EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32007D0779

Odluka br. 779/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o uspostavi posebnog programa za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama te zaštitu žrtava i ugroženih skupina za razdoblje 2007. - 2013. (Program Daphne III) u okviru Općeg programa „Temeljna prava i pravosuđe”

SL L 173, 3.7.2007, p. 19–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2007/779(1)/oj

05/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

243


32007D0779


L 173/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.06.2007.


ODLUKA br. 779/2007/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. lipnja 2007.

o uspostavi posebnog programa za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama te zaštitu žrtava i ugroženih skupina za razdoblje 2007. - 2013. (Program Daphne III) u okviru Općeg programa „Temeljna prava i pravosuđe”

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 152.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1).

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

Ugovorom se utvrđuje da se u određivanju i provedbi svih politika i djelatnosti Zajednice osigurava visoki stupanj zaštite zdravlja ljudi; člankom 3. stavkom 1. točkom (p) Ugovora propisano je da je kroz djelovanja Zajednice potrebno davati doprinos postizanju visoke razine zaštite zdravlja.

(2)

Djelovanje Zajednice trebalo bi nadopunjavati nacionalne politike usmjerene prema unapređenju javnog zdravlja i uklanjanju izvora opasnosti za zdravlje ljudi.

(3)

Tjelesno, seksualno i psihičko nasilje nad djecom, mladima i ženama, uključujući i prijetnje počinjenjem takvih čina, prisilu ili samovoljno oduzimanje slobode, bilo da se dogodi u javnom ili privatnom životu, predstavlja povredu njihovog prava na život, sigurnost, slobodu, dostojanstvo i tjelesni i emocionalni integritet, te ozbiljnu prijetnju tjelesnom i duševnom zdravlju žrtava takvog nasilja. Takvo je nasilje u Zajednici toliko rašireno da predstavlja stvarnu povredu temeljnih prava, zdravstvenu pošast i prepreku uživanju sigurnog, slobodnog i pravednoga građanstva.

(4)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zdravlje definira kao stanje potpune tjelesne, duševne i socijalne dobrobiti, a ne samo kao odsutnost bolesti ili nemoći. Prema jednoj rezoluciji Skupštine WHO-a iz 1996., nasilje je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu. U svome izvješću o nasilju i zdravlju od 3. listopada 2002. WHO preporučuje promicanje mjera primarne prevencije, jačanje mjera u korist žrtava nasilja, te poboljšanje suradnje i razmjene informacija o prevenciji nasilja.

(5)

Ta su načela priznata u brojnim konvencijama, deklaracijama i protokolima glavnih međunarodnih organizacija i institucija poput Ujedinjenih naroda, Međunarodne organizacije rada (MOR), Svjetske konferencije o ženama, te Svjetskog kongresa protiv komercijalnog seksualnog iskorištavanja djece.

(6)

Borbu protiv nasilja potrebno je staviti u kontekst zaštite temeljnih prava, priznatih Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (4) i popratnim obrazloženjima, imajući na umu njezin status, kojom se između ostalog priznaje pravo na dostojanstvo, jednakost i solidarnost. Ona sadrži određeni broj posebnih članaka koji se odnose na zaštitu i promicanje tjelesnog i duševnog integriteta, jednako postupanje prema muškarcima i ženama, prava djeteta i zabranu diskriminacije, te kojima se propisuje zabrana nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, ropstvo i prisilni rad, te rad djece. Njome se priznaje da je u određivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Zajednice potrebna visoka razina zaštite zdravlja ljudi.

(7)

Europski parlament pozvao je Komisiju da izradi i provede akcijske programe za suzbijanje takvog nasilja, između ostalog i u svojim rezolucijama od 19. svibnja 2000. o priopćenju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu: „Za daljnje mjere u borbi protiv trgovine ženama” (5), od 20. rujna 2001. o genitalnom sakaćenju žena (6), od 17. siječnja 2006. o strategijama sprečavanja trgovine ženama i djecom koji su u opasnosti od seksualnog iskorištavanja (7), te od 2. veljače 2006. o trenutačnom stanju u pogledu suzbijanja nasilja nad ženama i mogućim budućim djelovanjima (8).

