članku 5. u skladu s člankom 12.; |
|
(c) |
gospodarska djelatnost obavlja se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u članku 13.; |
|
(d) |
gospodarska djelatnost u skladu je s kriterijima tehničke provjere donesenima ako ih je Komisija donijela na temelju usklađenih pokazatelja s pomoću kojih se na razini poduzeća ili planiranja mjeri učinak održivosti koji pripada toj gospodarskoj djelatnosti i u skladu s člankom 6 stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2. [Am. 37] |
Članak 3.a
Kriteriji za gospodarske djelatnosti sa znatnim negativnim učinkom na okoliš
Komisija do 31. prosinca 2021. provodi procjenu učinka posljedica revizije ove Uredbe kako bi proširila okvir za održiva ulaganja s okvirom koji se upotrebljava za određivanje kriterija o tome kada i kako gospodarska djelatnost ima znatan negativan utjecaj na održivost. [Am. 38]
Članak 4.
Primjena kriterija za okolišno održive gospodarske određivanje stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti i sukladnost s njima
1. Države članice i Unija primjenjuju kriterije za određivanje okolišno održivih stupnja okolišne održivosti gospodarskih djelatnosti utvrđene utvrđenog u članku 3. za mjere za utvrđivanje svih zahtjeva u pogledu održivosti za sudionike na tržištu za financijske proizvode ili korporativne obveznice koji se stavljaju na tržište kao „okolišno održivi”.
2. Sudionici na financijskim tržištima koji nude financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili kao ulaganja sa sličnim obilježjima objavljuju informacije o tome kako se i u kojoj mjeri kriteriji za okolišno održive gospodarske djelatnosti ili korporativne obveznice objavljuju relevantne informacije koje im omogućuju utvrditi mogu li se proizvodi koje nude smatrati okolišno održivim ulaganjima u skladu s kriterijima iz članka 3. primjenjuju na utvrđivanje okolišne održivosti ulaganja. Ako sudionici na financijskim tržištima smatraju da bi se gospodarska djelatnost koja ne zadovoljava kriterije za koju kriteriji tehničke provjere utvrđene u skladu s ovom Uredbom ili za koju kriteriji tehničke provjere još nisu utvrđeni, trebala smatrati okolišno održivom, o tome mogu obavijestiti Komisiju. još nisu utvrđeni trebala smatrati okolišno održivom, o tome obavješćuju Komisiju. Komisija, prema potrebi, obavješćuje Platformu za održivo financiranje iz članak 15. o takvim zahtjevima sudionika na financijskim tržištima. Sudionici na financijskim tržištima ne smiju nuditi financijske proizvode kao okolišno održiva ulaganja ili ulaganja sa sličnim obilježjima ako ti proizvodi nisu klasificirani kao okolišno održivi.
2.a Države članice u bliskoj suradnji s relevantnim europskim nadzornim tijelom prate informacije iz stavka 2. Sudionici na financijskim tržištima dužni su o njima izvijestiti relevantno nadležno nacionalno tijelo koje ih bez odgode priopćava relevantnom europskom nadzornom tijelu. Kada god relevantno nacionalno nadležno tijelo ili relevantno europsko nadzorno tijelo iskaže nesuglasnost s podnesenim informacijama iz stavaka 2. i 2.a, sudionici na financijskim tržištima dužni su preispitati i ispraviti objavljene informacije.
2.b Objavljivanje informacija iz članka 4. u skladu je s načelima poštenih, jasnih i neobmanjujućih informacija iz Direktive 2014/65/EU i Direktive (EU) 2016/97 te s ovlastima u pogledu intervencija iz članka 4. stavka 2.c, koje su u skladu s onima iz Uredbe br. 600/2014.
2.c Zahtjevi u pogledu objavljivanja koji su propisani [Ured za publikacije: unijeti upućivanje na Uredbu o objavljivanju podataka o održivim ulaganjima i rizicima za održivost te o izmjeni Direktive (EU) 2016/2341] ne propisuju se ovom Uredbom;
2.d Mala i jednostavna poduzeća iz članka 2. stavaka 2.b i 2.c podliježu pojednostavljenim odredbama.
3. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte radi dopune stavka stavaka 2 , 2.a i 2.b . kojom navodi podatke potrebne za usklađivanje s tim stavkom stavcima, uključujući popis ulaganja koja imaju slične karakteristike kao i održiva ulaganja te relevantne kvalifikacijske pragove za svrhe stavka 2 , uzimajući u obzir dostupnost relevantnih informacija i kriterije tehničke provjere utvrđene u skladu s ovom Uredbom. Ti podaci ulagačima omogućuju da utvrde:
|
(a) |
postotak udjela koji se odnose na poduzeća u različitim poduzećima koja obavljaju okolišno održive gospodarske djelatnosti; |
|
(b) |
postotni dio ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti, u odnosu na sve gospodarske djelatnosti. |
|
(ba) |
relevantne definicije malih i jednostavnih poduzeća iz članka 2.b, kao i pojednostavljene odredbe koje se primjenjuju na te subjekte. |
3.a Sudionici na financijskim tržištima objavljuju informacije iz stavka 3. točaka (a) i (b). [Am. 39]
4. Komisija donosi delegirani akt u skladu sa stavkom 3. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020. Komisija može izmijeniti taj delegirani akt, posebno s obzirom na izmjene delegiranih akata donesenima u skladu s člankom 6. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2.
Članak 4.a
Nadzor tržišta
1. U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbom (EU) br. 1094/2010, Uredbom (EU) br. 1095/2010, odgovarajuće europsko nadzorno tijelo prati tržište za financijske proizvode iz članka 1. ove Uredbe, koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u Uniji.
2. Nadležna tijela prate tržište za financijske proizvode koji se stavljaju na tržište, distribuiraju ili prodaju u njihovoj državi članici ili iz nje.
3. U skladu s člankom 9. stavkom 5. uredbi (EU) br. 1093/2010, br. 1094/2010, br. 1095/2010, nadležno europsko nadzorno tijelo može, u slučaju kršenja ove Uredbe od strane subjekata iz članka 1., unutar Unije privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju financijskih proizvoda iz članka 1.;
zabrana ili ograničenje iz članka 3. mogu se primijeniti u okolnostima koje određuje nadležno europsko nadzorno tijelo ili biti podložni iznimkama koje određuje to tijelo.
4. Kada se poduzima mjera prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo osigurava da ta mjera:
|
(a) |
nema štetan učinak na učinkovitost financijskih tržišta ili na ulagače koji je neproporcionalan koristima te mjere i |
|
(b) |
ne stvara rizik regulatorne arbitraže; |
Ako je nadležno tijelo, ili više njih, poduzelo mjeru prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo može poduzeti neku od mjera iz stavka 1.
5. Prije odlučivanja o poduzimanju mjera prema ovom članku, nadležno europsko nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela o mjeri koju predlaže.
6. Nadležno europsko nadzorno tijelo preispituje zabranu ili ograničenje izrečeno prema stavku 1. u odgovarajućim vremenskim razdobljima, a najmanje svaka tri mjeseca. Ako se zabrana ili ograničenje ne obnove nakon razdoblja od tri mjeseca, ono prestaje važiti.
7. Mjere koje nadležno europsko nadzorno tijelo donosi u skladu s ovim člankom imaju prednost pred bilo kakvim prethodnim mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo. [Am. 40]
Članak 5.
Okolišni Ciljevi održivosti
Za 1. Za potrebe ove Uredbe, okolišni ciljevi su sljedeći:
|
(1) |
ublažavanje klimatskih promjena; |
|
(2) |
prilagodba klimatskim promjenama; |
|
(3) |
održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa; |
|
(4) |
prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje uključujući sprečavanje nastanka otpada i recikliranje povećanje korištenja sekundarnih sirovina ; |
|
(5) |
sprečavanje i kontrola onečišćenja; |
|
(6) |
zaštita biološke raznolikosti i zdravih ekosustava i obnova narušenih ekosustava . |
1.a Ciljevi utvrđeni u prvom stavku mjere se usklađenim pokazateljima, analizom životnog ciklusa i znanstvenim kriterijima i moraju se ispuniti uz jamčenje da predstavljaju razmjeran odgovor na nadolazeće okolišne izazove. [Am. 41]
Članak 6.
Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena ako ta djelatnost znatno pridonosi stabilizaciji koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja sprečava opasno antropogeno uplitanje u klimatski sustav izbjegavanjem ili smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili povećavanjem uklanjanja stakleničkih plinova s pomoću bilo kojeg od sljedećih sredstava, među ostalim putem procesnih ili proizvodnih inovacija:
|
(a) |
proizvodnja, čuvanje , distribucija ili korištenje obnovljive energije ili klimatski neutralne energija (uključujući ugljično neutralnu energiju), u skladu s Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, uključujući inovativnu tehnologiju s potencijalom za znatne uštede u budućnosti ili potrebnim jačanjem mreže; |
|
(b) |
poboljšana energetska učinkovitost u svim sektorima, osim proizvodnje energije uz upotrebu krutih fosilnih goriva, i u svim fazama energetskog lanca kako bi se smanjila potrošnja primarne i krajnje energije ; |
|
(c) |
povećanje čiste ili klimatski neutralne mobilnosti; |
|
(d) |
prelazak na korištenje okolišno održivih obnovljivih materijala ili njihovo povećano korištenje na temelju procjene cijelog životnog ciklusa i zamjene posebno fosilnih materijala, čime se postiže kratkoročna ušteda emisija stakleničkih plinova ; |
|
(e) |
povećanje upotrebe ekološki sigurnog hvatanja i upotrebe ugljika te upotrebe tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika kojima se ostvaruje neto smanjenje emisija ; |
|
(f) |
postupno obustavljanje antropogenih emisija stakleničkih plinova, među ostalim iz fosilnih goriva; |
|
(fa) |
povećanje uklanjanja CO2 iz atmosfere i njegovo skladištenje u prirodnim ekosustavima, na primjer pošumljavanjem, obnovom šuma i regenerativnom poljoprivredom; |
|
(g) |
uspostavljanje energetske infrastrukture potrebne za dekarbonizaciju energetskih sustava; |
|
(h) |
proizvodnja čistih i učinkovitih goriva iz obnovljivih ili ugljično neutralnih izvora. |
2. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirane akte radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi ublažavanju klimatskih promjena; Ti kriteriji tehničke provjere uključuju pragove za aktivnosti ublažavanja u skladu s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na razinu koja je znatno niža od 2 oC iznad razina predindustrijskog razdoblja te uz ulaganje napora da ga se zadrži na 1,5 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju kako je utvrđeno Pariškim sporazumom; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja , za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. |
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere na temelju pokazatelja iz stavka 2. u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020.[Am. 42, 66 i 99]
Članak 7.
Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost znatno pridonosi smanjenju negativnih učinaka trenutačnih i očekivanih budućih klimatskih uvjeta ili sprečava povećanje negativnih učinaka klimatskih promjena ili ih preusmjerava, na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
sprečavanjem ili smanjenjem negativnih učinaka koje na gospodarsku djelatnost imaju klimatske promjene koje su određene lokacijom ili kontekstom, što se procjenjuje i prioritizira primjenom dostupnih klimatskih predviđanja; |
|
(b) |
sprečavanjem ili smanjenjem negativnih učinaka koje na prirodni i izgrađeni okoliš u kojem se obavlja gospodarska djelatnost imaju klimatske promjene, što se procjenjuje i prioritizira primjenom dostupnih klimatskih predviđanja i studija o ljudskom utjecaju na klimatske promjene . |
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi prilagodbi klimatskim promjenama; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. [Am. 43] |
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 31. prosinca 2019. kako bi osigurala početak njegove primjene od 1. srpnja 2020.
Članak 8.
Znatan doprinos održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi održivom korištenju i zaštiti vodnih tijela i morskih resursa voda ako znatno pridonosi dobrom stanju voda, među ostalim kopnenih površinskih slatkih voda, prijelaznih voda estuarija i obalnih voda, ili dobrom stanju okoliša morskih voda ako se u sklopu te djelatnosti poduzimaju odgovarajuće mjere za obnovu, zaštitu ili očuvanje biološke raznolikosti, produktivnosti, otpornosti, vrijednosti i općeg zdravlja morskog ekosustava te životnih uvjeta zajednica koje o njima ovise , na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
zaštita vodenog okoliša , uključujući vodu za kupanje (priobalne riječne vode i morske vode) od nepovoljnih učinaka ispuštanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda osiguravanjem odgovarajućeg prikupljanja i pročišćavanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda , uključujući plastiku, u skladu s člancima 3., 4., 5. i 11. Direktive Vijeća 91/271/EEZ (39) ili u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u Direktivi 2010/75/EU ; |
|
(aa) |
zaštita vodenog okoliša od negativnih učinaka emisija i ispuštanja u more u skladu s konvencijama u okviru IMO-a poput MARPOL-a te konvencijama koje nisu obuhvaćene MARPOL-om kao što su Konvencija o upravljanju balastnim vodama i regionalne konvencije o morima; |
|
(b) |
zaštita zdravlja ljudi od štetnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode za piće osiguravanjem da je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama, parazita i tvari koje predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te , provjera da ispunjava minimalni zahtjev naveden u dijelovima A i B Priloga I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ (40) te poboljšanje pristupa čistoj pitkoj vodi za građane; |
|
(c) |
crpljenje vode u skladu s ciljem dobrog kvantitativnog stanja, kako je definirano u tablici 2.1.2. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ; |
|
(d) |
poboljšanje upravljanja vodama i učinkovitosti korištenja vode, olakšavanje ponovnog korištenja vode , sustavi upravljanja oborinskim vodama ili bilo koja druga djelatnost koja kojom se štiti ili poboljšava kvalitetu kvaliteta i kvantiteta vodnih tijela Unije u skladu s Direktivom 2000/60/EZ; |
|
(e) |
osiguravanje održive uporabe usluga morskih ekosustava ili pridonošenjem dobrom stanju okoliša morskih voda, kako je utvrđeno na temelju kvalitativnih deskriptora utvrđenih u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ, a kako je detaljnije navedeno u Odluci Komisije (EU) 2017/848 (41). |
2. Komisija u skladu s člankom 16. donosi delegirani akt radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja , za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. |
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2022. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2022.[Am. 44]
Članak 9.
Znatan doprinos kružnom gospodarstvu te sprječavanju , uključujući sprečavanje nastanka otpada i recikliranju povećanje korištenja sekundarnih sirovina
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi prelasku na kružno gospodarstvo te sprečavanju , uključujući sprečavanje nastanka otpada , ponovnu uporabu i recikliranju recikliranje, pri čemu je pokriven cijeli životni ciklus proizvoda ili gospodarske djelatnosti u različitim fazama proizvodnje, potrošnje i na kraju uporabe ako ta djelatnost , u skladu s pravnom stečevinom EU-a, znatno pridonosi tom okolišnom cilju na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
poboljšanje učinkovitog korištenja sirovina i resursa u proizvodnji, među ostalim smanjenjem korištenja primarne sirovine i sve većim korištenjem nusproizvoda i sekundarnih sirovina, čime se podupire prestanak postupaka obrade otpada; |
|
(b) |
povećanje trajnosti, mogućnosti popravka, nadogradnje ili ponovne uporabe proizvoda; osmišljavanje, proizvodnja i povećanje uporabe proizvoda koji su resursno učinkoviti , trajni (među ostalim u pogledu životnog vijeka i odsustva planiranog zastarijevanja) , mogu se popravljati, ponovno upotrebljavati i nadograđivati ; |
|
(c) |
povećanje osmišljavanje proizvoda iz otpada i povećanje mogućnosti ponovne uporabe i recikliranja proizvoda, uključujući pojedinačne materijale sadržane u proizvodima, među ostalim zamjenom ili smanjenom uporabom proizvoda i materijala koji se ne mogu reciklirati; |
|
(d) |
smanjenje udjela opasnih tvari i zamjena posebno zabrinjavajućih tvari u materijalima i proizvodima u skladu s usklađenim pravnim zahtjevima utvrđenima na razini Unije, a osobito s odredbama utvrđenima zakonodavstvom EU-a o jamčenju sigurnog upravljanja tvarima, materijalima i proizvodima te otpadom ; |
|
(e) |
produženje uporabe proizvoda, među ostalim povećanjem ponovne uporabe, ponovne proizvodnje, nadogradnje, popravka, i dijeljenja proizvoda među potrošačima; |
|
(f) |
povećanje uporabe sekundarnih sirovina i njihove kvalitete, među ostalim visokokvalitetnim recikliranjem otpada; |
|
(g) |
smanjenje stvaranja otpada , uključujući stvaranja otpada u postupcima povezanim s industrijskom proizvodnjom, vađenjem minerala, proizvodnjom, građenjem i rušenjem ; |
|
(h) |
povećanje pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje otpada u skladu s hijerarhijom otpada ; |
|
(ha) |
povećanje razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom koja je potrebna za sprečavanje, ponovnu uporabu i recikliranje; |
|
(i) |
izbjegavanje spaljivanja , odlaganja i odlaganja otpada na odlagališta u skladu s hijerarhijom otpada; |
|
(j) |
izbjegavanje , smanjenje i čišćenje otpada i drugih onečišćenja , uključujući sprečavanje i smanjenje morskog otpada, uzrokovanih nepropisnim gospodarenjem otpadom. |
|
(ja) |
smanjenje nastanka otpada od hrane u primarnoj proizvodnji, u preradi i proizvodnji, u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, u restoranima i na mjestima na kojima se poslužuje hrana te u kućanstvima; |
|
(k) |
učinkovito korištenje prirodnih izvora energije , sirovina, vode i zemljišta; |
|
(ka) |
poticanje biogospodarstva uz pomoć održivog korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju materijala i proizvoda. |
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se na temelju Komisijinih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi kružnom gospodarstvu te sprječavanju nastanka otpada i recikliranju; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se na temelju Komisijinih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. |
3. Komisija na temelju svojih pokazatelja kružnog gospodarstva utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2021. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2021.[Am. 45]
Članak 10.
