05/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

235

---

32006R0698

---

L 121/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.05.2006.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 698/2006

od 5. svibnja 2006.

o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 530/1999 o ocjenjivanju kvalitete strukturne statistike troškova rada i zarada

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici zarada i troškova rada (1), a posebno njezin članak 11. točku iv.,

budući da:

(1)	Uredba (EZ) br. 530/1999 provedena je uredbama Komisije (EZ) br. 452/2000 (2) i (EZ) br. 72/2002 (3) u kojima su definirani sadržaj i kriteriji ocjenjivanja izvješća o kvaliteti koje se šalje Komisiji (Eurostatu) nakon svakog referentnog razdoblja.

(2)	Podaci koji se dostavljaju u izvješću o kvaliteti vezani su uz određene varijable. Te su varijable definirane u uredbama Komisije (EZ) br. 1726/1999 (4) i (EZ) br. 1916/2000 (5).

(3)

Mjere za ocjenjivanje kvalitete strukturnih statistika zarada i troškova rada potrebno je izmijeniti kao posljedicu izmjena Uredbi (EZ) br. 1726/1999 i (EZ) br. 1916/2000 uredbama (EZ) br. 1737/2005, odnosno (EZ) br. 1738/2005. Osim toga, potrebno je uskladiti ocjenjivanje kvalitete statistika troškova rada i zarada kako bi se postigla veća jasnoća i smanjilo opterećenje nacionalnih ureda za statistiku.

(4)	Uredbe (EZ) br. 452/2000 i (EZ) br. 72/2002 bi stoga trebalo zamijeniti ovom Uredbom.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Programskog odbora za statistiku,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Sadržaj i kriteriji ocjenjivanja izvješća o kvaliteti iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 530/1999 utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.

Varijable utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi definirane su u prilozima I. i II. Uredbi (EZ) br. 1726/1999 i prilozima I. i II. Uredbi (EZ) br. 1916/2000.

2.   Podaci utvrđeni u Prilogu dostavljaju se podložno odstupanjima koja su u zakonodavstvu Zajednice predviđena za strukturne statistike zarada i troškova rada, anketu o radnoj snazi, strukturno-poslovne statistike i nacionalne račune.

Članak 2.

Izvješće o kvaliteti dostavlja se Eurostatu najkasnije 24 mjeseca nakon isteka referentnog razdoblja za koje su prikupljeni podaci, osim ako je u Prilogu navedeno drukčije.

Članak 3.

Uredbe (EZ) br. 452/2000 i (EZ) br. 72/2002 stavljaju se izvan snage.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 63, 12.3.1999., str. 6. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  SL L 55, 29.2.2000., str. 53.

(3)  SL L 15, 17.1.2002., str. 7.

(4)  SL L 203, 3.8.1999., str. 28. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1737/2005 (SL L 279, 22.10.2005., str. 11.).

(5)  SL L 229, 9.9.2000., str. 3. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1738/2005 (SL L 279, 22.10.2005., str. 32.).

---

PRILOG

Sadržaj i kriteriji ocjenjivanja izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada i zarada

Izvješća o kvaliteti sadrže podatke o svih šest dimenzija definicije kvalitete Europskog statističkog sustava (ESS), a to su relevantnost, preciznost, pravodobnost i točnost, dostupnost i jasnoća, usporedivost i dosljednost.

1.   Relevantnost

„Relevantnost” pokazuje u kojoj mjeri statistika zadovoljava trenutačne i potencijalne potrebe korisnika. Ona pokazuje jesu li izrađene sve potrebne statistike te u kojoj mjeri upotrijebljeni pojmovi (definicije, klasifikacije itd.) odražavaju potrebe korisnika.

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, obuhvaćaju:

—	pregled glavnih korisnika na nacionalnoj razini,

—	opis njihovih glavnih potreba, uključujući procjenu razine zadovoljstva korisnika ponuđenim podacima,

—	opis svih praznina (cjelovitost), odnosno dijelova koji prema mišljenju korisnika više nisu relevantni (zalihost). Što se tiče cjelovitosti, treba jasno opisati nedostajuće varijable i nedostajuće raščlambe varijabli.

Pokrivenost stavki koje se odnose na glavne korisnike na nacionalnoj razini i njihove glavne potrebe, uključujući podatke o zadovoljstvu korisnika, nije obvezna.

