—

uzimajući u obzir članak 42. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojima se uspostavlja zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o promicanju kohezije i razvoja u najudaljenijim regijama Unije: primjena članka 349. UFEU-a (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, a posebno njezin članak 35. o ciljevima zajedničkog uređenja tržišta,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, posebno njezine članke 11., 13., od 41. do 44., 48., 63., 66., 68. te od 70. do 73.,

—

uzimajući u obzir strategiju na sredini razdoblja Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (2017. – 2020.) kojom se nastoji ostvariti održivost ribarstva na Sredozemlju i Crnom moru,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o stanju ribljih stokova i socioekonomskom položaju sektora ribarstva na Sredozemlju (2),

—

uzimajući u obzir novu strategiju Europske komisije naslovljenu „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” objavljenu 24. listopada 2017. (COM(2017)0623),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 12. svibnja 2016. o sljedivosti proizvoda ribarstva i akvakulture u restoranima i maloprodaji, (3),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o upravljanju ribarskim flotama u najudaljenijim regijama (4),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0163/2018),

A.

budući da se sektor ribarstva EU-a suočava sa sve težim i složenijim izazovima; budući da stanje resursa i povećanje troškova, a posebno varijacije u cijenama goriva, mogu utjecati na prihode ribara; budući da se u tom smislu, slijedom promjena u vidu smanjenja ribolovnih kvota, lokalne zajednice nalaze u složenoj situaciji zbog smanjenja ekstraktivnih aktivnosti; budući da su, uz povećanje troškova prijevoza do kojeg je došlo zbog dvostrukog učinka povećanja cijena goriva, te zajednice suočene i s tržišnim natjecanjem s proizvodima uvezenim iz trećih zemalja; budući da, unatoč tome što su prepoznati navedeni i ini problemi, i dalje nisu riješeni brojni uzroci pogoršanja socioekonomske situacije u tom sektoru, među kojima je i neodgovarajuće utvrđivanje cijena ribe pri prvoj prodaji;

B.

budući da je ribarstveni sektor strateški važan za opskrbu stanovništva ribom te za prehrambenu ravnotežu u različitim državama članicama i EU-u, kao i da znatno doprinosi socioekonomskoj dobrobiti obalnih zajednica, lokalnom razvoju, zapošljavanju te očuvanju i stvaranju gospodarskih aktivnosti povezanih s tim sektorom, kao i očuvanju lokalnih kulturnih tradicija;

C.

budući da se 83 % aktivnih ribarskih plovila EU-a bavi malim, artizanalnim i obalnim ribolovom i da se 47 % ukupnog broja radnih mjesta u sektoru ribarstva u EU-u nalazi upravo u tim vrstama ribolova; budući da je Uredbom (EU) br. 1380/2013 utvrđeno da bi „države članice trebale pokušati dati prednost pristupa ribarima malog, tradicionalnog ili obalnog ribolova” te budući da se ta odredba ne poštuje;

D.

budući da je poštovanje propisa Unije obvezno za većinu distributera proizvoda iz ribarstva i akvakulture, kao što su supermarketi; budući da je, ipak, učinak tog poštovanja propisa na radne uvjete i primanja ribara različit, što može dovesti do nepravde prema manjim ribarskim plovilima;

E.

budući da je potrebno uzeti u obzir izražene razlike između flota, segmenata flota, ciljanih vrsta, ribolovnih alata, produktivnosti, potrošačkih preferencija i potrošnje ribe po stanovniku u različitim državama članicama EU-a, kao i posebne značajke sektora ribarstva koje proizlaze iz njegove socijalne strukture, načina stavljanja na tržište te prirodnih i strukturnih nejednakosti između različitih ribolovnih regija;

F.

budući da su artizanalnim ribarima potrebni financijska pomoć i poticaji da bi se uključili u nove tržišne segmente;

G.

budući da su prihodi i plaće profesionalnih ribara nesigurni zbog načina na koji se proizvodi u tom sektoru stavljaju na tržište, načina utvrđivanja cijena pri prvoj prodaji i neuravnotežene prirode same aktivnosti, što među ostalim podrazumijeva potrebu za zadržavanjem primjerenog javnog, nacionalnog i europskog financiranja;

H.

budući da bi provođenjem analize ključnih elemenata vrijednosnog lanca proizvoda ribarstva lokalni ribari i proizvođači mogli zadržati veći dio vrijednosti stvorene otvaranjem novih tržišta i uključivanjem lokalnih dionika, što bi moglo pozitivno utjecati na lokalne zajednice zbog stvaranja dinamične, profitabilne i održive ekonomske aktivnosti na njihovu području;

I.

budući da se člankom 349. UFEU-a priznaje poseban gospodarski i društveni položaj najudaljenijih regija, koji je još složeniji zbog strukturnih čimbenika (udaljenost, izoliranost, mala površina, nepovoljna topografija i klima, ovisnost o malom broju proizvoda itd.) čija postojanost i međudjelovanje u velikoj mjeri ograničuju njihov razvoj i vrijednosni lanac u ribarskom sektoru;

J.

budući da primarni proizvođači, iako imaju temeljnu ulogu u lancu vrijednosti, ne ostvaruju uvijek korist od dodane vrijednosti koja se stvara u kasnijim fazama tog lanca;

K.

budući da je zajednička ribarstvena politika (ZRP) osmišljena u cilju jačanja održivosti i konkurentnosti sektora ribarstva i akvakulture Unije;

L.

budući da jedan od načina da se zajamči konkurentnost proizvoda ribarstva iz najudaljenijih regija jest osigurati da se cijena ribe iz tih regija, koja dolazi na glavna odredišna tržišta, ne poveća zbog cijene prijevoza;

M.

budući da je Unija svjetski predvodnik u trgovini proizvodima ribarstva i akvakulture;

N.

budući da brojni čimbenici utječu na trgovinske tokove proizvodima ribarstva i akvakulture, na primjer, preferencije potrošača u različitim zemljopisnim područjima;

O.

budući da je cilj zajedničke organizacije tržišta (ZOT) proizvodima ribarstva i akvakulture povećati transparentnost i stabilnost tržišta, posebice kad je riječ o ekonomskom znanju i razumijevanju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture Unije duž opskrbnog lanca;

P.

budući da je u članku 38. Uredbe (EU) br. 1379/2013 o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture utvrđeno obvezno naznačivanje ribolovnog područja ili područja proizvodnje, a u slučaju proizvoda ribarstva ulovljenih na moru, obvezno je napisano ime potpodručja ili divizije navedenog u bazi podataka ribolovnih područja FAO-a;

Q.

budući da je transparentnost sredstvo koje omogućuje praćenje poštovanja prava potrošača da budu što detaljnije upoznati sa svojstvima proizvoda koje kupuju; budući da to zahtijeva poboljšanje označivanja na način da se obvezno uključuju precizne informacije o podrijetlu ribe, kako za prodaju svježe ribe tako i za prodaju prerađenih proizvoda;

R.

budući da stvarna dinamika prodaje ne dopušta očitovanje fluktuacije troškova proizvodnih faktora, uključujući i gorivo, u cijenama ribe, i budući da prosječne cijene pri prvoj prodaji ne prate razvoj cijena za krajnjeg potrošača;

S.

budući da je u studiji koju je 2016. objavio Resorni odjel za strukturnu i kohezijsku politiku, naslovljenoj „Tržišta za mali ribolov: vrijednosni lanac, promidžba i označivanje”, jasno istaknuto da označivanje proizvoda ribarstva u EU-u može biti zbunjujuće za potrošače;

T.

budući da organizacije proizvođača u sektoru ribarstva i organizacije proizvođača u sektoru akvakulture („organizacije proizvođača”) imaju ključnu ulogu u odgovarajućem upravljanju ZRP-om i ZOT-om te u postizanju ciljeva u okviru njih;

U.

budući da se Unija obvezala na očuvanje visoke razine kvalitete proizvoda ribarstva, posebno u svjetlu trgovinskih odnosa s trećim zemljama;