Znatan doprinos sprečavanju i kontroli onečišćenja
1. Smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi sprečavanju i kontroli onečišćenja ako ta djelatnost pridonosi visokoj razini zaštite znatno doprinosi zaštiti okoliša od onečišćenja preko na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla koja nisu emisije stakleničkih plinova; |
|
(b) |
poboljšanje razine kvalitete zraka, vode ili tla u područjima u kojima se obavlja gospodarska djelatnost uz istovremeno maksimalno smanjivanje negativnih učinaka i rizika za zdravlje ljudi i okoliš; |
|
(c) |
smanjenje znatnih štetnih učinaka proizvodnje i upotrebe kemikalija na zdravlje ljudi i okoliš. |
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi sprečavanju i kontroli onečišćenja; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere, za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. |
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2021. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2021.[Am. 46]
Članak 11.
Znatan doprinos zaštiti biološke raznolikosti i zdravih ekosustava ili obnovi narušenih ekosustava
1. Za potrebe ove Uredbe, smatra se da gospodarska djelatnost znatno pridonosi biološkoj raznolikosti i zdravom ekosustavu ili obnovi narušenog ekosustava ako ta djelatnost znatno pridonosi uslugama za zaštitu, očuvanje zaštiti , očuvanju i poboljšanje poboljšanju ili obnovi biološke raznolikosti i usluga ekosustava u skladu s relevantnim zakonodavnim i nezakonodavnim instrumentima Unije, na bilo koji od sljedećih načina:
|
(a) |
očuvanje mjere očuvanja prirode (stanište, vrste); zaštita, obnova radi održavanja ili obnove prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore tako da se održava povoljno stanje očuvanosti , i radi postizanja odgovarajućih populacija prirodno prisutnih vrsta te mjera za zaštitu , obnovu i poboljšanje stanja ekosustava i njihove sposobnosti pružanja usluga; |
|
(b) |
održivo gospodarenje zemljištem, uključujući odgovarajuću zaštitu biološke raznolikosti tla; neutralnost degradacije zemljišta; potpora za zbrinjavanje onečišćenih lokacija; |
|
(c) |
održiva poljoprivredna praksa, uključujući onu kojom se pridonosi zaustavljanju ili sprečavanju krčenja šuma i gubitka staništa; |
|
(d) |
održivo gospodarenje šumama uzimajući u obzir Uredbu EU-a o drvu, Uredbu EU-a o LULUCF-u, Direktivu EU-a o energiji iz obnovljivih izvora i primjenjivo nacionalno zakonodavstvo, koje je u skladu s time i zaključcima ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (MCPFE) . |
2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 16. radi:
|
(a) |
dopune stavka 1. kojom se na temelju pokazatelja utvrđuju kriteriji tehničke provjere za utvrđivanje pod kojim se uvjetima za određenu gospodarsku djelatnost smatra, za potrebe ove Uredbe, da znatno pridonosi zaštiti biološke raznolikosti i zdravih ekosustava ili obnovi narušenih ekosustava ; |
|
(b) |
dopune članka 12. kojom se utvrđuju kriteriji tehničke provjere na temelju pokazatelja , za svaki relevantni okolišni cilj, za utvrđivanje smatra li se, za potrebe ove Uredbe, da gospodarska djelatnost za koju su kriteriji provjere na temelju pokazatelja utvrđeni u skladu s točkom (a) ovog stavka znatno šteti jednom od tih ciljeva ili više njih. [Am. 47] |
3. Komisija utvrđuje kriterije tehničke provjere iz stavka 2. zajedno u jednom delegiranom aktu, uzimajući u obzir zahtjeve navedene u članku 14.
4. Komisija donosi delegirani akt iz stavka 2. do 1. srpnja 2022. kako bi osigurala početak njegove primjene od 31. prosinca 2022.
Članak 12.
Znatna šteta za okolišne ciljeve
Za 1. Za potrebe članka 3. točke (b), uzimajući u obzir njezin cijeli životni ciklus, smatra se da gospodarska djelatnost znatno šteti:
|
(a) |
ublažavanju klimatskih promjena ako ta djelatnost dovodi do znatne emisije stakleničkih plinova; |
|
(b) |
prilagodbi klimatskim promjenama ako ta djelatnost dovodi do porasta negativnog učinka postojećih i očekivanih klimatskih uvjeta na prirodni i izgrađeni okoliša u kojem se ta djelatnost obavlja i izvan njega; |
|
(c) |
održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa ako ta djelatnost znatno šteti dobrom stanju voda u Uniji, uključujući slatke vode, prijelazne vode i obalne vode ili dobrom stanju okoliša morskih voda Unije u skladu s direktivama 2000/60/EZ i 2008/56/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike ; |
|
(d) |
kružnom gospodarstvu te sprečavanju nastanka otpada i recikliranju ako ta djelatnost izravno ili neizravno dovodi do znatne neučinkovitosti u korištenju materijala u jednoj ili više faza i resursa, kao što su neobnovljiva energija, sirovine, voda i zemljište, u različitim fazama životnog ciklusa proizvoda, uključujući neučinkovitosti povezane s obilježjima osmišljenima u cilju ograničavanja životnog vijeka proizvoda i uključujući trajnost, mogućnost popravka, nadogradnje, ponovne uporabe ili recikliranja proizvoda; ili ako ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja stvaranja, spaljivanja ili odlaganja otpada; |
|
(e) |
sprečavanju i kontroli onečišćenja ako ta djelatnost dovodi do znatnog povećanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, vodu i zemlju u usporedbi sa stanjem prije početka obavljanja te djelatnosti; |
|
(f) |
zdravim ekosustavima ako ta djelatnost znatno šteti dobrom stanju i otpornosti ekosustava , uključujući biološku raznolikost i korištenje zemljišta . |
1.a Pri ocjenjivanju gospodarske djelatnosti u odnosu na kriterije (a) do (f) u obzir se uzimaju učinci na okoliš same djelatnosti, kao i učinci proizvoda i usluga koji proizlaze iz te djelatnosti tijekom cijelog životnog ciklusa i, ako je potrebno, duž cijelog vrijednosnog lanca. [Am. 48 i 101]
Članak 13.
Minimalne zaštitne mjere
Minimalne zaštitne mjere iz članka 3. točke (c) postupci su koje provodi poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost u cilju osiguranja poštivanja načela i prava iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije rada smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća i vodećih načela Ujedinjenih naroda o temeljnim načelima poslovanju i ljudskim pravima na radu, , uključujući načela i to: promatra se pravo na nepodvrgavanje prisilnom radu, na slobodu udruživanja, pravo radnika na organiziranje, pravo na kolektivno pregovaranje, na jednake plaće za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti, prava iz osam temeljnih konvencija utvrđenih u deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na nediskriminaciju u mogućnosti i jednako postupanje u pitanjima zapošljavanja i rada radu te pravo na nepodvrgavanje dječjem radu Međunarodnoj povelji o temeljnim pravima.