Odstupajući od odredbi članka 2., neobvezni se podaci o razini zadovoljstva korisnika ponuđenim podacima, ako se dostavljaju, šalju Eurostatu najkasnije 36 mjeseci nakon isteka referentnog razdoblja.

2.   Preciznost

„Preciznost” u općem statističkom smislu znači da izračun ili procjena približno odgovara točnim, odnosno istinitim vrijednostima promatranih varijabli.

2.1.   Greške uzorkovanja

Kao pokazatelj preciznosti, potrebno je izračunati i dostaviti koeficijent varijacije (1) za ključne varijable za oba istraživanja.

(1)

Kod statistika troškova rada koeficijent varijacije se izračunava i šalje za varijable „Godišnji troškovi rada” (2) i „Troškovi rada po satu” (3). Uz koeficijente varijacije za populaciju u cjelini treba iskazati i zasebne koeficijente varijacije za obje varijable prema sljedećim raščlambama: — odjeljci klasifikacije NACE, — razina NUTS 1 (prema potrebi), — raspon veličine (1 – 9 (prema potrebi), 10 – 49, 50 – 249, 250 – 499, 500 – 999, 1 000+).

(2)

Kod strukturne statistike zarade koeficijent varijacije se izračunava i šalje za varijable „Bruto zarada u referentnom mjesecu” (4) i „Prosječna bruto zarada po satu u referentnom mjesecu” (5). Uz koeficijente varijacije za populaciju u cjelini treba iskazati i zasebne koeficijente varijacije za obje varijable prema sljedećim raščlambama: — zaposlenici s punim radnim vremenom (posebno za žene i muškarce) i zaposlenici sa skraćenim radnim vremenom, — odjeljak klasifikacije NACE, — zanimanje (ISCO-88 na jednoznamenkastoj razini), — dobni raspon (ispod 20, 20 – 29, 30 – 39, 40 – 49, 50 – 59, 60 i više), — razina NUTS 1 (prema potrebi), — razina obrazovanja (ISCED 0 do 6), — raspon veličine poduzeća (1 – 9 (prema potrebi), 10 – 49, 50 – 249, 250 – 499, 500 – 999, 1 000 +).

Raščlamba prema razini obrazovanja nije obvezna.

Povrh toga, države članice dostavljaju popis ćelija iz višedimenzionalnih tablica u okviru dogovorenog programa za objavu na europskoj razini koje smatraju nedovoljno pouzdanima.

Ako se koristi uzorkovanje koje nije probabilističko, umjesto tog treba dati opis mogućih izvora nepreciznosti zbog upotrijebljene tehnike uzorkovanja i po mogućnosti navesti njihov učinak na procjene.

2.2.   Greške koje se ne odnose na uzorkovanje

2.2.1.   Greške pokrivenosti

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, sadrže sljedeće podatke o pokrivenosti:

—	opis razlika između referentne populacije i populacije obuhvaćene istraživanjem,

—	procijenjene stope nedovoljne pokrivenosti i prevelike pokrivenosti (6) za referentnu populaciju.

2.2.2.   Mjerne greške i greške obrade

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, sadrže sljedeće podatke o mjernim greškama i greškama obrade (7):

—	podatke o varijablama sa značajnim mjernim greškama i greškama obrade,

—	podatke o glavnim izvorima (značajnih) mjernih grešaka i grešaka obrade, njihovu utjecaju na preciznost procjena te o mogućim metodama koje su upotrijebljene kako bi se te greške ispravile.

2.2.3.   Greške nedavanja odgovora

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada i zarada sadrže sljedeće podatke o greškama nedavanja odgovora:

—	stopa odgovora jedinica (8),

—	stopa imputacije varijable (9) i učinak imputacije na točnost procjena za varijable „godišnji troškovi rada”, odnosno „bruto zarada u referentnom mjesecu”, kako je definirano u točki 2.1.,

—	ukupna stopa imputacije (10). Ako nisu raspoloživi podaci za sve obvezne varijable, izračun se temelji na onim obveznim varijablama za koje su podaci raspoloživi.

2.2.4.   Greške u pretpostavkama modela

Ako se koriste modeli, izvješća o kvaliteti strukturne statistike troškova rada, odnosno zarada, moraju sadržavati opis korištenih modela i podatak o njihovim učincima na procjene (npr. procijenjeni udio u ukupnom iznosu varijable), barem za varijable „godišnji troškovi rada”, odnosno „bruto zarada u referentnom mjesecu”, kako je definirano u točki 2.1.