(8)

Akcijski program Zajednice utvrđen Odlukom br. 293/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. siječnja 2000. o donošenju akcijskog programa Zajednice (program Daphne) (2000. - 2003.) o preventivnim mjerama u borbi protiv nasilja nad djecom, mladima i ženama (9) pridonio je podizanju svijesti u Europskoj uniji te poboljšanju i jačanju suradnje između organizacija u državama članicama koje sudjeluju na suzbijanju nasilja.

(9)

Akcijski program Zajednice utvrđen Odlukom br. 803/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o donošenju akcijskog programa Zajednice (2004. - 2008.) za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad djecom, mladima i ženama te za zaštitu žrtava i ugroženih skupina (program Daphne II) (10) nadovezao se na rezultate koji su već bili postignuti u okviru programa Daphne; prema članku 8. stavku 2. Odluke br. 803/2004/EZ, Komisija je obvezna poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala usklađenost godišnjih proračunskih izdvajanja s novim financijskim perspektivama.

(10)

Poželjno je osigurati kontinuitet projekata koji se financiraju iz programa Daphne i Daphne II.

(11)

Važno je i potrebno prepoznati ozbiljne, neposredne i dugoročne posljedice nasilja nad djecom, mladima i ženama na pojedince, obitelji i zajednice u smislu tjelesnog i duševnog zdravlja, psihičkog i socijalnog razvoja, te jednakih mogućnosti osoba koje su u to uključene, kao i visoke socijalne i ekonomske troškove za društvo u cjelini.

(12)

Nasilje nad ženama javlja se u brojnim oblicima, od nasilja u obitelji, koje prevladava na svim razinama društva, do štetnih tradicionalnih praksi povezanih s tjelesnim nasiljem nad ženama, poput genitalnog sakaćenja i zločina iz časti, koji predstavljaju poseban oblik nasilja nad ženama.

(13)

Djeca, mladi ili žene koji svjedoče napadu na bliskog srodnika trebaju se smatrati žrtvama nasilja u skladu s programom utvrđenim ovom Odlukom (program).

(14)

Kad je riječ o sprečavanju nasilja, uključujući i zlostavljanje i seksualno iskorištavanje počinjeno na štetu djece, mladih i žena, te o zaštiti žrtava i ugroženih skupina, Europska unija može na sljedeće načine pružiti dodanu vrijednost djelovanjima koja su prvenstveno u nadležnosti država članica: širenje i razmjena informacija, iskustava i dobre prakse; promicanje inovativnog pristupa; zajedničko utvrđivanje prioriteta; razvoj umrežavanja kada je to potrebno; odabir projekata na razini Zajednice, uključujući i projekte potpore besplatnim telefonima za pomoć djeci i SOS telefonima za nestalu i seksualno iskorištavanu djecu; motiviranje i mobiliziranje svih zainteresiranih stranaka; te kampanje podizanja svijesti protiv nasilja na europskoj razini. Ta bi djelovanja također trebala obuhvatiti potporu djeci, mladima i ženama koji su žrtve trgovine ljudima.

(15)

Budući da temeljne uzroke i posljedice nasilja često mogu djelotvorno rješavati lokalne i regionalne organizacije koje djeluju u suradnji s istovrsnim organizacijama iz ostalih država članica, programom bi se trebala priznati važnost preventivnih mjera i djelovanja usmjerenih pružanju potpore žrtvama na lokalnoj i regionalnoj razini.

(16)

Budući da ciljeve ove Odluke, a to je sprečavanje i suzbijanje svih oblika nasilja nad djecom, mladima i ženama, države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti zbog potrebe razmjene informacija na razini Zajednice i širenja dobre prakse diljem Zajednice, te budući da se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Zajednice zbog potrebe koordiniranog i multidisciplinarnog pristupa te s obzirom na opseg ili učinak programa, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti, utvrđenim u istome članku, ova je Odluka ograničena na ono što je potrebno radi ostvarenja tih ciljeva.