Komisija do 31. prosinca 2021. provodi procjenu učinka posljedica i primjerenosti revizije ove Uredbe kako bi se uzela u obzir usklađenost s ostalim minimalnim zaštitnim mjerama koje mora poštovati poduzeće koje obavlja gospodarsku djelatnost kako bi se utvrdilo da se ta gospodarska djelatnost može smatrati okolišno održivom.
Komisija je ovlaštena delegiranim aktom dopuniti ovaj članak radi određivanja kriterija na temelju kojih se utvrđuje poštuju li se zahtjevi iz ovog članka. Prilikom izrade delegiranog akta iz ovog članka Komisija razmatra načela navedena u stavcima 1. i 2. Komisija donosi taj delegirani akt do 31. prosinca 2020. [Am. 49, 70, 72 i 93]
Članak 14.
Zahtjevi za kriterije za tehnički pregled
1. Kriteriji za tehnički pregled doneseni u skladu s člankom 6 stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2.:
|
(-a) |
temeljeni su na usklađenim pokazateljima kojima se mjeri učinak na okoliš, uz korištenje usklađene procjene životnog ciklusa; |
|
(a) |
sadržavaju prepoznavanje najrelevantnijih potencijalnih doprinosa određenom okolišnom cilju, uzimajući u obzir ne samo kratkoročne, nego i dugoročne učinke određene gospodarske djelatnosti; |
|
(b) |
sadržavaju određivanje minimalnih zahtjeva koje je potrebno ispuniti kako bi se izbjegla znatna šteta za bilo koji od odgovarajućih okolišnih ciljeva; |
|
(c) |
kvalitativni su ili kvantitativni ili oboje i sadržavaju pragove ako je to moguće; |
|
(d) |
prema potrebi, temeljeni su na Unijinim sustavima označivanja i certificiranja, Unijinim metodologijama za procjenu ekološkog otiska te Unijinim sustavima statističke klasifikacije te se njima uzima u obzir sve relevantno postojeće zakonodavstvo Unije; uz priznanje nadležnosti država članica; |
|
(e) |
temeljeni su na nepobitnim znanstvenim dokazima te se njima uzimaju u obzir, ako je to relevantno, načela na načelu opreznosti iz članka 191. UFEU-a; |
|
(f) |
uzimaju u obzir utjecaj na okoliš same gospodarske djelatnosti te proizvoda i usluga te gospodarske djelatnosti, posebno u pogledu tijekom cijelog životnog ciklusa i po potrebi duž cijelog vrijednosnog lanca, uz razmatranje proizvodnje od obrade sirovina do konačnog proizvoda , korištenja i kraja životnog vijeka i recikliranja ; |
|
(fa) |
uzimaju u obzir troškove nedjelovanja na temelju Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015. – 2030.; |
|
(g) |
uzimaju u obzir prirodu i veličinu gospodarskih djelatnosti te činjenicu da djelatnost može biti u prijelazu na održivu konfiguraciju i/ili operaciju, kroz istraživačke i inovacijske projekte, posebne rokove i modele tog prijelaza ; |
|
(h) |
uzimaju u obzir mogući učinak na likvidnost tržišta, rizik od toga da određena imovina postane neupotrebljiva kao rezultat pravnih promjena i gubitka vrijednosti zbog prelaska na održivije gospodarstvo te rizik od stvaranja neusklađenih poticaja; |
|
(ha) |
lako se primjenjuju i ne iziskuju nepotrebno administrativno opterećenje sa stajališta usklađenosti. |
|
(i) |
obuhvaćaju sve relevantne gospodarske djelatnosti u određenom sektoru ekonomskom makrosektoru i osiguravaju da se prema tim djelatnostima jednako postupa u pogledu njihovih rizika održivosti ako jednako pridonose jednom okolišnom cilju ili više njih , te ako ne nanose znatnu štetu drugim ekološkim ciljevima iz članaka 3. i 12. , kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja; |
|
(j) |
određeni su tako da bi se olakšalo utvrđivanje usklađenosti s tim kriterijima kad god je to moguće. |
2. Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju i kriterije koji se temelje na pokazateljima za djelatnosti povezane s prelaskom na čistu energiju prema nultoj stopi emisija stakleničkih plinova , posebno energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, ako oni znatno pridonose bilo kojem okolišnom cilju.
2a. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se djelatnosti proizvodnje energije koje upotrebljavaju kruta fosilna goriva ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
2b. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se gospodarske djelatnosti koje pridonose učinku zaključavanja visokih emisija ugljika ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
2c. Kriterijima tehničke provjere osigurava se da se djelatnosti proizvodnje energije koje proizvode neobnovljivi otpad ne smatraju održivim gospodarskim djelatnostima.
3. Kriteriji tehničke provjere iz stavka 1. obuhvaćaju i kriterije za djelatnosti povezane s prelaskom na čistu ili klimatski neutralnu mobilnost, uključujući alternativnim načinom prijevoza, mjere učinkovitosti i alternativna goriva, ako oni znatno pridonose bilo kojem okolišnom cilju.
3.a Ako se dokaže da je veći dio poduzeća koja provode posebnu gospodarsku djelatnost uključen u proces u smjeru pretvaranja te djelatnosti u održivu djelatnost, kriteriji za provjeru mogu to uzeti u obzir. Takav smjer može se dokazati stalnim naporima u području istraživanja i razvoja, projektima velikih ulaganja u nove i ekološki održivije tehnologije ili konkretnim prijelaznim planovima barem u ranim fazama provedbe.
4. Komisija redovito revidira kriterije za pregled iz stavka 1. i, prema potrebi, izmjenjuje delegirane akte donesene u skladu s ovom Uredbom, u skladu sa znanstvenim i tehnološkim napretkom. [Am. 50, 73, 74, 75 i 104]
Članak 15.
Platforma za održivo financiranje
1. Komisija osniva platformu za održivo financiranje sastavljenu čiji sastav osigurava ravnotežu, širok raspon stajališta i ravnopravnost spolova. Sastavlja se, na uravnotežen način, od predstavnika sljedećih skupina :
|
(a) |
predstavnika sljedećih organizacija :
|
|
(b) |
stručnjaka koji zastupaju relevantne privatne dionike , uključujući financijske i nefinancijske sudionike na tržištu i poslovne sektore koji predstavljaju relevantne industrije, |
|
(ba) |
stručnjaka koji predstavljaju civilno društvo, uz stručnost u području ekoloških, socijalnih, radnih i upravljačkih pitanja. |
|
(c) |
stručnjaka koji djeluju u svoje ime s dokazanim znanjem predstavljaju akademsku zajednicu, uključujući sveučilišta, istraživačke institute i iskustvom u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom skupine za strateško promišljanje, uz stručno znanje na svjetskoj razini . |
1.a Stručnjaci iz točaka (b) i (c) imenuju se u skladu s člankom 237. Financijske uredbe te posjeduju dokazano znanje i iskustvo u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom, posebno u pogledu održivosti u financijskom sektoru.
1.b Europski parlament i Vijeće obavješćuju se pravovremeno o postupku odabira stručnjaka za Platformu.
2. Platforma za održivo financiranje:
|
(-a) |
savjetuje Komisiju o uspostavi usklađenih pokazatelja iz članka 14. stavka 1(-a) i o mogućoj potrebi za ažuriranjem tih pokazatelja; pritom uzima u obzir rad relevantnih subjekata i inicijativa Unije, posebno Okvira za praćenje kružnog gospodarstva. |
|
(a) |
savjetuje Komisiju o kriterijima tehničke provjere iz članka 14. i o mogućoj potrebi za ažuriranjem tih kriterija; |
|
(b) |
analizira učinak kriterija tehničke provjere koji se temelje na podacima i znanstvenim istraživanjima kad god su dostupni u smislu mogućih troškova i koristi njihove primjene; |
|
(c) |
zaprima i analizira zahtjeve dionika za razvoj ili reviziju kriterija tehničke provjere za određenu gospodarsku djelatnost , na temelju podataka i znanstvenih istraživanja kad god su dostupni; zaključci tih analiza pravovremeno se objavljuju na internetskim stranicama Komisije; |
|
(d) |
savjetuje na njihov zahtjev savjetuje Komisiju ili Europski parlament o primjerenosti kriterija tehničke provjere moguće daljnje uporabe; |
|
(da) |
u suradnji s EFRAG-om savjetuje Komisiju u pogledu razvoja standarda za obračun održivosti i integriranih standarda izvješćivanja za poduzeća i sudionike na financijskim tržištima, među ostalim revizijom Direktive 2013/34/EU. |
|
(e) |
prati i redovito izvješćuje Komisiju o tokovima trendovima na razini EU-a i država članica u pogledu tokova kapitala od gospodarskih djelatnosti koje imaju negativan učinak na održivost okoliša prema održivim ulaganjima na temelju podataka i znanstvenih istraživanja kad god su dostupni ; |
|
(f) |
savjetuje Komisiju o mogućoj potrebi izmjene ove Uredbe , posebno u pogledu relevantnosti i kvalitete podataka i načina smanjenja administrativnog opterećenja . |
|
(fa) |
pridonosi evaluaciji i razvoju propisa i politika o održivim financijama, uključujući pitanja usklađenosti politika; |
|
(fb) |
pomaže Komisiji pri utvrđivanju mogućih socijalnih ciljeva. |
2.a Platforma pri obavljanju tih zadaća s dužnom pažnjom razmatra odgovarajuće podatke i relevantna znanstvena istraživanja. Ona može provoditi javna savjetovanja kako bi prikupila stajališta dionika o posebnim pitanjima u okviru svojeg mandata.