V.

budući da je sektor konzerviranja i prerade vrlo važan;

W.

budući da su lokalne akcijske skupine u ribarstvu (FLAG-ovi) ključan element ZRP-a u izradi i provedbi višesektorskih i integriranih strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, koje odgovaraju potrebama njihovih lokalnih ribolovnih područja; te budući da su prepoznate kao koristan instrument koji doprinosi diversifikaciji ribolovnih aktivnosti;

X.

budući da lanac opskrbe proizvodima ribarstva nije izoliran i da je izrazito važno uspostaviti međusektorske veze radi razvoja inovativnih proizvoda koji će moći doprijeti do novih tržišta i koji će omogućiti bolju promidžbu za taj sektor;

Y.

budući da u nekim državama članicama Unije postoji manjak kohezije i udruživanja u sektoru ribarstva;

Z.

budući da je ribarstvo u najudaljenijim regijama izloženo posebnim uvjetima, koji su prepoznati u članku 349. Uredbe o funkcioniranju Europske unije, i koji utječu na njegovu strukturu;

AA.

budući da međustrukovne organizacije (kako je već spomenuto u ZOT-u) imaju potencijal za poboljšanje koordinacije marketinških aktivnosti duž opskrbnog lanca, kao i za poticanje mjera od interesa za cijeli sektor;

AB.

budući da, s obzirom na to da su riblji stokovi zajednički resursi, njihovo održivo i učinkovito iskorištavanje može se, u određenim slučajevima, bolje postići s pomoću organizacija čiji su članovi iz različitih država članica i različitih regija Unije, te bi im se stoga trebalo pristupiti i proučavati ih zasebno po regijama;

AC.

budući da je sektor ribarstva važan za socioekonomsku situaciju, za zapošljavanje i za promicanje ekonomske i socijalne kohezije u najudaljenijim regijama, čija su gospodarstva obilježena stalnim strukturnim ograničenjima i malobrojnim mogućnostima za diversifikaciju gospodarstva;

AD.

budući da nedostatak mladih stručnjaka predstavlja prepreku modernizaciji i unaprjeđenju sektora te veliku prijetnju za opstanak mnogih obalnih zajednica;

AE.

budući da je uloga žena u sektoru ribarstva slabo vidljiva, iako žene često obavljaju poslove u pozadini, poput logističke podrške ili birokracije povezane s aktivnošću, ali rade i kao ribarice ili zapovjednice ribarskih plovila;

AF.

budući da obveza iskrcavanja predstavlja stvaran gospodarski i socijalni zahtjev, smanjuje financijsku profitabilnost i utječe na vrijednosni lanac te bi je zato trebalo minimizirati;

AG.

budući da je neophodno jačati osviještenost potrošača o važnosti zdrave ishrane i održive proizvodnje;

AH.

budući da u uzroke pogoršanja socioekonomske situacije treba ubrojiti i smanjenje cijene ribe pri prvoj prodaji i povećanje troškova goriva;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2393 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), Uredbe (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, Uredbe (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i Uredbe (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal (3),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Mladi poljoprivrednici: provedba politike nakon reforme ZPP-a iz 2013.” koju je naručio Resorni odjel B Europskog parlamenta – Strukturna i kohezijska politika, predstavljenu 23. studenoga 2017. na sjednici COMAGRI-ja,

—

uzimajući u obzir saslušanje na temu „Provedba mjera za mlade poljoprivrednike nakon reforme ZPP-a iz 2013.” održano 23. studenoga 2017.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 10/2017 naslovljeno „Potporu EU-a mladim poljoprivrednicima potrebno je bolje usmjeriti kako bi se potaknula djelotvorna generacijska obnova”,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. naslovljenu „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu (4),

—

uzimajući u obzir studiju Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJA) pod nazivom „Mladi poljoprivrednici od ključne su važnosti u okviru budućeg ZPP-a”, objavljenu 17. svibnja 2017.,

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija naslovljeno „Potpora mladim europskim poljoprivrednicima” (5),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0157/2018),

A.

budući da je u EU-u samo oko 6 % od ukupnog broja upravitelja poljoprivrednih gospodarstava mlađe od 35 godina, dok ih je više od polovice starije od 55 godina, te da među državama članicama postoje velike razlike;

B.

budući da se te brojke nisu znatno izmijenile tijekom posljednjeg desetljeća, a postotak mladih poljoprivrednika se smanjuje i starenje poljoprivrednog stanovništva postaje veliki problem; budući da se situacije generacijske obnove u poljoprivredi znatno razlikuju među državama članicama, zbog čega je potreban fleksibilan i diversificirani pristup;

C.

budući da se poljoprivrednim razvojem, koji se podupire u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), već više od 50 godina svugdje potiče širenje, koncentracija poljoprivrednih gospodarstava kao i snažna kapitalizacija proizvodnih sredstava, što je dovelo do toga da se neka gospodarstava teško mogu prenijeti na mlade i/ili su im slabo dostupna zbog iznosa kapitala potrebnog za njihovo preuzimanje;

D.

budući da je starenje stanovništva koje se bavi poljoprivredom posebno izraženo u sektorima stočarstva, a ponajviše u sektoru ovčarstva i kozarstva, zbog postojećih ograničenja u vezi s ekonomskom profitabilnošću tih sektora;

E.

budući da se u razdoblju od 2007. do 2013. ukupan broj mladih poljoprivrednika u EU-u smanjio s 3,3 na 2,3 milijuna te da se površina poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju mladi poljoprivrednici tijekom tog istog razdoblja smanjila s 57 na 53 milijuna hektara;

F.

budući da je, u svjetlu demografskih promjena kao što su depopulacija i starenje stanovništva u ruralnim područjima, nužno stvoriti perspektivu za poljoprivredu kao suvremen i atraktivan sektor kako bi se mlade potaklo da se odluče postati poljoprivrednicima;

G.

budući da, kada je riječ o pristupu zemljištu, postoji stvarna konkurencija među poljoprivrednicima i mladima koji to tek žele postati, a katkad su u konkurentnom odnosu i mladi i investicijska društva sada koja žele ulagati u poljoprivredu;

H.

budući da će u budućnosti biti ugrožen cijeli model poljoprivrednog razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

I.

budući da ZPP u tom pogledu ostaje nezamjenjiv;

J.

budući da generacijska obnova u okviru poljoprivrede ujedno proizlazi iz problematičnog pristupa mladih tom sektoru, odlaska iz te djelatnosti sadašnje generacije kao i manjka mladih koji se bave poljoprivrednim djelatnostima kojim se ugrožavaju gospodarska i socijalna održivost i rast ruralnih područja te samoodrživost EU-a u pogledu hrane i njegova sigurnost skrbe hranom; budući da je zadovoljavajuća gospodarska situacija prvi uvjet za postizanje privlačnosti sektora;

K.

budući da je najnovija reforma ZPP-a potvrdila i uvela niz alata koji se mogu kombinirati i prilagoditi nacionalnim situacijama u državama članicama, posebno kada je riječ o obveznim plaćanjima za mlade poljoprivrednike u okviru prvog stupa (6,9 milijardi EUR za 180 000 mladih poljoprivrednika) i mjerama kao što su potpora za pokretanje poljoprivredne djelatnosti, pristup financiranju i zajmovima ili mogućnost uspostave potprograma za mlade poljoprivrednike (2,6 milijardi EUR), u okviru drugog stupa;

L.

budući sve države članice u Uniji nemaju pravu politiku za pokretanje poljoprivredne djelatnosti i ne upotrebljavaju sve alate koje im ZPP stavlja na raspolaganje da bi poduprle mlade poljoprivrednike, a posebice se to odnosi na mjeru iz drugog stupa „pokretanje poslovanja za mlade poljoprivrednike”;

M.

budući da mlade žene koje preuzimaju odgovornost upravljanja poljoprivrednim poduzećem čine samo mali dio mladih poljoprivrednika, no nisu homogena skupina i stoga imaju različite potrebe na početku karijere;