(17)

Ovom se Odlukom za cijelo razdoblje trajanja programa utvrđuju financijska sredstva koja za proračunska tijela u postupku donošenja godišnjeg proračuna predstavljaju prioritetni referentni okvir u smislu točke 37. Međuinstitucijskog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i zdravom financijskom upravljanju (11).

(18)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (12), dalje u tekstu „Financijska uredba” i Uredba Komisije EZ, Euratom br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (13), kojima se štite financijski interesi Zajednice, trebaju se primjenjivati uzimajući u obzir načela jednostavnosti i dosljednosti u odabiru proračunskih instrumenata, ograničenje broja slučajeva u kojima Komisija zadržava izravnu odgovornost za njihovu provedbu i upravljanje njima, te potrebnu razmjernost između iznosa sredstava i administrativnog opterećenja vezanog uz njihovu provedbu.

(19)

Potrebno je poduzeti i odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara kao i potrebne mjere radi naplate izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija radi zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (15) i Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (16).

(20)

Financijska uredba propisuje obvezu donošenja temeljnog akta koji će obuhvaćati bespovratna sredstva za poslovanje.

(21)

Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća (EZ) br. 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (17).

(22)

Uravnoteženo sudjelovanje žena i muškaraca u procesu odlučivanja ključni je element za postizanje stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca. Stoga bi države članice trebale učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli jednaku zastupljenost spolova u sastavu odbora iz članka 10.,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Predmet i opseg

1.   Polazeći od politika i ciljeva utvrđenih programima Daphne i Daphne II, ovom se Odlukom uspostavlja poseban program sprečavanja i suzbijanja nasilja nad djecom, mladima i ženama te zaštite ugroženih skupina (program Daphne III), dalje u tekstu „program”, u okviru općeg programa „Temeljna prava i pravosuđe”, kojim se želi doprinijeti ostvarenju visoke razine zaštite od nasilja s ciljem unapređenja zaštite tjelesnog i duševnog zdravlja.

2.   Program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

3.   U smislu programa, izraz „djeca” obuhvaća dobnu skupinu do 18 godina života, u skladu s međunarodnim instrumentima koji se odnose na prava djeteta.

4.   Međutim, kad je riječ o projektima koji uključuju djelovanja posebno osmišljena za skupine korisnika poput primjerice „tinejdžera” (od 13 do 19 godina života) ili za osobe od 12 do 25 godina života, smatrat će se da su oni namijenjeni kategoriji „mladih”.

Članak 2.

Opći ciljevi

1.   Cilj programa je doprinijeti zaštiti djece, mladih i žena od svih oblika nasilja i ostvariti visoku razinu zaštite zdravlja, dobrobiti i socijalne kohezije.

2.   Ne dovodeći u pitanje ciljeve i ovlasti Europske zajednice, opći ciljevi programa pridonose, posebno kad je riječ o djeci, mladima i ženama, razvoju politika Zajednice i to onih koji se odnose na javno zdravlje, ljudska prava i ravnopravnost spolova, kao i djelovanjima za zaštitu dječjih prava, te borbi protiv trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja.

Članak 3.

Posebni cilj

Posebni cilj programa je doprinijeti sprečavanju i borbi protiv svih oblika nasilja koji se događaju u javnoj i privatnoj sferi na štetu djece, mladih i žena, uključujući i seksualno iskorištavanje i trgovinu ljudima, poduzimanjem preventivnih mjera te pružanjem potpore i zaštite žrtvama i ugroženim skupinama. To se ostvaruje putem sljedećih transnacionalnih djelovanja ili drugih vrsta djelovanja, navedenih u članku 4.:

(a)

pružanje pomoći i ohrabrenja nevladinim organizacijama (NVO) i drugim organizacijama koje djeluju u tom području, navedenim u članku 7.;

(b)

razvoj i provedba kampanja podizanja svijesti usmjerenih prema posebnim skupinama građana, kao što su određene struke, nadležna tijela, utvrđeni segmenti javnosti i ugrožene skupine, kako bi se poboljšalo razumijevanje i promicalo prihvaćanje politike nulte tolerancije prema nasilju te kako bi se poticalo pružanje potpore žrtvama i prijavljivanje slučajeva nasilja nadležnim tijelima;