3. Platformom za održive financije predsjeda Komisija , a sastavljena je u skladu s horizontalnim pravilima Komisije za stručne skupine. Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje analize, rasprave, izvješća i zapisnike u pogledu Platforme. [Am. 51]
Članak 16.
Izvršavanje ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. stavka 2 . Odlukom o opozivu prestaju delegirane ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. U okviru pripreme delegiranih akata Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja i procjene predloženih političkih opcija.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen u skladu s člankom 4. stavkom 3., člankom 6. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2., člankom 8. stavkom 2., člankom 9. stavkom 2., člankom 10. stavkom 2. i člankom 11. stavkom 2 ., člankom 12. stavkom 2. i člankom 13. stavkom 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće na njega ne ulože prigovor u razdoblju od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako i Europski parlament i Vijeće prije isteka tog roka obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. [Am. 52]
POGLAVLJE III.
Završne odredbe
Članak 17.
Revizijska klauzula
1. Do 31. prosinca 2021. i nakon toga svake tri godine Komisija objavljuje izvješće o primjeni i učinku ove Uredbe. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:
|
(a) |
napredak u provedbi ove Uredbe s obzirom na razvoj kriterija tehničke provjere okolišno održivih gospodarskih djelatnosti koji se temelje na pokazateljima ; |
|
(b) |
moguću potrebu izmjene kriterija i popisa pokazatelja koji su utvrđeni u ovoj Uredbi za određivanje je li određena gospodarska djelatnost okolišno održiva koji su utvrđeni u ovoj Uredbi u cilju poticanja inovacija i održive tranzicije; |
|
(c) |
primjerenost proširenja područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili drugi ciljevi održivosti, posebno socijalni ciljevi; |
|
(d) |
upotrebu definicije okolišno održivih ulaganja i ulaganja s negativnim učinkom na okoliš u pravu Unije i na razini država članica, uključujući primjerenost preispitivanja ili uspostave mehanizma provjere usklađenosti s kriterijima koji se temelje na pokazateljima utvrđenima u ovoj Uredbi. |
|
(da) |
učinkovitost taksonomije u pogledu usmjeravanja privatnih ulaganja u održive aktivnosti. |
1.a Komisija do 31. prosinca 2021., a nakon toga svake tri godine, preispituje područje primjene ove Uredbe ako se njome stvara prekomjerno administrativno opterećenje ili ako su potrebni podaci za sudionike na financijskim tržištima nedovoljno dostupni.
2. Izvješće Izvješća se podnosi podnose Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija izrađuje popratne zakonodavne prijedloge ako je potrebno. [Am. 53 i 105]
Članak 18.
Stupanje na snagu i primjena
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Članci od 3. do 13. ove Uredbe primjenjuju se:
|
(a) |
na okolišne ciljeve iz članka 5. točaka 1. i 2. od 1. srpnja 2020.; |
|
(b) |
na okolišne ciljeve iz članka 5. točaka 4. i 5. od 31. prosinca 2021.; |
|
(c) |
na okolišne ciljeve iz članka 3. točaka 5. i 6. od 31. prosinca 2022.; |
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u …,
Za Europski parlament
Predsjednik
Za Vijeće
Predsjednik
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 103.
(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 24.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019.
(4) Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030. (UN 2015.), dostupno na https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld.
(5) COM(2016)0739.
(6) CO EUR 17, CONCL 5.
(7) Odluka Vijeća (EU) 2016/1841 od 5. listopada 2016. o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
(8) Završno izvješće stručne skupine EU-a na visokoj razini za održivo financiranje, Financiranje održivog europskog gospodarstva, dostupno na adresi: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/180131-sustainable-finance-final-report_en.pdf.
(9) COM(2018)0097.
(10) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(11) Uredba (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (SL L 345, 27.12.2017., str. 34).
(12) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 020, 26.1.2010., str. 7.).
(13) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
(14) Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).
(15) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.” (COM(2011)0244).
(16) Direktiva Vijeća 91/676 od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).
(17) Uredba (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji (SL L 150, 20.5.2014., str. 59.).
(18) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).
(19) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu „Provedba zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području šumarstva (FLEGT): Prijedlog za akcijski plan EU-a” (COM(2003)0251).
(20) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom” (COM(2016)087).
(21) Uredba (EZ) 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).
(22) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.–45.).
(23) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Javna nabava za bolji okoliš”{SEC(2008) 2124} {SEC(2008) 2125} {SEC(2008) 2126} COM(2008)0400.
(24) 2013/179/EU: Preporuka Komisije od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).
(25) Prilog 4. i 5. Uredbi (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 158, 27.5.2014., str. 113.).
(26) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).
(27) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(28) Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).
(29) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(30) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(31) https://www.unpri.org/pri/what-are-the-principles-for-responsible-investment.
(32) COM(2018)0097.
(33) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).
(34) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).
(35) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).
(36) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(37) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(38) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, ( SL L 327, 22.12.2000., str.1.)
(39) Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).
(40) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).
(41) Odluka Komisije (EU) 2017/848 оd 17. svibnja 2017. o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU (SL L 125, 18.5.2017., str. 43.).