N.

budući da generacijska obnova mora biti jedan od ključnih prioriteta budućeg ZPP-a, zajedničkog političkog okvira za nacionalne strategije osmišljene po mjeri, te da je poticanje generacijske obnove neizostavan preduvjet za očuvanje poljoprivrede u cijeloj Europskoj uniji i održanje privlačnosti i vitalnosti ruralnih područja, posebno poticanjem raznolikosti poljoprivrednih gospodarstava i promicanjem održivih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

O.

budući da je utvrđeno da je pristup zemljištu jedna od glavnih prepreka za mlade i nove poljoprivrednike koja traje godinama i zahtijeva stvarna rješenja; budući da pristup zemljištu često posebno sprečava, s jedne strane, gubitak poljoprivrednih površina zbog prekrivanja tla, urbanizacije, turističkih i infrastrukturnih projekata, prenamjene i širenja dezertifikacije prouzročene klimatskim promjenama, a s druge strane koncentracija zemljišta; budući da špekulativne cijene stvaraju ozbiljne i sve više zabrinjavajuće probleme za nove i mlade poljoprivrednike u mnogim državama članicama; budući da se trenutačnim potporama, iako se njima omogućava pristup financiranju ili kapitalu, ne rješava najvažnije pitanje, a to je pristup zemljištu radi osnivanja novog poljoprivrednog gospodarstva;

P.

budući da su novi sudionici i mladi poljoprivrednici posebno ugroženi nestabilnošću cijena i da se usto suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju banaka ili drugim kreditnim programima zbog nedostatka financijske imovine koju bi koristili kao jamstvo;

Q.

budući da bi potpora EU-a mladim poljoprivrednicima trebala biti ciljana kako bi se osigurala generacijska obnova i borba protiv smanjivanja broja i koncentracije gospodarstva;

R.

budući da unatoč mjerama potpore EU-a i dalje postoje izazovi povezani s pokretanjem poslovanja mladih poljoprivrednika i generacijskom obnovom u poljoprivrednom sektoru EU-a;

S.

budući da su među poljoprivrednicima početnicima žene češće identificirane kao glavni poljoprivrednik nego u poljoprivrednom sektoru općenito;

T.

budući da je demografska slika u nekim regijama EU-a vrlo neuravnotežena jer u njima živi mali broj mladih ili ih uopće nema;

U.

budući da su mladi i novi poljoprivrednici važan izvor inovacija i poduzetništva u poljoprivredi jer donose koristi kao što su uvođenje novih znanja ili tehnika, razvoj novih poslovnih modela usmjerenih na krajnje korisnike, razvoj održivijih poljoprivrednih sustava, razvoj novih organizacijskih modela (npr. zajednička poljoprivredna proizvodnja, pretfinanciranje, skupna nabava usluga, ideja ili sadržaja (crowdsourcing)), povećanje broja veza između poljoprivrede i lokalne zajednice te prilagodba tradicionalnih znanja radi razvoja poslovnih inovacija (npr. zanatska proizvodnja hrane);

V.

budući da se veliki dijelovi planinskih regija suočavaju s posebnim poteškoćama zbog niže stope ulaganja, posebnih uvjeta i nepovoljnih topografskih obilježja, što mlade ljude obeshrabruje u tome da ostanu ili započnu poslovanje u tim regijama;

W.

budući da je stoga razmatranje fleksibilnijeg pristupa za nacionalna i/ili regionalna tijela preduvjet za odlučivanje o primjeni mehanizma „mladi poljoprivrednik” u državama s takvim regijama;

X.

budući da su novi poljoprivrednici skloni vođenju manjih poljoprivrednih gospodarstava te stoga imaju poteškoća pri pristupu resursima po konkurentnim cijenama i proizvodnji potrebnih količina kako bi postigli ekonomiju razmjera;

Y.

budući da se 80 % subvencija ZPP-a raspoređuje na samo 20 % poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, a njihova bi stvarna raspodjela mogla biti još više neujednačena jer se na temelju raspoloživih statističkih podataka ne može zaključiti ništa o vlasništvu i kontroli poljoprivrednih gospodarstava;

Z.

budući da se u Programu mladih poljoprivrednika koji je 2015. pokrenulo Europsko vijeće mladih poljoprivrednika poziva na: ostvarenje pristupa zemljištu i kreditima uz pomoć mjera javne potpore, donošenje propisa o suzbijanju nepoštenih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom, donošenje mjera za smanjenje nestabilnosti prihoda mladih poljoprivrednika i pružanje potpore ulaganjima i pristupu zemljištu kako bi se očuvalo i zaštitilo tlo, a mladi poljoprivrednici optimalno koristili zemljište za proizvodnju hrane;

AA.

budući da su mladi poljoprivrednici ključni za održivi, diversificirani i uključivi sektor poljoprivrede te da poticanje njihova pristupa može osigurati budućnost proizvodnje hrane te zaštitu okoliša i ruralnih krajolika;

AB.

budući da je izrazita nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda snažan odvraćajući faktor za osobe koje bi se željele početi baviti poljoprivredom, zbog čega se često usredotočuju na proizvodnju nišnih proizvoda sa sigurnijom profitnom maržom;

AC.

budući da zakonodavstvo EU-a poznaje pojmove „mladog poljoprivrednika” i „poljoprivrednika koji tek počinje obavljati poljoprivrednu djelatnost”;

AD.

budući da dolazi do sve veće koncentracije zemljišta; budući da se od 2005. do 2015. broj poljoprivrednih gospodarstava smanjio za oko 3,8 milijuna, dok se njihova prosječna veličina povećala za 36 %;

AE.

budući da je u Deklaraciji iz Corka 2.0 od 6. rujna 2016. izražena zabrinutost u pogledu ruralnog egzodusa i odlaska mladih te potreba da se poboljšanjem pristupa uslugama kao što su škole i bolnice, uključujući usluge za trudnice, širokopojasni internet i rekreacijske prostorije, zajedno s mogućnostima za stanovnike ruralnih područja da potiču poduzetništvo u tradicionalno ruralnim granama, kao i u novim gospodarskim sektorima osigura da ruralna područja i zajednice (ruralni krajevi, poljoprivredna dobra, sela i mali gradovi) ostanu privlačna mjesta za život i rad;

AF.

budući da generacijska obnova prije svega ovisi o stvarnoj volji izabranih političara (europskih i nacionalnih) i relevantnih stručnjaka u sektoru, posebno starijih poljoprivrednika; budući da ta volja znači i ambicioznu i koherentnu sveobuhvatnu politiku, koja danas zapravo ne postoji i koja će u sebi sjedinjavati alate ZPP-a i različite instrumente nacionalnih politika u različitim područjima kao što su zemljišta, financiranje, oblici poljoprivrednog gospodarenja i politike u vezi sa strukturom poljoprivrednih gospodarstava, oporezivanje, nasljedno pravo, mirovinski sustavi, obuka, itd.;

AG.

budući da se danas mladi poljoprivrednici u EU-u natječu u poljoprivrednom sektoru koji se rapidno razvija; budući da inovacije, istraživanje i precizna poljoprivreda imaju potencijal za poboljšanje poljoprivrednih prinosa i istodobno omogućuju bolje upravljanje resursima;

AH.

budući da je broj zahtjeva ponesenih za mjeru koja se odnosi na ulazak mladih u poljoprivredu, koja je predviđena u okviru drugog stupa ZPP-a, u nekim državama članicama premašio vrijednost ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava predviđenih za programsko razdoblje 2014. –2020.;

AI.

budući da mladi poljoprivrednici, kao i svi ostali poljoprivrednici u EU-u, proizvode i stavljaju svoje proizvode na jedinstveno europsko tržište, a da pri tome nemaju jednake uvjete poslovanja i kreditiranja u svim državama članicama;

AJ.

budući da postoje inicijative kao što su „Mjere EU-a za pametna sela”;

AK.