(c)

širenje rezultata ostvarenih u okviru programa Daphne i Daphne II, između ostalog i putem njihove prilagodbe, prijenosa i upotrebe od strane drugih korisnika ili u drugim zemljopisnim područjima;

(d)

utvrđivanje i jačanje djelovanja koja pridonose pozitivnom ponašanju prema ljudima kojima prijeti nasilje, i to primjenom pristupa kroz koji se potiče njihovo poštovanje i promiče njihova dobrobit i osobno ispunjenje;

(e)

uspostava i podupiranje multidisciplinarnih mreža s ciljem jačanja suradnje između nevladinih organizacija i drugih organizacija koje djeluju u tom području;

(f)

osiguranje razvoja informacija koje se temelje na dokazima i baze znanja, te razmjene, identifikacije i širenja informacija i dobre prakse, između ostalog i kroz istraživanja, izobrazbu, studijske posjete i razmjenu osoblja;

(g)

osmišljavanje i testiranje materijala za podizanje svijesti i obrazovnih materijala koji se odnose na sprečavanje nasilja nad djecom, mladima i ženama, te dopunjavanje i prilagođavanje materijala koji se već upotrebljavaju u drugim zemljopisnim područjima i za druge ciljne skupine;

(h)

proučavanje pojava vezanih uz nasilje i njegov utjecaj, kako na žrtve, tako i na društvo u cjelini, uključujući i troškove zdravstvene zaštite, socijalne i gospodarske troškove, a radi suzbijanja temeljnih uzroka nasilja na svim razinama društva;

(i)

razvoj i provedba programa potpore žrtvama i ugroženim osobama, te intervencijskih programa za počinitelje uz istodobno jamčenje sigurnosti žrtvama.

Članak 4.

Vrste djelovanja

Radi ostvarenja općih i posebnih ciljeva utvrđenih u člancima 2. i 3., program podržava sljedeće vrste djelovanja, pod uvjetima utvrđenim u godišnjim programima rada:

(a)

posebna djelovanja koja poduzima Komisija, poput studija i istraživanja, ispitivanja javnog mišljenja i anketa, razvoja pokazatelja i metodologija, prikupljanja, razvoja i širenja podataka i statističkih podataka, seminara, konferencija i stručnih skupova, organiziranja javnih kampanja i događanja, razvoja i održavanja službe za pomoć i internetskih stranica, izrade i distribucije informativnih materijala (uključujući informatičke aplikacije i sredstva za izobrazbu), uspostave i potpore radu trusta mozgova sastavljenog od predstavnika zainteresiranih strana koji će pružati stručne savjete u vezi s nasiljem, potpore drugim mrežama nacionalnih stručnjaka, te aktivnosti analize, praćenja i vrednovanja;

(b)

posebni transnacionalni projekti od interesa za Zajednicu u kojima sudjeluju barem dvije države članice pod uvjetima utvrđenim u godišnjim programima rada;

(c)

potpora aktivnostima nevladinih ili drugih organizacija koje rade na ostvarenju nekog cilja od općeg europskog interesa u vezi s općim ciljevima programa utvrđenima člankom 2., pod uvjetima utvrđenim u godišnjim programima rada.

Članak 5.

Sudjelovanje trećih zemalja

Sljedeće zemlje mogu sudjelovati u djelovanjima iz programa:

(a)

zemlje s kojima je Europska unija potpisala ugovor o pristupanju;

(b)

države kandidatkinje koje su korisnice neke od pretpristupnih strategija u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih država u programima Zajednice, utvrđenima okvirnim sporazumima odnosno odlukama Vijeća za pridruživanje;

(c)

države članice EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EEA-u, u skladu s odredbama tog Sporazuma;

(d)

zemlje zapadnog Balkana, prema modalitetima koji će se zajedno s tim zemljama utvrditi na temelju okvirnih sporazuma o općim načelima s obzirom na njihovo sudjelovanje u programima Zajednice.