|
26.3.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 108/1032 |
P8_TA(2019)0326
Procjena prihoda i rashoda za financijsku godinu 2020. – dio I. – Europski parlament
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2020. (2019/2003(BUD))
(2021/C 108/57)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (1), a posebno njezin članak 39., |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (2), |
|
— |
uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3) (IIA od 2. prosinca 2013.), |
|
— |
uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (4), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u (5), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2019. (6), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u (7), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2018. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (8), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o stajalištu Vijeća o drugom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019. (9), |
|
— |
uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu (10), |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Predsjedništvu o sastavljanju prednacrta projekcije proračuna Parlamenta za financijsku godinu 2020., |
|
— |
uzimajući u obzir prednacrt projekcije proračuna koji je Predsjedništvo sastavilo dana 25. ožujka 2019. u skladu s člankom 25. stavkom 7. i člankom 96. stavkom 1. Poslovnika Parlamenta, |
|
— |
uzimajući u obzir nacrt projekcije proračuna koji je Odbor za proračune sastavio u skladu s člankom 96. stavkom 2. Poslovnika Parlamenta, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 96. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0182/2019), |
|
A. |
budući da je ovaj postupak peti cjeloviti proračunski postupak koji se provodi u novom zakonodavnom sazivu i da je riječ o sedmoj godini višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.; |
|
B. |
budući da se proračun za 2020., u skladu s prijedlogom iz izvješća glavnog tajnika, priprema u svjetlu godišnjeg povećanja gornje granice naslova V. (inflacija i stvarno povećanje), čime će se otvoriti više prostora za rast i ulaganja te će se također nastaviti s politikom štednje i povećanja učinkovitosti; |
|
C. |
budući da je glavni tajnik za proračun 2020. predložio, među ostalim, sljedeće prioritetne ciljeve: osiguravanje potrebnih sredstava za prvu punu godinu nakon izbora novog Parlamenta i Komisije te osiguravanje sredstava za prioritetne projekte o suradnji s građanima, višegodišnje građevinske projekte, sigurnost i IT razvoj; |
|
D. |
budući da razina prednacrta projekcije za proračun za 2020. koju je predložio glavni tajnik iznosi 2 068 530 000 EUR, što predstavlja ukupno povećanje od 3,58 % u odnosu na proračun za 2019. te udio od 18,38 % naslova V. VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; |
|
E. |
budući da gotovo dvije trećine proračuna čine rashodi vezani uz indekse, koji se većinom odnose na plaće, mirovine, medicinske troškove i naknade aktivnih i umirovljenih zastupnika (21 %) i osoblja (35 %), kao i na zgrade (13 %), te se prilagođavaju u skladu s Pravilnikom o osoblju i Statutom zastupnika, s indeksacijom specifičnom za pojedini sektor ili sa stopom inflacije; |
|
F. |
budući da je u svojoj Rezoluciji od 29. travnja 2015. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2016. (11) Parlament već naglasio da bi njegov proračun trebao biti uspostavljen na realističnoj osnovi i biti u skladu s načelima proračunske discipline i dobrog financijskog upravljanja; napominje da su jednokratni iznosi koristan i priznat alat kojim se postiže veća fleksibilnost i transparentnost; |
|
G. |
budući da bi se proračunomParlamenta trebala zajamčiti njegova puna zakonodavna nadležnost i omogućiti njegovo pravilno funkcioniranje; |
|
H. |
budući da vjerodostojnost Parlamenta kao jedne grane proračunskog tijela u određenoj mjeri ovisi o njegovoj sposobnosti da upravlja vlastitim troškovima i da razvija demokraciju na razini Unije; |
|
I. |
budući da će 2020. biti prva puna godina nakon izbora te će se stoga osnovne političke aktivnosti i potporne aktivnosti ponovno obavljati uobičajenim tempom; |
|
J. |
budući da je 1990. pravilima Predsjedništva o dopunskom (dobrovoljnom) mirovinskom osiguranju uspostavljen dobrovoljni mirovinski fond (12); |
|
K. |
budući da je Revizorski sud 16. lipnja 1999. izdao mišljenje br. 5/99 naslovljeno „Mirovinski fond i sustav za zastupnike u Europskom parlamentu”; |
Opći okvir
|
1. |
naglašava da bi udio proračuna Parlamenta za 2020. trebalo zadržati ispod 20 % gornje granice naslova V.; napominje da razina projekcije proračuna za 2020. iznosi 18,22 %, što je manje od udjela postignutog 2019. (18,51 %) te je riječ o najnižem udjelu u naslovu V. tijekom više od 15 godina; |
|
2. |
naglašava da je najveći dio proračuna Parlamenta utvrđen zakonskim ili ugovornim obvezama i podliježe godišnjoj indeksaciji; |
|
3. |
zahtijeva od glavnog tajnika i Predsjedništva da, kao pitanje načela, odboru BUDG predstave sljedeću projekciju proračuna Europskog parlamenta koja će biti barem bliža, ako ne i jednaka, stopi inflacije koju je predvidjela Europska komisija; |
|
4. |
podržava dogovor postignut 19. ožujka 2019. u mirenju između Predsjedništva i Odbora za proračune o povećanju od 2,68 % u proračunu za 2019., što odgovara ukupnoj razini projekcija za 2020. od 2 050 430 000 EUR, da za 18,1 milijuna EUR smanje razine rashoda u prednacrtu projekcije proračuna koji je 11. ožujka 2019. odobrilo Predsjedništvo te da u skladu s tim smanje odobrena sredstva predložena za sljedeće proračunske linije: 1004 – Redovni putni troškovi; 1200 – Primanja i naknade; 1402 – Ostalo osoblje – vozači pri Glavnom tajništvu; 2007 – Izgradnja zgrada i opremanje prostora; 2022 – Održavanje, upotreba i čišćenje zgrada; 2024 – Potrošnja energije; 2101 – Obrada podataka i telekomunikacije – stalne aktivnosti vezane uz infrastrukturu; 212 – Namještaj; 214 – Tehnička oprema i instalacije; 300 – Putni troškovi osoblja za službena putovanja i putovanja između triju mjesta rada; 302 – Rashodi za prijmove i reprezentaciju; 3040 – Razni izdatci za interne sjednice; 3042 – Sjednice, kongresi, konferencije i izaslanstva; 422 – Rashodi za parlamentarnu pomoć; odlučuje dati 140 000 EUR u odobrenim sredstvima stavci 1650 – Zdravstvena služba, 160 000 EUR stavci 320 – Pribavljanje stručnog mišljenja i 400 000 EUR stavci 3211 – Medijski centar za znanost; pozdravlja činjenicu da je Predsjedništvo usvojilo te izmjene 25. ožujka 2019.; |
|
5. |
preporučuje službama Parlamenta da provedu izmjene napomena u stavci 1650 – Zdravstvena služba s obzirom na to da je namjena dodatnih odobrenih sredstava u iznosu od 140 000 EUR ta da se pokriju troškovi koji se odnose na posrednika i psihologa za sprečavanje i borbu protiv psihičkog i spolnog uznemiravanja, kao i napomena u stavkci320 – Pribavljanje stručnog mišljenja s obzirom na to da je namjena dodatnih odobrenih sredstava u iznosu od 160 000 EUR ta da se pokriju troškovi koji se odnose na stručno mišljenje i stručnjake u području sprečavanja, istraživanja i borbe protiv psihičkog i spolnog uznemiravanja; |
|
6. |
napominje da se situacija u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije temelji na postupku urednog povlačenja sa sporazumom, na prihvaćanju sporazuma o Brexitu i na odobrenju političke izjave Europskog vijeća od 25. studenoga 2018., prema kojoj će Ujedinjena Kraljevina doprinositi proračunu Unije do 2020.; napominje da je većina ušteda koje će se ostvariti zbog povlačenja već uključena u proračun za 2019. te da se za 2020. predviđa tek neznatno smanjenje određenih rashoda zbog toga što će u Parlamentu biti 46 zastupnika manje; |
|
7. |
napominje da Predsjedništvo, Odbor za proračune ili zastupnici na plenarnoj sjednici mogu prilagođavati predložena odobrena sredstva tijekom cijelog proračunskog postupka u slučaju da se Ujedinjena Kraljevina ne povuče iz Unije ili da se povuče bez sporazuma; |
|
8. |
naglašava da su ključne funkcije Parlamenta zakonodavno suodlučivanje s Vijećem te donošenje odluka o proračunu Unije, zastupanje građana i nadgledanje rada ostalih institucija Unije; |
|
9. |
ističe ulogu Parlamenta u izgradnji europske političke svijesti i promicanju vrijednosti Unije; |
|
10. |
ističe da je, u odnosu na prijedlog glavnog tajnika, potrebno ostvariti uštede kako bi povećanje proračuna bilo na razini očekivane stope inflacije za 2020. te da se snažno potiču sva nastojanja za učinkovitijim i transparentnijim raspolaganjem javnim novcem; |
Transparentnost i preciznost
|
11. |