budući da u ruralnim područjima treba zadržati stanovništvo, tj. mlađe radno aktivne osobe i starije ljude;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

—

uzimajući u obzir predanost skupine G20 održivom rastu tijekom njemačkog predsjedavanja od 1. prosinca 2016. do 30. studenoga 2017., s posebnim naglaskom na sljedećoj izjavi: „nastavit ćemo sve instrumente politika – monetarne, fiskalne i strukturne – upotrebljavati pojedinačno i kolektivno kako bismo ostvarili cilj snažnog, održivog, uravnoteženog i uključivog rasta, istovremeno jačajući gospodarsku i financijsku otpornost”,

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja koje su postavili Ujedinjeni narodi, a posebno obvezu koja se odnosi na poduzimanje mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka te za jamčenje održive potrošnje i proizvodnje,

—

uzimajući u obzir predanost Komisije održivom ulaganju u okviru plana za uniju tržišta kapitala i posebno zaključke Stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje,

—

uzimajući u obzir privremeno izvješće te stručne skupine iz srpnja 2017. pod nazivom „Financiranje održivog europskog gospodarstva” (Financing a Sustainable European Economy), u kojem se ističe sukob između postupaka kojima se teži kratkoročnom ostvarenju profita i potrebe za dugoročnim ulaganjima radi postizanja ekoloških, socijalnih i upravljačkih ciljeva, a posebno točku 5. o rizicima financijskog sustava i političkog okvira koji bi mogli podlijeći „tragediji vidika”, stranica 16.,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2017. o preispitivanju akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja (COM(2017)0292),

—

uzimajući u obzir konačno izvješće stručne skupine na visokoj razini iz siječnja 2018. pod nazivom „Financiranje održivog europskog gospodarstva”,

—

uzimajući u obzir stranicu 14. privremenog izvješća stručne skupine na visokoj razini,gdje se navodi da zajednička izloženost europskih ulagača sektorima s visokim emisijama ugljika iznosi otprilike 45 % i da manje od 1 % globalnih institucionalnih ulagača posjeduje imovinu u području zelene infrastrukture,

—

uzimajući u obzir činjenicu da se bonitetnim okvirima, posebno Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (1), i računovodstvenim pravilima za ulagače ne potiče dugoročan pristup te da bonitetna pravila zahtijevaju razinu kapitala koja je proporcionalna razini rizika tijekom jednogodišnjeg razdoblja, a financijski rizik uzima se u obzir samo za izračun kapitalnih zahtjeva,

—

uzimajući u obzir članak 173. francuskog Zakona br. 2015-992 od 17. kolovoza 2015. o energetskoj tranziciji za zeleni rast,

—

uzimajući u obzir govor Marka Carneyja, guvernera Engleske središnje banke i predsjednika Odbora za financijsku stabilnost, od 22. rujna 2016. te izvješće o inicijativi za praćenje ugljika iz 2015., s posebnim naglaskom na činjenici da je ukupna tržišna kapitalizacija četiriju najvećih američkih proizvođača ugljena od kraja 2010. pala za više od 99 %,

—

uzimajući u obzir Platformu Luksemburga i EIB-a za klimatsko financiranje, uspostavljenu u rujnu 2016.,

—

uzimajući u obzir stranicu 9. dokumenta za raspravu E3G-a iz svibnja 2016. pod nazivom „Pokretanje čiste energije – Kapitalizacija europske energetske unije” (Clean Energy Lift Off – Capitalising Europe’s Energy Union), s posebnim naglaskom na činjenici da je od 2008. do 2013. godine 20 najvećih komunalnih energetskih poduzeća u Europi izgubilo više od polovine tržišta u vrijednosti od 1 bilijuna EUR,

—

uzimajući u obzir izvješća o inicijativi za praćenje ugljika iz 2015. i 2016., u kojima se navodi da za dodatnih 1,1 do 2 bilijuna USD kapitalnih izdataka za fosilna goriva postoji rizik od obustave, od čega za 500 milijardi USD samo u kineskom energetskom sektoru,

—

uzimajući u obzir preporuke Vijeća OECD-a o zajedničkim pristupima u području službeno podupiranih izvoznih kredita i obveza ekološke i društvene odgovornosti („zajednički pristupi”), kojima se potvrđuje „odgovornost potpisnika da djeluju u skladu s obvezama stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama” te „odgovornost potpisnika da u svojim odlukama o službenom podupiranju izvoznih kredita vode računa o pozitivnim i negativnim ekološkim i socijalnim učincima projekata, posebno kada je riječ o osjetljivim sektorima ili sektorima u osjetljivim područjima ili blizu osjetljivih područja, kao i o ekološkim i socijalnim rizicima postojećih projekata”,

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a iz 2017. o odgovornom poslovnom ponašanju za institucionalne ulagače, a posebno stranicu 13., na kojoj se navodi da „se ulagači, čak i oni s manjinskim udjelima, mogu izravno povezati s negativnim učincima koje društva u koja se ulaže uzrokuju ili im doprinose zbog njihova vlasništva dionica u poduzeću ili upravljanja poduzećem koje izaziva ili doprinosi određenim socijalnim ili ekološkim učincima”,

—

uzimajući u obzir pristup Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR) usmjeren na prijelaz na zeleno gospodarstvo, kojim se namjeravaju ublažiti posljedice klimatskih promjena i drugih oblika degradacije okoliša i/ili pak razviti otpornost na njih, s posebnim naglaskom na dokumentima EBRD-a u kojima se povezuje utjecaj tog prijelaza na okoliš te se po potrebi unose promjene u metodologiju ocjenjivanja projekta,

—

uzimajući u obzir dokument OECD-a iz 2017. pod nazivom „Odgovorno poslovno ponašanje za institucionalne ulagače: Ključna pitanja za dubinsku analizu u skladu sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća”,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine na visokoj razini za ulaganje u socijalnu infrastrukturu u Europi iz 2018. pod nazivom „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi”,

—

uzimajući u obzir francuski Zakon od 27. ožujka 2017. o obvezi stalnog praćenja za poduzeća, a posebno njegove članke 1. i 2.,

—

uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (2), (Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju) a posebno članke 19. i 19.a Direktive 2013/34/EU te uvodne izjave 3., 6., 7. i 8. Direktive 2014/95/EU,

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (3)(Direktiva o pravima dioničara),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi posebnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU i uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (6) (Uredba o sekuritizaciji),

—

uzimajući u obzir članak 8. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (7)(Uredba o PRIIP-ovima), u kojem se navodi da kada upakirani investicijski proizvod za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode ima dokazane okolišne ili društvene ciljeve, izdavatelj mora dokazati potencijalnom malom ulagatelju i dionicima u širem smislu kako su ti ciljevi ispunjeni tijekom cijelog postupka ulaganja,

—

uzimajući u obzir prijedlog banke Triodos Bank o „tipskim ovlaštenjima”, u skladu s kojima bi postojala obveza potpunog uključivanja ekoloških, socijalnih i upravljačkih čimbenika u donošenje ulagačkih odluka, aktivnog sudjelovanja i glasovanja o tim pitanjima, odabira održivih mjerila, rjeđeg ali jasnijeg izvješćivanja upravitelja imovinom te dugoročne strukture naknada i plaća,

—

uzimajući u obzir drugačije tumačenje fiducijarnih obveza koje je ponudila britanska vlada, prema kojem bi oslabila veza s maksimalnim povratom te bi se omogućilo razmatranje etičkih i ekoloških aspekata,

—

uzimajući u obzir pionirsku ulogu Europske investicijske banke, koja je prva u svijetu izdala zelenu obveznicu te je od siječnja 2018. najveći izdavač zelenih obveznica u svijetu,

—

uzimajući u obzir načela za financiranje s pozitivnim učinkom, sastavljena u okviru financijske inicijative Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP FI),

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2017. pod nazivom „Financiranje borbe protiv klimatskih promjena: ključni alat za provedbu Pariškog sporazuma”, u kojemu se naglašava uloga lokalnih i regionalnih vlada u poboljšanju portfelja ulaganja u svrhu ostvarenja ciljeva Pariškog sporazuma,