U projekte se mogu uključiti države kandidatkinje koje ne sudjeluju u programu, ako bi to pridonijelo njihovoj pripremi za pridruživanje, ili ostale treće zemlje koje ne sudjeluju u programu, ako je to u skladu s ciljem projekata.

Članak 6.

Korisničke i ciljne skupine

1.   Korisnici programa su djeca, mladi i žene koji su žrtve nasilja ili su u opasnosti da postanu žrtve nasilja.

2.   Glavne ciljne skupine programa su, između ostalog, obitelji, nastavnici i obrazovno osoblje, socijalni radnici, policija i granična policija, lokalne, nacionalne i vojne vlasti, medicinsko i pomoćno medicinsko osoblje, pravosudno osoblje, nevladine organizacije, sindikati i vjerske zajednice.

Članak 7.

Pristup programu

Pristup programu otvoren je privatnim i javnim organizacijama i institucijama (lokalnim vlastima na odgovarajućoj razini, sveučilišnim odsjecima i istraživačkim centrima) koje rade na sprečavanju i suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama ili na zaštiti od takvog nasilja ili na pružanju potpore žrtvama ili na provedbi ciljanih djelovanja namijenjenih promicanju neprihvaćanja takve vrste nasilja ili ohrabrivanju promjene stavova i ponašanja prema ranjivim skupinama i žrtvama nasilja.

Članak 8.

Vrste intervencija

1.   Financiranje od strane Zajednice može biti u sljedećim pravnim oblicima:

bespovratna sredstva,

ugovori o javnoj nabavi.

2.   Bespovratna sredstva Zajednice dodjeljuju se nakon razmatranja prijava na pozive za podnošenje prijedloga, osim u iznimnim, propisno obrazloženim i hitnim slučajevima ili kad u slučaju određenog djelovanja značajke korisnika ne ostavljaju drugu mogućnost. Bespovratna sredstva Zajednice pružaju se u obliku bespovratnih sredstava za poslovanje i bespovratnih sredstava za djelovanja. Najviša stopa sufinanciranja određuje se u godišnjim programima rada.

3.   Nadalje, mogu se predvidjeti i izdaci za komplementarne mjere, putem ugovora o javnoj nabavi, u kojem će se slučaju iz sredstava Zajednice financirati nabava usluga i dobara koji su izravno vezani uz ciljeve programa. To su, između ostalog, izdaci za informiranje i komunikaciju, pripremu, provedbu, praćenje, provjeru i vrednovanje projekata, politika, programa i zakonodavstva.

Članak 9.

Provedbene mjere

1.   Komisija provodi aktivnosti pomoći Zajednice u skladu s Financijskom uredbom.

2.   Za potrebe provedbe programa Komisija donosi godišnji program rada u okvirima općih ciljeva iz članka 2., u kojemu navodi svoje posebne ciljeve, tematske prioritete, opis popratnih mjera predviđenih člankom 8. i, ako je potrebno, popis ostalih djelovanja. U godišnjem programu rada utvrđuje se najmanji postotak godišnjih izdataka koji se izdvaja za bespovratna sredstva.

3.   Godišnji program rada donosi se u skladu s pravilima postupka upravljanja iz članka 10. stavka 2.

4.   Mjere potrebne za provedbu ove Odluke u odnosu na sva ostala pitanja donose se u skladu s pravilima savjetodavnog postupka iz članka 10. stavka 3.

5.   U postupcima vrednovanja i dodjele bespovratnih sredstava za djelovanja u obzir se između ostalog uzimaju sljedeći kriteriji:

(a)

opći i posebni ciljevi navedeni u člancima 2. i 3. te mjere koje se poduzimaju u raznim područjima navedenim u članku 3. i u skladu s godišnjim programom rada;

(b)

kvaliteta predloženog djelovanja u smislu njegove koncepcije, organizacije, predstavljanja i očekivanih rezultata;

(c)

iznos zatražen iz sredstava Zajednice i njegova troškovna učinkovitost s obzirom na očekivane rezultate;

(d)

utjecaj očekivanih rezultata na opće i posebne ciljeve programa definirane u člancima 2. i 3. i na mjere koje se poduzimaju u raznim područjima navedenim u članku 3.;

(e)

inovativnost;

6.   Zahtjevi za bespovratna sredstva za poslovanje iz članka 4. točke (c), ocjenjuju se u svjetlu:

(a)

usklađenosti s ciljevima programa;

(b)

kvalitete planiranih aktivnosti;

(c)

vjerojatnog multiplikacijskog učinka tih aktivnosti u javnosti;

(d)

zemljopisnog utjecaja aktivnosti koje se provode;

(e)

sudjelovanja građana u organizaciji uključenih tijela;

(f)

omjera troškovne učinkovitosti predložene aktivnosti.