Poseban naglasak treba staviti na modele za ispravljanje grešaka koje se ne odnose na uzorkovanje, kao što je pokrivenost jedinica iz svih traženih razreda veličine, odnosno odjeljaka klasifikacije NACE, imputacija ili agregiranje, kako bi se ispravio nedostatak odgovora jedinica.

3.   Točnost i pravodobnost

„Točnost” je vremenski odmak između datuma objave podataka i ciljnog datuma za dostavu podataka, primjerice u odnosu na rokove iz službenih kalendara objavljivanja ili rokove koji su utvrđeni u uredbama, ili unaprijed dogovoreni među partnerima.

„Pravodobnost” podataka pokazuje vrijeme proteklo između trenutka raspoloživosti podatka i događaja ili pojave koji on opisuje.

3.1.   Točnost

Kako bi se što bolje shvatili i uklonili problemi vezani za točnost, treba dostaviti podatke o provedbi istraživanja na nacionalnoj razini s posebnim naglaskom na podudaranje stvarnih rokova s planiranima:

—	rokovi za odgovor ispitanika, uključujući ponovljene pozive i naknadno praćenje,

—	razdoblje rada na terenu,

—	razdoblje obrade podataka,

—	datumi objave prvih rezultata.

3.2.   Pravodobnost

Izvješća o kvaliteti strukturne statistike troškova rada, odnosno zarada, sadrže podatke o vremenu koje je proteklo između objave podataka i referentnog razdoblja podataka na nacionalnoj razini.

4.   Dostupnost i jasnoća

„Dostupnost” se odnosi na fizičke uvjete pod kojima korisnici mogu dobiti podatke: gdje i kako mogu pristupiti podacima, rok isporuke, povoljni uvjeti distribuiranja (autorska prava itd.), raspoloživost mikro i makro podataka, različiti formati i nosači podataka (papir, datoteke, CD-ROM/DVD, internet) itd.

„Jasnoća” se odnosi na stupanj razumljivosti podataka, uključujući način prezentacije podataka tj. jesu li uz podatke dostavljeni odgovarajući metapodaci i grafički prikazi kao što su grafikoni i karte, jesu li raspoložive informacije o kvaliteti podataka (uključujući ograničenja vezana uz uporabu) i u kojoj je mjeri osigurana dodatna pomoć.

Iznimno od članka 2., podaci o dostupnosti i jasnoći šalju se Eurostatu najkasnije 36 mjeseci nakon isteka referentnog razdoblja.

4.1.   Dostupnost

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, sadrže sljedeće podatke o načinima diseminacije rezultata:

—	upute na objave glavnih rezultata, uključujući one koje sadrže pojašnjenja u obliku teksta, grafikona, karata itd.,

—	ako se rezultati šalju izvještajnim jedinicama uključenim u uzorak, treba navesti koji su to rezultati.

4.2.   Jasnoća

Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, sadrže sljedeće podatke o razumljivosti rezultata i raspoloživosti metapodataka:

—	opis dostavljenih metapodataka i upute na metapodatke,

—	upute na glavne metodološke dokumente u vezi s dostavljenim statistikama,

—	opis najvažnijih mjera koje poduzimaju nacionalne službe za statistiku kako bi korisnici bili obaviješteni o poveznicama na te podatke.

5.   Usporedivost

„Usporedivost” omogućava da se izmjeri učinak razlika između primijenjenih statističkih pojmova i mjernih alata/postupaka kod usporedbe statistika za različita geografska ili negeografska područja, odnosno za različita razdoblja.

5.1.   Geografska usporedivost

Izvješća o kvaliteti strukturne statistike troškova rada, odnosno zarada, sadrže podatke o razlikama između nacionalnih i europskih pojmova, posebno s obzirom na definiciju statističkih jedinica, populacija, referentnih razdoblja, klasifikacije i definicije varijabli, te o njihovim učincima na procjene.

5.2.   Usporedivost u vremenu

Izvješća o kvaliteti strukturne statistike troškova rada, odnosno zarada, sadrže podatke o promjenama definicija, pokrivenosti i metoda u odnosu na ranija istraživanja te o njihovim učincima na procjene. Ipak, podatke o promjenama definicija, pokrivenosti i metoda nije potrebno dostaviti ako su te promjene posljedica izmjena zakonodavstva Zajednice.