prima na znanje veću transparentnost u pripremi izvješća glavnog tajnika, kao što je pružanje dodatnih informacija o srednjoročnom i dugoročnom planiranju, ulaganjima, zakonskim obvezama, administrativnim rashodima i metodologiji, kako su zatražili Parlament i Vijeće; |
|
12. |
zahtijeva da proračun Parlamenta za 2020. bude realističan i precizan u pogledu usklađivanja potreba i pripadajućih troškova kako bi se izbjeglo prekoračivanje proračuna; |
|
13. |
naglašava da bi trebalo u najvećoj mogućoj mjeri voditi brigu da se ukupni proračunski i kadrovski resursi na raspolaganju Parlamentu koriste na najisplativiji način kako bi se omogućilo da institucija i njezini zastupnici uspješno ispunjavaju svoju krajnju zakonodavnu misiju; ponavlja da to podrazumijeva pažljivo planiranje i organizaciju radnih metoda Parlamenta i, kad god je to moguće, objedinjavanje funkcija i struktura kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija, funkcionalna preklapanja i udvostručavanje napora i resursa; |
Komunikacija s građanima
|
14. |
pozdravlja otvaranje centara „Europa Experience”, tj. izložbenih prostora u kojima se reproducira uspješan koncept briselskog Parlamentarija u manjem opsegu; primjećuje da je do 2020. planirano otvaranje pet novih centara „Europa Experience” u uredima za vezu; |
|
15. |
napominje da iznos predviđen u proračunu za otvaranje pet novih centara „Europa Experience” u uredima za vezu pokriva samu izložbenu infrastrukturu, kojom upravlja DG COMM, ali ne i izložbena područja; traži dodatne pojedinosti o opsegu svih očekivanih troškova prije čitanja proračuna u Parlamentu u jesen 2019.; |
|
16. |
prima na znanje stvaranje niza mobilnih instalacija, koje će obilaziti države članice i tako približiti Uniju građanima; |
|
17. |
od glavnog tajnika zahtijeva detaljno, činjenično i dubinsko izvješće o dodanoj vrijednosti tog 51-og radnog mjesta u DG COMM-u; zahtijeva da se to izvješće do kraja srpnja 2019. javno predstavi u odboru BUDG; |
Politika upravljanja nekretninama i prijevoza
|
18. |
ponovno poziva na transparentan proces odlučivanja u području politike upravljanja nekretninama koji se temelji na postupku ranog obavješćivanja, uzimajući u obzir članak 266. Financijske uredbe; |
|
19. |
ne slaže se s praksom da se krajem godine pribjegava preraspodjeli neiskorištenih sredstava na tekuće građevinske projekte; ističe da se takva preraspodjela neiskorištenih sredstava sustavno odvija na istim poglavljima, glavama i, često, samim proračunskim linijama i postavlja pitanje je li riječ o programiranom precjenjivanju tih proračunskih dijelova kako bi se time stvorila sredstva za financiranje politike upravljanja nekretninama Parlamenta; smatra da politiku upravljanja nekretninama treba financirati na transparentan način iz proračunskih linija koje su za to namijenjene; |
|
20. |
preporučuje da se u okviru godišnjeg planiranja proračuna za sve zgrade dodijele sredstva za troškove održavanja i obnove u visini od 3 % ukupnih novih troškova gradnje, kao dio redovite i anticipativne politike upravljanja nekretninama; naglašava da je potrebna strategija za upravljanje nekretninama kojom će se osigurati troškovna učinkovitost i ističe potencijalnu korist koja se može ostvariti blizinom zgrada, primjerice sinergije na temelju dijeljenja administrativnih funkcija, uredskog prostora i dodjele prostorija; |
|
21. |
primjećuje da su primopredaja i useljenje u cijelo istočno krilo nove zgrade Konrad Adenauer predviđeni za 2020. i napominje da će radovi na novom zapadnom krilu početi odmah nakon toga; napominje da treba predvidjeti rashode za vođenje projekata u završnim fazama gradnje, kao što su velike operacije preseljenja, prvo opremanje i sigurnosni nadzor nad gradilištem; |
|
22. |
prima na znanje da su najamnine i troškovi održavanja svih postojećih zgrada u Luxembourgu i dalje uključeni u proračun za cijelu godinu s obzirom na to da se selidba iz postojećih zgrada može odvijati samo postupno; traži od glavnog tajnika da pruži pojedinosti o postupnoj selidbi i da objasni zašto uštede nisu moguće već od 2020.; |
|
23. |
traži više pojedinosti o pripremnim tehničkim radovima, među ostalim o preseljenju službi, primjerice, onih smještenih u zgradi PHS, u druge zgrade; traži da se Odboru za proračune pruže detaljne procjene i raspodjela troškova u vezi s time prije čitanja proračuna u Parlamentu u jesen 2019. godine; |
|
24. |
upitnima smatra iznimno visoke troškove određenih predloženih projekata, osobito za: opremanje seminarskih prostorija za posjetitelje u zgradi Atrium (8,720 milijuna EUR), višenamjenski prostor u Esplanadi (2,610 milijuna EUR), otvaranje samoposlužne kantine u zgradi SDM u Strasbourgu (1,9 milijuna EUR); poziva glavnoga tajnika da Odboru za proračune dostavi sve informacije o tim odlukama prije čitanja proračuna u Parlamentu u jesen 2019.; |
|
25. |
smatra da bi se dodatne uštede trebale ostvariti u pogledu rashoda za namještaj za urede zastupnika i njihovih asistenata jer će se ti uredi potpuno obnoviti početkom mandata 2019.; |
|
26. |
izražava zabrinutost zbog namjere Parlamenta da svoje aktivnosti i diplomatsku prisutnost proširi na Indoneziju (Jakarta), Etiopiju (Addis Abeba) i Sjedinjene Američke Države (New York); žali zbog toga što se Predsjedništvo, unatoč manjku sveobuhvatne analize troškova i koristi te podrobnijeg obrazloženja temeljnih argumenata za izbor tih konkretnih lokacija, složilo s prijedlogom, kao i s imenovanjem trenutačnog voditelja ureda Parlamenta u Washingtonu (D.C.) za novog voditelja ureda u Jakarti; stoga potiče glavnog tajnika da identificira predmetne proračunske linije i da razjasni to netransparentno stanje tako što će objasniti postupak donošenja odluka u vezi s tim lokacijama i imenovanjem novog voditelja ureda u Jakarti; smatra da ta odluka u međuvremenu mora biti suspendirana; |
|
27. |
smatra da je uštede u proračunu Parlamenta moguće ostvariti jedinstvenim sjedištem; podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; podsjeća, nadalje, na činjenicu da je s tom geografskom raspršenosti povezano 78 % svih službenih putovanja osoblja te da je utjecaj na okoliš tih putovanja između 11 000 i 19 000 tona emisija CO2; stoga poziva na to da se donese plan za jedinstveno sjedište; |
Sigurnost
|
28. |
prima na znanje da će proračun za 2020. sadržavati završne obroke za veća ulaganja koja su započeta 2016. u cilju znatnog poboljšanja sigurnosti Parlamenta; ističe da ti projekti pokrivaju razna područja, uglavnom povezana sa zgradama, opremom i osobljem, ali i poboljšanja u pogledu kibersigurnosti i komunikacijske sigurnosti; |
|
29. |
naglašava da će se preko projekta iPACS Parlamentu pružiti moderna i integrirana sigurnosna tehnologija kako bi se uklonili preostali nedostaci u sigurnosti zgrada, a 2020. bit će peta i posljednja godina provedbe; poziva glavnog tajnika da dostavi detaljan sažetak svih troškova povezanih sa sigurnošću zgrada od 2016.; |
|
30. |
smatra da su informatički alati važno sredstvo za rad zastupnika i osoblja, no mogu biti osjetljivi na kibernapade; stoga pozdravlja pojačanje ekipe za kibersigurnosne aktivnosti u posljednje dvije godine, a posebno činjenicu da je funkcioniranje te ekipe sada ustaljeno i da nastavlja s implementacijom svojeg akcijskog plana za kibersigurnost, zbog čega će se relevantni proračun povećati samo kako bi se u obzir uzela inflacija; |
|
31. |
pozdravlja napore za poboljšanje usluga za zastupnike kontinuiranim ulaganjem u razvoj IT aplikacija, nastavljanjem programa e-Parlament, razvojem i istraživanjem u okviru programa strojnog učenja preko prevoditeljskih memorija i višegodišnjim projektom o tehničkom upravljanju za konferencijske dvorane; traži više informacija o ukupnom iznosu koji je posljednjih godina utrošen na te programe; prima na znanje dugoročnu postupnu provedbu tih projekata kako bi se troškovi raspodijelili na različite financijske godine; |
Pitanja koja se odnose na zastupnike i akreditirane parlamentarne asistente
|
32. |
traži od Predsjedništva da se izradi tehničko rješenje kojim bi se zastupnicima omogućilo da svoje pravo na glasovanje koriste tijekom rodiljnog i očinskog dopusta ili bolovanja; |
|
33. |
smatra da treba poštovati socijalna i mirovinska prava akreditiranih parlamentarnih asistenata; u tom pogledu ponavlja svoj poziv da se pronađe praktično rješenje za one akreditirane parlamentarne asistente koji neće imati pravo na pristup europskom mirovinskom sustavu kada navrše dob za stjecanje prava na odlazak u mirovinu iako će na kraju ovog saziva imati neprekidni staž od dva parlamentarna saziva jer će im nedostajati određeni staž za ostvarenje uvjeta od deset godina službe, navedenog u Pravilniku o osoblju, zbog prijevremenih izbora 2014. i kašnjenja u potvrđivanju novih ugovora za akreditirane parlamentarne asistente zbog velikog radnog opterećenja u razdoblju nakon izbora 2009.; stoga poziva glavnog tajnika da podnese nove, praktične i vjerodostojne prijedloge kako bi se taj problem definitivno riješio; |