Članak 10.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se u trajanju od dva mjeseca.

3.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 11.

Komplementarnost

1.   Težit će se postizanju sinergije i komplementarnosti s ostalim instrumentima Zajednice, posebno s općim programima „Sigurnost i zaštita sloboda” i „Solidarnost i upravljanje migracijskom tokovima”, sa Sedmim okvirnim programom za istraživanje i razvoj, kao i s programima o zaštiti zdravlja, „Zapošljavanje i socijalna solidarnost – PROGRESS”, te „Sigurniji internet plus”. Težit će se i postizanju komplementarnosti s Europskim institutom za ravnopravnost spolova. Statistički element informacija o nasilju razvit će se u suradnji s državama članicama, uz primjenu Statističkog programa Zajednice, ako to bude potrebno.

2.   Program može dijeliti resurse s ostalim instrumentima Zajednice, posebno s općim programima „Sigurnost i zaštita sloboda”, „Solidarnost i upravljanje migracijskom tokovima”, te sa Sedmim okvirnim programom za istraživanje i razvoj, i to za potrebe provedbe onih djelovanja kroz koja se ispunjavaju ciljevi svih programa.

3.   U odnosu na djelatnosti koje se financiraju na temelju ove Odluke nije moguće primiti pomoć za istu svrhu iz drugih financijskih instrumenata Zajednice. Komisija će se pobrinuti da joj korisnici programa dostave informacije o financijskim sredstvima primljenim iz općeg proračuna Europske unije i iz drugih izvora, kao i informacije o zahtjevima za financiranje po kojima je postupak u tijeku.

Članak 12.

Financiranje

1.   Financijska sredstva za provedbu ove Odluke utvrđuju se u iznosu od 116,85 milijuna eura za razdoblje utvrđeno u članku 1.

2.   Izdvajanja za djelovanja predviđena programom uvrštavaju se u godišnja odobrenja općeg proračuna Europske unije. Raspoloživa godišnja odobrenja odobrava proračunsko tijelo u granicama financijskog okvira.

Članak 13.

Praćenje

1.   Komisija se brine da joj za svako djelovanje koje se financira iz programa korisnik podnese tehnička i financijska izvješća o napretku rada. Završno se izvješće podnosi u roku od tri mjeseca od dovršenja djelovanja. Komisija određuje oblik i sadržaj izvješća.

2.   Komisija se brine da ugovori i sporazumi sklopljeni u vezi s provedbom programa posebno sadrže odredbe o nadzoru i financijskoj kontroli Komisije (ili bilo kojeg njezinog ovlaštenog predstavnika), ako je potrebno i putem provjera na terenu, uključujući i provjere uzoraka, te putem revizija koje provodi Revizorski sud.

3.   Komisija zahtijeva da u razdoblju od pet godina od posljednje uplate izvršene u odnosu na bilo koje djelovanje, korisnik financijske pomoći bude spreman Komisiji dati na uvid svu dokaznu dokumentaciju vezanu uz izdatke za to djelovanje.

4.   Na temelju rezultata izvješća i provjera uzoraka iz stavaka 1. i 2., Komisija će prema potrebi prilagoditi iznos ili uvjete dodjele prvotno odobrene financijske pomoći, kao i raspored plaćanja.

5.   Komisija poduzima sve druge mjere potrebne kako bi se provjerilo da se financirana djelovanja provode pravilno i u skladu s odredbama ove Odluke i Financijske uredbe.

Članak 14.