—

uzimajući u obzir analizu Programa Ujedinjenih naroda za okoliš o oblikovanju održivog financijskog sustava,

—

uzimajući u obzir izvješće o Inicijativi o klimatskim obveznicama iz 2017., u kojem se objašnjava kako se obveznice koriste za prijelaz na niskougljično svjetsko gospodarstvo,

—

uzimajući u obzir izvješće o analizi UNEP-a iz 2016. u kojem se navodi da nekoliko nacionalnih financijskih regulatornih tijela već provodi ili priprema procjene održivosti i da bi takve inicijative trebalo pod hitno uvesti na razini Unije te s obzirom na to da bi se takve analize trebale temeljiti na standardiziranim klimatskim scenarijima, uključujući onaj u kojem je porast globalne temperature znatno ispod 2 °C,

—

uzimajući u obzir preporuku iz konačnog izvješća stručne skupine na visokoj razini iz siječnja 2018. u skladu s kojom bi Komisija trebala testirati održivost svih financijskih zakonodavnih prijedloga,

—

uzimajući u obzir preispitivanje akcijskog plana o uniji tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja (COM(2017)0292) i jasnu izjavu Komisije da „podržava usklađivanje privatnih ulaganja s ciljevima u pogledu klime, resursne učinkovitosti i drugih okolišnih pitanja, putem mjera politike i javnih ulaganja” (COM(2016)0601),

—

uzimajući u obzir izvješće Njemačke središnje banke (Bundesbank) iz travnja 2017. i kvartalni bilten Engleske središnje banke (Bank of England) za 4. kvartal 2014., u kojima se navodi da većinu novca u optjecaju stvara sektor privatnog bankarstva kada banke daju zajmove,

—

uzimajući u obzir članak 2. stavak 1. točku (c) Pariškog sporazuma o potrebi „usklađivanj[a] financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene”,

—

uzimajući u obzir izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) i Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa (CRED) pod nazivom „Ljudske žrtve katastrofa uzrokovanih vremenom 1995. –2015.”, u kojemu se navodi da je 90 % velikih katastrofa zabilježenih u tom razdoblju koje su prouzročile elementarne nepogode bilo povezano s klimom i vremenom te da, globalno gledajući, prirodne katastrofe godišnje prouzroče gospodarsku štetu u visini od 300 milijardi USD (8),

—

uzimajući u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. –2030. i „Prioritet 3.: ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa za jačanje otpornosti”, uključujući članak 30., u kojem se navodi da po potrebi treba poticati uključivanje aspekata i mjera za smanjenje rizika od katastrofa u financijske i fiskalne instrumente,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za financijsku stabilnost iz lipnja 2017. pod nazivom „Preporuke radne skupine o objavljivanju financijskih podataka povezanih s klimatskim pitanjima”,

—

uzimajući u obzir rad Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) o rizicima od neiskoristive imovine i potrebi za europskim „ispitivanjem ugljičnog opterećenja”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 31/2016., u kojem se navodi da unatoč tome što se Europska unija politički obvezala da će se u okviru postojećeg proračunskog razdoblja 2014. –2020. svaki peti euro (20 %) potrošiti u klimatske svrhe, Unija nije na putu da ispuni tu obvezu s obzirom na to da je postojećim programom predviđeno samo oko 18 %,

—

uzimajući u obzir Statističko izvješće EIB-a za 2016. od 27. travnja 2017., iz kojeg proizlazi da potpora EIB-a borbi protiv klimatskih promjena i dalje odražava različite tržišne kontekste u Uniji i da 2016. u 16 država članica EU-a nije dosegnula razinu od 20 %, te da je, unatoč tome što su ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena 2016. zabilježena uglavnom u naprednijim gospodarstvima EU-a, EIB 2016. financirao projekte povezane s obnovljivom energijom u 11 država članica, a u 18 država članica projekte povezane s energetskom učinkovitosti,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi, u kojemu se procjenjuje da minimalni jaz u ulaganju u socijalnu infrastrukturu u EU-u iznosi 100 – 150 milijardi EUR godišnje, dok je ukupna razlika za razdoblje 2018. –2 030. veća od 1,5 bilijuna EUR,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. veljače 2018. o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2018. o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016. (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2017. o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama (11),

—

uzimajući u obzir Izvješće EIB-a o ulaganjima za 2017./2018.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o ulaganju u radna mjesta i rast: biogospodarstvo za Europu (12),

—

uzimajući u obzir Paket Europske komisije za kružno gospodarstvo iz 2015. i Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju (13),

—

uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i obvezu zaštite, poštovanja i pomoći,

—

uzimajući u obzir program održivog razvoja UN-a do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0164/2018),

A.

budući da financijska tržišta u Uniji mogu i trebaju imati ključnu ulogu u olakšavanju prijelaza na održivo gospodarstvo koje nadilazi klimatsku tranziciju i ekološke probleme i tiče se socijalnih pitanja i pitanja upravljanja; budući da je potrebno hitno riješiti s time povezane tržišne nedostatke; budući da su ekološki, ekonomski i socijalni izazovi tijesno povezani; budući da prema izvješću stručne skupine na visokoj razini iz srpnja 2017. manjak financijskih sredstava za ostvarenje dekarbonizacije Europe iznosi gotovo 180 milijardi EUR, na računajući druge ciljeve održivog razvoja;

B.

budući da ekološka tranzicija mora služiti kao poticaj za jačanje solidarnosti i kohezije; budući da održivo financiranje može biti jedan od načina suočavanja sa socijalnim izazovima u cilju dugoročnog uključivog rasta i zalaganja za dobrobit građana; budući da se kriteriji za ulaganje u ublažavanje klimatskih promjena čine obećavajući i mogu biti dobra polazišna točka; budući da održivo financiranje nadilazi klimatska i zelena ulaganja te bi pod hitno trebalo obuhvatiti i socijalne i upravljačke kriterije;

C.

budući da je predvidljiv i stabilan regulatorni sustav za ulaganja povezana s klimatskim promjenama od ključne važnosti kako bi se privatni sektor potaknulo na sudjelovanje u klimatskom financiranju; budući da Europska unija može uspostaviti standard za održivi financijski sustav uvođenjem vjerodostojnog i sveobuhvatnog okvira, čiji bi se detalji trebali postupno utvrđivati zasebnim zakonodavnim inicijativama;

D.

budući da je potrebno promijeniti način razmišljanja svih dionika te da Komisija u tu svrhu treba donijeti međusektorsko zakonodavstvo; budući da institucijski i maloprodajni ulagači pokazuju sve veće zanimanje za ulaganje u proizvode koji su u skladu s ekološkim, socijalnim i upravljačkim kriterijima;

E.

budući da je nužno povećati transparentnost podataka o ekološkim, socijalnim i upravljačkim aspektima poduzeća kako bi se spriječila lažna ekologizacija;

F.

budući da bi ocjena učinka trebala biti sastavni dio taksonomije održivih financijskih proizvoda; budući da je sve više stručnog znanja o tome kako izračunati učinak ulaganja u ekološke, socijalne i upravljačke ciljeve;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegove članke 2., 6. i 7.,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 70., 85., 86., 258., 259. i 260.,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir svoje relevantne rezolucije u području vladavine prava i pravosuđa,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. travnja 2017. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017.” (COM(2017)0167),

—

uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije iz 2017. pod nazivom „Pravosudni sustav i gospodarski razvoj diljem država članica EU-a” (1),

—

uzimajući u obzir istraživanje Instituta za pravne reforme američke Komore iz 2017. naslovljeno „Porast kolektivne pravne zaštite u EU-u” (2),

—

uzimajući u obzir bazu podataka o rodnoj statistici Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) (3),

—

uzimajući u obzir izvješća Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija), a posebno njezin popis mjerila za vladavinu prava (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 12. ožujka 2014. o ocjenjivanju pravosuđa u pogledu kaznenog prava i vladavine prava (5),