|
34. |
prima na znanje reviziju naknada za akreditirane parlamentarne asistente u vezi s njihovim službenim putovanjima između triju mjesta rada Parlamenta; podsjeća, međutim, na svoj više puta usvojen zahtjev Predsjedništvu da se od sljedećeg parlamentarnog saziva poduzmu mjere za potpuno usklađivanje stopa naknada povezanih s putovanjima između triju mjesta rada Parlamenta koje se primjenjuju na dužnosnike, ostale službenike i akreditirane parlamentarne asistente; |
|
35. |
pozdravlja odluku o stažistima zastupnika koju je Predsjedništvo donijelo 10. prosinca 2018., a koja će stupiti na snagu 2. srpnja 2019.; ističe da bi obvezna minimalna naknada za stažiste trebala omogućiti pristojna primanja, kao što je slučaj sa stažistima u upravama institucija EU-a; |
|
36. |
očekuje da prevoditeljske službe Parlamenta budu na visini svoje temeljne funkcije, pružanja potpore zakonodavstvu Unije i zastupnicima u vršenju njihovih dužnosti, tako da u okviru održive strategije za budućnost pružaju visokokvalitetne prijevode dokumenata; |
|
37. |
ponovno naglašava svoju zabrinutost zbog dodatnih troškova za usmeno prevođenje usmenog obrazloženja glasovanja tijekom plenarnih sjednica; apelira na glavnog tajnika da predstavi iscrpan pregled troškova povezanih s usmenim obrazloženjem glasovanja; podsjeća na to da su zastupnicima koji žele objasniti svoja glasačka stajališta, ili osvrnuti se na pitanja koja se tiču njihova biračkog tijela, dostupne alternativne mogućnosti, kao što su pisana obrazloženja glasovanja, ali i razna sredstva za javnu komunikaciju; u tom kontekstu smatra da bi radi znatnih ušteda usmeno obrazloženje glasovanja moglo biti ukinuto; |
|
38. |
podsjeća da na to se u članku 27. stavcima 1. i 2. Statuta zastupnika Europskog parlamenta navodi da „Dobrovoljni mirovinski fond nastavlja djelovati nakon stupanja na snagu ovog Statuta, za zastupnike i bivše zastupnike koji su stekli prava ili imaju buduća prava u tom fondu”, odnosno da se „stečena prava i buduća prava čuvaju u cijelosti”; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da u potpunosti poštuju Statut zastupnika i hitno izrade jasan plan za mirovinski fond prema kojemu bi Parlament preuzeo obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika; ponavlja svoj zahtjev da Europski revizorski sud provede ispitivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda zastupnika i traži da se istraže načini na koje bi se moglo osigurati održivo financiranje dobrovoljnog mirovinskog fonda u skladu s odredbama Statuta zastupnika uz istodobno jamčenje potpune transparentnosti; |
|
39. |
ponovno poziva na veću transparentnost u pogledu naknade za opće troškove zastupnika; žali zbog toga što Predsjedništvo u tom pogledu nije uspjelo postići veću transparentnost i odgovornost traži da zastupnici budu u potpunosti odgovorni za svoje troškove u okviru te naknade; |
Pitanja koja se odnose na osoblje
|
40. |
smatra da je, u razdoblju u kojem će se financijski i ljudski resursi dostupni institucijama Unije vjerojatno sve više smanjivati, važno da se osim područja informacijske tehnologije i sigurnosti, usluga usmenog i pismenog prevođenja i usluga vozača utvrde i druga područja u kojima bi se sinergije između administrativnih funkcija mogle povećati s pomoću iskustva Parlamenta i drugih institucija Unije, uzimajući u potpunosti u obzir poteškoće povezane s upravljanjem i razlike u pogledu opsega kako bi se postigli pravedni sporazumi o suradnji; |
|
41. |
traži uvođenje obveze da račune zastupnika u vezi s naknadom za opće troškove barem na kraju mandata zastupnika provjeri vanjski računovođa; nadalje traži objavljivanje rashoda postavljanjem poveznice na te podatke na osobne stranice zastupnika na internetskim stranicama Europskoga parlamenta; |
|
42. |
pozdravlja postojeće sporazume o suradnji između Parlamenta, Odbora regija i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, imajući u vidu utvrđivanje drugih područja u kojima bi se mogle dijeliti administrativne funkcije; poziva glavnog tajnika da evaluira postojeću suradnju među institucijama Unije kako bi se utvrdile daljnje moguće sinergije i uštede; |
|
43. |
podupire načelo dostupnosti za sve građane; u skladu sa zahtjevima donesenima na plenarnoj sjednici za prevođenje svih rasprava na plenarnoj sjednici na međunarodni znakovni jezik, poziva glavnog tajnika da analizira izvodljivost tih zahtjeva; |
|
44. |
podsjeća na preporuke iz rezolucija Parlamenta od 26. listopada 2017., 11. rujna 2018. i 15. siječnja 2019. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u te o mjerama za sprečavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja; zahtijeva potporu za pokrivanje troškova vanjskog stručnog znanja koje je potrebno kako bi se vanjskom revizijom zahvatio i „Savjetodavni odbor za zaposlenike” za sprečavanje uznemiravanja; traži odobrena sredstva za punu provedbu reformskih mjera Parlamenta navedenih u rezoluciji o borbi protiv uznemiravanja, uključujući česte obvezne obuke protiv uznemiravanja za sve članove osoblja, akreditirane parlamentarne asistente i zastupnike; nadalje smatra da su potrebna sredstva za pokrivanje troškova posrednika i drugih stručnjaka kompetentnih za sprečavanje i upravljanje slučajevima uznemiravanja u Parlamentu zajedno s mrežom povjerljivih savjetnika i postojećim strukturama; |
|
45. |
preporučuje veću uporabu videokonferencija i drugih tehnologija radi zaštite okoliša i uštede resursa, posebno kako bi se smanjila službena putovanja osoblja između triju mjesta rada; |
Ostala pitanja
|
46. |
smatra da bi trebalo revidirati postupak za donošenje projekcije proračuna Parlamenta, uzimajući u obzir radni dokument koji je izradila radna skupina za unutarnji proračunski postupak Parlamenta, kako bi se uvažila želja klubova zastupnika da se pojednostavni postojeći postupak, da se poveća njegova učinkovitost smanjenjem radnog opterećenja zastupnika i osoblja, kao i da se poveća njegova transparentnost i da se razjasne odgovornosti među uključenim dionicima; podsjeća da Odbor za proračune u trenutačnom postupku izvršava iste zadatke dvaput, tijekom proljetne faze (mirenje s Predsjedništvom radi prihvaćanja projekcije proračuna Parlamenta) i tijekom jesenske faze (podnošenje proračunskih amandmana), što dovodi do većeg broja sastanaka, veće proizvodnje dokumenata i viših povezanih troškova (pismeni prijevodi, usmeni prevoditelji itd.); |
|
47. |
traži da se zadrži odgovarajuća razina financiranja za Europski medijski centar za znanost, za suradnju s televizijskim postajama, društvenim medijima i drugim partnerima radi uspostave programa osposobljavanja za mlade novinare, posebno u odnosu na nova znanstvena i tehnološka dostignuća i vijesti temeljene na činjenicama koje su prošle stručnu reviziju; |
|
48. |
poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da u cijeloj administraciji Parlamenta uvedu izradu proračuna na temelju uspješnosti i kulturu održivosti u odnosu na okoliš te racionalno upravljanje kako bi se povećala učinkovitost te smanjila papirologija i birokracija u unutarnjem radu institucije; naglašava da je rezultat racionalnog upravljanja stalno poboljšanje radnog procesa zahvaljujući pojednostavnjenju i iskustvu administrativnog osoblja; |
|
49. |
zahtijeva punu transparentnost u pogledu korištenja i upravljanja sredstvima koja se stavljaju na raspolaganje europskim političkim stankama i zakladama; zahtijeva temeljitu evaluaciju i nadzor proračunske potrošnje europskih političkih stranaka i zaklada; skreće pozornost na sukob interesa do kojeg dolazi kad privatna poduzeća sponzoriraju aktivnosti europskih političkih stranaka; stoga poziva na zabranu donacija i bilo koje vrste sponzorstava od privatnih poduzeća prema europskim političkim strankama i zakladama; |
o
o o
|
50. |
prihvaća projekciju proračuna za financijsku godinu 2020.; |
|
51. |
nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i projekciju proračuna proslijedi Vijeću i Komisiji. |
(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4) SL L 287, 29.10.2013., str. 15.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0417.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0182.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0331.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0404.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0503.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0010.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0172.
(12) Tekstovi koje je usvojilo Predsjedništvo, PE 113.116/BUR./rev. XXVI/01-04-2009.