6.   Dosljednost

„Dosljednost” statistika je mjera u kojoj se statistike mogu na različite načine pouzdano kombinirati za različite primjene. Ipak, općenito je lakše prepoznati slučajeve nedosljednosti nego dokazati dosljednost.

Izvori koji se koriste sličnim ili čak istovjetnim varijablama poput onih koje se koriste u strukturnim statistikama zarada i troškova rada su anketa o radnoj snazi (LFS), strukturno-poslovne statistike (SPS), indeks troška rada (LCI) i nacionalni računi (NA). Izvješća o kvaliteti strukturnih statistika troškova rada, odnosno zarada, sadrže usporedbe podataka o sljedećim varijablama iz tih izvora, u ukupnim iznosima i raščlanjeno po odjeljcima klasifikacije NACE, te obrazloženje razlika ako se vrijednosti značajno razlikuju.

(1)

Kod strukturne statistike troškova rada treba usporediti: — broj stvarno odrađenih radnih sati u referentnoj godini po zaposleniku (11) i godišnji prosjek stvarno odrađenih radnih sati u okviru glavnog zaposlenja prema anketi o radnoj snazi, također po zaposleniku, — varijablu „nadnice i plaće” po zaposleniku (12) i istu varijablu iz strukturno-poslovnih statistika, također po zaposleniku, — prosječne godišnje stope rasta varijable „troškovi rada po satu” (13) i prosječnu godišnju stopu rasta neprilagođenog indeksa troška rada. Stope rasta trebaju se odnositi na referentnu godinu istraživanja i referentnu godinu prethodnog istraživanja, — varijablu „naknada zaposlenicima” po zaposleniku (14) i istu varijablu iz nacionalnih računa.

(2)	Kod strukturnih statistika zarada treba usporediti: — varijablu „bruto godišnja zarada u referentnoj godini” po zaposleniku (15) i varijablu „nadnice i plaće” iz nacionalnih računa, također po zaposleniku.

---

(1)  Koeficijent varijacije je omjer kvadratnog korijena varijance procjenitelja i očekivane vrijednosti. Za procjenu se koristi omjer kvadratnog korijena procjene varijance uzorka i procijenjene srednje vrijednosti. Uz koeficijent varijacije treba navesti brojnik i nazivnik omjera kojim je određen koeficijent varijacije. Kod procjene varijance uzorka treba uzeti u obzir nacrt uzorka.

(2)  Šifra D (ukupni troškovi rada), zbroj vrijednosti šifri D1, D2, D3 i D4 umanjen za D5 iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

(3)  Šifra D (ukupni troškovi rada), zbroj vrijednosti šifri D1, D2, D3 i D4 umanjen za D5, podijeljeno s vrijednošću šifre B1 iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

(4)  Šifra 4.2. (ukupna bruto zarada u referentnom mjesecu) iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1916/2000.

(5)  Šifra 4.3. iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1916/2000.

(6)  „Nedovoljna pokrivenost” postoji ako pojedine jedinice greškom nisu uključene u okvir za izbor. Izraz „prevelika pokrivenost” odnosi se na jedinice koje ne ulaze u opseg istraživanja i jedinice koje uopće ne postoje.

(7)  Mjerne greške su greške koje nastaju tijekom prikupljanja podataka. Postoje razni izvori grešaka mjerenja, uključujući instrument istraživanja, ispitanika, informacijski sustav, način prikupljanja podataka i ispitivača. Greške obrade su greške u postupcima koji se provode nakon prikupljanja podataka, kao što su unos podataka, šifriranje, navođenje uputa, uređivanje, ponderiranje i tabeliranje.

(8)  Stopa odgovora jedinica je omjer broja odgovora i ukupnog broja ispitanika, izražen kao postotak.

(9)  Stopa imputacije varijable je postotak imputiranih vrijednosti za određenu varijablu u odnosu na ukupni broj vrijednosti za tu varijablu.

(10)  Ukupna stopa imputacije je postotak imputiranih vrijednosti za sve varijable u odnosu na ukupni broj vrijednosti za te varijable.

(11)  Šifra B1 podijeljena s vrijednošću šifre A1 iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

(12)  Šifra D11 podijeljena s vrijednošću šifre A1 iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

(13)  Kako je definirano u točki 2.1.

(14)  Šifra D1 podijeljena s vrijednošću šifre A1 iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1726/1999.

(15)  Šifra 4.1. podijeljena s brojem zaposlenika iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1916/2000.

---