—

uzimajući u obzir „Komparativnu studiju o pristupu pravosuđu u okviru prava u područjima ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije” koju je proveo Milieu 2011. (6),

—

uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti (CM/Rec(2010)12) (7),

—

uzimajući u obzir studiju koju je 2017. izradio Resorni odjel Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja pod naslovom „Pregled zastupljenosti žena i muškaraca u pravnim zanimanjima diljem EU-a” (8),

—

uzimajući u obzir godišnja izvješća o europskim pravosudnim sustavima koja je sastavila Europska komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ) (9),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0161/2018),

A.

budući da su nezavisni, učinkoviti i kvalitetni pravosudni sustavi ključni za poštovanje vladavine prava, pravičnost sudskih postupaka i izgradnju povjerenja građana i poduzeća u pravosudni sustav, osiguravajući pritom da pojedinci i poduzeća u potpunosti mogu uživati u svojim pravima; budući da je za učinkoviti pravosudni sustav neophodna sudska neovisnost, podrška gospodarskom rastu, zalaganje za temeljna prava te promicanje ispravne primjene prava EU-a; budući da je pravda vrijednost sama po sebi, posebice u pogledu pristupa građana pravosuđu i poštovanja pravila pravičnog postupka;

B.

budući da je Komisija objavila pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017., a riječ je o informativnom, komparativnom i neobvezujućem alatu za ocjenu učinkovitosti, neovisnosti i kvalitete nacionalnih pravosudnih sustava, u cilju utvrđivanja bilo kakvih nedostataka, određivanja dobre prakse i napretka te boljeg definiranja politika pravosuđa država članica, stavljajući u tom smislu poseban naglasak na parametre pravosudnih sustava kojima se doprinosi poboljšanju poslovne, ulagačke i potrošačke klime u Uniji;

C.

budući da se petim pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u posebno analiziraju pitanja u vezi s javnim pristupom pravnim postupcima, neovisnosti sudstva kakvom je doživljavaju pojedinci i poslovni sektor, trenutnim korištenjem informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) u pravosudnim sustavima i radom nacionalnih pravosudnih sustava u određenim područjima koja se odnose na jedinstveno tržište i poslovni sektor, uz istovremeni početni pregled funkcioniranja nacionalnih kaznenopravnih sustava u provođenju zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca;

D.

budući da pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. ne uključuje sveobuhvatno rangiranje nacionalnih pravosudnih sustava te se njime ne namjerava dati prednost jednom sustavu pred drugim;

E.

budući da, s druge strane, pregled stanja treba biti koristan priručnik koji nudi pregled najboljih praksi kojima se države članice mogu koristiti u području građanskog, trgovačkog i upravnog prava;

F.

budući da je mnogo podataka o određenim državama članicama još uvijek nedostupno; budući da postoje razlike u količini i posebnom sadržaju podataka koje su dostavile određene države članice;

G.

budući da se pregled stanja za 2017. mahom usmjerava na građansko, trgovačko i upravno pravo, ali je i početni pregled funkcioniranja nacionalnih sustava pri provedbi zakonodavstva EU-a o sprečavanju pranja novca u kaznenom pravu;

H.

budući da je prednost te neobvezujuće procedure ta što se njome utvrđuju pozitivni i negativni trendovi te što ona nudi forum za uzajamno učenje i razmjenu najboljih praksi diljem Unije u cilju promicanja i jamčenja sukladnosti s vladavinom prava;

I.

budući da je pružanje informacija o pravosudnom sustavu na način koji je jednostavan za korisnike preduvjet za pristup pravosuđu;

J.

budući da je pravosudne sustave potrebno prilagoditi novim izazovima koji su pred EU-om;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

—

uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz GA21 (MON-ØØØ21-9), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D056125-02),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3. i članak 23. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 23. travnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članak 11. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 21. rujna 2017. i objavljeno 24. listopada 2017. (3),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

—

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je Odlukom Komisije 2008/280/EZ (5) odobreno stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificirani kukuruz GA21 („kukuruz GA21”), sastoji se od njega ili je proizvedena od njega; budući da područje primjene tog odobrenja obuhvaća i proizvode različite od hrane i hrane za životinje koji sadržavaju ili se sastoje od kukuruza GA21 za iste namjene kao i ostali kukuruz, osim uzgoja;

B.

budući da je prije donošenja Odluke 2008/280/EZ Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 13. rujna 2007. usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 2. listopada 2007. (6) („mišljenje EFSA-e iz 2007.”);

C.

budući da je društvo Syngenta France SAS u ime društva Syngenta Crop Protection AG iz Švicarske 6. listopada 2016. Komisiji podnijelo zahtjev za produljenje navedenog odobrenja u skladu s člancima 11. i 23. Uredbe (EZ) br. 1829/2003;

D.

budući da je EFSA 21. rujna 2017. donijela pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 24. listopada 2017. (7) („mišljenje EFSA-e iz 2017.”);

E.

budući da je kukuruz GA21 uzgojen izražavanjem modificirane verzije proteina EPSPS kako bi bio otporan na glifosat;

F.

budući da je primjena komplementarnog herbicida, u ovom slučaju glifosata, dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgoju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da su ostaci tog herbicida kojim se prskaju usjevi neizbježni sastojci koji će biti prisutni u urodu; budući da se pokazalo da se za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide upotrebljava više komplementarnih herbicida nego za konvencionalne usjeve;

G.

budući da, slijedom toga, treba očekivati da će kukuruz GA21 biti izložen i većim i opetovanim dozama glifosata, što neće samo dovesti do veće razine ostataka u urodu već može utjecati i na sastav genetski modificiranog kukuruza i na njegova agronomska svojstva;

H.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike i na EFSA-ino mišljenje iz 2007. (8) i na ono iz 2017. (9); budući da su države članice primjerice kritizirale činjenicu da su potrebne dodatne informacije prije nego što bi se mogli donijeti zaključci u pogledu procjene rizika za kukuruz GA21, da nisu dani podaci kojima bi se potvrdila sigurna uporaba u prošlosti, da izvješća o praćenju za kukuruz GA21 za razdoblje odobrenja pokazuju temeljne nedostatke i da pristup koji se primjenjivao na praćenje nije bio sasvim u skladu s Direktivom 2001/18/EZ;

I.

budući da i samo Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme smatra da su potrebne dodatne rasprave s podnositeljima zahtjeva i upraviteljima rizikom o praktičnoj provedbi planova praćenja stanja okoliša nakon stavljanja na tržište u pogledu genetski modificiranih biljaka koje se uvoze i obrađuju;

J.

budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

K.

budući da je Parlament osnovao poseban odbor za postupak odobravanja pesticida u Uniji koji će pomoći utvrditi jesu li se u postupku procjene rizika poštovali relevantni znanstveni standardi Unije i je li došlo do neopravdanog utjecaja industrije kada je riječ o zaključcima agencija Unije o karcinogenosti glifosata;

L.

budući da se općenito, prema Povjerenstvu EFSA-e za pesticide, ne mogu donijeti zaključci o sigurnosti ostataka koji nastaju kada se genetski modificirani usjevi prskaju pripravcima na bazi glifosata (10); budući da aditivi i smjese aditiva koje se koriste u komercijalnim pripravcima za prskanje glifosatom mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka (11);

M.

budući da je Unija s tržišta već uklonila glifosatov aditiv naziva POE talovamin zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dopušteni u zemljama u kojima se uzgaja kukuruz GA21 (Argentina, Brazil, Kanada, Japan, Paragvaj, Filipini, Južna Afrika, SAD, Urugvaj i Vijetnam);

N.

budući da su za temeljitu procjenu rizika za genetski modificirane biljke otporne na herbicide ključne informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita; budući da se smatra da su ostaci herbicida kojima se prskaju usjevi izvan nadležnosti EFSA-inog Povjerenstva za genetski modificirane organizme; budući da posljedice prskanja kukuruza GA21 glifosatom nisu utvrđene;