Zaštita financijskih interesa Zajednice

1.   Komisija će se pobrinuti da prilikom provedbe djelovanja financiranih na temelju ove Odluke financijski interesi Zajednice budu zaštićeni primjenom preventivnih mjera za suzbijanje prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti, i to putem djelotvornih provjera i naplatom nepripadno isplaćenih iznosa, a ako se otkriju nepravilnosti, izricanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kazni, u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2988/95, Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 te Uredbom (EZ) br. 1073/1999.

2.   Kad je riječ o djelovanjima Zajednice financiranima iz programa, na sve povrede odredbi prava Zajednice, uključujući i povrede neke ugovorne obveze utanačene na temelju programa, koje nastanu kao posljedica čina ili propusta gospodarskog subjekta koji je neopravdanim izdatkom ugrozio ili je mogao ugroziti opći proračun Europske unije ili proračune kojima ona upravlja, primjenjuje se Uredba (EZ, Euratom) br. 2988/95 i Uredba (Euratom, EZ) br. 2185/96.

3.   Komisija će smanjiti, obustaviti ili naplatiti iznos financijske pomoći dodijeljen za određeno djelovanje ako utvrdi nepravilnosti, uključujući i nepoštovanje odredbi ove Odluke ili pojedinačne odluke ili ugovora ili sporazuma o dodjeli dotične financijske pomoći, odnosno ako se ispostavi da je djelovanje bilo izmijenjeno na način koji je u suprotnosti s naravi ili uvjetima provedbe projekta, a da za to nije zatraženo odobrenje Komisije.

4.   Ako nisu poštovani rokovi ili ako napredak u provedbi djelovanja opravdava samo dio dodijeljene financijske pomoći, Komisija će od korisnika zatražiti da u zadanom roku dostavi očitovanje. Ako korisnik ne pruži zadovoljavajući odgovor, Komisija može ukinuti preostalu financijsku pomoć i zatražiti povrat već isplaćenih iznosa.

5.   Komisiji se moraju vratiti sva nepripadno isplaćena sredstva. Na iznose koji se ne uplate na vrijeme zaračunava se kamata pod uvjetima utvrđenim Financijskom uredbom.

Članak 15.

Vrednovanje

1.   Program se redovito prati u smislu provedbe aktivnosti predviđenih njime.

2.   Komisija osigurava redovito, neovisno i vanjsko vrednovanje programa.

3.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi:

(a)

privremeno izvješće o dobivenim rezultatima te o kvalitativnim i kvantitativnim aspektima provedbe programa kojemu se prilaže popis financiranih projekata i mjera, najkasnije do 31. ožujka 2011.;

(b)

priopćenje o nastavku programa, najkasnije do 31. svibnja 2012.;

(c)

izvješće o naknadnom vrednovanju, o provedbi i rezultatima programa, najkasnije do 31. prosinca 2014.

Članak 16.

Objava projekata

Svake godine Komisija objavljuje popis projekata koji se financiraju u okviru programa, popraćen kratkim opisom svakog projekta.

Članak 17.

Prijelazne mjere

Ovime se stavlja izvan snage Odluka br. 803/2004/EZ. Ta će se Odluka i dalje primjenjivati na djelovanja započeta na temelju nje, sve do njihovog dovršenja.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 20. lipnja 2007.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

G. GLOSER


(1)  SL C 69, 21.3.2006., str. 1.

(2)  SL C 192, 16.8.2006., str. 25.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 5. rujna 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 5. ožujka 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Stajalište Europskog parlamenta od 22. svibnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  SL C 364, 18.12.2000., str. 1.

(5)  SL C 59, 23.2.2001., str. 307.

(6)  SL C 77 E, 28.3.2002., str. 126.

(7)  SL C 287 E, 24.11.2006., str. 75.

(8)  SL C 288 E, 25.11.2006., str. 66.

(9)  SL L 34, 9.2.2000., str. 1.

(10)  SL L 143, 30.4.2004., str. 1.

(11)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(12)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratoma) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str 1.).

(13)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 478/2007 (SL L 111, 28.4.2007., str. 13.).

(14)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1., ispravljeno u SL L 36, 10.2.1998., str. 16.

(15)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(16)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(17)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).


Top