O.

budući da države članice trenutačno ne moraju mjeriti ostatke glifosata u uvezenom kukuruzu kako bi se osigurala sukladnost s maksimalnim razinama ostataka kao dio koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole za 2018., 2019. i 2020., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/660 (12), kao ni za razdoblje 2019., 2020. i 2021. (13); budući da stoga nije poznato jesu li ostaci glifosata u tom uvezenom kukuruzu GA21 u skladu s maksimalnim razinama ostataka dopuštenima u Uniji;

P.

budući da se kukuruz GA21 uzgaja i u Argentini; budući da je razoran utjecaj upotrebe glifosata na zdravlje opsežno dokumentiran; budući da se Unija obvezala na ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koji uključuju obvezu da se do 2030. znatno smanji broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i zagađenjem zraka, vode i tla (cilj održivog razvoja br. 3, podcilj 3.9) (14);

Q.

budući da se Unija zalaže za usklađenost politika radi razvoja, kojom se nastoje smanjiti proturječnosti i stvoriti sinergije među različitim politikama Unije, pa tako i u području trgovine, okoliša i poljoprivrede, na korist zemalja u razvoju i radi veće učinkovitosti razvojne suradnje;

R.

budući da je EFSA zaključila da sve reprezentativne upotrebe glifosata za konvencionalne usjeve (tj. usjeve koji nisu genetski modificirani) osim jedne predstavljaju „rizik za divlje neciljne kopnene kralježnjake” te je utvrdila i da kod nekih od glavnih upotreba kada je riječ o konvencionalnim usjevima postoji dugoročni rizik za sisavce (15); budući da je ECHA klasificirala glifosat kao tvar s dugoročno toksičnim djelovanjem na vodeni okoliš; budući da su negativne posljedice upotrebe glifosata na bioraznolikost i okoliš opsežno dokumentirane; budući da je, primjerice, u okviru američke studije iz 2017. utvrđena negativna korelacija između upotrebe glifosata i brojnosti odraslih leptira monarha, posebno u područjima koncentrirane poljoprivrede (16);

S.

budući da će odobrenje stavljanja na tržište kukuruza GA21 povećati potražnju za njegovim uzgojem u trećim zemljama; budući da se, kako je već navedeno, može očekivati da će se na genetski modificiranim biljkama otpornima na herbicide koristiti veće i opetovane doze herbicida (u usporedbi s biljkama koje nisu genetski modificirane) jer su one namjerno modificirane u tu svrhu;

T.

budući da je Unija stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove jurisdikcije neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država (17); budući da je odluka o produljenju odobrenja kukuruza GA21 u nadležnosti Unije;

U.

budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva otpornih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve; budući da je 2015. u svijetu postojalo barem 29 vrsta korova otpornih na glifosat (18);

V.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 održanom 23. travnja 2018. nije usvojeno mišljenje;

W.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 morala donositi odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (19);

X.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju (20) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

Y.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

Z.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka o obnovi odobrenja uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

—

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1 507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

—

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1 507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

—

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1 507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1 507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

—

Rezolucija od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1 507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305 423 × 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

—

Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59122 (DAS-59122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).

—

Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).

—

Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).

—

uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz 1 507 × 59 122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena 1 507, 59 122, MON 810 i NK603 i o stavljanju izvan snage odluka 2009/815/EZ, 2010/428/EU i 2010/432/EU na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D056123-02),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 23. travnja 2018. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članak 11. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (2),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane usvojeno 14. studenog 2017. i objavljeno 28. studenog 2017. (3),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (4),

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

—

uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.

budući da je 3. veljače 2011. Pioneer Overseas Corporation, u ime poduzeća Pioneer Hi-Bred International Inc. (SAD), podnio zahtjev nacionalnom nadležnom tijelu u Nizozemskoj u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 tražeći odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1 507 × 59 122 × MON 810 × NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njega (dalje u tekstu „zahtjev”); budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji se sastoje od genetski modificiranog kukuruza 1 507 × 59 122 × MON 810 × NK603 (dalje u tekstu „genetski modificirani kukuruz”) za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

B.

budući da je zahtjev obuhvaćao deset podkombinacija pojedinačnih promjena koje čine genetski modificirani kukuruz, od kojih je pet već bilo odobreno; budući da je osam od tih podkombinacija obuhvaćeno Nacrtom provedbene odluke Komisije; budući da su podkombinacije 1 507 × NK603 i NK603 × MON 810 već odobrene u okviru drugih odluka Komisije;

C.

budući da je 14. studenog 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 28. studenog 2017. (5);

D.

budući da je genetski modificirani kukuruz dobiven kombiniranjem četiri genetski modificirane promjene kukuruza: 1 507 proizvodi insekticidni protein Cr1F i otporan je na herbicid glufosinat; 59 122 proizvodi insekticidni protein Cry34Ab1 i Cry35Ab1 te je također otporan na herbicid glufosinat; MON810 proizvodi insekticidni protein Cr1Ab; NK603 proizvodi dva enzima koja daju otpornost na herbicid glifosat;

E.

budući da je primjena komplementarnih herbicida, u ovom slučaju glifosata i glufosinata, dio uobičajene poljoprivredne prakse u uzgajanju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će ostaci prskanja uvijek biti prisutni u berbi i da su neizbježni sastojci; budući da se pokazalo da se za genetski modificirane usjeve tolerantne na herbicide upotrebljava više komplementarnih herbicida u odnosu na konvencionalne usjeve;

F.

budući da, slijedom toga, treba očekivati da će genetski modificirani kukuruz biti izložen većim i opetovanim dozama glifosata i glufosinata što ne samo da će dovesti do veće razine ostataka u usjevima, već može utjecati i na sastav genetski modificiranog kukuruza te na njegove agronomske karakteristike;

G.

budući da je neovisna studija došla do zaključka da ne bi trebalo prihvatiti procjenu rizika EFSA-e jer, među ostalim, EFSA nije zatražila empirijske podatke u pogledu toksičnosti i učinka na imunološki sustav i zanemareni su kombinatorni učinci, kao i posljedice prskanja većih doza komplementarnih herbicida, procjena rizika za okoliš je neprihvatljiva i utemeljena na krivim pretpostavkama i nije predviđen sustav za praćenje izlijevanja i mogućih učinaka na zdravlje u konkretnim slučajevima (6);

H.

budući da podnositelj zahtjeva nije podnio podatke iz ispitivanja za jednu trenutno neodobrenu podkombinaciju višestruke promjene (59 122 × MON810 × NK603); budući da se odobrenje višestruke promjene ne bi trebalo razmatrati bez temeljite procjene podataka iz ispitivanja za svaku podkombinaciju;

I.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje i stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7); budući da odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji istječe 31. srpnja 2018. (8);

J.

budući da o karcinogenosti glifosata i dalje postoje otvorena pitanja; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

K.

budući da se općenito, prema Povjerenstvu EFSA-e za pesticide, ne mogu izvući zaključci o sigurnosti ostataka prskanja genetski modificiranih usjeva pripravcima na bazi glifosata (9); budući da aditivi i njihove smjese koji se koriste u komercijalnim pripravcima za raspršivanje glifosata mogu imati veću toksičnost od samog aktivnog sastojka (10);

L.

budući da je Unija već uklonila glifosatov aditiv naziva POE talovamin s tržišta zbog zabrinutosti u pogledu njegove toksičnosti; budući da, međutim, problematični aditivi i smjese mogu i dalje biti dozvoljeni u zemljama u kojima se uzgaja genetski modificirani kukuruz (Kanada i Japan);

M.

budući da su informacije o razinama ostataka herbicida i njihovih metabolita ključne za temeljitu procjenu rizika genetski modificiranih biljaka tolerantnih na herbicide; budući da se ostaci prskanja herbicidima smatraju izvan nadležnosti EFSA-inog Povjerenstva za GMO; budući da nisu ocijenjeni učinci prskanja genetski modificiranog kukuruza s herbicidima, kao ni kumulativni učinci prskanja glifosatom i glufosinatom;

N.

budući da se trenutačno od država članica ne zahtijeva da mjere ostatke glifosata ili glufosinata u uvezenom kukuruzu kako bi se osigurala sukladnost s maksimalnim razinama ostataka kao dio koordiniranog višegodišnjeg programa kontrole za 2018., 2019. i 2020., u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/660 (11), kao ni za razdoblje 2019., 2020. i 2021. (12); budući da stoga nije poznato jesu li ostaci glifosata ili glufosinata u tom uvezenom genetski modificiranom kukuruzu u skladu s maksimalnim dozvoljenim razinama ostataka u EU-u;

O.

budući da višestruka promjena proizvodi četiri insekticidna toksina (Cry1F i Cry1Ab koji ciljaju leptire i Cry34Ab1 i Cry35Ab1 koji ciljaju kornjaše); budući da je u znanstvenoj studiji iz 2017. o mogućim zdravstvenim učincima Bt toksina i ostataka prskanja komplementarnim herbicidima zaključeno da je posebnu pozornost potrebno posvetiti ostacima herbicida i njihovoj interakciji s Bt toksinima (13); budući da EFSA to nije istražila;

P.

budući da je EFSA zaključila da sve osim jedne reprezentativne upotrebe glifosata za konvencionalne usjeve (tj. usjeve koji nisu genetski modificirani) predstavljaju „rizik za divlje neciljne kopnene kralježnjake” te je utvrdila i da kod nekih od glavnih upotreba kada je riječ o konvencionalnim usjevima postoji dugoročni rizik za sisavce (14); budući da je ECHA klasificirala glifosat kao tvar s dugoročno toksičnim utjecajem na vodeni okoliš; budući da su negativni učinci upotrebe glifosata na bioraznolikost i okoliš opsežno dokumentirani; budući da je, primjerice, u okviru američke studije iz 2017. utvrđena negativna korelacija između upotrebe glifosata i brojnosti odraslih leptira monarha, posebno u područjima koncentrirane poljoprivrede (15);

Q.

budući da će odobrenje stavljanja na tržište genetski modificiranog kukuruza povećati potražnju za njegovim uzgojem u trećim zemljama; budući da se, kako je ranije navedeno, na genetski modificiranim biljkama tolerantnim na herbicide koriste veće i opetovane doze herbicida (u usporedbi s biljkama koje nisu genetski modificirane), s obzirom na to da su one namjerno modificirane u tu svrhu;

R.

budući da je Unija stranka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove jurisdikcije neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država (16); budući da je odluka o produljenju odobrenja genetski modificiranog kukuruza u nadležnosti Unije;

S.

budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva tolerantnih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve; budući da je 2015. u svijetu postojalo barem 29 vrsta korova otpornih na glifosat (17);

T.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 23. travnja 2018., nije usvojeno mišljenje;

U.

budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 morala donositi odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku (18);

V.

budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju (19) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

W.

budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

X.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka o obnovi odobrenja uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

—

Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1 507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).

—

Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (SL C 399, 24.11.2017., str. 71.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 19.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 17.).

—

Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (SL C 35, 31.1.2018., str. 15.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (SL C 86, 6.3.2018., str. 108.).

—

Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (SL C 86, 6.3.2018., str. 111.).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1 507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).

—

Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).

—

Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59 122 × MIR604 × 1 507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59 122, MIR604, 1 507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).

—

Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).

—

Rezolucija od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0377).

—

Rezolucija od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0378).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 1 507 (DAS-Ø15Ø7-1), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0396).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju 305 423 x 40-3-2 (DP-3Ø5423-1 × MON-Ø4Ø32-6), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0397).

—

Rezolucija od 24. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane uljane repice MON 88302 × Ms8 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8 × ACS-BNØØ3-6), MON 88302 × Ms8 (MON-883Ø2-9 × ACSBNØØ5-8), te MON 88302 × Rf3 (MON-883Ø2-9 × ACS-BNØØ3-6), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0398).

—

Rezolucija od 1. ožujka 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz 59 122 (DAS-59 122-7), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0051).

—

Rezolucija od 1. ožujka 2018. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × NK603 (MON-87427-7 × MON-89Ø34-3 × MON-ØØ6Ø3-6), sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju od promjena MON 87427, MON 89034 i NK603, te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/420/EU (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0052).

—

Rezolucija od 3. svibnja 2018. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište hrane i hrane za životinje koja je proizvedena od genetski modificirane šećerne repe H7-1 (KM-ØØØH71-4) na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0197).

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1),

—

uzimajući u obzir režim kontrole u okviru Zajedničke ribarstvene politike (ZRP), koji obuhvaća uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (2) i (EZ) br. 1005/2008 (3) te Uredbu (EU) 2017/2403 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1026/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim mjerama za očuvanje ribljih stokova koje se odnose na zemlje koje dopuštaju neodrživi ribolov (7),

—

uzimajući u obzir Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 19/2017 iz prosinca 2017. naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. o upravljanju ribarskim flotama u najudaljenijim regijama (8),

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0156/2018),

A.

budući da je EU najveće svjetsko tržište za proizvode ribarstva i akvakulture, s udjelom od 24 % ukupnog svjetskog uvoza tijekom 2016., a ovisi o uvozu za više od 60 % svoje potrošnje tih proizvoda;

B.

budući da je u svojoj Rezoluciji od 8. srpnja 2010. o dogovorima za uvoz proizvoda ribarstva i akvakulture u EU (9) Europski parlament istaknuo da se jednim od glavnih ciljeva politike EU-a u području uvoza proizvoda ribarstva i akvakulture mora zajamčiti da uvezeni proizvodi u svakom pogledu zadovoljavaju iste zahtjeve koji se primjenjuju na proizvodnju u EU-u i da napori EU-a da se ribarstvo učini održivim nisu kompatibilni s uvozom proizvoda iz zemalja u kojima se riba lovi bez vođenja brige o održivosti;

C.

budući da se u komunikaciji Komisije od 14. listopada 2015. pod nazivom „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497) EU obvezuje na odgovorniju trgovinsku politiku kao instrument za provedbu ciljeva održivog razvoja;

D.

budući da su za provjeru zadovoljava li riba proizvođača iz EU-a sanitarne norme EU-a odgovorne države članice, dok za uvezenu ribu Komisija ovlašćuje treće zemlje za utvrđivanje objekata kojima je dopušteno izvoziti riblje proizvode u EU, pod uvjetom da mogu jamčiti jednake standarde;

E.

budući da se najudaljenije regije EU-a u području Kariba, Indijskog oceana i Atlantskog oceana nalaze u susjedstvu nekoliko trećih zemalja čijim se uvjetima u pogledu ribolova, proizvodnje i stavljanja na tržište ne poštuju uvijek europski standardi, čime se stvara nepošteno tržišno natjecanje s lokalnim proizvodima;

F.

budući da postoje brojni međunarodni instrumenti koji se odnose na ribare i koje bi trebalo ratificirati i provesti, kao što su Konvencija Međunarodne organizacije rada br. 188 o radu u ribarstvu (ILO C188), Sporazum Međunarodne pomorske organizacije iz Cape Towna iz 2012. i Međunarodna konvencija Međunarodne pomorske organizacije o standardima izobrazbe, izdavanja svjedodžbi i držanja straže osoblja na ribarskim brodovima (STCW-F);

G.

budući da se u zaključcima Znanstvenog mišljenja br. 3/2017 od 29. studenog 2017. naslovljenog „Hrana iz oceana” preporučuje da se ciljevi održivog razvoja uključe u sve politike Unije te da se isti pristup primijeni u drugim međunarodnim područjima i da se pruži potpora drugim svjetskim regijama kako bi pronašle ravnotežu između gospodarskih i ekoloških ciljeva koji se odnose na proizvodnju hrane i morski okoliš;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.